SlideShare a Scribd company logo
1 of 19
Download to read offline
UPUTSTVO ZA RAD U Word-u

1. Početak rada

        Word (reč) omogućava pisanje reči odnosno izradu tekstova različite sadržine. Kad
pritisnemo na ikonicu Word pojavi se osnovni prozor na čijoj desnoj strani je Task Pane (prozor s
aktivnostima – otvaranje datoteka i sl.).

       Na vrhu prozora je osnovni meni s komandama, grupisanim u vidu padajućih menija File,
Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help. Većina komandi koje se nalaze na
padajućim menijima postavljena je u vidu paleta s alatkama koje olakšavaju rad u Word-u.
Naravno, opredeljujemo se za rad preko menija ukoliko želimo da iskoristimo neke od
mnogobrojnih opcija koje se tamo nalaze. Dve osnovne palete s alatkama su Standard i
Formatting.

       Za postavljanje paleta:

        1) Postavimo strelicu miša na padajuće menije gde pritisnemo desnim tasterom. Pojaviće se
padajući meni s nazivima paleta.
        2) View/Toolbars. Pritisnemo levim tasterom miša na naziv neselektovane palete (ne
postoji znak za čekiranje ispred naziva palete). Na ekranu će se pojaviti paleta s alatkama. U
suprotnom ako pritisnemo na naziv selektovane palete nestaće postavljena paleta s alatkama. Ako
proverimo na meniju, gde se nalaze nazivi paleta, uočićemo da ispred naziva palete koja je upravo
nestala nema više znaka za čekiranje. Ako želimo da vidimo nazive i oznake svih alatki recimo
na paleti Standard pritisnemo na strelicu koja se nalazi desno od poslednje alatke. Otvoriće se
meni na kome pritisnemo na Add or Remove Buttons. Na ponuđenoj paleti Standard pojavljuju
se sve alatke s nazivima i oznakama. Ako želimo da uključimo neku od ponuđenih alatki
jednostavno je selektujemo. Pritiskom na već selektovanu alatku isključujemo je iz palete. Naziv
alatke možemo takođe videti i ako postavimo strelicu miša na neku od alatki i tu je zadržimo par
sekundi.

1.1 Isključenje funkcije AutoCorrect i Spelling&Grammar

        Ovu funkciju isključujemo pomoću Tools/AutoCorrect Options i u karticama po želji
selektujemo ili deselektujemo pojedine opcije. Ukoliko ne kucamo tekst na engleskom jeziku
isključujemo sve opcije na kartici Spelling&Grammar (Tools, Options, Spelling&Grammar).

1.2 Postavljanje parametara štampe

        Prilikom prvog pokretanja Word_a postavljena je veličina strane - Letter (američki format)
pa je moramo promeniti našim standardom A4 (File, Page Setup, na kartici Paper, u polju
Paper_size izaberemo A4). Na sličan način se na kartici Margins postavljaju odgovarajuće
margine. U polje Guter upisujemo nula (0) jer označava prostor predviđen za povez. U opciji
Orientation izaberemo Portrait (uspravna strana) ili Landscape (položena strana). Na kartici
Layout u opciji Headers and footers određujemo izgled zaglavlja i podnožja. U opciji From edge
određujemo prostor za Header i Footer. U opciji Page određujemo vertikalno ravnanje teksta na
stranici (standardno je Top – početak teksta na vrhu strane). Ukoliko želimo da nam dimenzija
strane, vrednosti margina i drugi definisani parametri budu početni kod svakog narednog pokretanja
Word-a pritisnemo na dugme Default.

        Margine možemo podešavati i na osnovnom prozoru tako što strelicom miša dođemo na
granicu belog i sivog dela lenjira, sačekamo da se pojavi dvostruka strelica, pritisnemo levi taster
miša i držimo ga sve vreme dok se krećemo po lenjiru.
                                                                                                   1
1.3 Postavljanje osnovnog fonta

        Iz menija Format izaberemo karticu Font. Postavimo Font Style – Normal, Size – 12, Font
color -postavimo Automatic, Underline style – (none). Sve opcije u Effects isključimo. Na kartici
Character Spacing, postavimo Scale – 100, Spacing – Normal, Position – Normal, isključimo
Kerning for fonts. Na kartici Text Effects u polju Animations postavimo (none). Kad smo završili
sa svim podešavanjima pritisnemo na Default.

2. Rad na tekstu

       Pre početka rada na tekstu podesimo prikaz strane na ekranu. opcije prikaza strane nalaze se
u meniju View: Normal, Web layout, Print Layout, Reading Layout, Outline. Najbolje je da
postavimo Print Layout jer se u tom slučaju na ekranu vidi strana onako kako će biti odštampana
(View, potvrdimo Print Layout). Ovaj izbor je od velike pomoći dok kucamo tekst jer smo stalno u
mogućnosti da kontrolišemo položaj teksta na strani. Ako želimo da vidimo i margine u toku
kucanja teksta (one se inače ne vide na štampi): Tools/Options i na kartici View uključimo opciju
Text boundaries.

2.1 Otvaranje novog dokumenta

       Izborom File/New otvara se Task Pane s opcijom New Document, na osnovnom radnom
prostoru biće otvoren nov, prazan dokument.

2.2 Snimanje dokumenta na disk

       Kad počnemo s unosom dokumenta treba odmah pristupiti upisu: File/Save As u polju Save
in biramo mesto u fajl sistemu gde će biti upisan dokument, u polju File name upišemo naziv
dokumenta a u polju Save as type izaberemo Word document(*.doc). Upis potvrdimo pritiskom
dugmeta Save.

2.2.1 Postavljanje vremena za automatsko snimanje (AutoSaving)

       Činjenica da zbog cene često radimo na opremi koja nije vrhunskog kvaliteta, bez UPS
uređaja kao i zbog nepouzdanosti koju u radu povremeno pokazuje Windows operativni sistem,
dovodi do neregularne situacije na opremi koja onemogućava upis dokumenta. Zbog navedenih
razloga treba povremeno upisivati uneti sadržaj u dokument. Međutim, već posle prvih gubitaka
ukucanog a neupisanog sadržaja dolazimo do zaključka da upis sadržaja prepustimo samom
programu. Upis sadržaja od strane programa znatno umanjuje mogući obim izgubljenog teksta.

         Tools/Options i u kartici Save uključujemo opciju AutoRecover info every i u polje u
produžetku upišemo broj minuta koji određuje vreme između dva automatizovana upisa. Kod
neregularnog završetka, kad se stvore uslovi za ponovno pokretanje Word-a, prlikom otvaranja
dokumenta na kome smo prinudno prekinuli rad, pojaviće se sadržaj koji smo poslednji put upisali
ali i informacija o tome da taj sadržaj možemo prekriti poslednjim automatski upisanim sadržajem.
Proverom utvrdimo koja verzija je poslednja upisana i nju zadržavamo.

2.3 Uređivanje teksta

2.3.1 Poravnanje teksta

       Word pruža nekoliko načina poravnanja teksta. Prvo moramo označiti ceo tekst ili njegov
deo, koji želimo poravnati. Označavanje obavljamo tako što pritisnemo mišem na početak teksta
koji poravnavamo i držeći taster prelazimo preko teksta koji poravnavamo. Kad dođemo do kraja
                                                                                                 2
teksta koji želimo poravnati puštamo taster miša a tekst koji smo markirali pojavljuje se u
negativu (bela slova na crnoj podlozi). Za obeležavanje celog teksta (naročito ako je tekst većeg
obima) koristimo: Edit/Sellect All. Pošto smo označili tekst pristupamo poravnanju. Na paleti
Formatting pritiskom na odgovarajuće dugme biramo način poravnanja:

           ·   Align Left             (poravnanje po levoj margini)
           ·   Center                 (poravnanje po sredini)
           ·   Align Right            (poravnanje po desnoj margini)
           ·   Justify                (poravnanje i levo i desno).

       Poravnanje možemo postaviti i pre unosa teksta, tako da je tekst po unosu već poravnat.

2.3.2 Promena vrste zapisa

2.3.2.1 Promena vrste slova (fonta)

        Selektujemo tekst kome menjamo font, pritisnemo strelicu koja se nalazi s desne strane
polja s nazivom fonta u paleti Formatting, na padajućem meniju izaberemo vrstu slova. Markirani
tekst će promeniti font u onaj koji smo izabrali. Izmenu fonta možemo vršiti na sadržaju od jednog
slova do celog teksta.

2.3.2.2 Promena izgleda slova

         Za selektovani tekst pored osnovnog stila (Normal) možemo izabrati Bold – podebljan,
Italic – iskošen i Underline – podvučen. Izgled slova možemo definisati i pre unosa teksta.

2.3.2.3 Promena veličine slova

        Za promenu veličine slova pritisnemo strelicu koja stoji s desne strane od broja za veličinu
slova. Od ponuđenih veličina izaberemo jednu. Tekst možemo da unosimo tek pošto smo izabrali
veličinu slova ili označimo uneti tekst koji prevodimo u drugu veličinu slova pa izaberemo
veličinu. Ako nam ne odgovara ni jedan od ponuđenih parnih brojeva možemo uneti i neparan broj
uz prethodni klik na polje. Po unosu vrednosti za veličinu slova pritisnemo enter.

2.3.3 Premeštanje teksta

2.3.3.1 Premeštanje povlačenjem

         Markiramo deo teksta koji prevlačimo, pritisnemo na markirani tekst i držimo pritisnuti
taster miša pri čemu se kursor pretvori u isprekidanu liniju a u podnožju strelice se pojavi
isprekidani kvadrat. Kad dođemo na željeno mesto otpuštanjem tastera vršimo upis.

2.3.3.2 Premeštanje isecanjem

      Markiramo tekst, na paleti Standard pritisnemo Cut, markirani tekst nestaje s ekrana,
idemo na mesto gde želimo da smestimo tekst i dvostruko pritisnemo levim tasterom, pritisnemo
dugme Paste na paleti, tekst koji premeštamo pojavljuje se na ekranu.

2.3.3.3 Umnožavanje pomoću alatki

       Markiramo tekst, na paleti Standard pritisnemo Copy, postavimo kursor na mesto gde
želimo da počne tekst koji umnožavamo, pritisnemo Paste, tekst se pojavljuje na izabranom
mestu. Umnožavanje možemo ponoviti višestrukim klikom na dirku Paste.
                                                                                        3
2.3.4 Formatiranje teksta tasterima miša

       Markiramo tekst, postavimo kursor na markirani tekst, pritisnemo desnim tasterom miša,
izaberemo operaciju (Cut, Copy, Paste, ...) postavimo kursor na željeno mesto, desni klik miša i
izaberemo funkciju.

2.3.5 Formatiranje paragrafa

       Markiramo paragraf i iz menija biramo Format/Paragraph. Nakon otvaranja dijaloga,
uključimo karticu Indents and Spacing: u opciji Alignment biramo ravnanje teksta (Left, Right,
Center ili Justify), u Identation opciji podešavamo udaljenost od margine (Left, Right), u opciji
Special (Frst line – za uvlačenje prve linije, Hanging – uvlačenje svih linija osim prve), u opciji
Spacing (Before – razmak izmedju prethodnog i selektovanog paragrafa, After – razmak između
selektovanog i narednog paragrafa), Line spacing – prored unutar paragrafa. Na kartici Line and
Page Breaks podešavamo sledeće parametre paragrafa:

           ·   Widow/Orphan control – sprečava štampanje poslednjeg reda pasusa na sledećoj
               strani
           ·   Keep lines together – svi redovi jednog pasusa ostaju na istoj strani
           ·   Keep with next – dva pasusa ostaju na istoj strani
           ·   Page break before – prinudni prelom strane pre pasusa
           ·   Suppress line numbers – isključivanje numerisanje redova ako je uključena
               funkcija Line numbering
           ·   Don’t hyphenate – ne prelamaju se reči na kraju reda

       U prozoru Preview pratimo šta radimo.

2.3.6 Višestubačni tekst

         Markiramo pasus koji želimo preformatirati u više stubaca. Iz menija Format biramo
Columns. U opciji Presets biramo jednu od pet opcija, a ukoliko želimo više od tri stupca u polje
Number of columns upišemo broj stubaca, u opciji Width and spacing vršimo podešavanje
širine stubaca i razmaka između njih (Word automatski prema broju stubaca postavlja iste
vrednosti za širinu svih stubaca i razmak, ukoliko želimo da stupci budu različite širine kao i
razmak između njih onda isključujemo opciju Equal column width čime polja postaju aktivna i
za svaki stubac upišemo širinu i razmak), u opciji Apply to postavimo Selected text. Ako želimo da
između stubaca postavimo linije uključimo opciju Line between. U prozoru Preview možemo
pratiti izmene.

