Casopis poeta broj_2

3,033 views

Published on

Published in: Education, Spiritual, Technology
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
3,033
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
22
Actions
Shares
0
Downloads
4
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Casopis poeta broj_2

  1. 1. Broj 2 - ISSN 1821-4703 (Online) maj 2010. E- ~asopis POETA RE^ UREDNIKA Po{tovani ~itaoci, Izdava~: Pred nama je drugi broj e-~asopisa Poeta. Zahvaqujemo se Udru`ewe pisaca Poeta na ~estitkama i pismima podr{ke koje ste nam uputili Radni~ka 5D/1, povodom izlaska prvog broja. To nas je ohrabrilo da nas- 11030 Beograd tavimo i da obe}amo da }emo, uz va{u pomo}, biti sve Telefon: +381 11 - 2545872 boqi. Otvoreni smo za saradwu sa svim kwi`evnim 062 25 25 98 klubovima i udru`ewima pisaca i o~ekujemo jo{ vi{e saradnika iz celog sveta. Tako|e, na va{ zahtev, imamo i mail: casopis@poetabg.com varijantu {tampanog izdawa ~asopisa, koji ukoliko `elite mo`ete naru~iti po ceni od 300 dinara + PTT tro{kovi. ra~un: 265109031000005822 Od slede}eg broja uvodimo, za zainteresovane ~itaoce, i kod RAIFFEISEN BANK godi{wu pretplatu na {tampana izdawa koja }e iznositi 1000 dinara godi{we. Kako je e-~asopis besplatan {aqite nam e-mailove qudi koji su zainteresovani da besplatno Urednik: primaju e-~asopis. Veselin Xeletovi} Pavlov Veselin Xeletovi} Pavlov Redakcija: Prof. dr Kaplan Burovi} U OVOM BROJU: Srboqub Miti}, Zorka Stojanovi}, Stojanka Seka Zaki} Qiqana Milosavqevi} Veselin Xeletovi}, Neboj{a Jevri}, prof. dr Kaplan Tatjana Debeqa~ki Burovi}, Hajdukovi} Jevrem, Tatjana Debeqa~ki, Ram Krishna Singh, dr Ram Sharma, Vihang A. Naik, dr Shaleen K. Singh, Dev Bhardwaj, Antun Ivano{i}, Boris Stalni saradnici: Nik{i}, Nenad Bakaj, Zall Kopp, Slavica Urumova, Emma Daliborka Ki{ Juzba{a, za Bosnu i Hercegovinu Alexandra Luthander, Eleonora Luthander, Aleksej @ivko Begovi} ^urilov, Dragica [reder, Vinka Peri{i}-[arenac, za Austriju Milo{ Mili}evi}, Shehu Fahredin, Dragina-Gija Bradi}, Teodora-Toda Mati}-Medi}, Bo{ko Topi}, Saradnici: @ivko Begovi}, Deyana Maria, Goran Vrhunc, Tatjana Slavica Blagojevi} Udovi}, Jov~evska Katarina, Cvija Mitrovi}, Dimitris Sa{a Giqen P. Kraniotis, Marko Q. Ru`i~i}, Zorica Senti}, Peko Lali~i} Aleksandra Mladenovi}, Ivana Zaji}, Ema Mati}, Dragana urkovi} To{i} Milisav uri}, Sawa @. Nedeqkovi}, Gordana Darko Habazin Daks Vlaji}, An|elko Zabla}anski, Zlatomir Borovnica, Distribucija: Stevan Vreki}, Violeta Milovanovi}, Gordana Elektronska po{ta Mali}, Qubinka To{i}, Sla|ana Bo{kovi}, Udru`ewa pisaca Poeta, Grozdana Crepajac, Milan S. Kosovi}, Slobodanka mailing lista @ivkovi}, Gordana Simeunovi}, Jasmina [iki}, [tampano izdawe 300 dinara Jasmina Jankovi}, Borislava Dvoranac, Peko Godi{wa pretplata na {tam- Lali~i}, Vulko [}eki}, Zoran M. Mandi}, Mirjana pana izdawa 1000 dinara Marinkovi}, Miloje Veqovi}, Nikola Stojanovi}, Svetlana Stankovi}-Avakumovi}, Veli{a ^asopis izlazi periodi~no Joksimovi}, Natalija Jakovqevi}, Dragan Stodi}, Radove koje nam {aqete Milan @ivanovi}, Milica Bakra~, A}a Tatjana, obavezno adresirajte na: Kristina Veskovi}, Julka Erceg, Milorad J. Niki}, Vida Nenadi}, Dragana Xajevi}, Branka Selakovi}, casopis@poetabg.com Stanka Amon-Rai~kovi}, Slavica Anisija Blagojevi}, M. ]osovi} Master Music, Darko Habazin www.poetabg.com Daks, Sini{a Radosavqevi}, Jovica ur|i}, Lela Stojanovi}... Broj 2 POETA 1
  2. 2. VELIKANI POEZIJE Srboqub Miti} SRBOQUB MITI] (1932-1993) "Srba Miti}, jednostavno nije mogao da ne poveruje u Re~ Bo`ju, poklowenu wemu, ubogom seqaku iz Stiga, ~oveku bez {kole i rodovskog stabla." (dr Vladeta Jeroti}) BIJE SUDBINA Plastovi novoga sena Kao ~opor zelenih pasa Sede na utrini Biti jug u ci~i Biti led u jari Srboqub Miti} ro|en je 11. aprila I biti istinit 1932. godine u Crqencu. I vole}i padam zloj sudbini u raqe "@udan sam, brate, da Al' volim i daqe prostrem guber pod moju Al' volim i daqe kru{ku i pi{em. Svoje najbo- Crna ru`a u crnim grudima qe stvari tako sam napisao" Crna krv mi crno u kostima Crn bez qudi crwi sa qudima One velike o~i umne odlaze ODASVUD SVET I ona jaka ruka od ne`nosti Ne smem iz sna Visine i dubine nebeske Jednom poqubi}e se ONI STRA[NO VI^U U maloj toploj kosti Tako se smeje zemqa u dnu du{e Jo{ mi srce ispred ~ela leti Tako se smeje ku}a zapaqena Jo{ me oko okovanog vodi Tako se smeje drvo prokleto Straobama kud ne smeju pusti [to li umni Kroz prozor velike ku}e vidi se Neumqem se Me|u visokim zapaqenim sve}ama Brane Uga{en neko Onaj {to ne ume da na pogan pqune Jednom neki ~ovek plugom izvalio Onome na srce nasr}e Zar|ali no` projar Gamad svaka Vrlo va`an Oni ga u cevanice sekirama plavim U planini u izbi kamenoj Da zgine a niza{ta Mati sina u na}vama kupa Onako da ne ima ga Detence se kroz kamewe sjaji 2 POETA Broj 2
  3. 3. Srboqub Miti} VELIKANI POEZIJE SAVATIJE [OJKIN ME^KAR Govorio Savatije [ojkin Dao mi otac Imam zmajsku kosu Dobar zanat detelinsku Kad se stu{ti Dala mi sre}a jedva je sustizam Pametnu me~ku Dala mi ta{ta Govorio Savatije [ojkin Lepu `enu Triklet proklet ko udari dete Dala mi `ena U deteta pravda neoteta Slatku decu Govorio Savatije [ojkin Blago meni Srboqub Miti} Bem ti sunac rad Slavoquba kow je prava gozba TU@NA PESMA Milo{evi}a Cakija Em ga ja{i{ em te ba{ka voli Ne zna se za{to trava na UMNO UMNO NO]U nekom Govorio Savatije [ojkin grobu nikad ne nikne. Iza smeja r|a jad i ~emer Pla}ali mi da use~em ora Mo`da su kosti jo{ besne, Iza smeja osviqenog Ne hte ruka jo{ otrovne u zemqi. Muka gola ka na `ivog stvora mo`da ponekad, no}u, zakopani A ne}e biti uva tog stra{no urlikne Koje }e izdr`ati za suncem Re~ najjasniju i jed izbquje u zemqu da nikad Silama pesme ni zmija kroz humku mu Javno i jasno put svoj Tu}i se MAJKA BRANKA ne izrije. Ne zna se za{to trava na Umno Maju{na telom nekom grobu Umno Du{om pregolema nikad ne zazeleni. Zlatna prote~e Mo`da se mrtvac pun No}u ~emera Bistrooka dubokog pogle- raspao u zemqi. Ako sam ~ovek `ivac da Ako sam glava umna I tminu grdnu Ludo li mislim I boje dawe "Idu}eg leta }u pusti- Ne vole me p~ele Nad majkama majka ti bradurinu, kupi}u Ne vole me mravi Pravdu u`asnu magarca, uzjaha}u ga i Ne vole me vojske Na golim rukam {eta}u se diqem zemqe Pronese usijanu Srbijice - psuju}i kriv- U~ini mi se du i wenu rodbinu na Eto sam prepoznao Rano je uze grob devedeset devet dobih Srce svoje Al' zapahnu je na~ina. I pored svih Sre}e da{ak muka divno mi je, jer se Sloboda moja daleka je u o~ajawu snalazim kao Al' `iva jeste Slatka joj zemqa patka u vodi. Ali jeste oko kostura Ovo ti sve govorim da ne bi klonuo". Broj 2 POETA 3
