Your SlideShare is downloading. ×
Zašto prosvjedi ne uspijevaju?
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Zašto prosvjedi ne uspijevaju?

377

Published on

By Zoran Angeleski, Zoom, Glas Istre

By Zoran Angeleski, Zoom, Glas Istre

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
377
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
1
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  1. 3333333333333Vlast je slaba i strašlji- U HRVATSKOJ SE IZ GODINE U GODINU PRIJETI ULICOM I VRUăOM JESENI, I UVIJEK SE SVE IZJALOVIva pa ljudi imaju slabopoštovanje i premapoliciji, i prema drža-vi, i prema pendreku.Straha nema, ali nemaniti nade, tvrdi dr. NinoRaspudiĄĆ Piše Zoran ANGELESKI Često naši ljudi, više iz ljutnje i ne-moIJi nego iz samokritike, znaju reIJi:“Vidiš kako vani uspijevaju generalništrajkovi, kako radnici masovno de-monstriraju sve dok im se ne ispune FaHzahtjevi, a kod nas ništa.” Nije, dodu-še, ništa, ali uvijek izostane masov-nost, a k tome se okupljena svoticaljudi zna još i smijuljiti u kamere, no-seIJi amaterski ispisane poruke, čine-IJi i tako mali skup beznadnim. Ova bi jesen, sudeIJi prema silnimmedijskim najavama, trebala biti izu-zetno vruIJa, posebno na ulici gdje bise trebali dogoditi masovni sindikal-ni prosvjedi. Doduše, tko ne pati odkratkog pamIJenja sjetit IJe se da jetakvih revolucionarnih najava bilo po-dosta u zadnjih 20-ak godina i da suse sve redom izjalovile. Po mišljenjunaših sugovornika, prosvjedi ni ovajput - neIJe uspjeti.Lakše bi bilo srušitijaÿu vlast Zašto prosvjedi Dr. Nino RaspudiIJ, profesor Filo-zofskog fakulteta u Zagrebu, ne oče-kuje ništa od najavljenih prosvjeda.Ipak, ako zahtjevi budu suvisli, pro-mislit IJe hoIJe li osobno sudjelovatina nekom od njih. - Umjesto da predstavnici sindikatarade u tišini i pripremaju akcije, oni semedijski naslikavaju i onda od sve- ne uspijevaju?ga toga ne bude ništa. Tamo gdje jepuno pompe i gdje se tresu brda, rodise miš, kaže RaspudiIJ. Pitamo ga koliko su odgovornisami grañani, što zbog ravnodušno-sti, što zbog straha. - Ne mislim da ima straha. Štovi-še, mislim da sada imamo suprotanfenomen: lakše bi bilo srušiti jaču,čvršIJu vlast. Ova je vlast sama posebi toliko slaba i ranjiva, a vjerojatno sindikalisti nisu nastajali u borbama nisu u stanju organizirati nešto važ- nja odluke nastavio iz socijalističkog promjene jer one podrazumijevajutakvom percipiranju vlasti pridonosi i za radnička prava, u prosvjedima, u nije, tvrdi PetriniIJ. Pritom ipak navodi u postsocijalističko vrijeme. nepopularne mjere i drastične rezo-trenutak globalne recesije. Nama je okršajima protiv vlasti. Sindikalni rad mali broj radno aktivnog stanovništva - Danas je jedino mjesto demokrat- ve, poput smanjenja državne i javneteško razlučiti što je posljedica glo- danas nije volonterstvo; to je plaIJena u odnosu na velik broj umirovljenika, ske prakse šoping-centar u koji su svi uprave, a to klijentelistička vladajuIJabalne ekonomske krize, a što je grijeh profesija i tu se ljudi uhljebljuju, kaže mladih, nezaposlenih i zaposlenih u pozvani uIJi i po želji kupiti nešto iz garnitura ne može izvesti jer bi išlai krivica loše ekonomske politike naše Budak. Jedinom pozitivnom novošIJu sivoj zoni, zbog čega su i pregovarač- širokog asortimana roba i usluga, kontra sebe.vlasti. Vjerojatno i to dijelom narkoti- nakon raspada bivše Jugoslavije ke pozicije sindikata slabije. zaključuje ovaj pulski sociolog. Uz deficit grañanske demokratskezira socijalni bunt, tvrdi on. smatra proljetnu studentsku blokadu. PetriniIJ ne mazi ni opozicijske kulture, MarkoviIJ ističe i da je zadnjih Dosad smo u Hrvatskoj imali jedine Možda se, kaže, iz tih prosvjeda iznje- stranke i tvrdi da u Hrvatskoj nikad Režim je poplašio narod 20 godina hrvatska “demokracija”masovne demonstracije kad su ljudi dre nove voñe radničkih interesa. nije ni bilo prave oporbe HDZ-u. stvarana na kulturi straha.ustali za spas Radija 101, doduše dok Budak oštro komentira nedavni - Oporbene stranke nisu ni htjele Ni njegov kolega sociolog Željko - Ne radi se samo o recidivu soci-je predsjednik Tuñman bio izvan ze- istup potpredsjednika HDZ-a Vladi- voditi zemlju. Neodlučnost Račanove MarkoviIJ ne očekuje puno od najav- jalističkih vremena, niti mislim na ratmlje, hospitaliziran u SAD-u. mira Šeksa koji je optužio oporbu da