2.3.7 Veliko početno slovo

       Ako želimo da naglasimo početak dokumenta ili istaknemo pasus možemo povećati početno
slovo da bi izgledalo kao inicijal. Dođemo kursorom na pasus u kome želimo da postavimo veliko
početno slovo. Iz menija Format izaberemo Drop Cap, u opciji Position izaberemo jedan od
ponuđenih načina za vodeće slovo:

           ·   Dropped – početno slovo će zauzeti broj redova koji zadajemo u opciji Lines to
               drop a ako želimo da tekst bude malo odmaknut od početnog slova onda u polju
               Distance from text upišemo željenu vrednost. Možemo promeniti i font početnog
               slova u polju Font.
           ·   In margins – početno slovo biće postavljeno u marginu levo od teksta


                                                                                                 4
2.3.8 Tekst u polju

        Pomeranje teksta u klasičnim pasusima je vrlo ograničeno. Da bi tekst mogli slobodno da
postavljamo na strani potrebno je otvoriti polje za tekst i onda u njega smestiti tekst:
        Insert/Text Box - pojavi se okvir za crtanje, a kursor je u obliku krstića. Na željenom
mestu držeći pritisnut levi taster formiramo okvir željene veličine. Kad pustimo taster pojavi se
kursor za pisanje teksta. Za razliku od teksta u dokumentu koji možemo pisati samo horizontalno, u
okviru možemo pisati tekst i horizontalno i vertikalno i to prema gore i prema dole:
        Format/Text direction/Text box, u opciji Orientation izaberemo smer pisanja. Kad je
tekst formiran možemo ga premestiti na bilo koje mesto u dokumentu (kursor dovedemo iznad
polja, pritisnemo levim tasterom miša,                                        polje će biti uokvireno
i spremno za pomeranje, dovedemo Ovaj tekst se lako pomera                    strelicu miša na ivicu
okvira, pojavi se na njenom vrhu krstić u                                     obliku          strelica,
pritisnemo levi taster miša i držimo ga dok pomeramo okvir s tekstom). Pomeramo okvir dok ne
dođemo na željeno mesto.

       Podešavanje izgleda teksta oko okvira:
       Format/Text Box - otvara se dijlog Format Text Box. U kartici Layout podešavamo kako
će se ponašati tekst u odnosu na okvir za crtanje grafike. Ako je okvir za tekst izvan okvira za
grafiku u opciji Wrapping Style na raspolaganju su sledeće mogućnosti:

           ·       In line with text – okvir je u liniji s tekstom tj. nema međusobnog prekrivanja
           ·       Square – tekst okružuje okvir
           ·       Tight
           ·       Behind Text – okvir je ispod teksta
           ·       In front of Text – okvir je iznad teksta

        Da bi detaljnije definisali kako okvir potiskuje tekst pritisnemo Advanced, biramo karticu
Text Wrapping. U opciji Wrapping style ponuđeno je sedam načina na koje tekst iz dokumenta
obilazi oko okvira s tekstom. Pored pet već ponuđenih mogućnosti javljaju se još dve:

               ·    Through
               ·    Top and bottom – tekst je ispod i iznad okvira s tekstom

         U opciji Wrap text određujemo na koji način će tekst iz dokumenta obilaziti okvir s
tekstom (Both sides – obostrano, Left only – levo, Right only – desno, Largest only – po većoj
strani). U opciji Distance from text određuje se koliko će tekst iz dokumenta biti udaljen od okvira
teksta. U kartici Color and lines opcije definišu:

       Fill - boju kojom se puni okvir s tekstom,
       Line - parametre linije okvira,
       Color – boju linije okvira
       Dashed – vrste linija (puna, isprekidana, ...)
       Weight – debljinu linija
       Style – debljina i broj linija

       U kartici Size određujemo tačnu veličinu okvira s tekstom.

2.3.8.1 Umetanje postojećeg teksta u polje

      Markiramo tekst, izaberemo Format/Text Box, tekst se smešta u polje i s njim
manipulišemo na već opisan način.

                                                                                                     5
2.3.9 Unošenje specijalnih znakova u tekst

        Ponekad je potrebno uneti neki specijalni znak koji se ne nalazi na tastaturi. Postavimo
kursor na mesto gde želimo da upišemo takav znak, Insert/Symbol, izaberemo font, selektujemo
željeni znak i on će se uvećati, pritisnemo Insert, (ili dva puta levi klik na znak), Close za povratak
u Word.

2.4 Umetanje objekata u Word

2.4.1 Umetanje sličica iz ClipArt-a

        Postavimo kursor na mesto gde želimo da uvezemo sliku, izaberemo Insert/ Picture, otvori
se meni s izborom: Clip Collection - kolekcija sličica, Clip Art - sličice (crteži), From file – iz
datoteke, AutoShapes – ponuđeni okviri koje možemo crtati, WordArt - umetničko oblikovanje
teksta za naslove, Chart - za grafikone. Izaberemo Clip Collection/Insert ClipArt, u kartici Browse
izaberemo u polju Categories grupu u kojoj se nalazi sličica koju želimo umetnuti u Word. U
velikom prozoru selektujemo željenu sličicu, Insert.




2.4.2 Pisanje naslova u WordArt-u

       Insert/Picture/WordArt/WordArt Gallery - u prozoru Select a WordArt style biramo
jednu od 30 mogućnosti za izgled teksta, otvara se okvir za dijalog Edit WordArt text, u prozoru
Text upisujemo željeni tekst, izaberemo font za naslov, a u polju Size podešavamo veličinu fonta.
Slova možemo pretvoriti u bold (B) i italic (I), po završetku ispisa pritisnemo na OK. Na radnoj
površini se pojavljuje umetnički oblikovan tekst, a ispod njega paleta s alatkama Word Art
pomoću kojih možemo naknadno oblikovati naslov (sadržaj, oblik, boja, veličina). Kad smo
postavili tekst u WordArt-u možemo formirati ostali tekst koji se nalazi oko njega.




2.4.3 Umetanje gotovih slika

       Postavimo kursor gde želimo da postavimo sliku. Izaberemo Insert/Picture/ From file,
Otvara se dijalog Insert Picture, pronađemo mesto gde se nalazi slika koju želimo da umetnemo –
Look in a zatim u polju ispod selektujemo naziv slike. Pritiskom na Insert smeštamo sliku u
dokument.




       Tačnu kontrolu položaja slike ostvarujemo desnim pritiskom na sliku, Format Picture
(postupak je sličan kao formatiranje bilo kog objekta u Word-u).
                                                                                         6
2.4.3.1 Premeštanje slike u dokumentu

       Selektujemo sliku, držimo levi taster i premeštamo sliku u dokumentu.

2.4.4 Umetanje ostalih objekata u Word

        Insert/Object/Create New - izaberemo program u kome ćemo raditi, selektujemo ga i
pritisnemo na OK, otvara se program koji smo selektovali, kad završimo s radom u tom programu
pritisnemo na prostor van okvira čime se vraćamo u Word i kreacija će biti u njemu. Ako želimo
nešto da menjamo u objektu urađenom u drugom programu potrebno je na njega dvaput pritisnuti
levim tasterom čime prelazimo u program u kome je objekat urađen.




2.4.5 Grafikoni u Word-u

        Postavimo kursor na mesto gde želimo da ubacimo grafikon. Izaberemo Insert/
Picture/Chart na radnoj površini dokumenta pojaviće se grafikon i tabela Datasheet, u tabeli
upisujemo podatke koje želimo da prikažemo na grafikonu. Kursor je u obliku krsta a polje u tabeli
aktiviramo pritiskom na njega. Tokom upisivanja podataka možemo odmah na grafikonu videti
sve izmene koje smo uneli. Kad je unos gotov formiramo grafikon. Chart, Chart Type (grupe
grafikona), Chart sub-type (biramo željeni oblik).

         90
         80
         70
         60
         50                                     East
         40                                     West
         30                                     North
         20
         10
          0
              1st Qtr 2nd Qtr 3rd Qtr 4th Qtr



        Ako želimo da tokom rada na formiranju dijagrama odmah vidimo efekat promena
pritisnemo i držimo pritisnuto dugme Press and Hold to View Sample. Na kartici Custom Types
postoji nekoliko vrsta grafikona sa detaljnim grafičkim uređenjem. Posle izbora pritisnemo OK.
Pritisnemo desnim tasterom na grafikon a zatim izaberemo Chart Options da bi upisali oznake na
grafikonu i odredili kako će on izgledati:

          ·        Titles – upisujemo naslov grafikona
          ·        Axes – koordinatne ose grafikona
          ·        Gridlines – pomoćne linije
          ·        Legend – biramo način prikaza legende
          ·        Data Labels – ispisivanje vrednosti na samom grafikonu
          ·        Data table – tabela vrednosti

      Kad smo završili rad na grafikonu pritisnemo levim tasterom miša na radnu površinu i
vraćamo se u Word.


                                                                                                7
2.4.6 Pisanje formula u Word-u

       Program Equation Equation 3.0 mora biti obavezno uključen prilikom instalacije programa
Word. U njemu možemo vrlo lako i brzo pisati i najsloženije formule i matematičke izraze.
Postavimo kursor na mesto gde želimo da napišemo formulu. Izaberemo Insert/Object/Create
New i u polju Object Type biramo Microsoft Equation 3.0 selektujemo i pritisnemo na OK. Na
radnoj površini se pojavljuje okvir u kome pišemo formulu a ispod njega paleta s alatkama
Equation. Formule pišemo jednostavno upisivanjem teksta u aktivna polja i izborom šablona i
simbola iz palete Equation.

        Brojevi (24, 145), promenljive (x, y, z) i matematički operatori (=, +, -) mogu se unositi
direktno s tastature. Da bismo uneli operator ili simbol koji ne postoji na tastaturi, pritisnemo
odgovarajuće dugme u gornjem redu palete alatki Equation i izaberemo jednu od opcija koje se
pojavljuju u padajućem meniju. Složeni izrazi kao što su razlomci, kvadratni koreni sume ili
integrali, mogu se dodavati pritiskom na odgovarajuće dugme u donjem redu palete alatki i
izborom jedne od opcija iz padajućeg menija.

Primer:
           Napisati sledeću formulu: a + b = g

          Aktiviramo Microsoft Equation 3.0 na opisani način (u daljem tekstu će se
podrazumevati ovo aktiviranje pre početka pisanja formule). U gornjem redu nađemo grčka
slova i pritisnemo na a , s tastature unesemo znak +, pritisnemo ponovo na ikonu za grčka slova i
potvtdimo b , s tastature unesemo znak = i najzad na već opisani način unesemo g .
          Kad završimo pisanje formule pritisnemo na radnu površinu izvan okvira sa formulom
čime se vraćamo u Word. U Word-u možemo prema potrebi kompletirati formulu, kao objekat,
povećavati je ili smanjivati. Prvo je selektujemo kao objekat, zatim dovedemo strelicu miša do
jednog od kvadratića, kad se strelica pretvorila u kosu crtu sa strelicama prema van pritisnemo levi
taster i držimo sve vreme dok menjamo veličinu formule.

       Kao i kod slika, ako želimo nešto da izmenimo u formuli dvaput pritisnemo tasterom miša
na okvir s formulama i automatski se ulazi u Equation editor. Posle izmena se vraćamo u Word
a na mestu stare formule biće formula s izmenama. Formula se može pisati u okviru teksta, tako da
ona automatski određuje razmak izmedju redova.

