zelena energijaobnovljivi izvorii ušteda energijeu vašem domu
Što se to dešava                s klimomDa li Zemlja ima “temperaturu”?                                                   ...
Koji je tomeMi smo uzrok!                   uzrok?                               ugljik dioksid                           ...
Što nas                                           čeka?● 80% ispuštenog ugljičnog dioksida proizvod je izgaranja fosilnihg...
Koje je                                        rješenje?                                          Energija koja nam sa Sun...
Kako napraviti      kuću na SunceSOLARNI TOPLINSKI KOLEKTORČetveročlana obitelj dnevno potroši oko 250 litara tople vode, ...
A što je s                                     vjetrom                                             i biodizelom?VJETAREner...
ja učiniti?  Što sve moguNekoliko činjenica...● Zgradarstvo je odgovorno za 41% ukupne potrošnje energije; od tog dijela, ...
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Zelena energija: obnovljivi izvori i ušteda energije u vašem domu

1,553

Published on

Izložba postera Zelene Istre iz 2005. godine: uzroci i posljedice globalnog zagrijavanja, obnovljivi izvori energije i mogućnosti uštede energije

0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
1,553
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
44
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "Zelena energija: obnovljivi izvori i ušteda energije u vašem domu"

  1. 1. zelena energijaobnovljivi izvorii ušteda energijeu vašem domu
  2. 2. Što se to dešava s klimomDa li Zemlja ima “temperaturu”? ?Na prvi pogled, vijest da se “prosječna svjetska temperatura u proteklih100 godina povećala za 0.5°C” ne mora se činiti posebnozabrinjavajućom. Ali već i letimičan pogled na dosadašnje posljedice tzv.“globalnog zagrijavanja” pokazuje da je stanje daleko ozbiljnije. Da liće ti “simptomi” nestati sami od sebe, ili se radi o prvim znakovimanadolazeće klimatske katastrofe?ELEMENTARNE NEPOGODE● Broj se većih elementarnih nepogoda utrostručio u odnosu na 1960-te, a štete povećale 15 puta● 1970-tih su požari uništavali 1000 km 2 šume godišnje u Sjevernoj Americi. Danas 2800● 1970-tih je oko 15% Zemljine površine bilo stalno izloženo suši. Danas 30%● U Tanzaniji, suše su se nekad javljale svakih deset godina. Danas svake tri● U odnosu na 1970-te, količina se padalina u Sahelu smanjila za 25%● U odnosu na 1970-te, trajanje i brzina vjetra tropskih oluja u SAD povećali su se za 50%● U odnosu na 1900. godinu, razina mora porasla je za 15 cm.TOPLJENJE● Afrika: otopilo se 80% snijega koji je pokrivao vrh Kilimandžara (u odnosu na 1910)● Arktik: područje arktičkog morskog leda smanjuje se 9% svakih 10 godina (od 1978)● SAD: nestalo je 120 od 150 ledenjaka Nacionalnog Parka Ledenjaka (od 1910)● Rusija: Zbog topljenja zaleđenog tla nestalo je 11% od 11000 jezera istočnog Sibira● Ukupna se svjetska površina ledenjaka smanjila za 50% (u odnosu na 1900)POMICANJE GODIŠNJIH DOBAu odnosu na prije 30 godina:● Ptice u Europi i Sjevernoj Americi počinju proljetnu seobu 9 dana prije● Cvijeće se otvara 5 dana ranije, a lišće žuti 3 dana kasnije● Leptiri se u V. Britaniji počinju pojavljivati pojavljivati 6 dana ranijeIZUMIRANJE● Kao posljedica zagrijavanja oceana, 1998. je godine izginulo 16% koralja na Zemlji● Planinske se biljke premještaju naviše i potiskuju rijetke vrste koje žive blizu vrhova Pet su najtoplijih godina između 1850 i 2005 bile 1998, 2001, 2002, 2003 i 2004 U posljednjih 1000 godina svijet se nikad nije Što je tako brzo zagrijavao kao sada svemu tome uzrok?
