HR Konferencija 2013

1. UPOTREBOM POSLOVNE INTELIGENCIJE DO BOLJIH
USLUGA U JAVNOJ UPRAVI
Prof. dr Mladen Radivojević
Kontakt:
0038765 510 879
radivojevicmladen60@gmail.com

2. • Prof. dr Mladen Radivojević
– Objavio 27 knjiga: (neke od njih su:)
•
•
•
•
•
Nove tehnologije u reformi javne uprave,
Poslovna korespodencija
e-Uprava – od vizije do implementacije
Digitalna ekonomija
Od elektronskog poslovanja do poslovne inteligencije
u javnoj upravi
– Preko 100 naučnih i stručnih radova:
• U ovoj godini do sada 9 (konferencije, časopisi).

3. Šta posmatramo
• Javnu upravu: organe uprave i organe jedinica
lokalne samouprave.
• Korisnika usluge: građane, poslovne sisteme,
druge dijelove javne uprave, udruženja,
fondacije, ... (On-line ili Off-line)
• Pristupnu infrastrukturu: računare, mobilne
urađaje, digitalni TV, Call centre, Info kioske,
Tele konferencije, Web, ...

4. Javna uprava
• Pod javnom upravom podrazmijevamo
zajedničke poslove koje vrše organi državne
uprave, drugi državni organi i nedržavne
organizacije na koje su prenešena javna
ovlašćenja, odnosno, razrješavanje problema
sadržine upravne djelatnosti i njenog
unutrašnjeg razgraničenja od drugih tipova
državnog i vandržavnog rada

5. Fokus
• KORISNIK USLUGE U FOKUSU
– Kakvu uslugu dobija?
– Kakvu uslugu želi da dobija?
– Kako posložiti sve kockice da se korisniku
obezbjedi zadovoljstvo uslugom? (jeftina, usluga
bez čekanja, dobijena na bilo kom mjestu i u bilo
koje vrijeme bez obzira na komunikacione kanale)

6. Uslužni procesi
• Kako poboljšati uslužne procese?
• Kako obezbjediti uslugu koja je neophodna korisniku,
bez obzira na mjesto, vrijeme ili načina dobijanja?
– Zamislimo korisnika od koga se dobiju informacije
na kom mjestu i u kom obliku želi uslugu. Zahtijev
prolazi kroz računar i odmah mu se obezbjedi
rješavanje zahtjeva (predmeta).
• Ni jedan koncept usluživanja nije vječan.
• Mogu li ovi prostori biti inovativni?
• Možemo li obezbjediti novo usluživanje javne uprave?

7. Evropska unija
• Strateški plan razvoja do 2020. (5 ciljeva)
– Inovativnost,
– Obrazovanje,
– Zapošljavanje,
– Društvena uključenost,
– Održiva energetska politika

8. Kako treba da se radi -

9. Indeks mrežne spremnosti
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
Zemlje
117
125
131
134
133
139
142
144
BiH
89
97
89
95
106
110
84
78
Crna Gora
79
80
74
-
71
42
46
48
Hrvatska
58
57
46
49
49
51
45
51
Makedonija
85
82
81
83
79
73
66
67
Slovenija
32
35
30
30
31
31
37
37
Srbija
79
80
74
-
84
84
85
87
God.
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

10. Postojeći parcijalni registri
• Veliki problem - registri se vode odvojeno:
• Na nivou BiH,
• Na nivou entiteta (RS i FBiH) i Distrikt Brčko.
• IDDEEA: Registar jedinstvenih matičnih brojeva (JMBG);
Registar prebivališta i boravišta državljana BiH; Registar
ličnih karata državljana BiH; Registar građanskih,
službenih i diplomatskih pasoša; Registar vozačkih
dozvola; Registar registracije motornih vozila i
dokumenata za registraciju; Registar ličnih karata za
strane državljane i Registar novčanih kazni i prekršajnu
evidenciju.
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

11. Postojeći parcijalni registri
• RS, FBiH i Distriktu Brčko: Katastarske knjige;
Zemljišne knjige; Matične knjige rođenih,
vjenčanih, umrlih; Evidencija prebivališta;
Evidencija državljanstva; Evidencija raseljenih
osoba; Registar državnih službenika; Registar
privrednih subjekata; Registar poreskih
obveznika; Budžetske klasifikacije; Kapitalni
projekti; Poreske evidencije; Registar propisa;
Programi statističkih istraživanja; Statistički
standardi itd.
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

12. Interoperabilnost
Sredstvo podrške radu javne uprave, a
omogućava:
•brže i efikasnije usluživanje korisnika digitalnih usluga,
•efikasnije i efektivnije odlučivanje,
•povezivanje i niže troškove rada javne uprave,
•efikasnije upravljanje i iskorištenje podataka,
•sinhroniziovanu primjenu novih tehnolohija u institucijama
javne uprave,
•sudjelovanje u strateškom razvoju kroz podsticanje
elektronskog poslovanja.
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

13. Podaci, informacije, inteligencija.
U čemu je razlika?
Podaci pokreću poslove.
Poslovi se ubrzavaju informacijama, a
vruhnski efekti, i prestiž ostvaruje se
znanjem i inteligencijom.