Primer:
                                       - b ± b 2 - 4ac
          Napisati formulu: x 1, 2 =
                                             2a

          Unesemo x s tastature, da bi napisali indekse   1, 2   pritisnemo na treću ikonu u donjem redu
i izaberemo srednju ikonu u prvom redu (ima oznaku samo u donjem delu) i s tastature unesemo
1, 2, s tastature unesemo = (prilikom unosa s tastature obratiti pažnju da je aktivna engleska
tastatura a ako nije pritisnemo odgovarajuću dirku), dalje pisanje podrazumeva pisanje razlomka
pa zbog toga biramo drugu ikonu u drugom redu zatim levu ikonu u prvom redu čime smo dobili
znak za razlomačku crtu i dva aktivna polja u koja unosimo odgovarajući brojilac i imenilac. U
brojilac s tastature unesemo –b, za unos znaka ± pritisnemo četvrtu ikonu u gornjem redu zatim
biramo traženi simbol, pristupamo pisanju kvadratnog korena, biramo drugu ikonu u donjem
redu i u okviru liste levu ikonu u četvrtom redu (ako je potrebno napisati treći koren biramo desnu
ikonu koja ima aktivno polje), s tastature unesemo b a eksponent 2 kucamo tako što izaberemo
treću ikonu u drugom redu i odgovarajuću ikonu, koja ima oznaku samo gore (u prvom redu prva
s leva), da bi nastavili unos -4ac obratimo pažnju da prvo moramo završiti unos eksponenta

                                                                                                      8
pritiskom na strelicu naniže (na tastaturi) čime smo se pozicionirali na nivo kucanja gde je b
zatim unesemo s tastature – 4ac, prelazimo na pisanje imenioca pritiskom na donje aktivno polje i u
njega jednostavno s tastature unesemo 2a. Na ovaj način smo završili pisanje formule i klikom na
praznu površinu vraćamo se u režim za pisanje teksta. Ako prilikom pisanja formule želimo da
nam prikaz bude veći pritisnemo na prazan prostor, čime privremeno izlazimo iz režima za pisanje
formula, pritisnemo na formulu koja je do tada napisana i povećamo pravougaonik koji je
uokviruje, dobili smo krupniji prikaz u tekstu i kad dva puta pritisnemo na formulu s takvim
prikazom ulazimo u režim pisanja s krupnijim prikazom.

Primer:
                                                                          n
                                                                      -
                                                    - 25
                                      n     n
                                                i          - xi - p       4

          Napisati formulu:   lim å
                              n®¥    i =1              i - 25 + 1
                                                                              - P (n )


         Za pisanje limesa kod koga n teži beskonačno prvo pritisnemo treću ikonu u donjem redu i
izaberemo srednju ikonu u poslednjem redu, pojavljuju se dva aktivna polja pri čemu u donje
upisujemo n ® ¥ (simbole pronalazimo u 5 i 8 ikoni prvog reda), a u gornje aktivno polje
ukucamo lim, ako smo obrnutim redom popunili polja moramo se strelicama ili pritiskom miša
vratiti na nivo pisanja gde je lim, pristupamo pisanju sume (å ) tako što izaberemo četvrtu ikonu
u drugom redu, a zatim treću ikonu u prvom redu (ima tri aktivna polja), u aktivno polje s desne
strane znaka za sumu pišemo formulu na već opisan način s tim da strogo vodimo računa šta je pod
korenom a šta ne podešavajući položaj pisanja strelicama ili pritiskom miša i prateći spojene
horizontalnu i vertikalnu liniju koje pokazuju položaj za nastavak kucanja formule.

       Relativni razmaci unutar formule definišu se izborom opcija na padajućem meniju čime se
otvaraju okviri za dijalog pomoću kojih kontrolišemo rastojanje između redova, između matičnih
redova i kolona, visinu eksponenata, dubinu indeksa, graničnu visinu između simbola i sl.

2.5 Uređivanje dokumenata

2.5.1 Postavljanje zaglavlja i podnožja strane

        Zaglavlja i podnožja strane se postavljaju u cilju lepšeg i praktičnijeg izgleda dokumenta
a ponavljaju se na celom dokumentu.
        View/Header and Footer - u vrhu strane se otvara isprekidani pravougaonik za Header a
u dnu strane za Footer. Tekst na radnom delu strane postaje siv (neaktivan). U polju za zaglavlje
možemo, pored teksta, uneti i bilo kakav grafički objekat, datum i vreme kao i automatsku
numeraciju strana. Podnožje se kreira na isti način kao zaglavlje. Ako želimo da zaglavlja budu
različita za levu i desnu stranu: Page Setup, Layout, Headers and Footers, Different odd and
even. Pristupamo izradi zaglavlja i podnožja za levu i desnu stranu. Ako želimo da prva strana
ima posebno zaglavlje i podnožje onda u kartici Layout uključimo opciju Different first page.
Zatvaramo paletu s alatkama Header and Footer i vraćamo se u osnovni tekst.

2.5.2 Numeracija strana

       Insert/Page Numbers - u opciji Position određujemo gde će se nalaziti broj stranice (Top
of Page – zaglavlje, Bottom of Page – podnožje), u Alignment opciji određujemo horizontalni
položaj broja strane (levo, desno, centar) i ako su strane simetrične (Inside - unutar i Outside –
van). Ako želimo da na prvoj strani ne piše broj strane onda isključimo opciju Show number on
first page. Pritisnemo na Format i pojavi se okvir za dijalog Page Number Format, u opciji
Number format biramo način numerisanja strana (arapski i rimski brojevi, velika i mala slova i
                                                                                                 9
sl.), u opciji Page numbering biramo Continue from previous section ako želimo da se brojevi
stranica normalno nastavljaju (1, 2, 3, ...) ili u polje Start at upišemo broj od kojeg želimo da
počne numerisanje dokumenta.

2.5.3 Prelazak na drugu stranu

       Kad u Word-u tekstom ispunimo celu stranu automatski se otvara nova. Ako ne želimo da
ispunimo stranu a da pređemo na drugu moramo napraviti prekid strane. Postavimo kursor gde
želimo da završimo stranu. Izaberemo Insert/Break pojavi se okvir za dijalog, izaberemo opciju
Page break (prekid strane). Pojaviće se nova strana na čijem vrhu će biti kursor. To je znak da
možemo da nastavimo pisanje na novoj strani. Primena ovakvih prekida je recimo kod početka
novog paragrafa bez obzira na popunjenost prethodne strane.

3. Rad s tabelama

3.1 Pravljenje tabela umetanjem u dokument

       Postavimo kursor na mesto gde želimo da počne tabela. Izaberemo Table/ Insert/ Table u
polje Numbers of columns upišemo broj kolona a u polje Numbers of rows broj redova. Ako
želimo jednostavnu kolonu pritisnemo na OK. Na radnoj površini se pojavljuje tabela sa zadatim
brojem kolona i redova pri čemu su kolone jednake širine.

3.2 Pravljenje tabela određenog formata

        Insert/Table/AutoFormat - u osnovnom meniju biramo Table AutoFormat, u polju
Table styles izaberemo oblik tabele kakav bi najviše odgovarao (izbor vidimo u prozoru Preview),
pritisnemo na Modify za detaljno formatiranje izabrane tabele, u opciji Apply special formats to
možemo podesiti da bude podebljan (zacrnjen) sadržaj prvog reda (Heading rows), prve kolone
(First column), zadnjeg reda (Last row) i zadnje kolone (Last column), u opciji Formatting
formiramo tabelu (okvir, senku, slova, boju i širinu cele tabele), kad završimo izbor pritisnemo na
OK. Vraćamo se u okvir Insert Table, u njemu odredimo željeni broj redova i kolona. Na radnoj
površini se pojavljuje tabela u koju se mogu unositi podaci.

3.3 Pravljenje tabele crtanjem

         Table/Draw Table ili na paleti Standard pritisnemo Tables and Borders posle čega se na
radnoj površini pojavljuje paleta s alatkama Tables and Borders. Na paleti aktiviramo ikonu s
likom olovke – Draw Table. Strelica miša je sada u obliku olovke. Prvo nacrtamo okvir tabele na
taj način što držimo levi taster miša sve vreme dok crtamo okvir. Kad završimo crtanje okvira
puštamo taster. Isprekidana linija okvira pretvoriće se u punu liniju, a kursor za tekst naći će se
u okviru. Crtamo horizontalne i vertikalne linije kojima od okvira pravimo tabelu. Linije se mogu
crtati i ukoso, praviti redove i kolone u određenom segmentu okvira i sl. Prilikom unosa podataka u
tabelu veličina redova povećavaće se automatski kada podaci popune neko polje u redu.
Formatiranje teksta u tabeli (ravnanje, font, stil fonta) isto je kao kod teksta u dokumentu.

3.3.1 Brisanje linija u tabeli

       Na paleti s alatkama Tables and Borders izaberemo ikonu s likom gumice za brisanje
(Eraser). Kursorom dođemo na liniju koju želimo da izbrišemo i pritisnemo levim tasterom miša.
Linija, tačnije deo linije ograničen drugim linijama biće izbrisan. Ako želimo da izbrišemo više
segmenata linije odjednom, držimo pritisnut levi taster miša i pomeramo ga duž linije preko tih
segmenata.

                                                                                                10
3.4 Formatiranje tabele

      Već kod Word-a 2003 tabela se ponaša kao objekat, što znatno olakšava selektovanje,
promenu veličine i premeštanje dokumenta.

3.4.1 Selektovanje tabele

        Kad dođemo kursorom iznad tabele u gornjem levom uglu pojavi se oznaka, na koju
pritisnemo levim tasterom miša i tabela je selektovana.

3.4.1.1 Selektovanje kolone ili reda

       Za selektovanje kolone dodjemo kursorom iznad kolone i približavamo se gornjoj granici
dok se kursor ne pretvori u strelicu okrenutu na dole. Tada pritisnemo levi taster miša i kolona je
selektovana. Ako želimo da selektujemo više kolona odjednom, držimo pritisnut taster miša i
prevlačimo ga preko kolona koje želimo da selektujemo.

        Za selektovanje reda potrebno je doći kursorom s leve strane tabele u nivo reda koji
selektujemo i pritisnemo levim tasterom miša. Za selektovanje više redova odjednom držimo
pritisnut levi taster miša i prelazimo preko redova koje želimo da selektujemo.

3.4.2 Promena veličine tabele

        Veličinu cele tabele možemo promeniti kao i kod svakog drugog objekta u Word-u. Kad
dođemo kursorom iznad tabele u donjem desnom uglu izvan tabele pojaviće se mali kvadratić.
Dođemo kursorom na njega i kad se kursor pretvori u dvostruku strelicu pritisnemo levi taster
miša. Držimo pritisnut taster dok povlačimo ugao tabele unutar ili van tabele. Kad smo završili s
promenom veličine puštamo taster. Promenom veličine tabele ne menjamo veličinu unetog teksta
(slova i brojevi) jer njihovu veličinu menjamo kao svaki drugi tekst.

3.4.3 Premeštanje tabele

        Dođemo kursorom iznad tabele, selektujemo tabelu pomoću oznake u gornjem levom
uglu, držimo pritisnut levi taster miša i premestimo tabelu kao objekat do željenog mesta u
dokumentu. Kad postavimo tabelu u tekst potrebno je da odredimo položaj teksta i tabele.
Selektujemo tabelu, desni klik, Table Properties, u kartici Cell podešavamo ponašanje oznaka
unetih u tabelu, u opciji Vertical alignment određujemo vertikalno ravnanje u tabeli. Options,
definišemo da li će oznake u polju tabele proširivati tabelu ili će se smanjivati na fiksnoj širini
tabele (Fit text) ili će povećavati visinu polja (Wrap text).

3.4.4 Smer pisanja u tabeli

        Selektujemo polje u tabeli (pritisnemo na polje), desni klik, izaberemo Text Detection, u
opciji Orientation biramo orijentaciju teksta, u polju Preview možemo videti izabrani smer
pisanja.

3.4.5 Vertikalno poravnanje oznaka u tabeli

       Desni klik na polje, Cell Alignment, biramo jedan od devet načina poravnanja.




                                                                                                11
3.4.6 Umetanje nove kolone

       Selektujemo kolonu, desni klik, biramo Insert Columns, levo od markirane kolone biće
umetnuta nova iste širine kao markirana, ostale kolone biće pomerene udesno bez promene
njihove širine. To može dovesti do toga da tabela ispadne iz formata za štampanje pa je potrebno
ponovo podesiti širinu pojedinih kolona.

3.4.7 Umetanje novog reda

       Postavimo kursor u red gde treba da se umetne nov red. Table/Insert iz menija koji se
otvara biramo gde ćemo umetnuti novi red (Rows Above – umetanje iznad selektovanog ili Rows
Below – umetanje ispod selektovanog reda). Za dodavanje više redova ponavljamo isti postupak.

