građanski odoj HKO Marcetić Andreja Agencija za odgoj i obrazovanje demokratsko građanstvo EU

1,078 views
891 views

Published on

građanski odgoj
hrvatski kvalifikacijski okvir
agencija za odgoj i obrazovanje

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
1,078
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
17
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide
  • Proponenti
  • građanski odoj HKO Marcetić Andreja Agencija za odgoj i obrazovanje demokratsko građanstvo EU

    1. 1. VII. m odul : R azvoj kvalifikacija temeljenih na kompetencijama (HKO, ERF) i odgoj za demokratsko građanstvo U Zagrebu, 28.-29.11.2011 . mr.sc. Andreja Marcetić, v. suradnica AZOO voditeljica stručnog skupa
    2. 3. <ul><li>komunikacija na materinjem jeziku </li></ul><ul><li>komuniciranje na stranom jeziku </li></ul><ul><li>matematička pismenost i osnovna znanja iz  znanosti i tehnologije </li></ul><ul><li>digitalna kompetencija </li></ul><ul><li>kompetencija znati kako učiti </li></ul><ul><li>socijalne vještine i građanska kompetencija </li></ul><ul><li>poduzetništvo </li></ul><ul><li>kulturalna ekspresija (kulturna svijest i izražavanje) </li></ul>Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja - L3 Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – EU referentni okvir
    3. 4. KONCEPT OBRAZOVANJA ZA AKTIVNO GRAĐANSTVO <ul><li>Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi </li></ul><ul><ul><ul><li>ciljevi i načela odgoja i obrazovanja, između ostaloga, „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“ (čl. 4). </li></ul></ul></ul><ul><li>Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (NOK) </li></ul><ul><ul><ul><li>temeljni dokument koji na nacionalnoj razini donosi vrijednosti, opće ciljeve i načela odgoja i obrazovanja </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>t emeljeći se sada na kompetencijama učenika, a ne više na sadržaju, dokumentom se ističe značaj socijalne i građanske kompetencije, kao jedne od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje koje je definirala Europska Unija </li></ul></ul></ul>
    4. 6. GRAĐANSKI ODGOJ <ul><li>provođenje građanskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj obvezno je u cjelokupnom odgojno - obrazovnom sustavu te u neformalnim i informalnim oblicima cjeloživotnog učenja </li></ul><ul><li>OŠ - sadržaji ljudskim pravima integriraju se u nastavu od nižih razreda </li></ul><ul><li>SŠ </li></ul><ul><ul><li>samostalno odlučuju žele li građanski odgoj učenicima ponuditi </li></ul></ul><ul><ul><ul><ul><ul><li>kao temu u više predmeta </li></ul></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><ul><li>kroz module od 15 do 32 školska sata </li></ul></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><ul><li>ili će ga uvesti kao izborni predmet </li></ul></ul></ul></ul></ul>
    5. 7. AZOO <ul><li>u posljednjih 10 godina u sklopu obaveznog stručnog usavršavanja osposobljeno je više od 10.000 odgajatelja, učitelja i nastavnika za provođenje građanskog odgoja i obrazovanja </li></ul><ul><li>(nove) kompetencije stručnih djelatnika </li></ul><ul><ul><li>osnovni pojmove demokracije </li></ul></ul><ul><ul><li>aktivni modeli učenja </li></ul></ul><ul><ul><li>radionički i suradnički oblici rada </li></ul></ul><ul><ul><li>istraživački projekti </li></ul></ul><ul><ul><li>vještine nenasilnog komuniciranja i rješavanja sukoba </li></ul></ul>
