Pregled postojeće situacije vjetroelektrana u Hrvatskoj na početku 2007. godine Pristupnik: Ivan Szekeres, 0036381140 Modeli izgradnje EES-a u liberaliziranom tržištu Prva domaća zadaća Siječanj 2007.

Prva vjetroturbina u Hrvatskoj? Javnosti ne baš pretjerano poznata Izgrađena 1988. godine u pulskom Uljaniku Prototip za testiranje Trenutno se nalazi u sklopu kaznionice otvorenog tipa “Valtura” blizu Pule Nakon ove vjetroturbine dugo vlada zatišje što se tiče primjene energije vjetra

Javnosti ne baš pretjerano poznata

Izgrađena 1988. godine u pulskom Uljaniku

Prototip za testiranje

Trenutno se nalazi u sklopu kaznionice otvorenog tipa “Valtura” blizu Pule

Nakon ove vjetroturbine dugo vlada zatišje što se tiče primjene energije vjetra

Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj Na lokaciji RAVNA-1 na otoku Pagu 7 vjetroturbina Vestas V-52 nominalne snage 0,85 MW Ukupna instalirana snaga: 5,95 MW Očekivana godišnja proizvodnja: 13 do 15 GW h Investitor: Adria Wind Power Vrijednost investicije: 48 milijuna kuna Početak rada: 2004. Ugovor s HEP-om o otkupu električne energije po 90% prodajne cijene na 15 godina

Na lokaciji RAVNA-1 na otoku Pagu

7 vjetroturbina Vestas V-52 nominalne snage 0,85 MW

Ukupna instalirana snaga: 5,95 MW

Očekivana godišnja proizvodnja: 13 do 15 GW h

Investitor: Adria Wind Power

Vrijednost investicije: 48 milijuna kuna

Početak rada: 2004.

Ugovor s HEP-om o otkupu električne energije po 90% prodajne cijene na 15 godina

Vjetroelektrana Ravna – 1 Izvor: Adria Wind Power

Druga vjetroelektrana u Hrvatskoj Na brdu Trtar – Krtolin (u blizini Šibenika) 14 turbina tvrtke Enercon snage 0,8 MW Ukupna instalirana snaga: 11,2 MW Očekivana godišnja proizvodnja: 30 GW h Investitori: WPD i EnerSys (Njemačka) Vrijednost investicije: 14 milijuna EUR Početak rada: kraj 2006. Ugovor s HEP-om o otkupu električne energije na 15 godina

Na brdu Trtar – Krtolin (u blizini Šibenika)

14 turbina tvrtke Enercon snage 0,8 MW

Ukupna instalirana snaga: 11,2 MW

Očekivana godišnja proizvodnja: 30 GW h

Investitori: WPD i EnerSys (Njemačka)

Vrijednost investicije: 14 milijuna EUR

Početak rada: kraj 2006.

Ugovor s HEP-om o otkupu električne energije na 15 godina

Vjetroelektrana Trtar - Krtolin Izvor: Saraden d.o.o.

Daljnji projekti vjetroelektrana VE Jasenice (kod Obrovca) 40 jedinica tvrtke Nordex od 1,3 MW (52 MW instalirane snage) Investitor: CE Energy Holding AG Vjetroelektrana je u izgradnji (prvih 12 jedinica) VE Ponikve (otok Pelješac) 17 jedininca pojedinačne snage 2 MW Investitor: Enersys Vjetroelektrana u fazi ishođenja lokacijske dozvole Ostali najavljeni projekti Vjetroelektrane u općinama Slano i Vrlika (Adria Wind Power) Vjetroelektrane na Ćićariji i Vrataruša (kod Senja)

VE Jasenice (kod Obrovca)

40 jedinica tvrtke Nordex od 1,3 MW (52 MW instalirane snage)

Investitor: CE Energy Holding AG

Vjetroelektrana je u izgradnji (prvih 12 jedinica)

VE Ponikve (otok Pelješac)

17 jedininca pojedinačne snage 2 MW

Investitor: Enersys

Vjetroelektrana u fazi ishođenja lokacijske dozvole

Ostali najavljeni projekti

Vjetroelektrane u općinama Slano i Vrlika (Adria Wind Power)

Vjetroelektrane na Ćićariji i Vrataruša (kod Senja)