3.4.8 Podešavanje širine kolone

        Postavimo kursor u neku ćeliju kolone kojoj želimo da promenimo širinu. Table/Table
Properties/Column u polje Preferred width unosimo željenu vrednost. Za promenu širine
prethodne ili sledeće kolone pritisnemo odgovarajuće dugme (Previous – prethodna ili Next –
sledeća). Širina kolone se može menjati i ručno na samoj tabeli. Dođemo kursorom na liniju tabele
i držeći levi taster miša prevlačimo čime menjamo širinu kolone.

3.4.9 Podešavanje visine reda

       Pritisnemo na red, desni klik, Table Properties/Row, unesemo željenu vrednost. Visinu
reda možemo menjati i ručno na samoj tabeli. Kursorom dođemo na donju liniju reda. Kad se
pojavi dvostruka strelica pritisnemo levi taster miša i prevlačeći menjamo visinu.

3.4.10 Spajanje više polja tabele u jedno

       Za pravljenje složenih oblika tabele često se javlja potreba za spajanjem više ćelija u
jednu. Markiramo sve sukcesivne ćelije u tabeli (koje spajamo u jednu), desni klik, Merge cells.

3.4.11 Uokviravanje tabele

        Markiramo onaj deo tabele koji želimo da uokvirimo. Izaberemo Format/ Borders and
Shading u kartici Borders definišemo kako će izgledati okvir: način uokviravanja (Setting), vrsta
linija (Style), boja linije (Color) i njenu debljinu (Width). U prozoru Preview možemo videti
izgled.

3.4.12 Ispunjavanje tabela ili polja bojom

       Markiramo polja ili celu tabelu. Izaberemo Format/Borders and Shading i u kartici Shading
biramo boju kojom punimo markiranu površinu.

4. Automatsko označavanje

        U cilju veće preglednosti možemo označiti pojedine pasuse, upisati redne brojeve spiskova
i sl.

4.1 Označavanje pasusa znakovima za nabrajanje

     Format/Bullets and numbering - biramo jednu od kartica: Bulleted – tačke ili oznake,
Numbered – brojevi i slova, Outline Numbered – numeracija u više nivoa. Izaberemo recimo
                                                                                              12
karticu Numbered i na njoj jedan od sedam ponuđenih načina označavanja, Customize u polju
Number style biramo koje ćemo oznake upotrebiti (arapski ili rimski brojevi, velika ili mala slova i
sl.). U polju Start at označavamo odakle će početi označavanje (koji broj ili slovo će biti na
startu). U Number position određujemo kako će biti vertikalno poravnanje oznaka medjusobno
(ako imamo više od devet numeričkih oznaka uzimamo opciju Right u Align at podešavamo kako
će oznaka biti poravnata sa prvim redom, u opciji Text position određujemo koliko će oznaka biti
udaljena od teksta.

4.2 Sortiranje i numerisanje spiskova

        U praksi se često javlja potreba za sortiranjem spiskova (najčešće po abecedi). Tako
posortirani spisak obično numerišemo rednim brojevima. Unesemo spisak, markiramo ga, Table,
Sort, u opciji Sort by izaberemo Paragraph, uključimo opciju Ascending (sort A do Z), dobijemo
posortiran spisak. Selektujemo tako sortirani spisak, pritisnemo desnim tasterom miša na spisak,
Bullets and numbering/ Numberred/Customize podesimo parametre sortirani spisak je sada
numerisan.

5. Štampanje koverti i nalepnica

5.1 Štampanje koverti

       Tools/Letters and Mailings/Envelopes and Labels/Envelopes i u polje Delivery address
ukucamo adresu primaoca, a u polje Return address ukucamo adresu pošiljaoca (ako ne želimo da
štampamo adresu pošiljaoca uključimo opciju Omit. U Preview vidimo raspored adresa na koverti,
a Feed pokazuje kako treba uložiti kovertu u štampač. Options/Envelop options u polje Envelop
size izaberemo veličinu koverte, ako nema takve dimenzije na listi nađemo Custom size i
potvrdimo, ukucamo tačne dimenzije koverte, podesimo tačan položaj adresa u odnosu na levu i
gornju ivicu - ako je potrebno, izaberemo font (može i na radnoj površini).

5.2 Štampanje nalepnica

        Tools/Letters and Mailings/Envelopes and Labels/Labels, ako želimo da se jedna adresa
štampa na svim nalepnicama onda u polje Address unesemo adresu, Options odredimo vrstu
printera; u polje Tray odredimo način na koji štampač uzima list s nalepnicama; u prozoru Product
number biramo neku od ponuđenih standardnih veličina nalepnica; u polju Label information
dobijamo informacije o nalepnici. Dopunske korekcije vršimo pritiskom dugmeta Details.

6. Otvaranje postojećeg dokumenta

      File/Open u polju Look in nađemo mesto gde se dokument nalazi. Pritisnemo na Open.
Ukoliko se ne radi o Word dokumentu u polju Files of type definišemo vrstu zapisa.


7. Štampanje

        File/Print/Print Preview (proveravamo kako će izgledati štampa). Word 2003 omogućava
da vršimo izmene u ovoj opciji bez vraćanja u dokument. Zumiranje možemo vršiti do 500% a za
vizuelni izgled možemo prikazati do 40 strana odjednom, iz Print Preview izlazimo s Close.
Dokument štampamo sa File/Print u opciji Printer biramo naziv printera na kome ćemo odštampati
dokument, da bi podesili štampanje pritisnemo na Properties/Layout/Orientation – određujemo
orijentaciju papira. U polju Paper source određujemo način ulaganja papira u štampač (Auto
Select), Advanced podešavamo kvalitet štampe, OK, Page range (All, tekuća strana ili koje
strane), u opciji Copies unosimo Number of copies (broj kopija), u polju Print možemo
                                                                                                 13
selektovati jednu od tri mogućnosti – All pages in range (štampa svih strana), Odd pages (štampa
samo neparnih strana) i Even pages (štampa samo parnih strana), ako pritisnemo na Options,
potvrdimo Allow A4/Letter paper resizing (automatsko pdešavanje dokumenta prema veličini
papira), u opciji Options for Duplex Printing podešavamo štampu dokumenta s obe strane.

8. Pretraživanje

        Edit/Find, biramo jednu od kartica (Find, Replace, Go To). U polju Find what upišemo
izraz koji želimo pronaći, Find, kad pronađe pritisnemo na Find next, Close (i pre zatvaranja
dijaloga možemo raditi na dokumentu).

8.1 Zamena jednog izraza drugim

      Find/Replace i u polje Find what unosimo izraz koji želimo da menjamo a u polje
Replace with upisujemo izraz kojim menjamo. Koristimo Replace (za pojedinačnu zamenu) a za
zamenu svih odjednom (Replace All).

9. Fusnote (Footnote i Endnote)

       Insert/Reference/Footnote i u opciji Location biramo jednu od dve opcije Footnote
(postavljaju se na dno strane) i Endnote (postavljaju se na kraju celog dokumenta).

10. Način prikazivanja dokumenta

        Normal – standardni prikaz za kucanje gde se ne vide slike, zaglavlja i podnožja, ivice
strana i pozadina.
        Print Layout – vidimo stranu onako kako će izgledati u dokumentu odnosno na papiru
kad bude štampana.
        Reading Layout – ako na paleti pritisnemo na Thumbnails kroz dokument se možemo
kretati klikom na umanjene strane u levom prozoru, u opciji Document map u levom prozoru su
prikazani samo naslovi i veze među njima. Pritiskom na naslov idemo odmah na stranu dokumenta
gde se on nalazi.

11. Upotreba čarobnjaka

       New Document/Templates/On my computer i u zavisnosti koji dokument radimo biramo
jednu od osam ponuđenih kartica. U kartici Other Documents izaberemo recimo Calendar
Wizard. Word nas vodi korak po korak kroz izradu dokumenta, prelaz na sledeću fazu
potvrđujemo dugmetom Next na kraju pritisnemo na Finish.




                                                                                             14
15
Vežba 1. Formatiranje znakova
   a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
   b) Tekst sačuvajte pod imenom Font.doc.




Radni tekst:

                                               Fontovi

Vrste slova mogu biti: Arial, Times New Roman, Courier New, ...

Veličina slova može biti: 8, 10, 12, 13, 14, 16, ...

Stilovi teksta mogu biti: Regular, Italic, Bold, Bold Italic
Tekst može biti podvučen sledećim vrstama linija: Single, Words only, Double, Dotted, Thich,
Dash, Dot dash, Dot dot dash, Wave
                                                                  Superscript
Specijalne vrste slova su: Strikethrough, Double strikethrough,                 ,   Subscript,   SMALL CAPS, ALL
CAPS.
Tekst može biti različitih boja: Blue, Red, Yellow, Green, Pink, ...
Razmak između slova u reči može biti: Scaled 80%, Scaled 150%, Scaled 200%,
Condensed, More condensed, Expanded, M o r e e x p a n d e d




                                                                                                              16
Vežba 2. Formatiranje reda i pasusa
   a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
   b) Tekst sačuvajte pod imenom Paragraf.doc.




Radni tekst:

Ime i prezime, poravnato uz desnu ivicu
Ime firme, slova veličine 11
Grad




                                          Centriran naslov

                  Ovaj tekst je pisan fontom veličine 12 i prostire se od leve do desne margine. Prva
linija je uvučena 3 cm u odnosu na ostali tekst. Leva i desna strana teksta su poravnate. Razmak
paragrafa od naslova je 24 pt, a od narednog paragrafa 18 pt.

                                                Naslov

            Ovaj paragraf je pisan fontom veličine 11, iskošenim slovima. Uvučen je po 2 cm
            od desne i leve margine. Poravnat je uz levu stranu i ima razmak između redova
            jednak 1.3 reda. Od naslova je razmaknut 9 pt, a od narednog paragrafa 12 pt.

         Napomena:          Ovaj paragraf ima izvučenu prvu liniju 3cm u odnosu na ostale.
                            Da bi se početak teksta poravnao sa preostalim linijama koristi
                            se Tab. Paragraf je uvučen sa leve i desne strane po 1.5 cm i
                            poravnat sa obe strane. Linije su skupljene na 0.8 veličine reda.

                                                                       Potpis, poravnat uz desnu stranu




                                                                                                    17
Vežba 3. Tabulacija i numeracija
   a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
   b) Tekst sačuvajte pod imenom Tabulacija.doc.




Radni tekst:


   Ime             Ime oca         Datum         Uplata           Komentar
1) Pera Perić Žika                11.3.1954.     1430.00      Sve uplaćeno
2) Mika Mikić Mika                12.3.1954.      235
3) Laza Lazić Laza               11.12.1965.      125.23          Popust




U cenu putovanja je uračunato:                        Uslovi putovanja:
                                                      Tačka 1.         Otkaz
   ·   3 noćenja                                      a) otkaz do 5 dana
   ·   prevoz autobusom                                  · vraća se 95 % novca
   ·   popust za decu                                 b) otkaz na dan puta
       Ø do 2 god. 70 %                                  · vraća se 70 % novca
       Ø od 2 do 7 50 %
       Ø studenti      20 %                           Tačka 2.       Reklamacije
   ·   boravišna taksa                                   a) reklamacije u hotelu
                                                         b) naknadne reklamacije

Uputstvo za rad:

Postaviti tabulatore na lenjiru: levi za ime oca, desni za datum, decimalni za uplatu, centralni za
komentar.Uneti nazive i podatke u spisak, razdvajajući stavke tasterom Tab.
Selektovati putnike i definisati numeraciju. Napraviti okvire.




                                                                                                18
Vežba 4. Jednačine i specijalni znaci
    c) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano.
    d) Tekst sačuvajte pod imenom Jednacine.doc.




Radni tekst:



S
      puštena velika slova, zvana inicijalna velika slova su dekorativna, stilizovana slova novih
      poglavlja, koja su obično veća od okolnog teksta. Spušteno veliko slovo radi samo sa tekstom
      koji ima jednostruki razmak, ne funkcioniše u tabelama ili zaglavljima. Nećete moći da vidite
poziciju spuštenog slova ili da ih kreirate u Outline pogledu.