  3. 3. Koji je tomeMi smo uzrok! uzrok? ugljik dioksid efekt staklenika globalno zagrijavanjeAutomobilima, elektrana na ugljen i naftu i drugim izvorima ŠTO JE EFEKTgodišnje ispuštamo oko 22 milijarde tona ugljičnog dioksida(CO2) u atmosferu. Time se neprirodno pojačava tzv. “efekt STAKLENIKA? ● U “običnom”, tj. vrtnom stakleniku,staklenika”, što ima kao posljedicu globalno zagrijavanje. staklo dopušta da toplina sa SuncaAkademije znanosti 8 najrazvijenih zemalja svijeta se slažu u uđe u staklenik, ali otežava njen izlazak. Time se unutar staklenikatome da je upravo čovjek glavni krivac za globalno može održavati bitno višazagrijavanje. temperatura u odnosu na okolni zrak. Poboljšavanjem izolacije (npr. dodavanjem staklenih slojeva), unutarnja temperatura dodatno raste Predviđen je daljnji porast svjetske ● Na sličnom se princip zasniva “Zemljin” staklenik - u atmosferi postoje plinovi (među kojima je temperature od 2 do 5°C do ugljični dioksid) koji spriječavaju da se toplina sa površine Zemlje izgubi kraja ovog stoljeća u svemiru. Da njih nema, prosječna bi temperatura na Zemlji bila -15°C umjesto +15°C. Povećavajući količinu ugljičnog dioksida u atmosferi čovjek je “poboljšao(P)OTAPLJANJE toplotnu izolaciju” Zemlje i time joj povisio temperaturu.● Zbog takvog porasta temperature razina mora bi se mogla podi ći do 80 cm aobala (na pjeskovitim plažama) povući do 80 m.● 2002. se urušio Larsenov ledeni greben na Antarktiku. Postoji zabrinutost da bito moglo nagovijestiti lomljenje drugih ledenih gromada. Ako bi ledena plohaAntarktika pukla, razina bi se mora podigla za 6 m.● Više od 100 milijuna ljudi živi na nadmorskoj razini manjoj od 1 metra. Neke odmalenih zemalja na Tihom oceanu već su počele su razmišljati o planovima zaevakuaciju.A TO NIJE NIŠTA!Neke od mogućih posljedica globalnog zatopljenja u ovom stoljeću:● masovno izumiranje najmanje 1 milijuna vrsta● povećanje postotka svjetskog stanovnišva koji živi u pordučju komarca kojiprenosi malariju sa 45% na 60%● dodatno smanjenje ozonskog sloja (zbog stratosferskih oblaka)● 30% smanjenja poljoprivredne produktivnosti u Africi i Latinskoj Americi● intenzifikacija hidrološkog ciklusa, što dovodi do suša i dezertifikacije u sušnim predjelima, a drugdje do poplava● pretpostavlja se povećanje broja “okolišnih izbjeglica” (environmental refugees)sa 25 milijuna (1990) na 150 milijuna (2050), najvećim dijelom kao posljedicaobalnih poplava, erozije i poremećaja u poljoprivredi. Procjena porasta prosječne ljetne temperature na Sredozemlju do 2050. (u °C)Koliki su rizici igranja sa klimom? Procjenjeno je da jeDA LI ĆEMO IMATI SREĆE? barem 50% od 22000Porast temperature uzrokuje povećano otpuštanje ugljičnog dioksida iz tzv. “tresetnih kaljuža”. Zbog toga bi 2050. godinenjegova koncentracija mogla biti duplo veća od one dobivene “standardna ” predviđanjima. Pored toga, nakupljaju se dokazi da smrtnih slučajevaće tih godina šume i tla početi ispuštati ugljični dioksid umjesto da ga apsorbiraju; to bi dodatno ubrzalo njegovo nakupljanjeu zraku za više od 50%. To bi dovelo do globalnog zatopljenja od 10°C . toplotnog vala koji jeEksperimenti su pokazali da bi i samo 5°C moglo prouzročiti otpuštanje 70000 