Your SlideShare is downloading. ×
7 grčka umjetnost
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Saving this for later?

Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime - even offline.

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

7 grčka umjetnost

4,824
views

Published on

Published in: Education

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
4,824
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
109
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Apolon Artemida Atena Zeus Posejdon Hermes Hera
  • 2. Kerber Faun Prometej Had Demetra Kron Heraklo
  • 3. Pegaz Perzej Amazonka Atlas Orfej Kentaur Tezej
  • 4. -Muze
  • 5.  
  • 6.  
  • 7. Grčka umjetnost
  • 8.
    • -Prva velika povijesna civilizacija Europe (koja do tada živi još u pretpovijesti,
    • odnosno brončanom dobu)
    • Izuzetna brzina razvoja – od arhaike (VIII. st.), do vrhunskog stupnja razvoja
    • u klasičnom dobu prolaze tek tri stoljeća, a promjene u starim kulturama više
    • od tisućljeća
    -Gradovi-države (polisi) ; Atena, Sparta. Olimpija, Efez… su temeljne političke zajednice
  • 9. -Trgovačkom flotom pokrivaju cijelo sredozemlje, osvajaju i trajno naseljavaju gradove, kolonije: Issa, Pharos, Korkyra…
  • 10.  
  • 11.  
  • 12. -Visoki zahtjevi skladnog razvoja duha i tijela (temelji sporta i filozofije) -Razvoj astronomije; filozofije i znanosti, književnosti i kazališta Podjednak razvoj svih grana likovne umjetnosti; arhitekture, kiparstva i slikarstva, te primijenjene umjetnosti -Politička jednakost atenskih građana, vladavina demosa -Pismo alfabet -U helenizmu, Aleksandar Veliki širi grčku kulturu na istok
  • 13.  
  • 14. Maraton – 490.g. (Miltijad)
  • 15. Termofilski klanac – 480.g. (Leonida)
  • 16. Salamina – 480.g. (Temistoklo)
  • 17. Urbanizam -polis (grad-država) pravilnoga i slobodnog plana; ima dva središta: agoru (trg, društveno-političko središte, skupština,trgovine) i akropolu (gornji grad, religijski centar, hramovi) -centri za duhovni razvoj:teatar (kazalište) i odeon (“koncerntna dvorana” na otvorenom) -centri za tjelesni razvoj:stadion (prostor za sportska natjecanja s gledalištem) i hipodrom (konjske utrke) -svojim misaonim vrijednostima i likovnim uzorima umjetnost i kultura, nadahnuće su Europi i svijetu
  • 18. Stadion (borilište, trkalište)u Delfima -mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m -mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m
  • 19. Stadion u Epidauru
  • 20. Kazalište u Delfima -kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši -kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši
  • 21. Kazalište u Delfima Kazalište u Epidauru -Umjetnost i kultura dobivaju univerzalni karakter
  • 22. Arhitektura -Grčki hram -oblikovan je kao skulptura (sjedište je božanstava, u njemu je kip boga;ljudi se okupljaju uokolo hrama) -u hramu je važniji arhitektonski plašt nego arhitektonski prostor građen prema filozofskom principu “čovjek je mjerilo stvari” -uzdignut je na podnožje (stilobat) a okružen je nizom stupova -većinu oblika grčkoga graditeljstva preuzeli su Rimljani šireći ih cijelom Europom, a obnavljat će se i u kasnijim razdobljima; Europljani će ih proširiti u svoje kolonije -pojava načela harmonije (sklada) prisutnog u likovnim umjetnostima, glazbi, filozofiji, matematici itd.
  • 23. Preteča hrama - obiteljska kuća s dvije prostorije - prednja (megaron) s ognjištem za pripremu jela bila je središte obiteljskog života i prostor za primanje gostiju, u stražnjoj se spavalo, a u nju stranci nisu ulazili
  • 24.
    • -tipovi:
    • *tholos
    • okrugli hram
    • okružen stupovima
    • *hram u Antama
    • - produženi bočni zidovi cele,
    • a među njima stupovi
    • *prostilos
    • – stupovi sprijeda
    • *amfiprostilos
    • stupovi sprijeda
    • i straga
    • *peripteros
    • stupovi uokviruju
    • hram na sve četiri
    • strane
  • 25.  
  • 26. -stilovi hrama (prema obliku kapitela): - dorski - kapitel u obliku zaobljenog kamenog “jastuka”- (Partenon), - jonski - volute - (Erehtejon) - korintski - akantusovo lišće - Tholos u Delfima, Lizikratov spomeik u Ateni)
  • 27. -projektiranje slijedi zakone prirode i matematike i zakone čovjekova gledanja -optičke varke (entazis-zadebljanje stupa kako bi se ispravilo pogrešno viđenje;oko mora vidjeti stup ravnim i pravilnim; inače, ako je pravilno izveden, oko ga zapaža nepravilnim)