Specijalni simboli: α β       ô       ü       ó       ŋ

Neke jednačine:

                    sin x
y = æ ax 3 + b5 x 2 ö
    ç                ÷
    è                ø
    ì x,         x < 2,
    ï
y = í 2, 2 £ x < 3,
    ïx - 1, x ³ 3.
    î
     50
S=  å
    n =1
         (- 1)n -1 n
                  n +1




Korišćenje Clip Arta:




Korišćenje WordArta:




                                                                                                19

More Related Content

Similar to Word

Обрада текста: Основни појмови
Обрада текста: Основни појмовиОбрада текста: Основни појмови
Обрада текста: Основни појмовиОШ ХРШ
 
L172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša Stojković
L172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša StojkovićL172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša Stojković
L172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša StojkovićNašaŠkola.Net
 
радно окружење текст процесора. једноставнија подешавања
радно окружење текст процесора.       једноставнија подешавањарадно окружење текст процесора.       једноставнија подешавања
радно окружење текст процесора. једноставнија подешавањаJasmina Profil
 
01 word 2010_kpk
01 word 2010_kpk01 word 2010_kpk
01 word 2010_kpkErnan Avdic
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podelamajapts
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podelamajapts
 
Primena racunara vezba 1 - ovladavanje windowsom new
Primena racunara   vezba 1 - ovladavanje windowsom newPrimena racunara   vezba 1 - ovladavanje windowsom new
Primena racunara vezba 1 - ovladavanje windowsom newJasmina Profil
 

Similar to Word (9)

Обрада текста: Основни појмови
Обрада текста: Основни појмовиОбрада текста: Основни појмови
Обрада текста: Основни појмови
 
L172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša Stojković
L172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša StojkovićL172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša Stojković
L172 - Računarstvo i informatika - Excel - Jovan Petrušić - Nataša Stojković
 
радно окружење текст процесора. једноставнија подешавања
радно окружење текст процесора.       једноставнија подешавањарадно окружење текст процесора.       једноставнија подешавања
радно окружење текст процесора. једноставнија подешавања
 
01 word 2010_kpk
01 word 2010_kpk01 word 2010_kpk
01 word 2010_kpk
 
Praktikum excel
Praktikum excelPraktikum excel
Praktikum excel
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podela
 
Koncept prozora i podela
Koncept prozora i podelaKoncept prozora i podela
Koncept prozora i podela
 
Primena racunara vezba 1 - ovladavanje windowsom new
Primena racunara   vezba 1 - ovladavanje windowsom newPrimena racunara   vezba 1 - ovladavanje windowsom new
Primena racunara vezba 1 - ovladavanje windowsom new
 