D. ŠTIFANIŲ - Tada smo imali jaku vlast, imalo zajedno s medijima i sindikatima rušise na što udariti i protiv čega prosvje- Vladu.dovati. Bio je to vrlo konkretan povod i - Šeks je nekad bio moj pripravnik,zahtjev - očuvanje tog radija. Sada su dok sam bio javni tužitelj u Osijeku.zahtjevi vrlo fluidni i nejasni, a vlast je Sudjelovao je u raznim ružnim stvari-slaba i strašljiva. Ljudi uz ovako slabu ma i bilo bi mu najbolje da podvije repvlast imaju slabo poštovanje i prema i povuče se u penziju i anonimnost.policiji i prema državi i prema pendre- Neka se makne iz politike jer je takvihku. Straha nema, ali nema niti nade, ljudi veIJ dosta. Svaki se od njih oma-ističe. Ukoliko se dodatno pogoršaju stio, sve su to bivši “golaIJi” koji su seekonomske prilike, tvrdi da IJe vlast dobro potkožili. Nadan VidoševiIJ bi,pasti sama od sebe. “Ne mislim da IJe primjerice, trebao reIJi kako je stekaose grčevito držati za vlast. PobjeIJi IJe svoju imovinu, korak po korak, milijunsami, neIJe ih trebati tjerati. Ako bude po milijun, zaključuje Budak. Nino Raspudią: Ako Slobodan Budak: Stu- Ivica Petrinią: Šoping- Željko Markovią:potreban još jedan rebalans do kraja se produbi kriza, vlast denti su jedina pozitiv- centar je jedino mjesto Zaduženo je 99 postogodine, mislim da vlast sama pada”, Kljuÿan je generalni štrajk pada sama od sebe na novost demokratske prakse ljudi; malo je tu slobodezaključuje RaspudiIJ. Profesor sociologije, asistent naSindikati su reciklaža iz Ekonomskom fakultetu u Puli Ivica Vlade u provoñenju reformi, prije sve- ljenih prosvjeda, iako IJe im se i on 1990-ih, veIJ na strah koji je nametaosocijalizma PetriniIJ kaže da IJe kao dugogodiš- ga revizije pretvorbe i privatizacije, bila odazvati. autoritarni režim. Taj je režim popla- nji studentski i okolišni aktivist te član je dokaz da oporbene stranke ne žele - Sindikalni prosvjedi u nas u za- šio narod. Sada je taj strah i dodat- Slobodan Budak, poznati zagre- Nezavisnog sindikata visokog obra- upravljati Hrvatskom. Jedna je stvar dnjih 20 godina imali su tek funkciju no ekonomski uvjetovan strahom zabački odvjetnik i borac za ljudska zovanja podržati svako progresivno biti na vlasti, a druga upravljati. Jedno ispušnog ventila. Primjerice, prosvjed vlastitu egzistenciju, koji otupljuje biloprava, kaže da naši sindikati nisu vje- gibanje, no smatra da neIJe doIJi do je doIJi na vlast i zloupotrebljavati služ- u veljači 1998. ispao je silno velik kakvu oštricu grañanskog angažma-rodostojni i da su neka vrsta reciklaže onog ključnog - generalnog štrajka. benu poziciju za osobne ili klanske zbog neprimjerene reakcije Tuñma- na. Zaduženo je 99 posto ljudi i njihovsindikata iz socijalizma, kada su bili - U Italiji, Francuskoj redovito vidi- interese, a druga je stvar izvršavati novog režima koji je zabranio odr- je prostor slobode preuzak. Ostaje impod partijskom kontrolom, a ne istin- mo potpuno blokiran centar velikih državno-administrativne zadatke za žavanje tog prosvjeda na Trgu Bana internetsko-kavanska razina, pa čakski radnički sindikati koji bi autonomno gradova. To je primjer sindikalne dobrobit svih grañana, kaže on. JelačiIJa. Tada se osjeIJao kraj tog re- i ovakvi prosvjedi kojima IJe se samozastupali volju i interes radnih ljudi. akcije koja vodi generalnom štrajku, Na pitanje koliko je socijalističko žima, ali suštinski efekt je bio taj da je kanalizirati nezadovoljstvo, kaže Mar- - Uzmite samo primjer Borisa a koji je efikasan alat protiv nepopu- jednopartijsko, jednoumno naslijeñe prosvjed vrlo brzo zaboravljen i da su koviIJ. U političkom smislu, zaključuje,Kunsta koji je godinama glumio ul- larnih mjera države odnosno velikih uzrok što se danas ljudi boje javno izostale socijalne i političke mjere za ne postoji nikakva moralna vertikala,tranezavisnog sindikalista, a sada je korporacija. NemoIJ hrvatskih sindi- iskazati svoj stav, odgovara da se poboljšanje životnog standarda, tvr- neka politička, društvena ili kulturnaobični poslušnik HDZ-a. Uhljebio se kata da organiziraju čak i običnu pr- kontinuitet malog ili nikakvog sudje- di MarkoviIJ. Danas je, po njegovom zajednica koja bi povukla ljude uu Saboru. I nije on jedini takav. Ti naši vomajsku proslavu pokazatelj je da lovanja grañana u procesu donoše- mišljenju, iluzorno očekivati suštinske smjeru društvenih promjena.

×