  4. 4. VELIKANI POEZIJE Srboqub Miti} KA@ITE MU ZA @IVOTA HVALA ili: Paradigma Velikog Tu`nog Pesnika PROLOG: 20 godina pravim dugove - i pi{em!!! Uistinu, ima li boqeg opisa `ivota pesnika. U jednoj re~enici, u jednom uzdisaju. U jednoj i jedinoj istini. Zla kob, ~udni ures i dar bo`ji - sve to u jednoj nepoznanici zvanoj pesnik. I dok im `ivot uzima `ivot, povesnica ga vra}a. Umiru zarad pesme, ali se iz we i ra|aju, nanovo i nanovo. Pi{u sawohode}i kroz `ivot, nadaju}i se da nije uludo, i da }e mo`da... Oni, koji pretraju mutna vremena u kojima su `iveli, to nikada ne saznaju. Wihove pesme su pepeo vatre u kojoj su sagoreli. Pepeo razigran, pepeo vaseqenski. Ali, to je cena pesme. Sazdane iz radoznalosti, bola, vaskolikog ~u|ewa, bdewa rodobol- nika, nepravde, prkosa i uvek, i uvek - iz qubavi i za qubav. Sve ono {to se ne mo`e pogledom izre}i, psovkom izjadati, krikom opisati, }utwom ote`ati - ka`e pesma. A oni koji je tvore moraju odbolovati svu nemo} pogleda, psovke, krika i }utwe. I prometejski uzdahnuti, i tirtejski podviknuti, i re}i urbi et orbi kad ostali }ute: Neka se sakriju koji se ne usu|uju (S. Miti}) Ovo je hvala Srboqubu Miti}u, koga `ivot, kao ni ostale pesnike, nije {tedeo. Nije ulud Srbo! SRBOQUBU MITI]U Iz luka i proje drznu{e soneti na{e nespokoje pesmom }e{ proneti Veselin Xeletovi} Pavlov BEKSTVO OD UJEDA (Srboqubu Miti}u) Tiho Srboqube, a no` u rukavu nosili, i ni{ta, slavuji danas lajali, ujedali, ni{ta za tebe poju. osporavali nisi skrivao, U san bi tvoj, pev tvoj. stihovima u samo}u, Tako su ti samo svakog darivao u modru ti{inu, snagu davali, nebo nad Stigom, da zaboravi{. krila ja~ali, do bola qubio, vodili do zdenca u samo}i Rawavali su te u kome besmrtnost tiho patio, zluradim pogledima, krug savija. crnim slovima, udarali la`ima, na crnom papiru, klevetali, Sve si znao Srboqube, crni `ivot pisao... osmehom sve slutio, pozdravqali, sve }utke primao Zorka Stojanovi} 4 POETA Broj 2
  5. 5. PRI^E ZA NEZABORAV SUZE JUDE ISKARIOTSKOG @ivopisac i lutalica Makarije Lazovi}, posle mnogo godina vra}aju}i se sa Svete Gore, stigao je u Bijelo Poqe, u Limsku dolinu, u dolinu spaqenih crkava i manastira. Dvadeset godina ranije je Makarije Lazovi} upravo odatle, iz Limske doline, krenuo na daleka putovawa. Stigao je do Carigrada, video Jerusalim i Odesu. Pre dvadeset godina Makarije je po~eo rad na `ivopisu Nikoqa~ke crkve i sve je naslikao sem lica Hristovog, lica malog Hrista u rukama Bogorodice. I sve je naslikao Makarije sem lika Jude Iskariotskog. Tri meseca je tra`io de~aka ~ije bi mu lice kao model za malog Isusa poslu`ilo. I na{ao ga je Neboj{a Jevri}, foto iz emisije Pitawa i odgovori i naslikao Makarije, ali lica koja bi mu poslu`ila kao model za Judu Iskariotskog na{ao nije. Krenuo je u svet sa ~etkama i bojama u rancu, krenuo je da tra`i Judu Iskariotskog. Dvadeset godina je tra`io lice svoje ideje, svoje metafore, tra`io je Judu Iskariotskog, a na{ao ga nije. Postao je bogat i slavan. Posle dvadeset godina vratio se u Limsku dolinu. Krenuo je prema Nikoqa~koj crkvi i u dvori{tu crkve ugledao bednika kako sedi sa fla{om vina na sve`oj humci. ^im mu je vidio lice Makarije je shvatio da je to ono lice koje je godinama tra`io, lice Jude Iskariotskog. Napunio mu je dlanove zlat- nicima, nahranio ga u hanu Mu{ovi}a i odveo u crkvu. Sedam dana je Makarije Lazovi} slikao lice Jude Iskariotskog i sedam dana je wegov model plakao. "Za{to pla~e{?" upitao ga je Makarije sedmog dana. "Dao sam ti novac, nahranio sam te." "Prije dvadeset godina poslu`io sam ti kao model za mladog Isusa", odgovorio je bednik. Makarije Lazovi}, posqedwi predstavnik vizantijske {kole slikarstva u nas, kako o wemu pi{e Lazar Trifunovi}, bla`enopo~iv{i je vi{e od dvesta godina. Iza wega ostale su mnoge ikone u Visokim De~anima, u Mile{evi, {irom zemqe Rascije, potoweg Sanxaka. Ostala je pri~a o Judi Iskariotskom. Ostala je pri~a o Izdaji. Neboj{a Jevri} NO] KADA SU PLAKALE IKONE Nasr}u na pam}ewe Svetih mu~enika kidi{u na veru Flora i Lavra trgaju uspomene na dan 10. aprila pogane zavi~aj leta Gospodweg mi }utimo. 2004. A na ikonostasu Ikonostas suzu sluti ikone Svete isku{ava veru ja~u Bogorodice srpski narod kada }uti predobre Marije suza tad ikone pla~u. sred Lipqana u crkvi Veselin Xeletovi} Broj 2 POETA 5
  6. 6. UMETNI^KI VIDICI JEVREM HAJDUKOVI] - Portret - Pi{e: Prof. Dr Kaplan BUROVI] - akademik sad provodi stare dane, prebiraju}i svoje objavqene i neobjavqene pjesme, kao starac mrke brojanice. Prije nego pedago{kom zvawu, Jevrem je bio naklowen poeziji. Kad nije ni pomi{qao da }e se posvetiti u~iteqskom pozivu, pisao je pjesme, rimom i bez rime. Tu i tamo pokoju je i objavio. Tako wegove pjesme mo`ete na}i na stranicama listo- va, revija i ~asopisa kao {to su OSMIJEH (kwi`evni list za djecu), POBJEDA (gen- eralni dnevni list Crne Gore), PROSVI- JETNI RAD, SVITAK (kwi`evne novine), posebno u ~asopisima za haiku poeziju MALI PAUN i PAUN. Afirmiraju}i se kao u~iteq, on se afirmira i kao pjesnik. Zastupqen je u izboru poezije posve}ene Branku Miqkovi}u - GALAKCIJA MIQKOVI] (priredio Goran M. Despotovi}, SVITAK, Ko u Ulciwu ne poznaje ~ika Jevrema? Po`ega, 2001), gdje se isti~e pjesmom Wega poznaju i u Japanu, kamoli u Ulciwu"Duga o vratu", posve}ena Branku i Crnoj Gori. Poznaju ga kao pjesnika, ali Miqkovi}u. U vezi ove poezije, esejista i kao u~iteqa. Preko svega kao ~ovjeka, David [erman ka`e: dobrodu{nog i gostoqubivog, prijatnog u "Jevrem je poeziji kao formi dao razgovoru i prudentnog. Poznajem ga jedno novo molitveno iskustvo u kojoj li~no i ja, pa sam sa wim popio i ~a{icuje on mudrolik i vaskolik sve{tenik, {live, jeo sam i hqeba za wegovim koji nad zaustavqenim `ivotom nalazi stolom, vi{e puta i ~itavim ~asovima na~ina da duh vrati u vje~ni cvijet. On popri~ao o svemu i sva~emu, kao pjesnici, je otkrio sve tajne Sunca i sva pre- kao vrsnici, iako nas razdvaja skoro dose}awa dr`i skrajnuta, ma koliko se ~itava decenija. ona podrazumevala" Prije negoli smo ih objavili i dali Zastupqen je i u antologije haiku poez- drugima da ih pro~itaju, mi smo na{e ije u Crnoj Gori, u zbornicima Haiku pjesme recitirali jedan drugome. I ne festivala u Oxacima i na Me|unarodnom samo pjesme! festivalu u Novom Sadu, pa i u Jevrem Risto Hajdukovi} se rodio u Jugoslovenskom leksikonu haiku selu Podgor, kod Cetiwa, godine 1923. pjesni{tva, u ediciji TRE[WEV CVET, [kolovao se u Kotoru i na Cetiwe, gdje koju su priredili dr Qiqana Markovi}, se diplomirao na Vi{oj pedago{koj Milijan Despotovi} i dr Aleksandra {koli. Zatim je bio u~iteq u wegovom Vrane{. Ulciwu, nastavnik, pomo}nik direktora, pa i direktor {kole. Istaknut u svom Wegove haiku poezije se prevode i na prosvetnom radu vi{e puta je hvalen i strane jezike. Prevodom na ruski zauzeo nagra|en. U Ulciw je i penzionisan. Tu se Aleksandar [evo. 6 POETA Broj 2
  7. 7. UMETNI^KI VIDICI Prili~no kasno, oko svoje 54 godine, o~i{}ewe i ovaj pesnik je pozvao pesmu zna~i u zrelim godinama, on po~iwe da da se useli u hram a hram je wegova prikupqa svoje pjesme i da ih objavquje u du{a, koja je "ispijala ~a{u svjetlosti posebnim zbirkama. Tako godine 1977 kr{a". Ta orlovska napojnica, u neku objavquje svoju prvu zbirku pjesama pod ruku, dala je snagu i vitalnost poeziji naslovom SUTJESKA, koju su prosli- ovog pesnika. Kada peva o prirodi, on je jedile LOV]EN SVETIONIK (1987), ve} haiku majstor, Hajdukovi} `ivi GRAD KOJIM HODA SUNCE (1995), wena pravila i on je deo we, progovara ZVUK PLAVE VIOLINE (2001) - poetski iznutra, iz we same, skoro stopqen". dnevnik, HRAM OD CVETOVA (2004), ORLOV KR[ (2005). Kwige su mu obi~no Despotovi} s pravom ka`e da je {tampane u Po`egi, u izdawu biblioteke Hajdukovi} u du{i lai|in. Ipak i on je, Plamen bananine ku}ice. preko svega, ono {to su mu bili rodite- U zbirci jugoslovenske haiku poezije qi, i pradjedovi od iskona, odlomak JUTRO PRIPADA PTICAMA (Beograd crnogorskog kr{a i kap na{e te~ne plave 2002) - izdawe Centra za Isto~nu Aziju livade, preko svega odraz savremene na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, na crnogorske stvarnosti, za {to nam ned- str. 215 ima 6 wegovih haiku pjesama. vosmisqeno svjedo~e i naslovi wegovih Na Svijetskom konkursu haiku poezije pjesama, obra}awa i evocirawa, pa i (na engleskom jeziku), u Japanu (Tokio), naslovi wegovih zbirki. Sve u svemu, godine 2003, nakon strogog i pravi~nog Jevrem Hajdukovi} je pjesnik kojim se procjewivawa, dobio je nagradu MERIT ponosi ne samo wegov grad, Ulciw, ve} i AWARD. Jevrem je ~lan Haiku udru`ewa ~itava Crna Gora, jer kwi`evnika Srbije i Crne Gore. Godine 2003 sti`e mu iz Tokija na Haiku pjesme Hajdukovi} Jevrema, japanskom jeziku kwiga SLOBODNI RAZ- preko gora i plavoga mora, GOVORI, gdje su {tampane nagra|ene odjek na{e du{e od vremena. haiku pjesme sa 14-tog konkursa haiku poezije. Tu su i nagra|ene pjesme na{ega HAIKU PJESME Jevrema. HAJDUKOVI] JEVREMA Sem pomenutog esejiste Davida [erman, o poeziji Jevrema Hajdukovi}a Doletje pjesma su pisali i drugi, me|u kojima se isti~e wegov recenzent Milijan Despotovi}, mladih golubica u sobi. koji je nekoliko wegovih izdawa propra- Otvori i drugi prozor. tio svojim predgovorima. On cijeni visoko ne samo umjetni~ku stranu poezije Raste dje~ija radost. Jevrema Hajdukovi}a, ve} i socijalnu. Brijeg oki}en cvije}em. Izme|u ostalog, on o Jevremu Hajdukovi}u Qeto, ah qeto! ka`e: "...on je saznawe, on je svesna emo- tivna umetnost kojom je mimetski Bacih udicu, vezan za subjektivitet podnebqa gde umjesto ribe se rodio, gde `ivi, podnebqa koje ga ulovih Mjesec. ~ini svojim i ~ija je povezanost neod- vojiva od wega samog. ^ini se, po nekad, Svaki val da je Hajdukovi}eva poezija dnevni~na, ka obali `uri: ili je cvijeqa ima svoje vreme, ali nije. Ona je nasta- la iz mnogostrukosti skica i trajawa ili qubi. vlastitog `ivota, svo|ewe ra~una mo`da ba{ kao {to je to u~inio Alen Jesewi vjetar Boske u wegovoj kwizi "Sutra bez prije zore postrojava mene". Do`ivqavaju}i potpuno svele travke. Broj 2 POETA 7
  8. 8. Predstavqawe stranih pesnika - Indija SMOKE I can't enter the sky high mind of a crow or eagle but I know how it feels in cold-wet air I have lived breathless winter in the open and no star woke up to clean the smoke I slowly became RAM KRISHNA SINGH, born, brought up and educated in Varanasi is a uni- DEATH versity professor whose main fields of interest consist of Indian English Writing, especially We do not know ppoetry and English for Specific Purposes, who cares for us especially for Science and Technology. He has live or dead authored over 160 academic articles, 180 book nor do we know reviews, and 38 books, including 13 collections our end of poems. His latest poetry collections include now or ever The River Returns (2006), Sexless Solitude which meeting with whom and Other Poems (2009), and Sense and is the last Silence: Collected Poems 1974-2009 (2010). we do not know when darkness gushes in from the breach THREAT sky sinks down as stranger we come We chase myths in self-made Amazon as stranger fish turtles that change color in new waters we pass we create landscape of nightmares and like withered grass wade through uncelebrated anacondas that threaten our confidence unmourned, unknown lost in the jungles of our own making we beat about thorny grasses now look for the twin flames for convenience Mailing address: cloud judgment and reality for control challenge the Republic and divide --Dr R.K.SINGH, Professor & Head, Dept of the defense that could never be Humanities & Social Sciences, Indian School of Mines, Dhanbad 826004 FISHERMAN'S SONG His URL: http://rksingh.blogspot.com ; Walking along the beach they collect empty shells email: profrksingh@yahoo.com that fascinate senses in the salty river Tatjana Debeqa~ki feel the life now no more but argue about the sex of a conch ignoring the fisherman's song 8 POETA Broj 2
  9. 9. Predstavqawe stranih pesnika - Indija Dr. RAM SHARMA [B-1974] is an accomplished poet and writer both in English and Hindi in the field of literature. He has added many feathers to his cap.As a student he has been exceptionally brilliant student from class first to M.Phil He did his doctorate on Post-Modernist Trends in Indian Novels in English: A Study of Anita Desai ,Arun Joshi, Amitav Ghosh and Vikram Seth. He is a renowned poet, crit- ic, reviewer and translator.His poetry is indeed of very high order which is read throughout the world. He has several research papers , articles, poems and reviews published in esteemed journals, magazines and newspapers of India and abroad including Poets International [Bangalore], Bizz Buzz [Mysore], Rock Pebbles [Orissa], Contemporary Vibes [Chandigarh] Skylark [Aligarh] Shine [Tamilnadu] Poetcrit [Himachal Pradesh] Indian Book Chronicle [Jaipur], The Vedic Path [Haridwar] Metverse Muse [Vishakhapattnam], Young Poet [Tamilnadu] Poetry Today [Kolkata] Storm [Kolkata] Samvedna [Mangalore] Pegasus [Agra] Hyphen [Shimla] IJPCL [Kerala], Indo-Asian Literature [New Delhi] Replica [Cuttack], Bridge-In-Making [Kolkata] Cyber Literature [Patna] Points of View [Ghaziabad], Kohinoor [Bihar], Voice of Kolkata [Kolkata], Re-Markings [Agra] Besides this his works has appeared in such web journals like Muse India, Boloji.com, Literary India, Neo-poet,Academic India, IndianEnglish LiteratureForum, Impressions Online Journal, Creative Saplings. His poems are showing presence in foreign e-journals like Poems-hunter.com,Voices-net.com, Coffe-connection.com, Autumn Leaves,The Houston Literary Review,Asian-American poetry.com, PoetrySketch Book etc.He has to his credit two poetry volumes Muse[2002] and Serene Moments [2008] At present he is working as a senior lecturer in English in J.V.P.G. College, Baraut, Baghpat, U.P., India. PERMANENT ADDRESS: C-26, SHRADHAPURI PHASE2, KANKERKHERA, MEERUT CANTT, 250001, U.P., INDIA e-mail: dr.ram_sharma@rediffmail.com, dr.ram_sharma@yahoo.co.in NATURE ADULTERATION The good days float in the lake like swans, How much downfall is there On multicoloured layers and waves, in human values? , Chirp in the bamboos, Purity remained in dreams, Twinkle like stars of midnight, Adulteration is everywhere. In the forest of life, Everthing has become polluted, Jump like rabbit, People have become restless Ages passes and remain like wastes, Chaos is everywhere, Days are like nature, We have to suffer, Various phases and weathers Due to this adulteration MORNING AN OLD LION I imagined, An old lion in the morning, Has no significance now, dewy moonlight, His time has passed, will descend, Of thinking and doing something, on green grass, He is not able to walk nor sit, moonlit night will be descending, Everyone has his time, the boughs will be budging, After that, he has to roll in dust, by the delicate touch of winds, His paths of glory lead to grave, chirping of birds, This is reality of life, fragrance of flowers, Think will be there in the environment, sunrays will be try to stand, IRONY OF PEACE like a child Much talk of international peace, TIDES but minds are full of war designs, so wars are there everywhere, There are tides in the sea, and nations fight tooth and nail, Like tides in the mind, stiff air land battles with gurgling sounds, These achieve scales of height with zeal, despite hue and cry by men of peace, These forgot for a moment, suppy of warships screaming headlines, The mundane realities of kissing the earth, no talk of peace at this moment, The chest of the sea, till full destruction on both sides Will bear these tides After much hue and cry Broj 2 POETA 9