Stilovi u Word-u
Stilovi u Word-uStilovi u Word-u
Stilovi u Word-u
 

Word

  • 1. UPUTSTVO ZA RAD U Word-u 1. Početak rada Word (reč) omogućava pisanje reči odnosno izradu tekstova različite sadržine. Kad pritisnemo na ikonicu Word pojavi se osnovni prozor na čijoj desnoj strani je Task Pane (prozor s aktivnostima – otvaranje datoteka i sl.). Na vrhu prozora je osnovni meni s komandama, grupisanim u vidu padajućih menija File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help. Većina komandi koje se nalaze na padajućim menijima postavljena je u vidu paleta s alatkama koje olakšavaju rad u Word-u. Naravno, opredeljujemo se za rad preko menija ukoliko želimo da iskoristimo neke od mnogobrojnih opcija koje se tamo nalaze. Dve osnovne palete s alatkama su Standard i Formatting. Za postavljanje paleta: 1) Postavimo strelicu miša na padajuće menije gde pritisnemo desnim tasterom. Pojaviće se padajući meni s nazivima paleta. 2) View/Toolbars. Pritisnemo levim tasterom miša na naziv neselektovane palete (ne postoji znak za čekiranje ispred naziva palete). Na ekranu će se pojaviti paleta s alatkama. U suprotnom ako pritisnemo na naziv selektovane palete nestaće postavljena paleta s alatkama. Ako proverimo na meniju, gde se nalaze nazivi paleta, uočićemo da ispred naziva palete koja je upravo nestala nema više znaka za čekiranje. Ako želimo da vidimo nazive i oznake svih alatki recimo na paleti Standard pritisnemo na strelicu koja se nalazi desno od poslednje alatke. Otvoriće se meni na kome pritisnemo na Add or Remove Buttons. Na ponuđenoj paleti Standard pojavljuju se sve alatke s nazivima i oznakama. Ako želimo da uključimo neku od ponuđenih alatki jednostavno je selektujemo. Pritiskom na već selektovanu alatku isključujemo je iz palete. Naziv alatke možemo takođe videti i ako postavimo strelicu miša na neku od alatki i tu je zadržimo par sekundi. 1.1 Isključenje funkcije AutoCorrect i Spelling&Grammar Ovu funkciju isključujemo pomoću Tools/AutoCorrect Options i u karticama po želji selektujemo ili deselektujemo pojedine opcije. Ukoliko ne kucamo tekst na engleskom jeziku isključujemo sve opcije na kartici Spelling&Grammar (Tools, Options, Spelling&Grammar). 1.2 Postavljanje parametara štampe Prilikom prvog pokretanja Word_a postavljena je veličina strane - Letter (američki format) pa je moramo promeniti našim standardom A4 (File, Page Setup, na kartici Paper, u polju Paper_size izaberemo A4). Na sličan način se na kartici Margins postavljaju odgovarajuće margine. U polje Guter upisujemo nula (0) jer označava prostor predviđen za povez. U opciji Orientation izaberemo Portrait (uspravna strana) ili Landscape (položena strana). Na kartici Layout u opciji Headers and footers određujemo izgled zaglavlja i podnožja. U opciji From edge određujemo prostor za Header i Footer. U opciji Page određujemo vertikalno ravnanje teksta na stranici (standardno je Top – početak teksta na vrhu strane). Ukoliko želimo da nam dimenzija strane, vrednosti margina i drugi definisani parametri budu početni kod svakog narednog pokretanja Word-a pritisnemo na dugme Default. Margine možemo podešavati i na osnovnom prozoru tako što strelicom miša dođemo na granicu belog i sivog dela lenjira, sačekamo da se pojavi dvostruka strelica, pritisnemo levi taster miša i držimo ga sve vreme dok se krećemo po lenjiru. 1
  • 2. 1.3 Postavljanje osnovnog fonta Iz menija Format izaberemo karticu Font. Postavimo Font Style – Normal, Size – 12, Font color -postavimo Automatic, Underline style – (none). Sve opcije u Effects isključimo. Na kartici Character Spacing, postavimo Scale – 100, Spacing – Normal, Position – Normal, isključimo Kerning for fonts. Na kartici Text Effects u polju Animations postavimo (none). Kad smo završili sa svim podešavanjima pritisnemo na Default. 2. Rad na tekstu Pre početka rada na tekstu podesimo prikaz strane na ekranu. opcije prikaza strane nalaze se u meniju View: Normal, Web layout, Print Layout, Reading Layout, Outline. Najbolje je da postavimo Print Layout jer se u tom slučaju na ekranu vidi strana onako kako će biti odštampana (View, potvrdimo Print Layout). Ovaj izbor je od velike pomoći dok kucamo tekst jer smo stalno u mogućnosti da kontrolišemo položaj teksta na strani. Ako želimo da vidimo i margine u toku kucanja teksta (one se inače ne vide na štampi): Tools/Options i na kartici View uključimo opciju Text boundaries. 2.1 Otvaranje novog dokumenta Izborom File/New otvara se Task Pane s opcijom New Document, na osnovnom radnom prostoru biće otvoren nov, prazan dokument. 2.2 Snimanje dokumenta na disk Kad počnemo s unosom dokumenta treba odmah pristupiti upisu: File/Save As u polju Save in biramo mesto u fajl sistemu gde će biti upisan dokument, u polju File name upišemo naziv dokumenta a u polju Save as type izaberemo Word document(*.doc). Upis potvrdimo pritiskom dugmeta Save. 2.2.1 Postavljanje vremena za automatsko snimanje (AutoSaving) Činjenica da zbog cene često radimo na opremi koja nije vrhunskog kvaliteta, bez UPS uređaja kao i zbog nepouzdanosti koju u radu povremeno pokazuje Windows operativni sistem, dovodi do neregularne situacije na opremi koja onemogućava upis dokumenta. Zbog navedenih razloga treba povremeno upisivati uneti sadržaj u dokument. Međutim, već posle prvih gubitaka ukucanog a neupisanog sadržaja dolazimo do zaključka da upis sadržaja prepustimo samom programu. Upis sadržaja od strane programa znatno umanjuje mogući obim izgubljenog teksta. Tools/Options i u kartici Save uključujemo opciju AutoRecover info every i u polje u produžetku upišemo broj minuta koji određuje vreme između dva automatizovana upisa. Kod neregularnog završetka, kad se stvore uslovi za ponovno pokretanje Word-a, prlikom otvaranja dokumenta na kome smo prinudno prekinuli rad, pojaviće se sadržaj koji smo poslednji put upisali ali i informacija o tome da taj sadržaj možemo prekriti poslednjim automatski upisanim sadržajem. Proverom utvrdimo koja verzija je poslednja upisana i nju zadržavamo. 2.3 Uređivanje teksta 2.3.1 Poravnanje teksta Word pruža nekoliko načina poravnanja teksta. Prvo moramo označiti ceo tekst ili njegov deo, koji želimo poravnati. Označavanje obavljamo tako što pritisnemo mišem na početak teksta koji poravnavamo i držeći taster prelazimo preko teksta koji poravnavamo. Kad dođemo do kraja 2
  • 3. teksta koji želimo poravnati puštamo taster miša a tekst koji smo markirali pojavljuje se u negativu (bela slova na crnoj podlozi). Za obeležavanje celog teksta (naročito ako je tekst većeg obima) koristimo: Edit/Sellect All. Pošto smo označili tekst pristupamo poravnanju. Na paleti Formatting pritiskom na odgovarajuće dugme biramo način poravnanja: · Align Left (poravnanje po levoj margini) · Center (poravnanje po sredini) · Align Right (poravnanje po desnoj margini) · Justify (poravnanje i levo i desno). Poravnanje možemo postaviti i pre unosa teksta, tako da je tekst po unosu već poravnat. 2.3.2 Promena vrste zapisa 2.3.2.1 Promena vrste slova (fonta) Selektujemo tekst kome menjamo font, pritisnemo strelicu koja se nalazi s desne strane polja s nazivom fonta u paleti Formatting, na padajućem meniju izaberemo vrstu slova. Markirani tekst će promeniti font u onaj koji smo izabrali. Izmenu fonta možemo vršiti na sadržaju od jednog slova do celog teksta. 2.3.2.2 Promena izgleda slova Za selektovani tekst pored osnovnog stila (Normal) možemo izabrati Bold – podebljan, Italic – iskošen i Underline – podvučen. Izgled slova možemo definisati i pre unosa teksta. 2.3.2.3 Promena veličine slova Za promenu veličine slova pritisnemo strelicu koja stoji s desne strane od broja za veličinu slova. Od ponuđenih veličina izaberemo jednu. Tekst možemo da unosimo tek pošto smo izabrali veličinu slova ili označimo uneti tekst koji prevodimo u drugu veličinu slova pa izaberemo veličinu. Ako nam ne odgovara ni jedan od ponuđenih parnih brojeva možemo uneti i neparan broj uz prethodni klik na polje. Po unosu vrednosti za veličinu slova pritisnemo enter. 2.3.3 Premeštanje teksta 2.3.3.1 Premeštanje povlačenjem Markiramo deo teksta koji prevlačimo, pritisnemo na markirani tekst i držimo pritisnuti taster miša pri čemu se kursor pretvori u isprekidanu liniju a u podnožju strelice se pojavi isprekidani kvadrat. Kad dođemo na željeno mesto otpuštanjem tastera vršimo upis. 2.3.3.2 Premeštanje isecanjem Markiramo tekst, na paleti Standard pritisnemo Cut, markirani tekst nestaje s ekrana, idemo na mesto gde želimo da smestimo tekst i dvostruko pritisnemo levim tasterom, pritisnemo dugme Paste na paleti, tekst koji premeštamo pojavljuje se na ekranu. 2.3.3.3 Umnožavanje pomoću alatki Markiramo tekst, na paleti Standard pritisnemo Copy, postavimo kursor na mesto gde želimo da počne tekst koji umnožavamo, pritisnemo Paste, tekst se pojavljuje na izabranom mestu. Umnožavanje možemo ponoviti višestrukim klikom na dirku Paste. 3
  • 4. 2.3.4 Formatiranje teksta tasterima miša Markiramo tekst, postavimo kursor na markirani tekst, pritisnemo desnim tasterom miša, izaberemo operaciju (Cut, Copy, Paste, ...) postavimo kursor na željeno mesto, desni klik miša i izaberemo funkciju. 2.3.5 Formatiranje paragrafa Markiramo paragraf i iz menija biramo Format/Paragraph. Nakon otvaranja dijaloga, uključimo karticu Indents and Spacing: u opciji Alignment biramo ravnanje teksta (Left, Right, Center ili Justify), u Identation opciji podešavamo udaljenost od margine (Left, Right), u opciji Special (Frst line – za uvlačenje prve linije, Hanging – uvlačenje svih linija osim prve), u opciji Spacing (Before – razmak izmedju prethodnog i selektovanog paragrafa, After – razmak između selektovanog i narednog paragrafa), Line spacing – prored unutar paragrafa. Na kartici Line and Page Breaks podešavamo sledeće parametre paragrafa: · Widow/Orphan control – sprečava štampanje poslednjeg reda pasusa na sledećoj strani · Keep lines together – svi redovi jednog pasusa ostaju na istoj strani · Keep with next – dva pasusa ostaju na istoj strani · Page break before – prinudni prelom strane pre pasusa · Suppress line numbers – isključivanje numerisanje redova ako je uključena funkcija Line numbering · Don’t hyphenate – ne prelamaju se reči na kraju reda U prozoru Preview pratimo šta radimo. 2.3.6 Višestubačni tekst Markiramo pasus koji želimo preformatirati u više stubaca. Iz menija Format biramo Columns. U opciji Presets biramo jednu od pet opcija, a ukoliko želimo više od tri stupca u polje Number of columns upišemo broj stubaca, u opciji Width and spacing vršimo podešavanje širine stubaca i razmaka između njih (Word automatski prema broju stubaca postavlja iste vrednosti za širinu svih stubaca i razmak, ukoliko želimo da stupci budu različite širine kao i razmak između njih onda isključujemo opciju Equal column width čime polja postaju aktivna i za svaki stubac upišemo širinu i razmak), u opciji Apply to postavimo Selected text. Ako želimo da između stubaca postavimo linije uključimo opciju Line between. U prozoru Preview možemo pratiti izmene. 2.3.7 Veliko početno slovo Ako želimo da naglasimo početak dokumenta ili istaknemo pasus možemo povećati početno slovo da bi izgledalo kao inicijal. Dođemo kursorom na pasus u kome želimo da postavimo veliko početno slovo. Iz menija Format izaberemo Drop Cap, u opciji Position izaberemo jedan od ponuđenih načina za vodeće slovo: · Dropped – početno slovo će zauzeti broj redova koji zadajemo u opciji Lines to drop a ako želimo da tekst bude malo odmaknut od početnog slova onda u polju Distance from text upišemo željenu vrednost. Možemo promeniti i font početnog slova u polju Font. · In margins – početno slovo biće postavljeno u marginu levo od teksta 4
  • 5. 2.3.8 Tekst u polju Pomeranje teksta u klasičnim pasusima je vrlo ograničeno. Da bi tekst mogli slobodno da postavljamo na strani potrebno je otvoriti polje za tekst i onda u njega smestiti tekst: Insert/Text Box - pojavi se okvir za crtanje, a kursor je u obliku krstića. Na željenom mestu držeći pritisnut levi taster formiramo okvir željene veličine. Kad pustimo taster pojavi se kursor za pisanje teksta. Za razliku od teksta u dokumentu koji možemo pisati samo horizontalno, u okviru možemo pisati tekst i horizontalno i vertikalno i to prema gore i prema dole: Format/Text direction/Text box, u opciji Orientation izaberemo smer pisanja. Kad je tekst formiran možemo ga premestiti na bilo koje mesto u dokumentu (kursor dovedemo iznad polja, pritisnemo levim tasterom miša, polje će biti uokvireno i spremno za pomeranje, dovedemo Ovaj tekst se lako pomera strelicu miša na ivicu okvira, pojavi se na njenom vrhu krstić u obliku strelica, pritisnemo levi taster miša i držimo ga dok pomeramo okvir s tekstom). Pomeramo okvir dok ne dođemo na željeno mesto. Podešavanje izgleda teksta oko okvira: Format/Text Box - otvara se dijlog Format Text Box. U kartici Layout podešavamo kako će se ponašati tekst u odnosu na okvir za crtanje grafike. Ako je okvir za tekst izvan okvira za grafiku u opciji Wrapping Style na raspolaganju su sledeće mogućnosti: · In line with text – okvir je u liniji s tekstom tj. nema međusobnog prekrivanja · Square – tekst okružuje okvir · Tight · Behind Text – okvir je ispod teksta · In front of Text – okvir je iznad teksta Da bi detaljnije definisali kako okvir potiskuje tekst pritisnemo Advanced, biramo karticu Text Wrapping. U opciji Wrapping style ponuđeno je sedam načina na koje tekst iz dokumenta obilazi oko okvira s tekstom. Pored pet već ponuđenih mogućnosti javljaju se još dve: · Through · Top and bottom – tekst je ispod i iznad okvira s tekstom U opciji Wrap text određujemo na koji način će tekst iz dokumenta obilaziti okvir s tekstom (Both sides – obostrano, Left only – levo, Right only – desno, Largest only – po većoj strani). U opciji Distance from text određuje se koliko će tekst iz dokumenta biti udaljen od okvira teksta. U kartici Color and lines opcije definišu: Fill - boju kojom se puni okvir s tekstom, Line - parametre linije okvira, Color – boju linije okvira Dashed – vrste linija (puna, isprekidana, ...) Weight – debljinu linija Style – debljina i broj linija U kartici Size određujemo tačnu veličinu okvira s tekstom. 2.3.8.1 Umetanje postojećeg teksta u polje Markiramo tekst, izaberemo Format/Text Box, tekst se smešta u polje i s njim manipulišemo na već opisan način. 5