milijardi tona metana sa dna oceana (koji biimali učinak na globalno zagrijavanje kao i 560000 milijardi tona ugljičnog dioksida) zahvatio Europu 2003.Sličan je mehanizam bio predložen da bi se objasnilo masovno istrebljenje (tzv. “Veliko Umiranje” - “ Great Dying”) koje se posljedica globalnogdesilo prije 252 milijuna godina, kada je preživjelo samo 5% živih bića (nakon tog doga đaja, milijunima su godina glavni oblikživota na Zemlji bile gljive). Ako se ova teorija pokaže ispravnom, ostat će samo da se zapitamo - da li ćemo biti u tih 5%? zagrijavanja
  4. 4. Što nas čeka?● 80% ispuštenog ugljičnog dioksida proizvod je izgaranja fosilnihgoriva: ugljena, benzina, nafte i prirodnog plina - njima svijetdobiva 90% ukupne energije. Ugljen Nuklearna energija Obnovljivi izvori● Probajmo zanemariti globalno zagrijavanje - i dalje ostaju smog, Tekuća gorivakisele kiše i drugi negativni utjecaji na okoliš koji bi u slijedećih 20godina mogli stajati života 8 milijuna ljudi. Prirodni plin● No zamislimo da je i to nebitno. Postoje li drugi razlozi zbog kojih Energetski izvori Hrvatske, u neposrednoj potrošnji 1997.bi morali drastčno smanjiti korištenje fosilnih goriva? 2500 2000NAVALI NARODE! JOŠ MALO PA NESTALO! 1500Hrvatska raspolaže vrlo skromnim rezervama nafte i prirodnog plina: uz trenutnu potrošnju, 1000rezerve nafte nestat će za 10 godina a prirodnog plina za 20; danas je energija 10% ukupnoguvoza; do 2020. ta će se vrijednost udvostručiti. A kakva je situacija u svijetu? 500● Saudijska Arabija: već desecima godina nije otkrila nijedno novo nalazište, iako se za nju 0pretpostavljalo da ima ogromna ležišta 1995. 2000. 2010. 2020. 2030.● SAD: kopnena naftna polja, osim Aljaske i Havaja, gotovo su u potpunosti presušila Troškovi uvoza energije u Hrvatskoj, 1995.-2030.● nakon 60-tih godina u svijetu nije otkriveno niti jedno veće nalazište (u milijunima dolara)● nakon 2007. proizvodnja nafte bi mogla početi nezaustavljivo opadati, što bi moglo dovestido velike globalne krize.● za najviše 20 godina, benzin i dizel postat će preskupi za prosječnog potrošača Fosilna goriva koja su stvorena u proteklih 100 000 000 godina potrošena su u 100 godinaČIME ĆEMO ZAMIJENITI NAFTU?● Plinom? energetska rezerva prirodnog plina nije veća od konvencionalnih rezerva nafte● Velikim hidroelektranama? hidroelektrane proizvode 20% energije; lokacije za njihovsmještaj su najvećim dijelom već iskorištene, pa se taj udio neće moći znatnije povećati● Ugljenom? u odnosu na druga fosilna goriva, njegovim se izgaranjem proizvodi (za istukoličinu energije) najviše ugljičnog dioksida● Nuklearnim elektranama na uran? uran čini samo 4% ukupnih rezervi energije● Fuzijskim nuklearnim elektranama? malo je vjerojatno da će se prvi komercijalni reaktorovog tipa početi koristiti prije 2050.KOLIKO NAM VREMENA PREOSTAJE?