    6. 8. AZOO <ul><li>suradnja s predstavnicima: </li></ul><ul><ul><li>Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske </li></ul></ul><ul><ul><li>Vrhovnog suda Republike Hrvatske </li></ul></ul><ul><ul><li>Županijskog suda u Zagrebu </li></ul></ul><ul><ul><li>predstavnicima Ureda dječje pravobraniteljice </li></ul></ul><ul><ul><li>Centrom za istraživanje ljudskih prava </li></ul></ul><ul><ul><li>sveučilišnim profesorima i nastavnicima u školama </li></ul></ul><ul><ul><li>predstavnicima javnih medija i sl. </li></ul></ul>
    7. 9. AZOO <ul><li>međunarodna suradnja </li></ul><ul><ul><li>Centar za građanski odgoj </li></ul></ul><ul><ul><li>Federalno ministarstvo obrazovanja SAD-a </li></ul></ul><ul><ul><li>Vijeće Europe </li></ul></ul><ul><ul><li>Odjelom za ljudska prava i demokratsko građanstvo </li></ul></ul><ul><ul><li>radu Klastera Europske komisije </li></ul></ul>
    8. 10. građanska kompetencija <ul><li>skup kompetencija koje pojedincu omogućavaju sudjelovanje u građanskom životu društva </li></ul>
    9. 11. ZNANJE <ul><li>poznavanje građanskih prava i Ustava </li></ul><ul><li>razumijevanje uloge i odgovornosti institucija zaduženih za stvaranje politike na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, Europskoj i međunarodnoj razini (uključujući političku i ekonomsku ulogu EU) </li></ul><ul><li>poznavanje ključnih osoba u lokalnoj i nacionalnoj vladi; političkih stranaka i njihovih politika </li></ul><ul><li>razumijevanje koncepata </li></ul><ul><ul><li>demokracija </li></ul></ul><ul><ul><li>status građanina </li></ul></ul><ul><ul><li>međunarodnih deklaracija </li></ul></ul><ul><li>poznavanje nacionalne, EU i svjetske povijesti (glavnih događaja, trendova i nositelja promjene) </li></ul><ul><li>poznavanje sadašnje situacije u EU, susjednim zemljama </li></ul><ul><li>znanje o emigraciji, imigraciji i manjinama u EU i svijetu </li></ul>EUROPSKA KOMISIJA, Uprava za obrazovanje i kulturu: PROVEDBA RADNOG PROGRAMA «OBRAZOVANJE I IZOBRAZBA 2010»
    10. 12. VJEŠTINE <ul><li>sudjelovanje u aktivnostima zajednice / okruženja </li></ul><ul><li>donošenje odluka na nacionalnoj i europskoj razini </li></ul><ul><ul><li>glasovanje na izborima </li></ul></ul><ul><li>sposobnost učinkovitog povezivanja s javnim institucijama </li></ul><ul><li>sposobnost korištenja prednosti koje nudi EU </li></ul>EUROPSKA KOMISIJA, Uprava za obrazovanje i kulturu: PROVEDBA RADNOG PROGRAMA «OBRAZOVANJE I IZOBRAZBA 2010»
    11. 13. STAVOVI <ul><li>svijest o pripadnosti </li></ul><ul><ul><li>lokalnoj zajednici, zemlji, EU, Europi općenito i (svom dijelu) svijeta </li></ul></ul><ul><li>spremnost </li></ul><ul><ul><li>sudjelovanja u demokratskom odlučivanju </li></ul></ul><ul><ul><li>volontiranju i sudjelovanju u građanskim aktivnostima </li></ul></ul><ul><ul><li>poštivanje vrijednosti i privatnosti drugih </li></ul></ul><ul><ul><li>reagiranja na protivdruštveno ponašanje </li></ul></ul><ul><li>prihvaćanje </li></ul><ul><ul><li>koncepta ljudskih prava i jednakosti </li></ul></ul><ul><ul><li>jednakosti muškaraca i žena </li></ul></ul><ul><li>uvažavanje i razumijevanje različitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili etničkih skupina </li></ul><ul><li>kritičko prihvaćanje informacija (masovni mediji) </li></ul>EUROPSKA KOMISIJA, Uprava za obrazovanje i kulturu: PROVEDBA RADNOG PROGRAMA «OBRAZOVANJE I IZOBRAZBA 2010»
    12. 14. Ideja aktivnog građanstva ...