  • 6. 2.3.9 Unošenje specijalnih znakova u tekst Ponekad je potrebno uneti neki specijalni znak koji se ne nalazi na tastaturi. Postavimo kursor na mesto gde želimo da upišemo takav znak, Insert/Symbol, izaberemo font, selektujemo željeni znak i on će se uvećati, pritisnemo Insert, (ili dva puta levi klik na znak), Close za povratak u Word. 2.4 Umetanje objekata u Word 2.4.1 Umetanje sličica iz ClipArt-a Postavimo kursor na mesto gde želimo da uvezemo sliku, izaberemo Insert/ Picture, otvori se meni s izborom: Clip Collection - kolekcija sličica, Clip Art - sličice (crteži), From file – iz datoteke, AutoShapes – ponuđeni okviri koje možemo crtati, WordArt - umetničko oblikovanje teksta za naslove, Chart - za grafikone. Izaberemo Clip Collection/Insert ClipArt, u kartici Browse izaberemo u polju Categories grupu u kojoj se nalazi sličica koju želimo umetnuti u Word. U velikom prozoru selektujemo željenu sličicu, Insert. 2.4.2 Pisanje naslova u WordArt-u Insert/Picture/WordArt/WordArt Gallery - u prozoru Select a WordArt style biramo jednu od 30 mogućnosti za izgled teksta, otvara se okvir za dijalog Edit WordArt text, u prozoru Text upisujemo željeni tekst, izaberemo font za naslov, a u polju Size podešavamo veličinu fonta. Slova možemo pretvoriti u bold (B) i italic (I), po završetku ispisa pritisnemo na OK. Na radnoj površini se pojavljuje umetnički oblikovan tekst, a ispod njega paleta s alatkama Word Art pomoću kojih možemo naknadno oblikovati naslov (sadržaj, oblik, boja, veličina). Kad smo postavili tekst u WordArt-u možemo formirati ostali tekst koji se nalazi oko njega. 2.4.3 Umetanje gotovih slika Postavimo kursor gde želimo da postavimo sliku. Izaberemo Insert/Picture/ From file, Otvara se dijalog Insert Picture, pronađemo mesto gde se nalazi slika koju želimo da umetnemo – Look in a zatim u polju ispod selektujemo naziv slike. Pritiskom na Insert smeštamo sliku u dokument. Tačnu kontrolu položaja slike ostvarujemo desnim pritiskom na sliku, Format Picture (postupak je sličan kao formatiranje bilo kog objekta u Word-u). 6
  • 7. 2.4.3.1 Premeštanje slike u dokumentu Selektujemo sliku, držimo levi taster i premeštamo sliku u dokumentu. 2.4.4 Umetanje ostalih objekata u Word Insert/Object/Create New - izaberemo program u kome ćemo raditi, selektujemo ga i pritisnemo na OK, otvara se program koji smo selektovali, kad završimo s radom u tom programu pritisnemo na prostor van okvira čime se vraćamo u Word i kreacija će biti u njemu. Ako želimo nešto da menjamo u objektu urađenom u drugom programu potrebno je na njega dvaput pritisnuti levim tasterom čime prelazimo u program u kome je objekat urađen. 2.4.5 Grafikoni u Word-u Postavimo kursor na mesto gde želimo da ubacimo grafikon. Izaberemo Insert/ Picture/Chart na radnoj površini dokumenta pojaviće se grafikon i tabela Datasheet, u tabeli upisujemo podatke koje želimo da prikažemo na grafikonu. Kursor je u obliku krsta a polje u tabeli aktiviramo pritiskom na njega. Tokom upisivanja podataka možemo odmah na grafikonu videti sve izmene koje smo uneli. Kad je unos gotov formiramo grafikon. Chart, Chart Type (grupe grafikona), Chart sub-type (biramo željeni oblik). 90 80 70 60 50 East 40 West 30 North 20 10 0 1st Qtr 2nd Qtr 3rd Qtr 4th Qtr Ako želimo da tokom rada na formiranju dijagrama odmah vidimo efekat promena pritisnemo i držimo pritisnuto dugme Press and Hold to View Sample. Na kartici Custom Types postoji nekoliko vrsta grafikona sa detaljnim grafičkim uređenjem. Posle izbora pritisnemo OK. Pritisnemo desnim tasterom na grafikon a zatim izaberemo Chart Options da bi upisali oznake na grafikonu i odredili kako će on izgledati: · Titles – upisujemo naslov grafikona · Axes – koordinatne ose grafikona · Gridlines – pomoćne linije · Legend – biramo način prikaza legende · Data Labels – ispisivanje vrednosti na samom grafikonu · Data table – tabela vrednosti Kad smo završili rad na grafikonu pritisnemo levim tasterom miša na radnu površinu i vraćamo se u Word. 7
  • 8. 2.4.6 Pisanje formula u Word-u Program Equation Equation 3.0 mora biti obavezno uključen prilikom instalacije programa Word. U njemu možemo vrlo lako i brzo pisati i najsloženije formule i matematičke izraze. Postavimo kursor na mesto gde želimo da napišemo formulu. Izaberemo Insert/Object/Create New i u polju Object Type biramo Microsoft Equation 3.0 selektujemo i pritisnemo na OK. Na radnoj površini se pojavljuje okvir u kome pišemo formulu a ispod njega paleta s alatkama Equation. Formule pišemo jednostavno upisivanjem teksta u aktivna polja i izborom šablona i simbola iz palete Equation. Brojevi (24, 145), promenljive (x, y, z) i matematički operatori (=, +, -) mogu se unositi direktno s tastature. Da bismo uneli operator ili simbol koji ne postoji na tastaturi, pritisnemo odgovarajuće dugme u gornjem redu palete alatki Equation i izaberemo jednu od opcija koje se pojavljuju u padajućem meniju. Složeni izrazi kao što su razlomci, kvadratni koreni sume ili integrali, mogu se dodavati pritiskom na odgovarajuće dugme u donjem redu palete alatki i izborom jedne od opcija iz padajućeg menija. Primer: Napisati sledeću formulu: a + b = g Aktiviramo Microsoft Equation 3.0 na opisani način (u daljem tekstu će se podrazumevati ovo aktiviranje pre početka pisanja formule). U gornjem redu nađemo grčka slova i pritisnemo na a , s tastature unesemo znak +, pritisnemo ponovo na ikonu za grčka slova i potvtdimo b , s tastature unesemo znak = i najzad na već opisani način unesemo g . Kad završimo pisanje formule pritisnemo na radnu površinu izvan okvira sa formulom čime se vraćamo u Word. U Word-u možemo prema potrebi kompletirati formulu, kao objekat, povećavati je ili smanjivati. Prvo je selektujemo kao objekat, zatim dovedemo strelicu miša do jednog od kvadratića, kad se strelica pretvorila u kosu crtu sa strelicama prema van pritisnemo levi taster i držimo sve vreme dok menjamo veličinu formule. Kao i kod slika, ako želimo nešto da izmenimo u formuli dvaput pritisnemo tasterom miša na okvir s formulama i automatski se ulazi u Equation editor. Posle izmena se vraćamo u Word a na mestu stare formule biće formula s izmenama. Formula se može pisati u okviru teksta, tako da ona automatski određuje razmak izmedju redova. Primer: - b ± b 2 - 4ac Napisati formulu: x 1, 2 = 2a Unesemo x s tastature, da bi napisali indekse 1, 2 pritisnemo na treću ikonu u donjem redu i izaberemo srednju ikonu u prvom redu (ima oznaku samo u donjem delu) i s tastature unesemo 1, 2, s tastature unesemo = (prilikom unosa s tastature obratiti pažnju da je aktivna engleska tastatura a ako nije pritisnemo odgovarajuću dirku), dalje pisanje podrazumeva pisanje razlomka pa zbog toga biramo drugu ikonu u drugom redu zatim levu ikonu u prvom redu čime smo dobili znak za razlomačku crtu i dva aktivna polja u koja unosimo odgovarajući brojilac i imenilac. U brojilac s tastature unesemo –b, za unos znaka ± pritisnemo četvrtu ikonu u gornjem redu zatim biramo traženi simbol, pristupamo pisanju kvadratnog korena, biramo drugu ikonu u donjem redu i u okviru liste levu ikonu u četvrtom redu (ako je potrebno napisati treći koren biramo desnu ikonu koja ima aktivno polje), s tastature unesemo b a eksponent 2 kucamo tako što izaberemo treću ikonu u drugom redu i odgovarajuću ikonu, koja ima oznaku samo gore (u prvom redu prva s leva), da bi nastavili unos -4ac obratimo pažnju da prvo moramo završiti unos eksponenta 8
  • 9. pritiskom na strelicu naniže (na tastaturi) čime smo se pozicionirali na nivo kucanja gde je b zatim unesemo s tastature – 4ac, prelazimo na pisanje imenioca pritiskom na donje aktivno polje i u njega jednostavno s tastature unesemo 2a. Na ovaj način smo završili pisanje formule i klikom na praznu površinu vraćamo se u režim za pisanje teksta. Ako prilikom pisanja formule želimo da nam prikaz bude veći pritisnemo na prazan prostor, čime privremeno izlazimo iz režima za pisanje formula, pritisnemo na formulu koja je do tada napisana i povećamo pravougaonik koji je uokviruje, dobili smo krupniji prikaz u tekstu i kad dva puta pritisnemo na formulu s takvim prikazom ulazimo u režim pisanja s krupnijim prikazom. Primer: n - - 25 n n i - xi - p 4 Napisati formulu: lim å n®¥ i =1 i - 25 + 1 - P (n ) Za pisanje limesa kod koga n teži beskonačno prvo pritisnemo treću ikonu u donjem redu i izaberemo srednju ikonu u poslednjem redu, pojavljuju se dva aktivna polja pri čemu u donje upisujemo n ® ¥ (simbole pronalazimo u 5 i 8 ikoni prvog reda), a u gornje aktivno polje ukucamo lim, ako smo obrnutim redom popunili polja moramo se strelicama ili pritiskom miša vratiti na nivo pisanja gde je lim, pristupamo pisanju sume (å ) tako što izaberemo četvrtu ikonu u drugom redu, a zatim treću ikonu u prvom redu (ima tri aktivna polja), u aktivno polje s desne strane znaka za sumu pišemo formulu na već opisan način s tim da strogo vodimo računa šta je pod korenom a šta ne podešavajući položaj pisanja strelicama ili pritiskom miša i prateći spojene horizontalnu i vertikalnu liniju koje pokazuju položaj za nastavak kucanja formule. Relativni razmaci unutar formule definišu se izborom opcija na padajućem meniju čime se otvaraju okviri za dijalog pomoću kojih kontrolišemo rastojanje između redova, između matičnih redova i kolona, visinu eksponenata, dubinu indeksa, graničnu visinu između simbola i sl. 2.5 Uređivanje dokumenata 2.5.1 Postavljanje zaglavlja i podnožja strane Zaglavlja i podnožja strane se postavljaju u cilju lepšeg i praktičnijeg izgleda dokumenta a ponavljaju se na celom dokumentu. View/Header and Footer - u vrhu strane se otvara isprekidani pravougaonik za Header a u dnu strane za Footer. Tekst na radnom delu strane postaje siv (neaktivan). U polju za zaglavlje možemo, pored teksta, uneti i bilo kakav grafički objekat, datum i vreme kao i automatsku numeraciju strana. Podnožje se kreira na isti način kao zaglavlje. Ako želimo da zaglavlja budu različita za levu i desnu stranu: Page Setup, Layout, Headers and Footers, Different odd and even. Pristupamo izradi zaglavlja i podnožja za levu i desnu stranu. Ako želimo da prva strana ima posebno zaglavlje i podnožje onda u kartici Layout uključimo opciju Different first page. Zatvaramo paletu s alatkama Header and Footer i vraćamo se u osnovni tekst. 2.5.2 Numeracija strana Insert/Page Numbers - u opciji Position određujemo gde će se nalaziti broj stranice (Top of Page – zaglavlje, Bottom of Page – podnožje), u Alignment opciji određujemo horizontalni položaj broja strane (levo, desno, centar) i ako su strane simetrične (Inside - unutar i Outside – van). Ako želimo da na prvoj strani ne piše broj strane onda isključimo opciju Show number on first page. Pritisnemo na Format i pojavi se okvir za dijalog Page Number Format, u opciji Number format biramo način numerisanja strana (arapski i rimski brojevi, velika i mala slova i 9
  • 10. sl.), u opciji Page numbering biramo Continue from previous section ako želimo da se brojevi stranica normalno nastavljaju (1, 2, 3, ...) ili u polje Start at upišemo broj od kojeg želimo da počne numerisanje dokumenta. 2.5.3 Prelazak na drugu stranu Kad u Word-u tekstom ispunimo celu stranu automatski se otvara nova. Ako ne želimo da ispunimo stranu a da pređemo na drugu moramo napraviti prekid strane. Postavimo kursor gde želimo da završimo stranu. Izaberemo Insert/Break pojavi se okvir za dijalog, izaberemo opciju Page break (prekid strane). Pojaviće se nova strana na čijem vrhu će biti kursor. To je znak da možemo da nastavimo pisanje na novoj strani. Primena ovakvih prekida je recimo kod početka novog paragrafa bez obzira na popunjenost prethodne strane. 3. Rad s tabelama 3.1 Pravljenje tabela umetanjem u dokument Postavimo kursor na mesto gde želimo da počne tabela. Izaberemo Table/ Insert/ Table u polje Numbers of columns upišemo broj kolona a u polje Numbers of rows broj redova. Ako želimo jednostavnu kolonu pritisnemo na OK. Na radnoj površini se pojavljuje tabela sa zadatim brojem kolona i redova pri čemu su kolone jednake širine. 3.2 Pravljenje tabela određenog formata Insert/Table/AutoFormat - u osnovnom meniju biramo Table AutoFormat, u polju Table styles izaberemo oblik tabele kakav bi najviše odgovarao (izbor vidimo u prozoru Preview), pritisnemo na Modify za detaljno formatiranje izabrane tabele, u opciji Apply special formats to možemo podesiti da bude podebljan (zacrnjen) sadržaj prvog reda (Heading rows), prve kolone (First column), zadnjeg reda (Last row) i zadnje kolone (Last column), u opciji Formatting formiramo tabelu (okvir, senku, slova, boju i širinu cele tabele), kad završimo izbor pritisnemo na OK. Vraćamo se u okvir Insert Table, u njemu odredimo željeni broj redova i kolona. Na radnoj površini se pojavljuje tabela u koju se mogu unositi podaci. 3.3 Pravljenje tabele crtanjem Table/Draw Table ili na paleti Standard pritisnemo Tables and Borders posle čega se na radnoj površini pojavljuje paleta s alatkama Tables and Borders. Na paleti aktiviramo ikonu s likom olovke – Draw Table. Strelica miša je sada u obliku olovke. Prvo nacrtamo okvir tabele na taj način što držimo levi taster miša sve vreme dok crtamo okvir. Kad završimo crtanje okvira puštamo taster. Isprekidana linija okvira pretvoriće se u punu liniju, a kursor za tekst naći će se u okviru. Crtamo horizontalne i vertikalne linije kojima od okvira pravimo tabelu. Linije se mogu crtati i ukoso, praviti redove i kolone u određenom segmentu okvira i sl. Prilikom unosa podataka u tabelu veličina redova povećavaće se automatski kada podaci popune neko polje u redu. Formatiranje teksta u tabeli (ravnanje, font, stil fonta) isto je kao kod teksta u dokumentu. 3.3.1 Brisanje linija u tabeli Na paleti s alatkama Tables and Borders izaberemo ikonu s likom gumice za brisanje (Eraser). Kursorom dođemo na liniju koju želimo da izbrišemo i pritisnemo levim tasterom miša. Linija, tačnije deo linije ograničen drugim linijama biće izbrisan. Ako želimo da izbrišemo više segmenata linije odjednom, držimo pritisnut levi taster miša i pomeramo ga duž linije preko tih segmenata. 10