  10. 10. Predstavqawe stranih pesnika - Indija VIHANG A. NAIK (b. September 2, 1969) is a contem- porary Indian poet, translator, literary and art critic. Born in Surat of Gujarat, he read for a BA in English studies and Philosophy and MA in English Literature and Indian Literature in translation, all at the Maharaja Sayajirao University of Baroda. After a collection of English poems, City Times and Other Poems (1993), he published a collection of Gujarati poems, Jeevan Geet ( 2001 ) , dedicated to the cause of victims of the 2001 Gujarat earthquake. His most recent publication is a collection of English poetry, Making A Poem , pub- lished by Allied Publishers' , Mumbai ( 2004 ) . Editors website at http://www.vihang.naik.name and founder of POETRY FiRST at http://www.poetryfirst.org and http://poetryfirst.ning.com where: We pledge global peace by putting POETRY FiRST . Its free and any poetry lover can join... Few short things as you get started. Please make sure you fill out your profile in full and add a photo. We like to know our poets , writers, painters & photographers and art people.BLOGS are currently discouraged . However , The WRITERS FORUM is where you lay down your poetry,translations of literary works , short essays , read , critique , add book review , literary essay , share translations and creative writings .Photos is where you upload your pictures of events , readings and literary events in your part of the world including your own original paintings and photographs. Videos is where you upload your own poetry readings video file giving relevant titles and descriptions to Photos and Videos. .Add Music. Make friends. We will endeavor to deliver a superb poetic experience simultaneously doing the world a lot of good. A DISTURBED SLEEP BEING CONTEMPORARY Dead poets These days it is wise haunt your dreams to be learned, certified and appointed. and disturb the sleep. You can be safe You wake up , hammering your thought. startled Speak or do not. The day enrolls. as in a battlefield Academics, Seminarians, fighting professional theoreticians, the airy nothing. and a pack of barking dogs. You Last night, become one, quarrelsome you remember, who seldom bites. the mosquito fight you could not win . MAKING A POEM POETRY MANIFESTO To write a poem the pen Has to slide making a line Yes , a poetry must be Over a sheet. You see a an unexpected thing ; perhaps silly. Snake uncoil. Words bare A nightmare or a dream. themselves. You come to know A craft , a paper art. what nakedness is or does. Why bother for something more. Manaka's charm works as a The why , the how rule. A Sage needs senses. and the what of poetry . In this episode the pen runs May it be black and white or bloody . out of ink, Refill. The sound Or let there be VIBGYOR of music resonates. Sheets flap. paper poems . The dance of the black ink and 10 POETA Broj 2
  11. 11. Predstavqawe stranih pesnika - Indija DR SHALEEN K SINGH, ativesaplings.com Chief Editor www.cre- Personal Profile: Date of Birth : : 28-07-1979, Father's Name : : Dr. V.K. Singh(Reader & Head, Dept. of Eng.), Nationality : : Indian, Gender : : Male, Marital Status : : Unmarried, Language Known : : English, Hindi Interest : Reading, Poetry & Music Academic Profile: M.A. (English) from M.J.P. Rohilkhand University, Bareilly in 1st division.· LL.B. from M.J.P.Rohilkhand University, Bareilly, (U.P.) India. Research Work: Awarded Ph.D. on the title 'Panorama of Mahashweta's Indo- English Verse- A Critical Evaluation' in M. J. P. Rohilkhand University, Bareilly. Published Research Papers: · 'Rosemary Wilkinson and Mahashweta Chaturvedi- Two Wheels of Divine Chariot', Mandakini (Bareilly). Jan. 2005... Poems and Reviews Published: · In Skylark (Aligarh, U.P.), Indo-Asian Literature (New Delhi), The Green Lotus (Orissa),Replica(Cuttak), Shine (Tamilnadu), The Golden Vase (Orissa), The Voice of Kolkata (West Bengal), Poets International (Karnataka),Contemporary Vibes (Chandigarh), Bridge- in-Making (Kolkata) and others... Lecture Broadcasted on All India Radio: On 'Role of Akashwani in Public Awareness' from Prasar Bharti (Akashwani) Rampur. Translation: · Translated poems of various global poets like Dr. Kazuyosi Ikeda (Japan), Niki Stella (Greece), Jack Baum (Canada), Peter F. Pike (Australia), Rosemary Wilkinson (USA), Adolf P. Schkelov (Russia), G. Mend Ooyo (Mongolia) and Philip Higson (U.K.) into Hindi. · Translated the Poetry collection Mahendra Bhatnagar Ki Kavitayen under the title Lyric Lute. Edited Works: · Co-authored anthology of critical essays entitled Dr. Mahendra Bhatnagar: His Mind and Art · Edited the book of Swami Nempal's poetry entitled Swami Nempal's Creation & Other Poems. · Edited the Hindi Doha Collection Dohe Tabib Ke · Presently Editing personalized website www.creativesaplings.com drshaleen111@yahoo.com, drshaleen999@gmail.com WE SEE ONLY SANS DIRECTION The evening I see monstrous change In a constant but slowly motion Into the values of Humanity. Creeps into the firmament Do I still call myself Of Heart; A Man The green leaves look black Or simply we put on clothes and The Blue Sky looks Dusty We are not animals and Darkness makes everything We call ourselves man? Black and Vague Our giggling! Our laughter and our smiles The air touches the eyes How hollow! Like we touch the flower. How rotten! We are tossing like a huge tree… Can this civilization save it In the utmost moments of thoughts From its doom! Or Ruins- We are freezing and melting. No perhaps not. We find darkness growing within This is somewhat tough to say Something, How a man'll be overall the master of Which we find hard to reach Destiny, Which look beyond perception We don't know where're we running And beyond the capacity to catch and In which direction? Hold, we are just thinking of… Towards the shore of ruins? And it, metamorphoses Or towards the bank of Destruction? Into Night. We see and see only. MUTE AGONY CARBUNCLE There are thousands things I foster Which I see but keep mum. Many carbuncles within me There are hundreds of events which Nourish and look after them. I face and don't say at all Despite knowing its pain There are enormous pains Despite aching without complaining. I took within my heart It oozes and its sore Remain immune to every thing. In the form of sighs It is ungovernable power And mute cry, Before which we are bowed dawn I behold it is LOVE, And It is the most painful SORE It is unfathomed darkness Gnawing me, my within Where I am lost Is filled with these cankers I am searching Of pain- The cause of my Agony I find no panacea for it Soon I find myself Except Deluded- dejected- desolate. DEATH. Broj 2 POETA 11