  • 28. -Rekonstrukcija hrama Atene Afaje u Aegini -skladan odnos skulpture i arhitekture (likovi, njihovi odnosi i značenja prikazani su u vješto usklađenim položajima tijela unutar trokutnog zabata hrama (prirodan položaj tijela;nema probijanja arhitektonskog okvira; uspravan lik u sredini, klečeći do njega, a ležeći likovi u kutovima trokutnog zabata; nema nadređenosti i podređenosti)
  • 29. -Ostaci hrama Atene Afaje u Aegini
  • 30. -Rekonstrukcija Akropole u Ateni
  • 31.  
  • 32.  
  • 33. Partenon – hram božice Atene
  • 34.  
  • 35. -Erehtejon – Kombinacija dorskog i jonskog stila - Razvedeni tlocrt
  • 36. -karijatide (stupovi u obliku ženskih likova-trijem karijatida na Erehtejonu)
  • 37. -Ostaci atenske Agore
  • 38. -Temenos u Delfima
  • 39. -Ostaci Apolonovog hrama u Delfima
  • 40.  
  • 41. -Dominantan visinski položaj nad morskim krajobrazom
  • 42. -Rekonstrukcija kompleksa, s centralnim Zeusovim hramom u Olimpiji -prisutnost boje na arhitekturi (podloga u jednoj boji, ukrasi u drugoj) i skulpturi (kamene i mramorne kipove i reljefe bojili su cjelovito ili djelomično)
  • 43. -Zlatni lik Zeusa na prijestolju
  • 44. -skladnost prema mjeri čovjeka;visina i širina stupa s kapitelom odnose se kao visina i širina prosječnog ljudskog tijela; razmak među stupovima razmjeran je rasponu čovjekova koraka; broj stupova sveden je na ljudsku mjeru u odnosu prema “šumi stupova” kod egipatskoga hrama
  • 45. Olimpijci
  • 46. Jonski tholos u Olimpiji
  • 47.  
  • 48.  
  • 49. Pergamonski žrtvenik – rekonstrukcija s izvornim kiparskim elementima, Berlinski muzej
  • 50. -Mauzolej u Halikarnasu (rekonstrukcija)
  • 51.  
  • 52. Detalj
  • 53. Rekonstrukcija helenističkog pergamona
  • 54. Kiparstvo
  • 55. -Arhajski stil 680. - 480. g. p. K. -Strogi stil 480. – 450. g.p. K. -Klasični stil 450. – 330. g.p. K. -Helenizam 330. – 030.g.p. K.
  • 56. -Arhajski stil 680.-480.g. p. K. kuros kora -frontalni stav -ruke uz tijelo (kompaktnost) -ukočenost i stilizirana muskulatura -mali iskorak -stilizitrana kosa -bademaste oči i arhajski osmijeh
  • 57. -Strogi stil - -pokret tijela prema “ S” krivulji -odmak od stilizacije -odvajanje ruku od tijela -pojava muskulature Kritijin Plavi dječak
  • 58. Auriga – Vozač(ica) zaprege
  • 59.  
  • 60. -Miron: Diskobolos Klasični stil -tijelo u pokretu -naglašena i izražena muskulatura -idealizacija lica i anatomije
  • 61. -Fidija obilazi Partenon, za vrijeme izvođenja radova – (ilustracija)
  • 62. -Detalj partenonskoh friza
  • 63. -Kip Atene Barbakeion -Kip Atene Nike
  • 64. Poliklet:Dorifor (Kopljonoša) -idealizacija lika -savršene proporcije (kanon) -kontrapost -umjerena “S” krivulja tijela -individualizam -prvi put čovjek dolazi u središte života i stvaranja; ” čovjek je mjerilo svih stvari” (sve što se oblikuje zasniva se na omjeru i proporcijama ljudskog tjela)
  • 65. ¸Helenizam -razigranost i dinamičnost -mekoća i gipkost -negiranje materijala
  • 66. Hermes i Dionis (iz Olimpije) -Praksitel: -komunikacija likova -izrazito naglašena “S” krivulja pokreta tijela -potpuno omekšavanje mišićne mase
  • 67.  
  • 68. Grupa autora: Laokont i njegovi sinovi -apsolutna pokrenutost likova -napetost i dramatika
  • 69.  
  • 70. Slikarstvo
  • 71. Protogeometrijski stil XI. – X. st. p. K. -posuda s isključivo geometrijskim ornamentom
  • 72. Geometrijski stil IX. – VIII. st.p.K. -vrlo mali dio posude pokriven figuralnim prikazom
  • 73. Arhajski stil 680. – 480. g. p. K. *figuralni prikaz do polovine posude *crvene figure na crnoj podlozi
  • 74. Strogi stil 480. – 450. g. p. K. -figuralni prikazi s miješanim elementima arhajskog i klasičnog stila *crne figure na crvenoj podlozi, figuralni prikaz na polovini posude
  • 75. -figuralni prikaz bez geometrijskog ornamenta, crvene figure na crnoj podlozi
  • 76. -Klasični stil – 450.-330. g. p. K. *figuralni prikaz preko cijele posude *crne figure na crvenoj podlozi *unošenje bijele boje
  • 77.  
  • 78. Helenizam 330. – 030. g. p. K. -male posude s bijelom podlogom, smeđim ili višebojnim crtežom
  • 79.  
  • 80.  
  • 81.  
  • 82.  
  • 83. Posejdonov hram na rtu Sounion
  • 84. Kazalište u Epidauru
  • 85.  
  • 86. -Posejdon, Atenski muzej
  • 87.  
  • 88.  
  • 89.