“Zamislite da na cijelom svijetu u jednom trenutku postoji određena količina hrane i da jenemoguće proizvesti je još. Neovisno o tome kako se podijeli i racionira, ukupna bi koli činabila konačna. Danas i sutra biste imali dovoljno za jesti, i vjerojatno slijedeći tjedan. Alislijedeće godine? A za deset godina? Tko bi odlučio kako je razdijeliti svima? Možda bi državesvijeta zajedno stvorile jedno upravljajuće tijelo koje bi dijelilo hranu i distribuiralo je svima. Alivjerojatno ne. Najveći dio hrane bi bio pohranjen u par glavnih lokacija. Umjesto da budepodijeljena na osnovu potreba, države koje bi je kontrolirale mogle bi je davati onome tkoponudi najviše, ili možda pak posebno utjecajnim osobama. Došlo bi do ratova oko vlasti nadhranom. Njezina bi cijena s vremenom porasla, ali svatko bi je morao kupovati, bez obzira nasve. Stvorila bi se crna tržište hrane. Svako toliko bilo bi nestašica gdje bi svatko morao stajatiu redu da bi dobio svoju oskudnu pociju. Bilo bi neizbježno da u jednom trenutku dio Svjetska potrošnja fosilnih goriva, 1950 - 1988stanovništva ostane bez hrane. A prije ili kasnije bi svi mi ostali bez nje.” (u milijunima tona ekvivalentne nafte)
  5. 5. Koje je rješenje? Energija koja nam sa Sunca stiže na Zemlju 15000 puta je veća od svjetske potrošnje iz svih izvora Po vedrom danu, na svaki kvadratni metar stiže sa Sunca snaga od skoro 1000 W. A ono će nastaviti sjati današnjom jačinom još barem 5 milijardi godina. Površina od 10 m2 primi godišnje onoliko energije koliko je sadržano u 1000 litara loživog ulja. Ostaje još samo da se zapitamo - koji je najbolji način za “hvatanje” Sunčeve energije?Od ukupnog Sunčevog zračenja koje stiže do Zemlje: MJERE ZA ENERGIJU I SNAGU● dvije trećine zagrijava zrak, zemlju i vodu. ● KWh - kilovatsat - je mjera za energiju: na primjer na● oko jedne trećine pokreće vodeni ciklus isparavanja (oblaci ), oborina (kiše) i računu za struju piše koliko je KWh potrošeno u 1otjecanja (rijeke). mjesecu, te kolika je cijena 1 Kwh● manje od 1% uzrokuje rast biljaka, valove, vjetar i oceanske struje. S obzirom na ● W - vat - je mjera za snagu, to jest za brzinu potrošnjeto da se ti izvori energije, kao ni sama Sunčeva energija, korištenjem ne iscrpljuju (za energije: na primjer na pegli može pisati da troši 1200 W.razliku od fosilnih goriva), spadaju u kategoriju obnovljivih izvora energije . Njima je 1 KW je tisuću W a 1 MW je milijun Wmoguće proizvoditi električnu energiju bez onečišćavanja atmosfere. Osnovna veza između kWh i W je:Da bi se i u automobilima izbjeglo kori štenje fosilnih goriva, dobivena se Trošilo od 1 KW (1000 W) u 1 h potroši 1 KWhenergija može koristiti za stvaranje vodika, koji izgaranjem proizvodi samo vodu! Općeniti izraz je: snaga (u KW) ´ vrijeme (u h) = energija (u KWh) U Istri, na svaki m2 prosječno godišnje Tako će na primjer hladnjak od 500 W (ili 0.5 KW) ako je “padne” 1200 KWh sunčeve energije upaljen 6 sati potrošiti 0.5 KW ´ 6 h = 3 KWh Električni je kolektor (ili fotonaponski modul) zasigurno jedan od najznačajnijih izuma za iskorištavanje Sunčeve energije - njime se ona pretvara u električnu energiju ● trenutačno ● nečujno ● bez proizvodnje otpadnih tvari ● bez pokretnih dijelova ● korištenjem tankih pločica za čiju je proizvodnju osnovna sirovina kamen. Ako bi se njima pokrilo 7% gradskih površina u SAD, energetske bi potrebe cijele zemlje bile zadovoljene. Danas se u svijetu električnim kolektorima proizvodi snaga od 400 MW; samo u Njemačkoj njima je pokrivena površina od 100 km2. U Hrvatskoj je prirodni potencijal sunčeve energije na kopnenom