  12. 12. Predstavqawe stranih pesnika - Indija DEV BHARDWAJ, was born on November 20, 1948 at Village Marar, Tehsil Batala, Dist. Gurdaspur (Punjab), India. He got his primary education at his village and higher education at Chandigarh where he is settled since 1966. He has written sever- al books of short-stories, plays and children books besides trans- lating some world famous classics into Punjabi. Notable books : (1) Chouvi Ghantian Da Zehar (short-stories in Punjabi) (2) Opre Bande (short-stories in Punjabi) (3) Akharbaaz (Play in Punjabi) (4) Gaunda Punjab-Mele te Teohaar (a book on Fairs and Festivals of Punjab) -Published by Publication Division, Government of India, Ministry of I & B New Delhi. (5) Amrita Pritam : A Living Legend. (Ed.) Translations into Punjabi : Salome (a play by Oscar Wilde), Endgame (a play by Samuel Becket), Early Joys (a novel by Fedin), I Dare : Kiran Bedi (a biography), Inside CBI (by Joginder Singh) Other activities : Director, India Inter-Continental Cultural Association (Regd.), Programme Director, Writers Club International, Editor, Kafla Inter-Continental. Visited : USA, France, Italy, Czech & Slovak Republics Bulgaria, Mauritius writer_dev@hotmail.com MEETING A SLEEPING MAN (A SHORT-STORY) BY DEV BHARDWAJ The thought of meeting the sleeping man about this. I thought — I should get a long came to me when I myself was in deep leave from my office. But perhaps it could slumber. Though I was asleep yet it seemed not be possible. I had no hope of getting I was quite awake and was in my full sens- such a long leave, although I had not taken es. To be awake when asleep, or be woken any kind of leave for so many years. But up when still asleep, or to sleep when who cares for these things in the offices? awake... it can happen anytime, anywhere. Who thinks about this? Just keep on attend- It has been happening.. as if it was just a ing the office daily, your presence is more natural thing. It acquires the habit of being precious than your work. Just last year I got natural - it has been like this - so it goes. an appreciation letter. It was for my regular- Although I was asleep yet I was toying up ly attending the office without any leave with an idea, a scheme, "Why don’t I go and throughout the year. When the seek out the sleeping man." Someone was Superintendent read my application, it saying this... I was listening. A sleeping man looked like he was suddenly caught in a has a strange charm of his own, I could feel bind. It appeared that he felt that without me this in the cozy bliss of my sleep.It was due he would be just rendered useless. to this reason that I didn’t feel any wonder "Cause of Leave?" The question was to be when the thought to meet the sleeping man naturally put because I had not mentioned it dawned on me in my sleep, that is. Rather I in the application. felt that I was just fully awake at that time... "A personal work." I was talking to myself, about myself, trying "You know how much rush of work is there to know something.... to say something. It these days?" was not that my desire was so extraordinary "It is always so." or so silly that it could not be told to any- "I advice you still to reconsider." body... that I was not trying to tell it to any- "I must go." body... Perhaps someone may not like it... "Where to?" perhaps it may sound very silly and absurd "On leave." to someone... perhaps it may get lost on oth- "I mean which work you are going to do dur- ers. ing leave?"... But at one stage I felt it necessary to tell all see whole text: http://www.poetabg.com/htm/clanovi/Dev_Bhardwaj.html 12 POETA Broj 2
  13. 13. Predstavqamo kwi`evne klubove i udru`ewa Dru{tvo pjesnika "Antun Ivano{i}", Osijek Ribarska 1, 31000 Osijek telefon: 0916016694 pjesnici@gmail.com www.drustvopjesnika.hr pjesnici.blog.hr Dru{tvo pjesnika "Antun Ivano{i}" Osijek je skromno. U njemu su se prona{li ljudi iz ljubavi prema poeziji i dru`enju. Uporni smo, ali isto tako i svjesni svojih mogu}nosti. Prva zbirka na{ih pjesama "Osje~ki stihovi" iza{la 2003. ra|ena je sa velikim entuzijazmom. Pazimo da nas ne obuzme euforija, a tako|er i da ne pok- leknemo pred problemima. Osnovno zbog ~ega i jesmo postali Dru{tvo jest ljubav prema pisan- pokrenuti iskrene osje}aje. Od na{ih prvih ju i pjesmama. Dru{tvo danas broji 45 aktivnih koraka daleke 1997. godine gostovali smo ~lanova u dobi od 16 do 70 godina, te 50-tak {irom Slavonije i upoznali mnogo ljudi potpornih ~lanova i 4 po~asna ~lana. Kroz zaljubljenih u `ivot i poeziju. Ljubav je ta koja Dru{tvo je od 1997. godine pro{lo 100-tinjak nas vodi. Ona je univerzalni dio na{e du{e. Od pjesnikinja i pjesnika svih uzrasta i afiniteta. nje smo satkani i zbog nje i postojimo. Kroz Najstariji na{ ~lan bio je pokojni Dragutin pogled ljubavi, sve poprima boje, zvukovi su Tadijanovi}, pjesnik i znanstvenik, ali prije melodi~ni, a mi se osje}amo kao prirodni dar svega veliki ~ovjek. dobro poznatog nam prostora i vremena u kojem jesmo. Osje}ati, primati i davati te osje}aje, `ivjeti u njima i sa njima, ispunjene je kojem svi te`imo. Povijest nam kroz svoje u~enje pokazuje koliko smo sli~ni, bez obzira Razli~itosti u iskustvu, obrazovanju i mnogo~emu drugom nas povezuju. @elja nam je ponuditi ljudima pjesme i istovremeno u njima Broj 2 POETA 13
  14. 14. Predstavqamo kwi`evne klubove i udru`ewa tko je kada i gdje `ivio. Na nas njene zakoni- tosti, pokatkad djeluju upozoravaju}e, ponekad utje{no, ali jedno je sigurno da smo svi mi, ovdje ili u nekom pro{lom vremenu na istom putu. Putu u~enja i spoznaja, istine i razumije- vanja. Taj put ne prolazimo sami, uvijek je ljubav sa nama i u nama. Ljubav me|utim, ne hoda sama, ona je u "{etnji" sa svime {to nas Dugogodi{nje djelovanje ~lanova Dru{tva izn- okru`uje. Sve zajedno vodi, prepoznaje i prih- jedrilo je 6 zajedni~kih zbirki i Zbornik 2. sus- va}a. reta pjesnika Osijek 2008. U knjigama je zastu- pljeno preko 100-tinjak autora sa oko 1000 pje- sama. Bogatstvo pisane rije~i ~lanovi dijele sa gra|anima Osijeka i sudjelovanjem na raznim manifestacijama {irom Slavonije i Baranje. S takvim razmi{ljanjima su 24. lipnja 1997. godine osnovano je Dru{tvo. Od osnutka ~lanovi redovno gostuju na TV-u, radio emisijama, tiskanim medijima, {kolama. domovima za stare i nemo}ne osobe, i u knjiga- ma drugih udruga iz Hrvatske. Predsednik Dru{tva pjesnika "Antun Ivano{i}" Boris Nik{i} 14 POETA Broj 2
  15. 15. PESME BEZ GRANICA NUT SRI]NOG GRIJA UZDASI DU[E Nut sri}nog grija, na kog je zmija Pri~ao bih ti o sebi, mater Evu, `enu prvu, ali nemam vi{e svog vremena, nagovorila la`u}! kao da ga nikada i nisam imao, jer ovo nije moje vrijeme i leti. Jer Sin od vika Bo`ji, ~ovika kupac prvi, Pri~ao bih ti o svemu, s ~inom krvi o skrivenim tajnama svemira, odkupljuje krv daju}. o mramornom jutru, o tome za{to kapi ki{e nestaju u meni, O Bo`e, Bo`e, tko l' Tvoju mo`e ljubav dose} o vjetru dok planinom struji, koju motre} o zimi sto se drhtanjem budi, brez dna i mire vidi? ali nisam vi{e u svom vremenu, kao da nikada i nisam bio, O, ~ovik {to je, kakov i tko je, jer ovo nije moje vrijeme i leti. da za njega gri{e}ega Bog kri` i muku slidi? [aputao bih ti prolje}em Samo Bog se kini... u naru~ju ravnice i s jutrom sanjao, Du{o, procini: a u sitne sate ispod srca ubrao Bog za tebe daje sebe, i ponovno kao krv crvenu ru`u jao, na prite{ke muke... s laticama slo`io u divnu pjesmu. Antun Ivano{i} Uskovitlao bih rije~ima tvoj san i poklonio cvije}u miris tvoje kose, PLOVIDBA izmislio te u {koljki mora, dotaknuo zvijezdom tvoj pogled Ve~ernje rumenilo se gasi i ispleo misli oko tvog struka, Nad zemljom zavlada tama @udnja za milosrdjem ali nema{ vi{e svog vremena, kao da ga nikada i nisi imala, Nebeska tijela nestala jer ovo nije tvoje vrijeme i leti. U ru{evinama Obezglavljene svjetlosti Sada kad sam sam kriknuo bih, polomio sve udaljenosti, Izdi{e prolaznost Slike tajanstvenih umjetnika sru{io planine i iscijedio rijeke, Jedva zamjetljive pokrenuo olujni vjetar, samo da prigrlim tvoje nemirne boli, Tijelo slomljeno zagrlim i povedem kroz svoje poljupce Do ravnodu{nosti i tamo gdje vje~nost {uti odletim s tobom, Du{a prokleto stenje u zanosnim pokretima milovanja Ne vra}a{ se natrag i s nje`nim uzdasima tvoje du{e [apnuo sam sam sebi otkrijem netaknuta mjesta ljubavi, I zaplovio pustinjom ali nemamo vi{e svog vremena, kao da ga nikada nismo imali, Ka cilju jer ovo nisu na{a vremena i lete. Nenad Bakaj, Brisbane, Australija Zal Kopp Broj 2 POETA 15