14. Poslovna inteligencija
• Pretvaranje podatka u znanje, naziva se
poslovna inteligencija.
• Poslovna inteligencija predstavlja skup metoda,
alata i aplikacija koje omogućavaju prikupljanje,
analizu, distribuciju i djelovanje na poslovne
informacije, sa ciljem donošenja boljih
poslovnih odluka

15. Poslovna inteligencija
Komponente poslovne inteligencije:
• informacije,
• analiza,
• personalizacija,
• višekanalna isporuka i
• transakcije.

16. PERSONALIZACIJA
• Osnovni načini provođenja personalizacije
su:
– pozdravljanje,
– prilagođavanje,
– ograničeno emitovanje i
– preporučivanje.
•
•
Šta ako sistem ne čeka da krajnji korisnik postavi pitanje?
Šta ako umjesto njega sistem sam postavi pitanje i pošalje mu
odgovor?

17. Poslovna inteligencija
• Cilj:
• SISTEM POSLOVNE INTELIGENCIJE JAVNE UPRAVE.
– Visok i podsticajan, ali realan i dostižan
– veliki efekat, ponekad i veliki rizik.

18. Osnova posmatranja
• Kako javna uprava velike količine vrijednih
podataka, (odluka, rješenja, znanja, ...)
zaključanih u aplikacijama, platformama za
pohranjivanje podataka i bazama podataka,
pretvoriti u nešto novo – veliku prednost.
•

19. Poslovna inteligencija
Šta dalje ???
• Očekuje se mogućnost predviđanja budućih
događaja,
stanja, promjena ili procesa, te mogućnost
osmišljavanja, pripremanja i preduzimanja akcija
primjerenih nastalim događajima.
(Koliko učenika će se upisti u I razred 2020? Koliko nam treba nastavnika?, KOMENTAR)
• Umjesto odgovora na pitanje „Šta je bilo?“,
poslovna inteligencija mora pružati i odgovore na
pitanja tipa „Šta uraditi ako se nešto dogodi?“.

20. Razvoj IS
• Informaciona diktatura, u kojoj tek mali dio
zaposlenih ima pristup podacima,
• Informaciona anarhija, u kojoj svako gradi svoj
viastiti informacioni sistem, što za rezultat
daje haos u bazama podataka,
• Informaciona demokratija, u kojoj
informacije teku na slobodan, ali i uredan
način.

21. VRIJEDNOST INFORMACIJA
Robert Metcalfe tvorac Eterneta
vrijednost (informacije) ≈
korisnici2 x poslovna područja
• Što više zaposlenih razmjenjuje određene
podatke, informacije i znanja, oni se
međusobno bolje razumiju, lakše
komuniciraju i donose kvalitetnije odluke.

22. Nedostatak “klasične” saradnje
22

23. Arhitektura e-Uprave
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

24. Kada su podaci trošak?
• Istraživanje IBM (2012):
– poslovni sistemi koriste samo 14 % memorisanih
podataka,
– 86 % preostalih podataka predstavlja teret za
njih.
• To je zastrašujuća statistika, ali ujedno i ona koja
budi nadu, to znači da bogati rudnici podataka, koji
trenutno za poslovni sistem znače trošak čekaju na
obradu radi stvaranja koristi.

25. Efekti implementacije PI
• Direktan pristup podacima, informacijama i
znanjima i korisnika i javne uprave.
• Mogu se otkriti dotad nepoznata ponašanja.
• Fokus poslovanja - ka boljem usluživanju.
• Obezbjeđeno bolje preispitivanje prakse.
• Obezbjeđuje se jedinstveni šalter za dobijanje
usluge, bez obzira na kanale komunikacije.
• Otkrivanje skrivenih trendova.
• ................................

26. Ideja e-m-i-Uprava
• Kako do usluge u tri klika?
• Ako sada i pomoću računara i pomoću
mobilnog uređaja koristimo iste baze
podataka i znanja, apsurdno je odvojeno
govoriti o elektronskoj upravi (e-Upravi) te
mobilnoj upravi (m-Upravi). Implementiramo
li u to i poslovnu inteligenciju eto nam novog i
nadolazećeg jedinstvenog koncepta e-m-iUprave, e-m-Usluge.

27. Uspjeh implementacije
• Implementacija koncepta e-m-i-Uprave zavisi
od toga koliko dobro javna uprava donosi
odluke dok implementaciju poslovne
inteligencije i e-m-Usluge utirući put vlastitim
stopama, a ne gazeći tuđim.
• Dok krči svoj smjer, uprava mora dobro
obratiti pažnju na tri međusobno povezana
sloja (nivoa): dizajn rješenja za e-m-i-Upravu,
aplikacionu i informacionu strukturu.