dijelu zemlje 800 puta veći od cijelokupne potrošnje primarne energije. U odnosu na 1985, cijena po KWh energije proizvedene električnim kolektorima smanjila se za 50%; procjenjuje se da će se u slijedećih 5 godina smanjiti za isti postotak. Tipičan komercijalni elektri čni kolektor ima maksimalnu snagu od 120 W, garanciju od 25 godina, dimenzije 75´150´5 cm, te težinu od oko 15 kg, pa je stoga pogodan i za postavljanje na krov. Kompletan sustav za sakupljanje, skladištenje i korištenje električne energije dobivene na ovaj način sastoji se od: ● električnog kolektora ● uređaja za upravljanje električnim kolektorom ● baterija za dobivanje struje kada nema dovoljno sunčeve svjetlosti ● pretvarača za dobivanje izmjeničnog napona od 220 V
  6. 6. Kako napraviti kuću na SunceSOLARNI TOPLINSKI KOLEKTORČetveročlana obitelj dnevno potroši oko 250 litara tople vode, što odgovara godišnjoj Slika 1 ?potrošnji energije od 4500 KWh . Pomoću toplinskih kolektora za grijanje vode moguće jeuštedjeti i do 80% tog iznosa ; osim toga, time se u 20 godina (koliki je njihov prosječanživotni vijek) izbjegne ispuštanje u atmosferu 50 tona ugljičnog dioksida.U svijetu postoji više od 1 500 000 kuća i ureda koji su ugradili toplinske kolektore.Godišnji rast njihove prodaje je 20 - 30%. Samo u Njemačkoj 2 000 000 m2 krovova jepokriveno kolektorima; time se godišnje proizvede 650 000 000 KWh toplinske energije.Standardna komercijalna rješenja se obično sastoje od toplinskog kolektora, pumpe ispremišta tople vode (vidi sliku 1).Ukoliko postoji mogućnost da se spremište tople vodepostavi iznad kolektora (npr. na tavanu), može se iskoristiti "prirodna cirkulacija" vode i time Slika 2izbjeći ugradnja pumpe.URADI SAM KOLEKTOR 1Samogradnjom se mogu postići značajne uštede. Za izradu njegovih dijelova je mogu ćekoristiti slijedeće materijale (vidi sliku 2): 2● prednji pokrivač - staklo. Njime se dopušta ulaz energije i spriječava njezin izlaz (1)● apsorber sunčevog zračenja - lim debljine 0.3 - 0.6 mm . Da bi što bolje upijao 3Sunčevu toplinu, prednja se strana oboji crnom mat-bojom koja mo že izdržati 150ºC (2)● cijevi za tekućinu - bakarne cijevi promjera 15 mm. Efikasnost zagrijavanja vode jevrlo ovisna o kvaliteti kontakta između apsorbera i cijevi; moguće je koristiti apsorber sa 4ulegnućima za cijevi (mogu se napraviti i ručno ako je apsorber od tankog i mekanogbakarnog lima) ili zakovicama stegnuti cijevi između dvije apsorberske ploče (3)● toplotna izolacija - poliuretanska pjena (3 - 5 cm sa zadnje strane, 3 cm na bočnim) i 5aluminijska folija: time se smanjuju gubici topline kroz zadnju i bočne strane (4)● kutija prijemnika - drvo ili tanak lim iznutra pojačan drvenim okvirom (5)Za izbor povr šine kolektora i spremišta tople vode, može se koristiti pravilo po kojem jesvakom članu domaćinstva potrebno 1.1 m2 kolektora i spremnik od 80 litara.AKTIVNI SUSTAVI ZA GRIJANJE PROSTORIJA DirektnoU ovom se slučaju koriste toplinski kolektori kojima se toplina odvodi u spremnik, iz kojega primanje toplinese ona zatim distribuira po prostorijama. Za razliku od sustava za grijanje vode, ovdje sekao “nosioc topline” može koristiti zrak umjesto tekućine; u tom će slučaju kolektor