Strategije i međunarodne obaveze Strategija energetskog razvoja Hrvatske (2002.) Business as usual scenarij Izgradnja 30 MW vjetroelektrana do 2010. godine Nema aktivne uloge države Izrazito ekološki scenarij Izgradnja 73 MW vjetroelektrana do 2010. Godine Uz aktivnu ulogu države Međunarodno preuzete obaveze Direktiva EU o obnovljivim izvorima energije (2001/77/EC) Izgradnja 300 do 400 MW u obnovljivim izvorima (4,5 % uk.) Većina izgrađenih do 2010. će se vjerojatno odnositi na VE

Strategija energetskog razvoja Hrvatske (2002.)

Business as usual scenarij

Izgradnja 30 MW vjetroelektrana do 2010. godine

Nema aktivne uloge države

Izrazito ekološki scenarij

Izgradnja 73 MW vjetroelektrana do 2010. Godine

Uz aktivnu ulogu države

Međunarodno preuzete obaveze

Direktiva EU o obnovljivim izvorima energije (2001/77/EC)

Izgradnja 300 do 400 MW u obnovljivim izvorima (4,5 % uk.)

Većina izgrađenih do 2010. će se vjerojatno odnositi na VE

Ishođenje lokacijske dozvole za VE Uvjeti za dobivanje lokacijske dozvole: Izvadak iz katastarskog plana, opis i idejno rješenje zahvata Procjena (studija) utjecaja na okoliš Mora odobriti komisija te mora proći javnu raspravu Za vjetroelektranu potrebno još i: Upisati projekt u registar HERA-e Prethodna energetska suglasnost MINGORP-a Dozvola za priključak na EES koju izdaje HEP Lokacijska dozvola NIJE građevinska dozvola: Lokacijska dozvola investitoru osigurava samo lokaciju

Uvjeti za dobivanje lokacijske dozvole:

Izvadak iz katastarskog plana, opis i idejno rješenje zahvata

Procjena (studija) utjecaja na okoliš

Mora odobriti komisija te mora proći javnu raspravu

Za vjetroelektranu potrebno još i:

Upisati projekt u registar HERA-e

Prethodna energetska suglasnost MINGORP-a

Dozvola za priključak na EES koju izdaje HEP

Lokacijska dozvola NIJE građevinska dozvola:

Lokacijska dozvola investitoru osigurava samo lokaciju

Put do početka gradnje VE Dobivanje građevinske dozvole : Dobivena lokacijska dozvola (MINZOPU) Ugovor o korištenju zemljišta (imovinsko – pravni odnosi) Glavni projekt izgradnje vjetroelektrane Ostali preduvjeti za gradnju: Konačna energetska suglasnost za priključenje na mrežu (HEP) Ugovor o otkupu električne energije (za sada HEP) Izdavanje pojedinih dokumenata i suglasnosti nije za sada u potpunosti pravno riješeno.

Dobivanje građevinske dozvole :

Dobivena lokacijska dozvola (MINZOPU)

Ugovor o korištenju zemljišta (imovinsko – pravni odnosi)

Glavni projekt izgradnje vjetroelektrane

Ostali preduvjeti za gradnju:

Konačna energetska suglasnost za priključenje na mrežu (HEP)

Ugovor o otkupu električne energije (za sada HEP)

Izdavanje pojedinih dokumenata i suglasnosti nije za sada u potpunosti pravno riješeno.

Pogled investitora

Vjetropotencijal Hrvatske Atlas vjetra za Hrvatsku nije izrađen Ne znamo koliko su značajni naši resursi energije vjetra Nema podloge za izradu strategije raspolaganja energijom vjetra Nema podloge za aktivnu ulogu države u procesu izgradnje VE Projekt ENWIND (1997. do 2000.) Utvrđeno 29 pogodnih lokacija za izgradnju VE u Dalmaciji Detaljno istraženo samo 7 u Splitsko – dalmatinskoj županiji WAsP (Wind Atlas Analysis and Application) metoda nepogodna za sjever Jadrana te područja s kompleksnim terenom Do sredine 2006. istraženo preko 100 lokacija Moguća godišnja proizvodnja električne energije oko 1,3 TW h

Atlas vjetra za Hrvatsku nije izrađen

Ne znamo koliko su značajni naši resursi energije vjetra

Nema podloge za izradu strategije raspolaganja energijom vjetra

Nema podloge za aktivnu ulogu države u procesu izgradnje VE

Projekt ENWIND (1997. do 2000.)

