7 grčka umjetnost
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Like this? Share it with your network

Share
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
4,295
On Slideshare
4,295
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
85
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. Apolon Artemida Atena Zeus Posejdon Hermes Hera
  • 2. Kerber Faun Prometej Had Demetra Kron Heraklo
  • 3. Pegaz Perzej Amazonka Atlas Orfej Kentaur Tezej
  • 4. -Muze
  • 5.  
  • 6.  
  • 7. Grčka umjetnost
  • 8.
    • -Prva velika povijesna civilizacija Europe (koja do tada živi još u pretpovijesti,
    • odnosno brončanom dobu)
    • Izuzetna brzina razvoja – od arhaike (VIII. st.), do vrhunskog stupnja razvoja
    • u klasičnom dobu prolaze tek tri stoljeća, a promjene u starim kulturama više
    • od tisućljeća
    -Gradovi-države (polisi) ; Atena, Sparta. Olimpija, Efez… su temeljne političke zajednice
  • 9. -Trgovačkom flotom pokrivaju cijelo sredozemlje, osvajaju i trajno naseljavaju gradove, kolonije: Issa, Pharos, Korkyra…
  • 10.  
  • 11.  
  • 12. -Visoki zahtjevi skladnog razvoja duha i tijela (temelji sporta i filozofije) -Razvoj astronomije; filozofije i znanosti, književnosti i kazališta Podjednak razvoj svih grana likovne umjetnosti; arhitekture, kiparstva i slikarstva, te primijenjene umjetnosti -Politička jednakost atenskih građana, vladavina demosa -Pismo alfabet -U helenizmu, Aleksandar Veliki širi grčku kulturu na istok
  • 13.  
  • 14. Maraton – 490.g. (Miltijad)
  • 15. Termofilski klanac – 480.g. (Leonida)
  • 16. Salamina – 480.g. (Temistoklo)
  • 17. Urbanizam -polis (grad-država) pravilnoga i slobodnog plana; ima dva središta: agoru (trg, društveno-političko središte, skupština,trgovine) i akropolu (gornji grad, religijski centar, hramovi) -centri za duhovni razvoj:teatar (kazalište) i odeon (“koncerntna dvorana” na otvorenom) -centri za tjelesni razvoj:stadion (prostor za sportska natjecanja s gledalištem) i hipodrom (konjske utrke) -svojim misaonim vrijednostima i likovnim uzorima umjetnost i kultura, nadahnuće su Europi i svijetu
  • 18. Stadion (borilište, trkalište)u Delfima -mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m -mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m
  • 19. Stadion u Epidauru
  • 20. Kazalište u Delfima -kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši -kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši
  • 21. Kazalište u Delfima Kazalište u Epidauru -Umjetnost i kultura dobivaju univerzalni karakter
  • 22. Arhitektura -Grčki hram -oblikovan je kao skulptura (sjedište je božanstava, u njemu je kip boga;ljudi se okupljaju uokolo hrama) -u hramu je važniji arhitektonski plašt nego arhitektonski prostor građen prema filozofskom principu “čovjek je mjerilo stvari” -uzdignut je na podnožje (stilobat) a okružen je nizom stupova -većinu oblika grčkoga graditeljstva preuzeli su Rimljani šireći ih cijelom Europom, a obnavljat će se i u kasnijim razdobljima; Europljani će ih proširiti u svoje kolonije -pojava načela harmonije (sklada) prisutnog u likovnim umjetnostima, glazbi, filozofiji, matematici itd.
  • 23. Preteča hrama - obiteljska kuća s dvije prostorije - prednja (megaron) s ognjištem za pripremu jela bila je središte obiteljskog života i prostor za primanje gostiju, u stražnjoj se spavalo, a u nju stranci nisu ulazili
  • 24.
    • -tipovi:
    • *tholos
    • okrugli hram
    • okružen stupovima
    • *hram u Antama
    • - produženi bočni zidovi cele,
    • a među njima stupovi
    • *prostilos
    • – stupovi sprijeda
    • *amfiprostilos
    • stupovi sprijeda
    • i straga
    • *peripteros
    • stupovi uokviruju
    • hram na sve četiri
    • strane
  • 25.  
  • 26. -stilovi hrama (prema obliku kapitela): - dorski - kapitel u obliku zaobljenog kamenog “jastuka”- (Partenon), - jonski - volute - (Erehtejon) - korintski - akantusovo lišće - Tholos u Delfima, Lizikratov spomeik u Ateni)
  • 27. -projektiranje slijedi zakone prirode i matematike i zakone čovjekova gledanja -optičke varke (entazis-zadebljanje stupa kako bi se ispravilo pogrešno viđenje;oko mora vidjeti stup ravnim i pravilnim; inače, ako je pravilno izveden, oko ga zapaža nepravilnim)
  • 28. -Rekonstrukcija hrama Atene Afaje u Aegini -skladan odnos skulpture i arhitekture (likovi, njihovi odnosi i značenja prikazani su u vješto usklađenim položajima tijela unutar trokutnog zabata hrama (prirodan položaj tijela;nema probijanja arhitektonskog okvira; uspravan lik u sredini, klečeći do njega, a ležeći likovi u kutovima trokutnog zabata; nema nadređenosti i podređenosti)
  • 29. -Ostaci hrama Atene Afaje u Aegini
  • 30. -Rekonstrukcija Akropole u Ateni
  • 31.  