    13. 15. Ideja aktivnog građanstva... <ul><li>p očetkom 21. stoljeća </li></ul><ul><ul><li>interes i porast političkih poteza i donošenja relevantnih dokumenata </li></ul></ul><ul><li>1997. Vijeće Europe </li></ul><ul><li>2001. Europska Komisija </li></ul><ul><ul><li>sudjeluju u kreiranju javnih politika </li></ul></ul><ul><ul><li>provode kampanje s ciljem podizanja razine svijesti građana o potrebi aktivnog sudjelovanja u društvu </li></ul></ul><ul><ul><li>potiču umrežavanja te razvijaju programe ( Education for Democratic Citizenship , Active European Citizenship ) </li></ul></ul><ul><li>sv rha obrazovanja za aktivno građanstvo </li></ul><ul><ul><li>pripremiti građane kako bi sutra bili odgovorni i aktivni, angažirani u svim segmentima svakodnevnog života </li></ul></ul>
    14. 16. Aktivno građanstvo = (pred)uvjet razvoja stabilne demokracije <ul><li>i skustvo razvijenih demokracija </li></ul><ul><ul><li>ak tivno sudjelovanje građana u javnom životu zajednica u kojima žive i djeluju jedno od temeljnih načela demokratsko uređenih (političkih) zajednica i uvjeta ozbiljenja demokratske prakse (Šalaj, 2002) </li></ul></ul><ul><li>uspješnost stabilnog, održivog demokratskog društva </li></ul><ul><li>c ivilno zalaganj e, građansk a uključenosti u politiku i javni život </li></ul><ul><ul><li>conditio sine qua non razvoja stabilne demokracije (Mandini) </li></ul></ul><ul><li>a ktivno građanstvo </li></ul><ul><ul><li>ključno u održavanju zdrave demokracije i (obrazovni) ideal kojem valja težiti u suvremenom društvu (Ahier, Beck, i Moore 2003; McLaughlin, 1992, 1995, 2000; Faulks, 2000; Heather, 1999; Wilkins, 1999; Griffith, 1998; Gamson, 1997). </li></ul></ul>
    15. 17. <ul><li>članstvo u organizacijama civilnoga društva </li></ul><ul><li>preuzimanje vodećih uloga u organizacijama civilnoga društva </li></ul><ul><li>razvijanje empatije, etičnosti, vrijednosti i osjećaja društvene odgovornosti </li></ul><ul><li>promoviranje društvene jednakosti na lokalnoj i globalnoj razini </li></ul><ul><li>osjećaj odgovornosti za javno dobro, za nešto izvan individualnih i osobnih interesa </li></ul><ul><ul><li>Coalition for Civic Engagement and Leadership, 2005 </li></ul></ul>
    16. 18. <ul><li>odgojno - obrazovne ustanove </li></ul><ul><ul><li>modeli civilnog života i demokracije u zajednicama </li></ul></ul><ul><ul><li>(da li to jesu? </li></ul></ul>
    17. 19. O brazovanje za demokratsko građanstvo u Europi istraživanja
    18. 20. <ul><ul><li>ni sk a razin u političke participacije građana </li></ul></ul><ul><ul><li>porast razine političke apatije i alijenacije </li></ul></ul><ul><ul><li>rast nepovjerenja u političke institucije i strukture </li></ul></ul><ul><ul><li>pretpostavka aktivnog sudjelovanja građana </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>p osebna znanja, vještine i vrijednosti </li></ul></ul></ul>
    19. 21. ŽELE LI GRAĐANI UOPĆE BITI AKTIVNI? <ul><li>studija Instituta za istraživanja u visokom obrazovanju </li></ul><ul><ul><ul><li>68,7 % pomagati drugima </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>30,2 % sudjelovati u projektima koji se provode u zajednici </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>39,5 % biti informiran o aktualnim društvenim događanjima </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>22,2 % utjecati na javne vlasti i političke strukture u zajednici </li></ul></ul></ul><ul><li>mladi ljudi </li></ul><ul><ul><li>smatraju da aktivno građanstvo ne zahtjeva civilno zalaganje i aktivno djelovanje u polju demokratske vladavine, politike opadanje interesa mladih za društveno i političko angažiranje </li></ul></ul><ul><ul><li>nemaju povjerenja u državne institucije niti političare </li></ul></ul><ul><ul><li>rjeđe su spremni za (dugoročne) volonterske angažmane </li></ul></ul><ul><ul><li>postotak izlazaka na izbore sve je manji </li></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>(European Commission 2007; Checkoway, 2001; Halstead, 1999, National Commission on Civic Renewal, 1998; Putnam, 1995/2008). </li></ul></ul></ul></ul>