  16. 16. PESME BEZ GRANICA OBNA@ENA KARMIN Zatvaram o~i Crtam konture tvog lica i dopu{tam na tvojim rukama ali ne mogu da napravim celu tvoju sliku da se izmrvim kao hleb. razbio si se u hiqadu komada Lebdim iznad kreveta ne mogu da te sastavim kao ~estica vazduha. ali te nosim u sebi kao sve boje ovog U zajedni~kom u`itku sveta sa nevinim osmehom, toplim dodirom i poqubcem, dopu{tam ti da me qubi{! LÄPPSTIFT Dok le`im kraj tebe, obna`ena Att måla fram dragen i ditt ansikte, od glave do pete, det gör jag ose}am se po`eqna `ena men jag får aldrig en hel bild av dig koja uvek odnovo, i odnovo, Du gick ju sönder i tusen bitar daje ti svoje nevino srce. som är svåra att forma igen, Unose}i te u svoje tajnosti, så nu bär jag dig som färger inom mig. dajem novu strast svoga tela... Emma Alexandra Luthander Qubim te!... [vedska Qubi{ me!... Izme|u dva uzdaha SRE]NA NOVA 2010. @ivot je lanac od dana Za srpsku Novu godinu koji brzo prolazi ... volela bih da ~itam pesme Mig... uhva}en izme|u dva uzdaha ... na fudbalskom stadionu U ulici moga detiwstva sakrila se leptirica Da pqunem da ne bude uhva}ena kanxama prostora i vremena. u crnu rupu univerzuma Skrivena iza utopije prepu{tala se igri, Da doktoriram a sunce je izgrejalo na wegovom poqupcu da osvetli tu sre}u, u preponu taj odraz nebeske lepote. Da budem predava~ica Pesma za ples qubavi na jednom evropskom Ose}am gluvo doba, univerzitetu nebo ne mo`e da prevazi|e svoju granicu, a ja kao {to vidite mogu Eleonora Luthander, [vedska i misao moja mo`e. Samo {to nisam zapevala, re~i kre}u... ^UDO Ple{em kao ti Miroslavu Belovi}u i sledim tvoje najmawe tragove, dah za dahom, Ve~eras poqubac video sam ~udo. I ja i prva devoja~ka objava, pitao sam ~udo: re~ oplodnik prodire, "[ta }e biti daqe?" nagove{tava zvuke "Ne `uri!" - zing - zang - zing. odgovorilo je ~udo. Slavica Urumova, (Skopje) R.Makedonija ^urilov Aleksej, Rusija 16 POETA Broj 2
  17. 17. PESME BEZ GRANICA PEVAJ, SRBIJO MOJA u carstvu ciganskom kakve nema, na ple}a tvoja, delijo, Pevaj, Srbijo moja sokoli da se gnijezde, Pevaj, da du{mani da ti i sveci zavide Nad tvojom tugom ne likuju. kad korak niz drum na~ini{ ... Pevaj, kao i uvek Kad ti je najte`e bilo, Poga~u }u ti pod sa~em Kada si decu svoju na na{em ogwi{tu ispe}i, Na Kosovu gubila. poga~u od bra{na bijelog Pevaj, Srbijo moja i suza bisernih Da zlobnici utihnu. tri dana se pu{i, miri{e ... Pevaj iz grla bela Cijelo selo pozovi Da zavidnici presvisnu. kad je kr~agom rumena vina Pevaj, Srbijo moja uz gozbu zalije{ ... Na Dunavu i Sitnici. Pevaj, Djecu }u na{u skupiti A narod tvoj }e za uzvrat po svijetu {to se skitaju Tebi s qubavqu uskliknuti. da ocu u ~elo gledaju svjetliji od kakvog fewera [reder Dragica (Mateji}) {to ga s istoka donio stari kirixija ... A ti da mi se gizda{ i pjeva{ i divqe kowe da kroti{, kraj vatre gordo da sjedi{ i britku sabqu da pa{e{, i tutun na tutun savija{ iz srebrn-ibrika da sr~e{, tri sluge da mi te slu`e ... a lice tvoje veselo MOLITVA BIJELE CIGANKE ko kalaj s kazana da blista ... Kupi}u ti kowa Ej, sve }u da ti pripravim krilatog kowa da ti u snu {apu}e ... kraj nogu tvojih da le`im Ma kakvog kowa: samo od ~erge ne idi, kupi}u ti ergelu bijelo robqe ne qubi ... bijelu ergelu da te topotom uspavquje ... od Boga dvore da istem, nove mamuze, kostretni {e{ir, ako ~ergu ne voli{ bi~eve i sabqe srmom okovane, {to tvojom du{om miri{e ... srebrne no`eve s ko`nim sapima ti mrkim okom pogledaj, i novu ~ergu tvoje su `eqe mi naredba, nalik kolibi zor-haramba{e ... ti plemi} meni ciganki jedan pod kapom nebeskom ... Kupi}u ti la|u samo mi ne idi gospodaru moj, golemu la|u od sandalovine dragane, da wom ispara{ mora daleka- kowa }u bijelog tebi kupiti, ko{uqe moje jedra da joj budu, ma kakvog kowa, ergelu, od kose moje u`e }u isplesti ergelu, carsku ergelu da se za ~vrsto sidro uhvati- da snove tvoje nemirne nebu }u svoju tajnu otkriti da `elim niz poqe pustim da jezde ... jarbole tvoje sre}a da prati ... Vinka Peri{i} - [arenac Otka}u ti dolamu Crna Gora Broj 2 POETA 17
  18. 18. PESME BEZ GRANICA PREOBRA@EWE MARAMA TVOJA STAJA]A Stoqe}ima strpqivo ~eka Spavam svaku no} Raba Bo`ijeg, mene, na te`anom jastuku Gre{nog poput svakog ~ovjeka jer tako ose}am Da me iz ni{tosti prene. tvoje vredne prste kako prepli}u pre|u, I bi mi re~eno: Idi! kako vuku brdo razboja starog, Zna}e{ kuda i kako, a ne mogu da te sawam. No}u se najboqe vidi Dodu{e te{ko ali - ako! I maramu tvoju staja}u nosim kao amajliju Krenuh na put bez i~ega sa~uvala me je ona Bri{u}i s lica no}nu moru od mnogije zala, I s prvim pijetlima ugledah wega veruj mi, Manastir Lipqe u zoru. osetila sam to ~ulima koje si mi podarila. Slu{am ti{inu {to se Da li si sre}na tamo, Bistricom umiva i svira da li si decu svoju prona{la; A mene zvuci ne~ujno nose prepolovila si nas, Pred samu portu manastira. i tako majke na ravne ~asti Pogleda uprtog put visina svoju qubav dele, Dok srce plamti kao kamin to znala ranije nisam. ^ujem: u ime Oca i Sina I Svetoga Duha, Amin! Ja tebe samo ne vidim, al' tvoje re~i odzvawaju, Milo{ Mili}evi}, svakim danom otkrivam Republika Srpska da tek sada razumem ono {to nekad nisam umela a mo`da ni htela. Hvala ti na mudrosti, na svoje k}eri ih prenosim a maramu }u po pola kako to ti si ~inila kada si svakom ~abricu sira u jesen donosila MESE^INA i govorila da se sok iz wega prekuva, ohladi i vrati, Sve mi se no}as ~ini da bi do prole}a trajao. Inertna svetlost u telu lepi Da bi sutra videli radoznali Ako ove re~i mogu nekako do tebe dopresti, Prefinjene o`iljke meseca budi nam spokojna U svojoj punini dok u`iva u svome ve~nom stani{tu, I taj u`itak na tela na{a naga tvoji plodovi Prenosi lahko u paperju po celom svetu ra{trkani Dok se kotrljamo razigrano Ali ne`no, ali nesvesno dovoqno svega imaju, Nekako opijeni u ~arima ako brine{, ne brini samo ponekad u san mi navrati. Mese~ine Dragina-Gija Bradi}, Shehu Fahredin Novi Zeland 18 POETA Broj 2