ulazitihladan a izlaziti topli zrak, dok će toplotni spremnik moći biti ispunjen šljunkom (zazadržavanje topline).PASIVNI SUSTAVI ZA GRIJANJE PROSTORIJAOvdje se ne koriste kolektori, već je sama kuća (ili njezin dio) koncipirana kao prijemnikSunčeve topline. Osnovni je preduvjet za isplativo korištenje ovakvih sustava dobratoplinska izolacija kuće. Postoje 3 kategorije pasivnih sustava: Indirektno● direktno primanje topline: Sunčeva se energija zahvaća kroz velike prozore na južnoj primanje toplinestrani. Ona zatim pada na podove i zidove koji su izgrađeni tako da dobro zadržavajutoplinu, ispuštajući je tijekom noći. Na taj se način može uštediti oko 50% energije zagrijanje; ako južni prozori tokom noći pokriju termalnim zastorima koji smanjuju gubitaktopline, ušteda može doseći i 80% . Izgradnjom nadstre šnice spriječava se pretjeranozagrijavanje tokom ljetnih mjeseci● indirektno primanje topline: osnova ovog sustava je ostakljeni masivni južni zidobojan tamnom bojom, koji tokom dana sakuplja Sunčevo zračenje i služi kao spremniktopline; kako dan odmiče, tako je njegova unutarnja strana sve toplija● izolirano primanje topline : ovdje se koristi staklena veranda ispred kuće s ostakljenim Izoliranoili običnim krovom, ili pak veliki ostakljeni i pokriveni baklon , okrenut prema jugu. U primanje toplinetakvom se "sunčanom prostoru" zagrijava zrak, koji se zatim provodi u sobe ili odvodi utoplinski spremnik. Ovaj se na čin zagrijavanja može koristiti i u postoje ćim zgradama kojeimaju južne prozore ili balkone. Ako je taj prostor veći, moguće ga je iskoristiti i kao vrlodobar staklenik za uzgoj biljaka. Ljeti se rashlađivanje u sun čanom prostoru možepoboljšati otvaranjem prozora, zasjenjivanjem prostora ili prekrivanjem staklenog krova.Postavljanjem masivnog zida za čuvanje topline između sunčanog prostora i ostalihprostorija može se uštedjeti i do 90% energije za grijanje
  7. 7. A što je s vjetrom i biodizelom?VJETAREnergija sadržana u vjetru 200 puta je veća od trenutne svjetske potrošnje; ona sestoljećima koristila za pokretanje jedrenjaka i mlinova , dok se sada sve više koristi zadobivanje električne energije - snaga instaliranih vjetroelektrana se u posljednjih 5 godinapovećala čak 4 puta.Kao posljedica tog porasta , troškovi prozvodnje vjetroturbina smanjili su se 5 puta uodnosu na 1985 (po KWh)Danas se u Danskoj 20% električne energije dobija iz vjetra, a trenutnom se proizvedenomsnagom može napajati više od 25 000 000 kućanstava.U Europi se korištenjem energije vjetra izbjegavanja emitiranje preko 50 000 000 tonaugljičnog dioksida - instalirana snaga je jednaka onoj koju bi imale 35 velikihtermoelektrana na ugljen .MINI - VJETRENJAČEU posljednje vrijeme postaje sve isplativije korištenje tzv. "malih" vje troturbina za dobivanjeelektrične energije za osobnu potrošnju u situacijama kada ne postoji priključak na mrežu.Naravno, prije njihovog postavljanje je neophodno provjeriti je li prosječna brzina vjetradovoljna za njihovo učinkovito korištenje. Minimalna vrijednost za pokretanje turbine iznosioko 3 m/s; efikasnost obično postaje zadovoljavajuća pri prosječnoj godišnjoj brzini vjetraod oko 15 m/s. Turbina promjera 3 m može pri vjetru brzine 50 m/s proizvoditi snagu odoko 900 W.Kompletan se sustav "mini - vjetrenjače" sastoji od:● turbine● baterije● pretvarača (za dobijanje izmjeničnog napona od 220 V, kao sa električnim kolektorom)● tornja na koji je postavljena turbina.Kod odabira visine tornja i mjesta za postavljanje sustava može se koristiti pravilo da seturbina mora biti barem 10 m viša od svih prepreka u krugu od 70 m.