    20. 22. <ul><li>istraživanje Europske komisije o oblicima političke participacije (2010) </li></ul><ul><ul><ul><li>28 % pristalo je na potpisivanje peticije </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>24 % njih je svoje stavove javno prezentiralo u internet diskusiji na forumu </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>20 % sudjelovalo je u nekom obliku demonstracija </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>(European Commission 2007: 47–49) </li></ul></ul></ul><ul><li>63% mladih uopće ne pronalazi interes u javnoj sferi </li></ul><ul><ul><li>najviše interesa pokazuje njemačka mladež (51%) </li></ul></ul><ul><ul><li>najmanje britanska (30%) i slovačka (28%) </li></ul></ul><ul><ul><li>nemaju povjerenja u državne institucije, osobito institucije Europske komisije </li></ul></ul>
    21. 23. RH <ul><li>potreba o snaži vanja civilno g zalaganje građana za probleme u društvu i zajednici </li></ul><ul><li>rezultati recentnih istraživanja </li></ul><ul><ul><ul><li>c ivilna zauzetost za probleme u društvu i zajednici nije priznata građanska vrlina u H rvatskoj </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>g rađani se ne osjećaju pozvanima i odgovornima za rješavanje problema s kojima su suočeni </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><ul><li>Bežovan, G., Zrinščak, S., Vugec, M:2005 </li></ul></ul></ul></ul></ul><ul><li>mladi primarno zainteresirani za pojave i zbivanja koja konstituiraju privatnu sferu života </li></ul><ul><ul><ul><li>poznanstva, prijateljstva, zabava, razonoda, putovanja, ljubav i seksualni život </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>interes za sferu javnosti manji nego ranije </li></ul></ul></ul>
    22. 24. Koncepcije građanina i obrazovni programi <ul><li>Kakav je građanin potreban za održivost stabilnog demokratskog društva? </li></ul>
    23. 25. ŠTO JE KOMPETENTAN GRAĐANIN (I) <ul><li>tri temeljne karakteristike kompetentnog građanina u demokratskom sistemu </li></ul><ul><ul><ul><li>razumijevanje smisla, ciljeva i načina funkcioniranja demokracije </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>di jeliti uvjerenja i vrijednosti demokracije poput slobode, solidarnosti, tolerancije i jednakosti prava </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>aktivno sudjelovati u procesima javnih rasprava te donošenju odluka </li></ul></ul></ul>
    24. 26. Aktivno građanstvo <ul><li>ključno je u održavanju zdrave demokracije </li></ul><ul><li>obrazovni ideal kojem valja težiti u suvremenom društvu </li></ul><ul><ul><li>što je koncepcija ‘ ’dobrog građanina ’ Boyte i Karri (2000): </li></ul></ul><ul><ul><li>građani kao glasači određenog političkog sustava </li></ul></ul><ul><ul><li>građani koji iskazuju brigu za zajednicu </li></ul></ul><ul><ul><li>građani koji doprinose stvaranju javnog dobra i rješavanju problema zajednice </li></ul></ul>
    25. 27. I. GRAĐANI KAO GLASAČI ODREĐENOG POLITIČKOG SUSTAVA <ul><li>putem izbornih zakona i procedura, biraju vođe svoje zemlje </li></ul><ul><ul><ul><li>o va koncepcija građanstva proizlazi iz shvaćanja demokracije isključivo iz pozicije vlade, zakona i njima sukladnih prava građana </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>građani su jedinke čija prava garantiraju postojeći zakoni </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>n jihove građanske obaveze su </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>glasanje </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>plaćanje poreza </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>djelovanje u skladu sa zakonom </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>povremeno obnašanje specifičnih građanskih dužnosti (s udjelovanja u nacionalnoj vojsci odnosno obrani zemlje u slučaju potrebe ), Boyte i Kari, 2000 </li></ul></ul></ul></ul>