  19. 19. PESME BEZ GRANICA BOGIWA PRAVDE QUBAV I MLADOST Da li me vidi{ Gledamo parove mladih me|' slovima krijem se? kako zagrqeni ulicama {etaju, Neko mi ozari lice stisli se jedno uz drugo, Kroz miris kafe. Otaxbina, i tihim glasom pri~aju. Zemqa moja! Wihova su lica vesela, Srpski opanci krvqu se pune neprestano se sme{kaju, Kroz vekove prolivene. tako im dani prolaze, Sawam, a budna sam, jer u qubavi i mladosti u`ivaju. Besane snove sawam. Qubav je tako sna`na, Sa perom razgovaram, {to srca mladih spaja, Gde je "Bogiwa pravde"? a simpatije i mladost zaqubqenih, Da li jo{ uvek sa ma~em puni su wihovih do`ivqaja. Tra`i Bogove s Olimpa, Qubav je ja~a od "ma~a" Dok ~ekam da moja slova o`ive? to je dobro poznato svima, Iz pesama procveta lotos govorilo se u pro{la vremena Dok u ovim stihovima pa tako je i danas me|u mladima. "Bogiwa pravde se krije" @ivko Begovi}, Teodora-Toda Mati}-Medi} Austrija Sidnej, Australija @RTVA U hladne ve~eri snene U TUINI U dubinama plavih okeana Prokleta tu|ina s' okovima stegla, U mra~nom svodu slutwe grobna memla `ivot mi osu{i, Na kamenu spoticawa okre}em se, svuda, zmijska legla, Otaxbinu ~uvam u rawenoj du{i. Za ~ista prostranstva `ivota Na pustim ostrvima sudbine Iz ropstva misli zavi~aju lete, zvezdanom nebu pod suncem Slobode, Rije~i umirahu u svom }utawu iz legla mr`we, pogledima prete, Sa strepwom srca mog strahom okovali, sve, ponosne narode. Za tren qubavi usidrenih ti{ina Vazduh gu{i, cve}e ne miri{e, U bespu}u `rtvovah sebe okovan Prometej, svuda kreket `aba, bolna du{a s Otaxbinom di{e, Za puteve bez povratka, za najqep{i stih qudska r|a, na Bo`ijeg raba. O ne~emu {to se zva{e ^ovjek. Bo{ko Topi}, Deyana Maria Amerika Velika Britanija Broj 2 POETA 19
  20. 20. PESME BEZ GRANICA MJESTO?! NA[ MIR Tra`i{ ulicu Gjedali smo se bez besedi. za dah Tlo pod nami je nestalo. Si su se raza{li, u kojoj }e{ nigdere ni~ega ve} bilo ni. da ga ispusti{ iz probu{enih grudi I vreme se j' fermalo. i utrobe umiru}e. O~i va o~i, iskra je sko~ila, Zagrlili smo se jako, Neko mjesto I ostali samo tako. prikladno Di{ela san tvoj profum za tvoje odijelo na mehkoj ko`e. boje ko`e Lice san na tvoj vrat nagnula mirisa urina. i va na{ mir utonula. Prsti su pasali Mjesto kroz tvoji vlasi, dovoljno daleko I vi{e va`no ni{ bilo ni, od pogleda Samo na{ svet i va njin mi. bijesa i buke gdje samo Tatjana Udovi} ti{ina doziva. Hrvatska Nikada nisi sam sjenka je je s tobom pu`e po asfaltu i nikada KAD PESNIK VOLI ne pokazuje svoje lice. Kad pesnik voli pune su mu o~i Sa sobom opijen istinom vladaju}ih re~i da svu tu pravu qubav u pesmu pretvori svuda nosi{ makar ~eznuo do smrti kutiju da ga sve to boli. umjesto dlana i gledaju}i u nju I sam kao stranac u bezli~noj no}i plitku i praznu za`ubore snovi ko prolazna plima shvatio si odavno dok od qubavi gori da ni{ta nepomi~an ko stena bolji nisu. kao gorda silueta u blato uspomena trpi sve udarce Ljudi. jednog sawarewa. Goran Vrhunc Jov~evska Katarina Sarajevo Makedonija 20 POETA Broj 2
  21. 21. PESME BEZ GRANICA @EQA DIE DUNKELHEIT Danijelu Mit müden Augen schaue ich in die Weite Ako umrem. a ne stignem... Die Nebelwolke weich grau und nach Ostvari mi `equ sine. Ist das der Nebel oder vielleicht das Prekrij Drinu mostovima, Wasser a poru{i sve carine. Des schmalen Flusses meiner Heimat? Ne daj, ne daj da nas dijele, s dvije strane rijeke Drine! Die Este der Trauerweide biegen sich Jednu `equ ispuni mi: Als würden auch sie Heuteabend trauen Neka Srbi slo`no `ive! Während über dem Fluss traurige Lieder Prekrij Drinu mostovima, singend a poru{i sve carine! Im grossem Schar schwarze Schwalben Ako umrem, a ne stignem... kreisen. Ostvari mi `equ sine! Ist das ein Tag oder auch nicht Oder das Funkeln der Sternen i Chor Cvija Mitrovi} Alles ist müde die Sonne vor dem Australija Untergang Die Dunkelheit breitet sich in meiner Heimat aus. Sie versinkt langsam und taucht wieder Um Hilfe schreiend auf Meine Posavina, wie ein kleines Boot Um welche wilden Wellen schlagen. Das Seil knirscht alles ist schrecklich Es nähert sich der sichere Tod. TO THE DEAD POET OF OBSCURITY Ist es der letzte Tag oder nicht? (In honor of the dead unpublished poet) Meine Seele weint leise untröstlich empört Während bedeckt von grauen Wolken sie Well done! Dem traurigen Schrei der Schwalben You have won! zuhört. You should not feel sorry. Your unpublished poems Marko Lj. Ru`i~i}, -always remember- [vajcarska have not been buried, UNE PAGE haven't bent il avait le cœur peint sur son visage under the strength of time. il tricotait des notes du bout des doigts Like gold de la musique au fond des yeux inside the soil sur ses lèvres dormaient des baisers they remain, bleus they never melt. il tournait des pages They may be late l'homme sans âge but they will be given une nuit, j’ai croisé son sourire to their people maintenant, je passe mes nuits à écrire someday, à rêver to offer their sweet, je n’arrive plus à dormir il ne lira peut être jamais eternal essence. je dois tourner la page Dr. Dimitris P. Kraniotis, Zorica Senti} Gr~ka Francuska Broj 2 POETA 21
  22. 22. OSLIKANA POEZIJA ili POEZIJA SLIKE 22 POETA Broj 2
  23. 23. OSLIKANA POEZIJA ili POEZIJA SLIKE Broj 2 POETA 23
  24. 24. OSLIKANA POEZIJA ili POEZIJA SLIKE 24 POETA Broj 2
  25. 25. OSLIKANA POEZIJA ili POEZIJA SLIKE Broj 2 POETA 25
  26. 26. OSLIKANA POEZIJA ili POEZIJA SLIKE 26 POETA Broj 2
  27. 27. OSLIKANA POEZIJA ili POEZIJA SLIKE POETA NEO^EKIVANO, IZNENADA Vreme kao da je stalo, a ti si oti{ao daqe, ja sam jo{ uvek na dnu. Vreme kao da leti, a tvoja krila su nevidqiva, sna`na i zavodqiva, krila an|ela na vratima pakla. Ve~eras neko jako kuca dok vetar spava me|u perjem. Srce tako lako puca kad shvati da si ti iza maske skriven. Ve~eras i ti me|u usamqenim srcima, a moje }e te primiti neo~ekivano, iznenada kraj `ivota. Vreme kao da ne postoji kad u tvoje o~i gledam i nebo je u drugoj boji kad se tebi u mislima predam. Tvoja krila nevidqiva, sna`na i zavodqiva, krila an|ela na vratima pakla. Ve~eras i mi letimo, iznenada, neo~ekivano! Violeta Milovanovi} BADWE VE^E No}as nas sa oltara kade. Sletjele pahuqe su swe`ne. KAD SMO SE VOLELI, @ELELI Ti me jo{ jednom, Beograde, Prima{ u svoje ruke we`ne. Ostavqam svoje ti moqce, da jedu jastuke, I brdo `utih mrava pod pragom po`ude, I molitve i meteori Ostavqam ove bolesne, nervne }elije, U~ini{e te onim {to si. Koje su celog `ivota volele, `elele. U svakoj tvojoj sitnoj bori Burna se istorija nosi. Ostavqam tavan gre{nih ti misli i o~aja, I lampu koju si palila kad si me ~ekala Iskre se sazve`|a po svodu. Seti se bu|avih }o{kova od vla`nih uzdaha, Mno{tva me svjetiqaka mame. I onih dana, kad si me volela, `elela. Iskonska milost prema rodu K'o dobri duh zaposjeda me. Ostavqam srce ti moje na plotni o~aja, Slute li `amori tramvaja, I zadwu zamrzlu la` na sklopqenim kapcima, Slike {to prolaze sa strana, Ostavqam ovu ti pesmu da bi te setila, Da sam milion otkucaja Da si me jednom ludo volela, `elela. U bijelom snu Kalemegdana? Stevan Vreki} Gordana Mali} Broj 2 POETA 27
  28. 28. POETA IMA NE[TO [TO TREBA DA ZNA[ JAVNA PESMA Prizna}u ti Izme|u dva bola, Sada te jo{ vi{e volim. u no}i koja ne mo`e opstati bez beline, Al' istinu `elim da zna{ sakupqam sva svoja zavaravawa Qubavi tvoje da nije i odri~em se re~i za molitvu veka, Ja ne bih bila ono {to jesam. jer, u ovom duboko urezanom se~ivu sna, Skriveni draguq u srcu tvome uzalud ~araju poetike Koji mi osmeh na lice dade kada o tome }uti ptica zajedni~ka. I toplinu du{i vrati. I uzalud jedan svetao krug Prizna}u ti ne mogu da krijem obilazi nebesne riznice Volim te! Mora{ znati. i krade zvezdane ki{e kad svako spava u svome svetu Qubinka To{i} a svet izvan wega. Slobodanka @ivkovi} UZDAH Pripada ti ovaj svet. Sav. Od otpadaka sazdan, od trulih plodova. Gust od nagomilane mr`we, pro{aran tankim zracima svetlosti. OPROSTI BOGORODICE QEVI[KA I {ta sa wim? Takav je. Budimo se sa glasovima ptica Ne mo`e{ ga promeniti, ni trampiti. Svetlost kandila treperavog `i{ka Ne mo`e{ ni da ga shvati{. Obasja zauvek bo`anska lica A ceo je tvoj. Kuda to Bogorodice Qevi{ka. Ne zaboravi da se umno`ava sve. Oprosti mi {to krvarim iz mraka Pripratom du{e sa toplinom `i{ka Tri puta trule`, Pamtivekom ispod sun~evih zraka sto puta trule`. Spas za nas Bogorodice Qevi{ka. Jedan zrak, jo{ jedan, A iz fresaka koje vetar lista dva zraka. Merilo pravedno bez jednog vi{ka Kao iz raja {to naknadno blista Tvoja odluka Bogorodice Knegiwo Qevi{ka. da se odrekne{ trajawa ni{ta ne}e promeniti. Mo`da to da{ak koji samo sklizne A sveta se tog Na svetlost kandila i du{u `i{ka ne mo`e{ odre}i. [to se pretvara u plamen {to lizne Bogorodice besmrtna Qevi{ka. Kao vedro u bunar spu{teno pun si bunarske vode. Mo`da je to vetar i sa wim ki{a Od mog srca samo jedna kri{ka I uzdah tvoj te{ki Mo`da je smrt htela da me presli{a {upqe odjekuje u tami. Oprosti Bogorodice Qevi{ka. Umesto tebe se, na dnu umno`ava. Milan S. Kosovi} Gordana Simeunovi} 28 POETA Broj 2