28. e-m-i-Uprava e-m-Usluga
• smanjivanje troškova usluživanja,
• povećavanje efikasnosti,
• efikasno ulaganja u sistem planiranja i izvršenja
uslužnih operacija,
• smanjenje broja zaposlenih,
• poboljšavanje komunikacije,
• ....................................
• Korisnik u fokusu, zadovoljan korisnik.

29. e-m-i-Odnosi
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Novi kanali isporuke.
Integrisanje uslužne i servisne infrastrukture.
Praćenje interakcija.
Integrisanje aplikacija.
Nove usluge.
Bolje razumijevanje.
Međusobno povjerenje.
Zajedničko rješavanje predmeta.

30. e-m-i-Odnosi
Poznavanje
korisnika
Inovacije
Pogodnost za
korisnika
Proširenje
odnosa
Zadovoljstvo
korisnika
Poboljšanje servisa
Jeftinija usluga
Praćenje potreba
Nove usluge

31. Implementacija
Dizajn e-m-i-Uprave
Ponuda, prioriteti, organizacija
Aplikacije e-m-i-Uprave
Poslovna integracija, upravljanje
uslužnim lancem, e-m-Usluga
Informaciona infrastruktura
Web servisi, baze podataka i
znanja, skladišta podataka,
posrednički i aplikativni softveri

32. Zadatak e-m-i-Uprave
•
•
•
•
•
prikupljanje podataka;
čuvanje prikupljenih podataka;
cirkulaciju podataka, informacija i znanja,
korisnik usluge bude u fokusu;
personalizaciju, samousluživanje i nuđenje
usluga;
• zadovoljstvo (oduševljenje) korisnika
uslugom.

33. INTEGRACIJA

34. SKLADIŠTA PODATAKA
• Onima koji rade, a posebno onima koji
odlučuju potrebni su lako dostupni i
konzistentni podaci.
• Skladište podataka sadrži podatke
prikupljene iz različitih izvora, istorijske
podatke o poslovanju kao i podatke iz
spoljnog okruženja.

35. SKLADIŠTA PODATAKA
• Skladišta podataka čine:
– eksterni podaci,
– interni podaci,
– operativni podaci te
– drugi fajlovi i datoteke integrisani u
jedinstven sistem.

36. SKLADIŠTA PODATAKA
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

37. Podaci u oblaku?
• Oblak – sigurniji od klasičnog IT centra?
– Davaocu takvih usluga je to osnovno poslovanje,
– Ulaže više vremena i sredastava u sigurnost,
– Imidž.
• (gdje je u svemu tom zakonska osnova, interoperabilnost,
prostor bez granica, ...)
• Podaci u oblaku – rezultat:
– Brže, bolje i jeftinije usluge, manji troškovi IT
sektor,...)
•
SIGURNOST PODATAKA PROSTORNO I VREMENSKI

38. Komponente

39. Cloud computing
Prednost cloud computing okruženja:
–
–
–
–
korišćenje resursa po potrebi,
ne mora se kupovati i imati sopstvena oprema,
može se plaćati samo korištenje servisa,
mogu ih iznajmljivati pojedinim korisnicima na osnovi
potreba i prioriteta.
Nedostaci cloud computing okruženja:
– dostupnost i
– sigurnost

40. Troškovi korištenja CC
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

41. Implementacija
Za implementaciju cloud tehnologije potreban
je:
•data centar,
•virtualizacija,
•upravljanje resursima,
•upravljanje identitetom,
•upravljanje sigurnošću i
•saradnja odvojenih cloud-a.

42. Infrastruktura
• Sigurno okruženje
• Raspoloživost i dostupnost putem različitih
kanala
• Visok stepen prilagodljivosti
• Skalabilna memorija i
• Zadovoljavajuća efikasnost
• Brz razvoj i jednostavno
korištenje,
• ....................................

43. Nova načela
• Biti jedinstven
• Biti dostupan
• Biti efikasan

44. e-m-i-Javna uprava
• Efektivno, usmjereno i skladno korištenje
znanja.
• Naglašava vrijednosti korisnika.
• Nadprosječno usluživanje.
• Efikasnija i spremnija na promjene.
• Globalno usluživanje (birački sposak za izbor u Parlament EU).
• Strateško udruživanje.
• Određene barijere se sve više ruše.
• Veće promjene - novi zahtjevi

45. Uslužne prednosti
Najbolji kvalitet
Najbolja efikasnost
Uslužna prednost
- niski troškovi
- zadovoljstvo korisnika
- različitost
Stalne inovacije
Potpuna odgovornost
prema zahtjevima
korisnika

46. Šta dalje?
• Bolje usluživanje
• Korištenje više znanja.
• Uvođenje znanja i intelektualnog kapitala u sve
procese rada i usluživanja,
• Konstituisanje javne uprave uslužno orjentisane
(korisnik u fokusu)
• Stalno usavršavanje uslužnih postupaka.
• Tehnološkog osavremenjavanja i podešavanje tokova
informacija i znanja.

47. Šta dalje?
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd

48. Hvala na pažnji !?
•
•
•
•
•
•
Pitanja,
Komentari,
Mišljenja,
Prijedlozi,
Sugestije,
.............................