    26. 28. II. GRAĐANI KOJI ISKAZUJU BRIGU ZA ZAJEDNICU <ul><li>dij ele zajedničke vrijednosti </li></ul><ul><li>iskazuju odgovornost jedni prema drugima i prema zajednici </li></ul><ul><li>naglašava ju se </li></ul><ul><ul><li>zajedničke vrijednosti </li></ul></ul><ul><ul><li>i deju sudjelovanja u stvaranju zajednica međusobno povezanih jedinki </li></ul></ul><ul><li>ishodi učenja </li></ul><ul><ul><li>osobna odgovornost </li></ul></ul><ul><ul><li>odgovornost za zajednicu </li></ul></ul><ul><ul><li>tolerancija </li></ul></ul><ul><ul><li>razumijevanje različitosti </li></ul></ul><ul><ul><li>uzajamno poštivanje </li></ul></ul>
    27. 29. III. GRAĐANA KOJI DOPRINOSE STVARANJU JAVNOGA DOBRA I RJEŠAVANJU PROBLEMA ZAJEDNICE <ul><li>odgovornost za opće dobro naroda i države </li></ul><ul><li>(cjeloživotn i ) obrazovn i program i koji će njegovati </li></ul><ul><ul><ul><li>znanja, vještine, vrijednosti i principe civilnog zalaganja </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>sposobnosti analiziranja javnih politika, uočavanja problema, uzroka </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>k ritičko promišljanje, znatiželj a i konstantan interes za javnu domenu i aktivnosti za opće dobro </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>mogućnost uspješnog djelovanja u timovima s ljudima različitima od sebe </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>ODRŽIVOST DEMOKRACIJE </li></ul></ul></ul>
    28. 30. <ul><li>na vrlo sličan način Westheimer i Kahne (2004) nude tri vizije građanina odnosno njihove orijentacije: </li></ul><ul><ul><li>orijentacija k osobnoj odgovornosti </li></ul></ul><ul><ul><li>orijentacija k aktivnoj participaciji </li></ul></ul><ul><ul><li>orijentacija k pravdi odnosno društvenoj jednakosti </li></ul></ul>
    29. 31. <ul><li>ORIJENTACIJA K OSOBNOJ ODGOVORNOSTI </li></ul><ul><li>djeluje odgovorno u svojoj zajednici k roz aktivnosti poštivanja (svih) zakonskih regulativa </li></ul><ul><ul><ul><ul><li>adekvatnim gospodarenjem kućnog otpada </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>recikliranjem </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>davanjem krvi </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>d onira nje odjeć e i hran e beskućnicima </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>igrač a k a odgojno zapuštenoj i nezbrinutoj djeci </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>volontira jne u raznim organizacijama civilnoga društva kako bi pomogao onima slabijeg socioekonomskog statusa i uopće, građanima u potrebi </li></ul></ul></ul></ul><ul><li>u oo programima proklamiraju se vrijednosti integriteta, poštenja, samodiscipline, marljivosti i napornog rada </li></ul><ul><ul><ul><ul><ul><li>Lickona, 1993; Wayne, 1986; prema Westheimer i Kahne, 2004 </li></ul></ul></ul></ul></ul>
    30. 32. II. ORIJENTACIJA K AKTIVNOJ PARTICIPACIJI <ul><li>i nteres za razvoj (društvenog) života zajednice na lokalnoj, državnoj i regionalnoj razini </li></ul><ul><li>rješavanje određenih problema u zajednici </li></ul><ul><li>r azvija obostrano razumijevanje, povjerenje, utječe na razvoj suradničkih odnosa i predanosti zajednici te jača društveni kapital </li></ul>
    31. 33. III. ORIJENTACIJA K PRAVDI ODNOSNO DRUŠTVENOJ JEDNAKOSTI <ul><li>n aglasak na zajednički rad i napore s ciljem ostvarivanja doprinosa rješenju problema u zajednici </li></ul><ul><li>osposobljavanj e građana za kritičko propitivanje, analiziranje te nuđenje rješenja za uočene društvene potrebe, probleme i primjere nejednakosti </li></ul><ul><li>poučavanje o društvenim pokretima te mogućnostima utjecaja na uzroke problema i promjene u sustavu </li></ul><ul><ul><ul><li>Ayers et al., 1998; Bigelow i Diamond, 1998., prema Westheimer i Kahne, 2004). </li></ul></ul></ul>