ŠTO JE BIODIZEL?Namjera dr. Rudolfa Diesela je bila razvijanje motora koji će moći biti korišten sa što višerazličitih vrsta goriva. I zaista, prvi je dizel motor, razvijen 1895, mogao biti pogonjen saskoro bilo kojim ugljikovodičnim spojem, od ulja od kikirikija do nafte . Nakon njegovesmrti, jedan od derivata nafte je nazvan «dizel gorivo », te je originalni motor izmijenjentako da što efikasnije koristi, nau štrb drugih goriva. Sedamdesetih je godina pronađenjednostavan postupak za transformaciju biljnog ulja kojim ono ponovo postaje pogodnoza dizel motore. Na taj se način dobiva biodizel , kojeg se danas samo u Njemačkoj potošiviše od 1 500 000 000 litara godišnje.Za proizvodnju biodizela može se direktno koristiti iskorišteno jestivo biljno ulje, ili pakulje iz biljaka kao što su uljana repica, suncokret ili kukuruz . Korištenjem biodizela se nepridonosi ukupnom povećanju koncentracije ugljik-dioksida, zato što se pri njegovomizgaranju u biti ispušta onaj plin kojeg su biljke tijekom svog rasta apsorbirale iz atmosfere(da bi “izgradile same sebe").Biodizel je potpuno biorazgradiv, izgaranjem proizvodi manje čađe i kancerogenih tvariodnosu na "klasično" dizel gorivo, dok mu je energetska efikasnost praktički ista.URADI SAM BIODIZELZa pretvaranje 1 litre novog ili korištenog biljnog ulja u biodizel potrebno je oko 0.2 litremetanola i oko 3.5 g kaustične sode (natrijev hidroksid). Osim biodizela, kao proizvodreakcije se dobiva glicerin koji se može koristiti kao sapun. Osnovni koraci postupka su:1) Određivanje količine metanola, kaustične sode i biljnog ulja. Ako se upotrebljavakorišteno biljno ulje, količina sode se određuje titracijom (pomoću izopropil alkohola)2) Miješanje kaustične sode sa metanolom (5 minuta); produkt je natrijev metoksid3) Miješanje natrijevog metoksida sa biljnim uljem (15 minuta); produkti su biodizel i glicerin4) Taloženje glicerina (8 sati) i njegovo odvajanje, te filtriranje dobivenog biodizelaUPOZORENJE: metanol, natrijev hidroksid i natrijev metoksid su vrlo opasne tvari; pare metanola se apsorbiraju krozkožu i mogu prozuročiti sljepilo i smrt; natrijev hidroksid može uzrokovati opasne opekline i smrt. Izrada biodizela "ukućnoj radinosti" se preporuča samo dobrim poznavateljima postupka izrade i sigurnosnih mjera; detaljne je informacijemoguće naći u priručnicima koji obrađuju tu temu (npr. Joshua Tickell, "From the Fryer to the Fuel Tank ", TEC, 2000)