  • 11. 3.4 Formatiranje tabele Već kod Word-a 2003 tabela se ponaša kao objekat, što znatno olakšava selektovanje, promenu veličine i premeštanje dokumenta. 3.4.1 Selektovanje tabele Kad dođemo kursorom iznad tabele u gornjem levom uglu pojavi se oznaka, na koju pritisnemo levim tasterom miša i tabela je selektovana. 3.4.1.1 Selektovanje kolone ili reda Za selektovanje kolone dodjemo kursorom iznad kolone i približavamo se gornjoj granici dok se kursor ne pretvori u strelicu okrenutu na dole. Tada pritisnemo levi taster miša i kolona je selektovana. Ako želimo da selektujemo više kolona odjednom, držimo pritisnut taster miša i prevlačimo ga preko kolona koje želimo da selektujemo. Za selektovanje reda potrebno je doći kursorom s leve strane tabele u nivo reda koji selektujemo i pritisnemo levim tasterom miša. Za selektovanje više redova odjednom držimo pritisnut levi taster miša i prelazimo preko redova koje želimo da selektujemo. 3.4.2 Promena veličine tabele Veličinu cele tabele možemo promeniti kao i kod svakog drugog objekta u Word-u. Kad dođemo kursorom iznad tabele u donjem desnom uglu izvan tabele pojaviće se mali kvadratić. Dođemo kursorom na njega i kad se kursor pretvori u dvostruku strelicu pritisnemo levi taster miša. Držimo pritisnut taster dok povlačimo ugao tabele unutar ili van tabele. Kad smo završili s promenom veličine puštamo taster. Promenom veličine tabele ne menjamo veličinu unetog teksta (slova i brojevi) jer njihovu veličinu menjamo kao svaki drugi tekst. 3.4.3 Premeštanje tabele Dođemo kursorom iznad tabele, selektujemo tabelu pomoću oznake u gornjem levom uglu, držimo pritisnut levi taster miša i premestimo tabelu kao objekat do željenog mesta u dokumentu. Kad postavimo tabelu u tekst potrebno je da odredimo položaj teksta i tabele. Selektujemo tabelu, desni klik, Table Properties, u kartici Cell podešavamo ponašanje oznaka unetih u tabelu, u opciji Vertical alignment određujemo vertikalno ravnanje u tabeli. Options, definišemo da li će oznake u polju tabele proširivati tabelu ili će se smanjivati na fiksnoj širini tabele (Fit text) ili će povećavati visinu polja (Wrap text). 3.4.4 Smer pisanja u tabeli Selektujemo polje u tabeli (pritisnemo na polje), desni klik, izaberemo Text Detection, u opciji Orientation biramo orijentaciju teksta, u polju Preview možemo videti izabrani smer pisanja. 3.4.5 Vertikalno poravnanje oznaka u tabeli Desni klik na polje, Cell Alignment, biramo jedan od devet načina poravnanja. 11
  • 12. 3.4.6 Umetanje nove kolone Selektujemo kolonu, desni klik, biramo Insert Columns, levo od markirane kolone biće umetnuta nova iste širine kao markirana, ostale kolone biće pomerene udesno bez promene njihove širine. To može dovesti do toga da tabela ispadne iz formata za štampanje pa je potrebno ponovo podesiti širinu pojedinih kolona. 3.4.7 Umetanje novog reda Postavimo kursor u red gde treba da se umetne nov red. Table/Insert iz menija koji se otvara biramo gde ćemo umetnuti novi red (Rows Above – umetanje iznad selektovanog ili Rows Below – umetanje ispod selektovanog reda). Za dodavanje više redova ponavljamo isti postupak. 3.4.8 Podešavanje širine kolone Postavimo kursor u neku ćeliju kolone kojoj želimo da promenimo širinu. Table/Table Properties/Column u polje Preferred width unosimo željenu vrednost. Za promenu širine prethodne ili sledeće kolone pritisnemo odgovarajuće dugme (Previous – prethodna ili Next – sledeća). Širina kolone se može menjati i ručno na samoj tabeli. Dođemo kursorom na liniju tabele i držeći levi taster miša prevlačimo čime menjamo širinu kolone. 3.4.9 Podešavanje visine reda Pritisnemo na red, desni klik, Table Properties/Row, unesemo željenu vrednost. Visinu reda možemo menjati i ručno na samoj tabeli. Kursorom dođemo na donju liniju reda. Kad se pojavi dvostruka strelica pritisnemo levi taster miša i prevlačeći menjamo visinu. 3.4.10 Spajanje više polja tabele u jedno Za pravljenje složenih oblika tabele često se javlja potreba za spajanjem više ćelija u jednu. Markiramo sve sukcesivne ćelije u tabeli (koje spajamo u jednu), desni klik, Merge cells. 3.4.11 Uokviravanje tabele Markiramo onaj deo tabele koji želimo da uokvirimo. Izaberemo Format/ Borders and Shading u kartici Borders definišemo kako će izgledati okvir: način uokviravanja (Setting), vrsta linija (Style), boja linije (Color) i njenu debljinu (Width). U prozoru Preview možemo videti izgled. 3.4.12 Ispunjavanje tabela ili polja bojom Markiramo polja ili celu tabelu. Izaberemo Format/Borders and Shading i u kartici Shading biramo boju kojom punimo markiranu površinu. 4. Automatsko označavanje U cilju veće preglednosti možemo označiti pojedine pasuse, upisati redne brojeve spiskova i sl. 4.1 Označavanje pasusa znakovima za nabrajanje Format/Bullets and numbering - biramo jednu od kartica: Bulleted – tačke ili oznake, Numbered – brojevi i slova, Outline Numbered – numeracija u više nivoa. Izaberemo recimo 12
  • 13. karticu Numbered i na njoj jedan od sedam ponuđenih načina označavanja, Customize u polju Number style biramo koje ćemo oznake upotrebiti (arapski ili rimski brojevi, velika ili mala slova i sl.). U polju Start at označavamo odakle će početi označavanje (koji broj ili slovo će biti na startu). U Number position određujemo kako će biti vertikalno poravnanje oznaka medjusobno (ako imamo više od devet numeričkih oznaka uzimamo opciju Right u Align at podešavamo kako će oznaka biti poravnata sa prvim redom, u opciji Text position određujemo koliko će oznaka biti udaljena od teksta. 4.2 Sortiranje i numerisanje spiskova U praksi se često javlja potreba za sortiranjem spiskova (najčešće po abecedi). Tako posortirani spisak obično numerišemo rednim brojevima. Unesemo spisak, markiramo ga, Table, Sort, u opciji Sort by izaberemo Paragraph, uključimo opciju Ascending (sort A do Z), dobijemo posortiran spisak. Selektujemo tako sortirani spisak, pritisnemo desnim tasterom miša na spisak, Bullets and numbering/ Numberred/Customize podesimo parametre sortirani spisak je sada numerisan. 5. Štampanje koverti i nalepnica 5.1 Štampanje koverti Tools/Letters and Mailings/Envelopes and Labels/Envelopes i u polje Delivery address ukucamo adresu primaoca, a u polje Return address ukucamo adresu pošiljaoca (ako ne želimo da štampamo adresu pošiljaoca uključimo opciju Omit. U Preview vidimo raspored adresa na koverti, a Feed pokazuje kako treba uložiti kovertu u štampač. Options/Envelop options u polje Envelop size izaberemo veličinu koverte, ako nema takve dimenzije na listi nađemo Custom size i potvrdimo, ukucamo tačne dimenzije koverte, podesimo tačan položaj adresa u odnosu na levu i gornju ivicu - ako je potrebno, izaberemo font (može i na radnoj površini). 5.2 Štampanje nalepnica Tools/Letters and Mailings/Envelopes and Labels/Labels, ako želimo da se jedna adresa štampa na svim nalepnicama onda u polje Address unesemo adresu, Options odredimo vrstu printera; u polje Tray odredimo način na koji štampač uzima list s nalepnicama; u prozoru Product number biramo neku od ponuđenih standardnih veličina nalepnica; u polju Label information dobijamo informacije o nalepnici. Dopunske korekcije vršimo pritiskom dugmeta Details. 6. Otvaranje postojećeg dokumenta File/Open u polju Look in nađemo mesto gde se dokument nalazi. Pritisnemo na Open. Ukoliko se ne radi o Word dokumentu u polju Files of type definišemo vrstu zapisa. 7. Štampanje File/Print/Print Preview (proveravamo kako će izgledati štampa). Word 2003 omogućava da vršimo izmene u ovoj opciji bez vraćanja u dokument. Zumiranje možemo vršiti do 500% a za vizuelni izgled možemo prikazati do 40 strana odjednom, iz Print Preview izlazimo s Close. Dokument štampamo sa File/Print u opciji Printer biramo naziv printera na kome ćemo odštampati dokument, da bi podesili štampanje pritisnemo na Properties/Layout/Orientation – određujemo orijentaciju papira. U polju Paper source određujemo način ulaganja papira u štampač (Auto Select), Advanced podešavamo kvalitet štampe, OK, Page range (All, tekuća strana ili koje strane), u opciji Copies unosimo Number of copies (broj kopija), u polju Print možemo 13
  • 14. selektovati jednu od tri mogućnosti – All pages in range (štampa svih strana), Odd pages (štampa samo neparnih strana) i Even pages (štampa samo parnih strana), ako pritisnemo na Options, potvrdimo Allow A4/Letter paper resizing (automatsko pdešavanje dokumenta prema veličini papira), u opciji Options for Duplex Printing podešavamo štampu dokumenta s obe strane. 8. Pretraživanje Edit/Find, biramo jednu od kartica (Find, Replace, Go To). U polju Find what upišemo izraz koji želimo pronaći, Find, kad pronađe pritisnemo na Find next, Close (i pre zatvaranja dijaloga možemo raditi na dokumentu). 8.1 Zamena jednog izraza drugim Find/Replace i u polje Find what unosimo izraz koji želimo da menjamo a u polje Replace with upisujemo izraz kojim menjamo. Koristimo Replace (za pojedinačnu zamenu) a za zamenu svih odjednom (Replace All). 9. Fusnote (Footnote i Endnote) Insert/Reference/Footnote i u opciji Location biramo jednu od dve opcije Footnote (postavljaju se na dno strane) i Endnote (postavljaju se na kraju celog dokumenta). 10. Način prikazivanja dokumenta Normal – standardni prikaz za kucanje gde se ne vide slike, zaglavlja i podnožja, ivice strana i pozadina. Print Layout – vidimo stranu onako kako će izgledati u dokumentu odnosno na papiru kad bude štampana. Reading Layout – ako na paleti pritisnemo na Thumbnails kroz dokument se možemo kretati klikom na umanjene strane u levom prozoru, u opciji Document map u levom prozoru su prikazani samo naslovi i veze među njima. Pritiskom na naslov idemo odmah na stranu dokumenta gde se on nalazi. 11. Upotreba čarobnjaka New Document/Templates/On my computer i u zavisnosti koji dokument radimo biramo jednu od osam ponuđenih kartica. U kartici Other Documents izaberemo recimo Calendar Wizard. Word nas vodi korak po korak kroz izradu dokumenta, prelaz na sledeću fazu potvrđujemo dugmetom Next na kraju pritisnemo na Finish. 14
  • 15. 15
  • 16. Vežba 1. Formatiranje znakova a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano. b) Tekst sačuvajte pod imenom Font.doc. Radni tekst: Fontovi Vrste slova mogu biti: Arial, Times New Roman, Courier New, ... Veličina slova može biti: 8, 10, 12, 13, 14, 16, ... Stilovi teksta mogu biti: Regular, Italic, Bold, Bold Italic Tekst može biti podvučen sledećim vrstama linija: Single, Words only, Double, Dotted, Thich, Dash, Dot dash, Dot dot dash, Wave Superscript Specijalne vrste slova su: Strikethrough, Double strikethrough, , Subscript, SMALL CAPS, ALL CAPS. Tekst može biti različitih boja: Blue, Red, Yellow, Green, Pink, ... Razmak između slova u reči može biti: Scaled 80%, Scaled 150%, Scaled 200%, Condensed, More condensed, Expanded, M o r e e x p a n d e d 16
  • 17. Vežba 2. Formatiranje reda i pasusa a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano. b) Tekst sačuvajte pod imenom Paragraf.doc. Radni tekst: Ime i prezime, poravnato uz desnu ivicu Ime firme, slova veličine 11 Grad Centriran naslov Ovaj tekst je pisan fontom veličine 12 i prostire se od leve do desne margine. Prva linija je uvučena 3 cm u odnosu na ostali tekst. Leva i desna strana teksta su poravnate. Razmak paragrafa od naslova je 24 pt, a od narednog paragrafa 18 pt. Naslov Ovaj paragraf je pisan fontom veličine 11, iskošenim slovima. Uvučen je po 2 cm od desne i leve margine. Poravnat je uz levu stranu i ima razmak između redova jednak 1.3 reda. Od naslova je razmaknut 9 pt, a od narednog paragrafa 12 pt. Napomena: Ovaj paragraf ima izvučenu prvu liniju 3cm u odnosu na ostale. Da bi se početak teksta poravnao sa preostalim linijama koristi se Tab. Paragraf je uvučen sa leve i desne strane po 1.5 cm i poravnat sa obe strane. Linije su skupljene na 0.8 veličine reda. Potpis, poravnat uz desnu stranu 17
  • 18. Vežba 3. Tabulacija i numeracija a) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano. b) Tekst sačuvajte pod imenom Tabulacija.doc. Radni tekst: Ime Ime oca Datum Uplata Komentar 1) Pera Perić Žika 11.3.1954. 1430.00 Sve uplaćeno 2) Mika Mikić Mika 12.3.1954. 235 3) Laza Lazić Laza 11.12.1965. 125.23 Popust U cenu putovanja je uračunato: Uslovi putovanja: Tačka 1. Otkaz · 3 noćenja a) otkaz do 5 dana · prevoz autobusom · vraća se 95 % novca · popust za decu b) otkaz na dan puta Ø do 2 god. 70 % · vraća se 70 % novca Ø od 2 do 7 50 % Ø studenti 20 % Tačka 2. Reklamacije · boravišna taksa a) reklamacije u hotelu b) naknadne reklamacije Uputstvo za rad: Postaviti tabulatore na lenjiru: levi za ime oca, desni za datum, decimalni za uplatu, centralni za komentar.Uneti nazive i podatke u spisak, razdvajajući stavke tasterom Tab. Selektovati putnike i definisati numeraciju. Napraviti okvire. 18
  • 19. Vežba 4. Jednačine i specijalni znaci c) Unesite i formatirajte radni tekst, kako je to prikazano. d) Tekst sačuvajte pod imenom Jednacine.doc. Radni tekst: S puštena velika slova, zvana inicijalna velika slova su dekorativna, stilizovana slova novih poglavlja, koja su obično veća od okolnog teksta. Spušteno veliko slovo radi samo sa tekstom koji ima jednostruki razmak, ne funkcioniše u tabelama ili zaglavljima. Nećete moći da vidite poziciju spuštenog slova ili da ih kreirate u Outline pogledu. Specijalni simboli: α β ô ü ó ŋ Neke jednačine: sin x y = æ ax 3 + b5 x 2 ö ç ÷ è ø ì x, x < 2, ï y = í 2, 2 £ x < 3, ïx - 1, x ³ 3. î 50 S= å n =1 (- 1)n -1 n n +1 Korišćenje Clip Arta: Korišćenje WordArta: 19