  • 32.  
  • 33. Partenon – hram božice Atene
  • 34.  
  • 35. -Erehtejon – Kombinacija dorskog i jonskog stila - Razvedeni tlocrt
  • 36. -karijatide (stupovi u obliku ženskih likova-trijem karijatida na Erehtejonu)
  • 37. -Ostaci atenske Agore
  • 38. -Temenos u Delfima
  • 39. -Ostaci Apolonovog hrama u Delfima
  • 40.  
  • 41. -Dominantan visinski položaj nad morskim krajobrazom
  • 42. -Rekonstrukcija kompleksa, s centralnim Zeusovim hramom u Olimpiji -prisutnost boje na arhitekturi (podloga u jednoj boji, ukrasi u drugoj) i skulpturi (kamene i mramorne kipove i reljefe bojili su cjelovito ili djelomično)
  • 43. -Zlatni lik Zeusa na prijestolju
  • 44. -skladnost prema mjeri čovjeka;visina i širina stupa s kapitelom odnose se kao visina i širina prosječnog ljudskog tijela; razmak među stupovima razmjeran je rasponu čovjekova koraka; broj stupova sveden je na ljudsku mjeru u odnosu prema “šumi stupova” kod egipatskoga hrama
  • 45. Olimpijci
  • 46. Jonski tholos u Olimpiji
  • 47.  
  • 48.  
  • 49. Pergamonski žrtvenik – rekonstrukcija s izvornim kiparskim elementima, Berlinski muzej
  • 50. -Mauzolej u Halikarnasu (rekonstrukcija)
  • 51.  
  • 52. Detalj
  • 53. Rekonstrukcija helenističkog pergamona
  • 54. Kiparstvo
  • 55. -Arhajski stil 680. - 480. g. p. K. -Strogi stil 480. – 450. g.p. K. -Klasični stil 450. – 330. g.p. K. -Helenizam 330. – 030.g.p. K.
  • 56. -Arhajski stil 680.-480.g. p. K. kuros kora -frontalni stav -ruke uz tijelo (kompaktnost) -ukočenost i stilizirana muskulatura -mali iskorak -stilizitrana kosa -bademaste oči i arhajski osmijeh
  • 57. -Strogi stil - -pokret tijela prema “ S” krivulji -odmak od stilizacije -odvajanje ruku od tijela -pojava muskulature Kritijin Plavi dječak
  • 58. Auriga – Vozač(ica) zaprege
  • 59.  
  • 60. -Miron: Diskobolos Klasični stil -tijelo u pokretu -naglašena i izražena muskulatura -idealizacija lica i anatomije
  • 61. -Fidija obilazi Partenon, za vrijeme izvođenja radova – (ilustracija)
  • 62. -Detalj partenonskoh friza
  • 63. -Kip Atene Barbakeion -Kip Atene Nike
  • 64. Poliklet:Dorifor (Kopljonoša) -idealizacija lika -savršene proporcije (kanon) -kontrapost -umjerena “S” krivulja tijela -individualizam -prvi put čovjek dolazi u središte života i stvaranja; ” čovjek je mjerilo svih stvari” (sve što se oblikuje zasniva se na omjeru i proporcijama ljudskog tjela)
  • 65. ¸Helenizam -razigranost i dinamičnost -mekoća i gipkost -negiranje materijala
  • 66. Hermes i Dionis (iz Olimpije) -Praksitel: -komunikacija likova -izrazito naglašena “S” krivulja pokreta tijela -potpuno omekšavanje mišićne mase
  • 67.  
  • 68. Grupa autora: Laokont i njegovi sinovi -apsolutna pokrenutost likova -napetost i dramatika
  • 69.  
  • 70. Slikarstvo
  • 71. Protogeometrijski stil XI. – X. st. p. K. -posuda s isključivo geometrijskim ornamentom
  • 72. Geometrijski stil IX. – VIII. st.p.K. -vrlo mali dio posude pokriven figuralnim prikazom
  • 73. Arhajski stil 680. – 480. g. p. K. *figuralni prikaz do polovine posude *crvene figure na crnoj podlozi
  • 74. Strogi stil 480. – 450. g. p. K. -figuralni prikazi s miješanim elementima arhajskog i klasičnog stila *crne figure na crvenoj podlozi, figuralni prikaz na polovini posude
  • 75. -figuralni prikaz bez geometrijskog ornamenta, crvene figure na crnoj podlozi
  • 76. -Klasični stil – 450.-330. g. p. K. *figuralni prikaz preko cijele posude *crne figure na crvenoj podlozi *unošenje bijele boje
  • 77.  
  • 78. Helenizam 330. – 030. g. p. K. -male posude s bijelom podlogom, smeđim ili višebojnim crtežom
  • 79.  
  • 80.  
  • 81.  
  • 82.  
  • 83. Posejdonov hram na rtu Sounion
  • 84. Kazalište u Epidauru
  • 85.  
  • 86. -Posejdon, Atenski muzej
  • 87.  
  • 88.  
  • 89.