    32. 34. GRAĐANI DANAŠNJICE <ul><li>... „kuglaju sami“ (Putnam, 2008) </li></ul><ul><ul><li>osobno odgovoran građanin donira hranu i odjeću za beskućnike </li></ul></ul><ul><ul><li>građanin koji aktivno sudjeluje u nekoj organizaciji uspješno razvije plan i provedbu opskrbe beskućnika hranom i odjećom </li></ul></ul><ul><ul><li>građanin orijentiran k društvenoj pravdi i jednakosti kontinuirano propituje razloge postojanja beskućništva i adekvatno reagira na nalaze svojih analiza – d jelovanj e za društvenu jednakost i pravd u </li></ul></ul>
    33. 35. SRŽ AKTIVNOG GRAĐANSTVA <ul><li>najviše kritika dobiva prva, orijentacija građanina prema osobnoj odgovornosti </li></ul><ul><ul><ul><ul><li>opstruira se potreb a razvoja kolektivnih građanskih inicijativa javnog i civilnog sektora </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>odvraća se pažnj a od važnih analiza uzroka društvenih problema i promišljanja o adekvatnim rješenjima koja bi sustavno mogla doprinijeti promjeni </li></ul></ul></ul></ul><ul><li>ljubaznost, dobrovoljno darivanje i volonterstvo stavljaju u prvi plan s namjerom da se izbjegnu važna politička pitanja </li></ul><ul><ul><li>( Barber, 1992; Boyte, 1991; Kahne I Westheimer, 2000) </li></ul></ul><ul><li>poštenj e , integritet i osobn a odgovornost </li></ul><ul><ul><ul><ul><li>nisu najznačajnije vrijednosti u kontekstu održivosti demokracije </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>poželjn e osobin e za svakog građanina i susjeda, ali ove vrijednosti nisu srž aktivnog građanstva </li></ul></ul></ul></ul>
    34. 36. ZAKLJUČNO
    35. 37. ... u susret novoj generaciji političara <ul><li>građanski odgoj i obrazovanje </li></ul><ul><ul><ul><li>razvija poduzetnički duh </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>uklanja navike građana da čekaju da netko riješi njihove probleme </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>da okrivljuju druge </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>potiče na aktivnost i kreativnost u rješavanju problema </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>poznavanje zakona, prava i odgovornosti </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>bolji kulturni i gospodarski razvoj zemlje </li></ul></ul><ul><li>“ Od budućih generacija s takvim znanjima i vještinama možemo očekivati i kvalitetnije političare i kvalitetnije radnike u svim profesijama ” (Nevenka Lončarić-Jelačić) </li></ul>
    36. 38. Teme I. <ul><li>Socijalne kompetencije u funkciji odgoja za ljudska prava i demokratsko građanstvo , mr. Romana Galić, pomoćnica pročelnice za soijalnu zaštitu u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, mr. Zorana Uzelac, voditeljica Odsjeka za socijalnu zaštitu u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba </li></ul><ul><li>2. Građanski odgoj i obrazovanje i etička dimenzija u HKO -u ,  mr.sc. Tomislav Ogrinšak, viši savjetnik za nacionalne programe </li></ul><ul><li>3. Kvalifikacije i kompetencije učitelja i nastavnika u novim zadaćama škole s obzirom na provedbu HKO-a , Marina Tatalović , savjetnica potpredsjednika, Vlada Republike Hrvatske </li></ul><ul><li>4. Građanski odgoj u TV reportaži , Zdravka Giacometti , novinarka, HRT </li></ul>
    37. 39. Teme II. <ul><li>Konceptualni okvir građanskog odgoja i obrazovanja , prof.dr.sc. Vedrana Spajić – Vrkaš, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu </li></ul><ul><li>Novi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja i razvoj kvalifikacija temeljenih na kompetencijama ,  Nevenka Lončarić - Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe </li></ul><ul><li>Provedba HKO-a: od izgradnje kompetencija do zapošljivosti i socijalne uključivosti , Damir Petrović , stručnjak za HKO , WYG International Ltd. , Zagreb </li></ul>
    38. 40. <ul><li>Zahvaljujem na pozornosti! </li></ul><ul><li>[email_address] </li></ul>

    ×