  8. 8. ja učiniti? Što sve moguNekoliko činjenica...● Zgradarstvo je odgovorno za 41% ukupne potrošnje energije; od tog dijela, na grijanje otpada 57%● Stara kuća troši 6 puta više energije za grijanje od suvremene niskoenergetske kuće iste površine● Preko 80% postojeće gradnje u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu● Gubici topline kroz vanjski zid i prozore čine prosječno oko 70% ukupnih toplinskih gubitaka u zgradi● Od toga, više od 35% je uzrokovano prozorskim staklima i okvirimaZaključak je jasan: u kućama je moguće uštedjeti veliku količinu energije, i time znatno smanjiti ne samoispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu, već i godišnji trošak za grijanje ● koristite štedne žarulje umjesto običnih - troše 4 puta manje energije, a traju i do 8 puta duže ● tuširajte se umjesto kupanja - time štedite 50% vode ● koristite štedne mlaznice za tuševe - one u minuti potroše 5-7 litara, a klasične 10-18 ● zamijenite slavine koje puštaju, pogotovo ako su za toplu vodu ● postavite termostatske radijatorske ventile na radijatore - time možete uštedjeti i do 20% energije ● izbjegavajte pokrivanje i zaklanjanje radijatora i drugih grijaćih tijela zavjesama, maskama i sl.; oblaganje radijatora (da bi se spriječio direktan kontakt) smanjuje njihovu efikasnost do 15% ● programabilni termostat koji automatski smanjuje grijanje noću ili kad je stan prazan isplati svoju cijenu u 1 godini ● ako koristite klima-uređaj, ugradnjom stropnog ventilatora pospješujete njegovo djelovanje ● ako kupujete stan ili kuću, provjerite godinu izgradnje: zgrade građene 80-tih imaju vrlo skromnu toplinsku izolaciju, dok one građene 70-tih ili prije je uopće nemaju ● strojeve za pranje rublja i posuđa uključujte samo kad su puni, po mogućnosti noću ● ako kupujete električni bojler za kuhinju i kupaonicu, energetski je efikasnije koristiti dva manja (jedan za kuhinju i jedan za kupaonicu) nego jedan veći ● ako grijete vodu električnom energijom, uzmite u obzir činjenicu da je toplotna pumpa 3-5 puta energetski efikasnija od običnog grijača ● noću spustite roletne i navucite zavjese za smanjenje gubitaka topline ● gubitke topline možete dodatno smanjiti izoliranjem bojlera , cijevi za toplu vodu , niša za radijatore i kutija za roletne ; preporuča se i provjera okova na prozorima i vratima ● kako do hladnjaka koji manje troši: udaljite ga od štednjaka i drugih izvora topline; zadnja strana mu mora biti barem 10 cm od zida; barem dva puta godišnje prođite usisavačem cijevi na zadnjoj strani hladnjaka, osim ako u uputstvima ne piše drugačije; provjerite vrata hladnjaka : zatvorite ih na komadiću papira (ili novčanici) tako da pola izviruje van, pa lagano povucite - ako ga uspijete izvući, vrata se ne zatvaraju dobro; pokrivajte posude s tekućinama unutar hladnjaka - time se spriječava nagomilavanje vlage koja otežava hlađenje ● ako kupujete novi hladnjak, kupite onaj sa oznakom visoke energetske efikasnosti (koji potroši oko 100 kWh godišnje) - skuplji je 5%-15%, a troši 5 puta manje. ● koristite mikrovalnu pećnicu umjesto obične, ako je moguće ● korištenjem prijenosnog (laptop) kompjutera umjesto “stolnog” troši se 5 puta manje energije ● “energetski efikasna trošila” troše od 4 do 10 puta manje energije od običnih ● električne uređaje kao što su televizija, video, hi-fi, kompjuter, monitor ili printer ugasite potpuno - ako su u "stand-by" modu mogu ukupno godišnje potrošiti nekoliko stotina kWh. Zbog toga je samo u Europi 2000. potro šeno onoliko energije koliko godišnje proizvedu 12 velikih termoelektranaizvori / bibliografija

×