  29. 29. POETA GDE AVO SPAVA? SA TREMA Ja sam pro{la ^emerno, Trebiwe, Miri{e zemqa na tragove nestalog u Sutjesci ladila se glava, snega opet, onda Fo~u, Nevesiwe, sa trema brojim zgusnuta stabla breza, nisam bila tu gde |avo spava. obraze umivaju mi o~i, a celo telo grebe jeza I kordunska obi{la sam brda, i kroz {ume lutala, badava, se}awa na susrete pod stra`om zimskih i jelena gledala sam krda, no}i. al' ne na|oh, gde taj |avo spava. Miri{e zemqa na odbegle vode pustim putem Crnogorski videla sam presto, Gledam..^ekam.. pod Cetiwem zeleni se trava, Mo`da }e{ odnekud ti mi do}i. kamenito sve je ono resto, Dozivan se}awem na dane plave lepote al' ne na|oh da tu |avo spava. i plavog bola, kad ne osmeli se Uputih se do ^a~ka, pa Gu~e, tamo mora biti neka strava, kukavi~je srce u meni odmahnu{e qudi-nemogu}e, i kad bar jedan put nisam postala tvoja: 'ajte sva{ta, da tu |avo spava! Vatra, `ena, qiqan ... Nimfa i snaga... Stari vreme oko mene. Ja na Rajac, Vruj~ani mi ma{u, Razilaze se svi i `ivot uti{ava... pa iz bawe, s srcem ko u lava; Sve vi{e sebi postajem naga slika, na pogre{nu nai{la si pa{u, sa koje prosijava sve , osim tvog lika nisi stigla tu gde |avo spava! A, jo{ su mi snovi puni tebe... I misao... Ma, ko mi se protiv vraga busa, Progoni me kajawe: na}i }u ga, da ga vidi java, Da mogli smo biti smisao i ovog dana iz Kru{evca, na konak do Brusa; namerni~e, |avo tu ne spava! i da bi mi na ramena suva i stara prebacio ogrta~ od vune. Ja u Pe} }u, kroz Poqe kosovsko, I da bi stavqala {ake ti, (vozom nekim, ma{ina kilava), na moju {oqu ~aja divna zemqa, ko leto mihoqsko, da ih grejem shvatih odmah, tu |avo ne spava. I da bi me zbuweno gledao kako se smejem E, avoqa varo{, sad znam gde je, uzletu divqih patki iz {a{a... na sve druge pute obustava, Nisi saznao nikad, kor{umlijski narod mi se smeje, da me jedino ti boli{ jest |avoqe, ali tu ne spava. i bezazlena pro{lost na{a, I umorna, posle tolkog puta, koja se samo davno, tada, spoznah da sam tragala bezglava, ~inila da je od tog soja i {ta tra`im van bo`ijeg skuta, A sve vreme rastao si {to bih znala gde sam |avo spava? od nevinosti do bola, koji }e biti moj trag Ali, staze kojima sam pro{la, i kad odem daleko... napuni{e srce mi milinom, Znam, da }e ~udan nemir, `al i ~e`wu za |avolom, ja sam nekim po{la, ose}ati neko vratila se sa jednom istinom; ko bude s trema gledao na put kad ga naliju odbegle vode i zaveju da u mestu sre}a se ne tra`i, zimske no}i da je ~ovek, kol'ko se uputi, sve istine, zablude il'la`i, I nadati se u drhtaju br{qanovog grawa otkri}e mu prevaqeni puti. kako }e neko putem mu do}i... Jasmina [iki} Jasmina Jankovi} Broj 2 POETA 29
  30. 30. POETA I @IVOTIWE ZNAJU MOLITVA ZA DOMOVINU Ovde se `ivi od nade Bo`e moj, molim Te, hajde u~ini, Momci, devojke ne rade. Skini mi crninu domovini, Svi ~ekaju izbore. Makni joj korotu, taj kam'sa vrata, Nova vlast, nova nada Da brat mo`e poznati brata. I sve u vodu pada. Ni{ta se ovde ne mewa Jer su joj ovo ime dali Sem godi{wih doba i garderoba. Oni pod kim' smo robovali. Pada skup{tina, vlada i {ta sada? Feriz Beg, pa{a, od Skadra grada, To doma}e ~ak i divqe `ivotiwe znaju. Pa{alukom Skadarskim vlada. Idemo na izbore, Narod se pita... Kad ur|a vezanog u Stambol prati I zemqom Zetom sta' upravqati, Borislava Dvoranac Gospodsku sobu Srpskoga dvora, Nazva u besu - Crna gora. A razlog sada ta~an ne znamo, Mo`emo samo da naga|amo. VREME RATNO Da li zbog crnih {uma i qudi, Ili surovih planinskih }udi. Objavih rat Ili zbog roda Crnojevi} Iva, da u sebi u}utkam Kad ur|a wegovog uhvati `iva. Srbina Il' crne sudbe {to Turke prati, Hrvata Kad Zetom sta'{e putovati. Slovenca Makedonca Skini s' roda mog te crne boje, Crnogorca Da bude svedok slave tvoje. Muslimana Radosnim bojama {to u Te' ima, Ma|ara Oboji Gospode rod moj sa wima. Tur~ina [iptara Skini prokletstvo koje dobismo, Kojim se nesvesno ponosismo. da odstranim Jer ~esto sudbinu odre|uju, sve nevere Imena koja nam dodequju. da ostane samo Pomozi Gospode sa visine ~ovek u meni Da ne budemo deca crnine. Usli{i Svevi{wi molitvu moju, i vera Skini s' roda mog tu crnu boju. u ~oveka prijateqa Vulko [}eki} druga i qubav i lepota za sve u ru`i~waku `ivota. Peko Lali~i} 30 POETA Broj 2
  31. 31. POETA ONA KU]O MOJA Neopozivo izmi~e Ku}o moja, u pustoj planini Nad prostorom lebdi i ne da I sama si pustiwa duboka. Vremenu ni jednu po~ast Zavese ti izbledele skrile Nedostupna u snu ~ita Pau~inu sa drevnoga {toka. Ovidijeva pisma poznatih Qubavnica Ku}o moja, u studenoj gori Nezapisiva je Duboka te hladno}a savila. Nema je tamo gde je najvi{e ima Nema dima iz oxaka tvoga Me|u kapima zakasnelih re~i Stara majka vatru zagasila. U re~niku bo`ijih carinika Weno magnetno srce izu~avaju na Ku}o moja, u ambisu magle Institutu za ritam Zamrla si od grobne ti{ine. Prepoznaju je po woj Nema vi{e sa prozora zova ^as sun~ica Da ga ~ujem, da me `eqa mine. ^as princeza ^as samo ~as u skrivenom ~asovniku Ku}o moja u ve~noj pra{ini Strelca Ostala si bez staroga raja. Jedan lav joj se klawa Napu{tena, ka`wena i sama, Bez pesama rodnog zavi~aja. Zoran M. Mandi} Ku}o moja na izvoru tuge Do~ekaj me - vrata mi od{krini. COKULE Ja se vra}am u naru~je tvoje - Zbogom ka`em ukletoj tu|ini! Bog ga je, ka`e, pogledao da se iz rata ku}i vrati. Miloje Veqovi} Veli da se slika nagledao zverstva, ~ojstva i sakati'. KONOBARU Pri~a o cokulama soldatskim Konobaru, dru`e, donesi jo{ malo, {to ga kroz svu vojnu prone{e... ono staro, rujno vino {to se peni, O rovu, le`ajima spartanskim, jer kad wega pijem sve do zore rane, poqu gde mine ko krompir sadi{e. prestanem da mislim o toj plavoj `eni. Spomiwe one {to se ne vrati{e Konobaru, brate, budi drug ve~eras, deci, `eni, majci il' devojci... puni vinom ovu od kristala ~a{u, Seti ih se {to ruku ostavi{e, jer kada sam trezan o woj budan sawam, nogu, il' pamet... A tek jauci i sve me podse}a na tu qubav na{u. wihovi i danas ga progone, Konobaru, molim, donesi jo{ pi}a, ~uje on ih kad su no}i gluve, znam kada sam pijan da qudima prijam, i vapaji ga wihovi nagone a kada sam trezan samo o woj ma{tam da zapla~e, al' su o~i suve. i tek tad sam spreman sve da porazbijam. I uzme one pra{wave cokule svoje, Zato sipaj vino, sipaj bez prestanka, za ~etku se ma{i, pa predomisli, jer jedino sa wim le~im svoje rane, te vrati ih u isti trag - nek stoje. a kad budem pijan i po~nem da pla~em, "Ne ponovilo se nikad!" - pomisli... tada me izbaci iz svoje kafane. Mirjana Marinkovi} Nikola Stojanovi} Broj 2 POETA 31

×