Utvrđeno 29 pogodnih lokacija za izgradnju VE u Dalmaciji

Detaljno istraženo samo 7 u Splitsko – dalmatinskoj županiji

WAsP (Wind Atlas Analysis and Application) metoda nepogodna za sjever Jadrana te područja s kompleksnim terenom

Do sredine 2006. istraženo preko 100 lokacija

Moguća godišnja proizvodnja električne energije oko 1,3 TW h

Utjecaj VE na EE sustav Utjecaj VE u lokalnoj mreži: Promjena tokova snaga i napona čvorišta Potreba za ponovnim podešavanjem sustava zaštite Pojava harmoničkih distorzija i flickera Najnaglašeniji problem: stara tehnologija uzimanja jalove snage iz mreže i njena kompenzacija kondenzatorskim baterijama Utjecaj VE na čitav EE sustav: Utjecaj na P/f i Q/U regulaciju sustava Prijelazne pojave i stabilnost sustava Najnaglašeniji problem : priključak velikih VE zbog promjenjive proizvodnje koja ovisi o brzini vjetra (problem planiranja) Za male vremenske intervale (s,min,h) proizvodnja ne oscilira značajno, ali za velike (dan, mjesec, sezona) oscilacije značajne

Utjecaj VE u lokalnoj mreži:

Promjena tokova snaga i napona čvorišta

Potreba za ponovnim podešavanjem sustava zaštite

Pojava harmoničkih distorzija i flickera

Najnaglašeniji problem: stara tehnologija uzimanja jalove snage iz mreže i njena kompenzacija kondenzatorskim baterijama

Utjecaj VE na čitav EE sustav:

Utjecaj na P/f i Q/U regulaciju sustava

Prijelazne pojave i stabilnost sustava

Najnaglašeniji problem : priključak velikih VE zbog promjenjive proizvodnje koja ovisi o brzini vjetra (problem planiranja)

Za male vremenske intervale (s,min,h) proizvodnja ne oscilira značajno, ali za velike (dan, mjesec, sezona) oscilacije značajne

EES Hrvatske iz perspektive VE Dobre mogućnosti P/f regulacije (velik udio HE) Zastarjeli sustavi regulacije, variranje akumulacije ovisno o god. Neopterećena prijenosna mreža (110 i 200 kV) Priključak velikog broja VE nije moguć zbog pitanja sigurnosti Zastarjela ali stabilna prijenosna mreža, zastarjelo vođenje sustava Velike oscilacije dnevne i sezonske potrošnje EE Niska donja dnevna potrošnja (povoljan vjetar bez proizvodnje) Ugovorne i tehničke obaveze (protočne HE, Krško, Plomin 2, TE-TO Zg) Ograničene mogućnosti regulacije sustava kao podrška VE Ograničene mogućnosti Q/U regulacije Regulacija: sinkroni generatori (110 i 220 kV), RHE Velebit (440 kV) Proizvode: kond. bat. 110 kV (Đakovo), tercijari (Mraclin), 35 kV mreža

Dobre mogućnosti P/f regulacije (velik udio HE)

Zastarjeli sustavi regulacije, variranje akumulacije ovisno o god.

Neopterećena prijenosna mreža (110 i 200 kV)

Priključak velikog broja VE nije moguć zbog pitanja sigurnosti

Zastarjela ali stabilna prijenosna mreža, zastarjelo vođenje sustava

Velike oscilacije dnevne i sezonske potrošnje EE

Niska donja dnevna potrošnja (povoljan vjetar bez proizvodnje)

Ugovorne i tehničke obaveze (protočne HE, Krško, Plomin 2, TE-TO Zg)

Ograničene mogućnosti regulacije sustava kao podrška VE

Ograničene mogućnosti Q/U regulacije

Regulacija: sinkroni generatori (110 i 220 kV), RHE Velebit (440 kV)

Proizvode: kond. bat. 110 kV (Đakovo), tercijari (Mraclin), 35 kV mreža

Umjesto zaključka… Večernji list 04.10.2006.