Projektna nastava u obrazovanju - Razvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem projektnih metoda

PROJEKTNA NASTAVA
Razvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem
projektnih metoda
Stručni skup “Modernizacija nastave u nastavnim planovima i programima
u obrazovnom sektoru tekstil i koža”
Stručni skup nastavnika iz obrazovnog sektora tekstil i koža: Modernizacija nastave u nastavnim planovima i programima u obrazovnom
sektoru tekstil i koža, Projektna nastava (ASOO, Obrtničko učilište, Zagreb 10. listopada 2014.)

Reference:
Mr. sc. Andreja Marcetić je voditelj poslovnih edukacija iz
područja HRM-a; upravljanje konfliktima, timski rad,
motivacija, upravljanje vremenom, stres i burn-out
sindrom, poslovni sastanci, poslovni bonton, etika i
etiketa, mentalne mape i dr.
Suradnik je poslovnih škola u zemlji i inozemstvu
(Poslovna akademija, CSU, Lider, Delphinus Academia,
Planet Global Vision, Lotus Media, Privrednik) te
znanstvenih i stručnih časopisa (Direktor.hr, Poslovni
savjetnik, Tajnica.Hr, Poslovni edukator (Hrvatska) te
Iskanja i Poslovna asistenca (Slovenija).
Kao vanjski suradnik AZOO MZOŠ voditelj je ŽSV za
ljudska prava i demokratsko građanstvo te sudac /
procjenitelj NPOO. 2010./12. voditelj je projekta AZOO
„Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i
razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje“. Kao član je
RS 21. i RS 26. TOT sudjeluje u provedbi projekta IPA
Component IV - Human Resources Development -
European Union Programme for Croatia: "Further
Development of the Croatian Qualification Framework
(CROQF)" – ASO, MZOŠ, WYG International Ltd.
2011./12.
Projekti “Razvoj poduzetničkih komptencija mladih i osoba s invaliditetom sa svrhom povećanja njihove zapošljivosti i jačanja tržišta rada”
Projekt “Prevencija nasilja među mladima”

teme
1. Projektna nastava
2. Mjerenje ishoda učenja
3. Alati
4. Primjeri dobre prakse

ishodi
• biti osposobljeni za osiguranje kvalitete u provedbi
metode projketne nastave, za planiranje, programiranje i
izvođenje nastave usmjerene na kompetencijski pristup;
• primijeniti, prema naknadno dobivenim tablicama
ključnih glagola, definiranje ishoda učenja u planiranju
nastave za nastavne cjeline ili teme i nastavnu jedinicu i
razmisliti i odabrati kolege za opažanje njegove nastave
• biti upoznati s primjerima dobre prakse
• razumjeti koncepte:
– projektna nastava i alati z anjeno provođenje
– ključne kompetencije za cjeloživotno učenje

• Metodologija
– predavanja
– radionice
– samostalni rad polaznika
– prikazi iz prakse
– prezentacija rada u skupinama
– evaluacija

Projektna nastava

Zašto PM ...?

Mladi i nezaposlenost u EU
Prema posl jednj im podacima Eurostata, u 28
z e m a l j a č l a n i c a E U j e 23.5 % (7,5 mi l i juna)
m l a d i h d o 2 5 g o d i n a b e z p o s l a . N a j t e ž a
s i t u a c i j a j e u G r č k o j g d j e j e s t o p a
nezaposlenost i mladih 57,3 posto, zat im
Š p a n j o l s k o j 5 6 , 5 p o s t o i Hrvatskoj 52,8
posto. I za Hr vat ske sl i jede Cipar s 43,9
posto, I tal i ja (40,4 posto) , Por tugal (36,9) .
A u s t r i j a i N j e m a č k a i m a j u n a j n i ž u s t o p u
n e z a p o s l e n o s t i m e đ u m l a d i m a ( 8 , 7 , o d n o s n o
7,7 %) .
ht tp: / /epp.eurostat .ec.europa.eu/ stat ist ics_e
xplained/ index.php/Unemployment_stat ist ics

• Izvor: http://www.statista.com/chart/1524/youth-unemployment-still-unrelenting-in-europe/

Što kaže gospodarstvo?
• Naši učenici kad izlaze iz sustava obrazovanja;
istraživanje HGK pokazalo je nedostatak:
– komunikacijskih vještina
– rada s računalom
– prezentacijskih vještina
– poslovnog pregovaranja
– donošenje poslovnih odluka

Što se očekuje od zaposlenika ?
• spremnost na cjeloživotno učenje
• rad u timu
• prepoznavanje novih rješenja
• projektni pristup
• spremnost na preuzimanje razumnog rizika

Novi mladi zaposlenici?
• nemotiviranost
• nesnalažljivost
• nezainteresiranost

• samozapošljavanje
• konkurentnost
• mobilnost

Kako ih osposobiti ...?

Suvremene metode poučavanja

Gdje smo tu mi ...?

Tradicionalne vs. suvremene nastavne metode
cilj suvremene
nastave
tradicionalne nastavne
metode
učitelj je prenositelj znanja, a učenici
pasivni slušači i primatelji tih znanja
suvremene
nastavne metode
aktivno uključivanje učenika u
nastavu, potiče stvaralaštvo
dijaloška
istraživa
čka
učenje
putem
rješavanja
simulira problema
nje
igra

NOK(Nacionalni okvirni kurikulum) i
kompetencije ....
• Znanje ....
• Kompetencije (znanja, vještine, stavovi)

Ključne kompetencije
• predstavljaju prijenosni, višefunkcionalni skup
znanja, vještina i stavova potrebnih svakoj osobi
za njezino osobno ispunjenje i razvoj, društvenu
uključenost i zapošljavanje.
• Ključne kompetencije treba razviti do kraja
obveznog školovanja, a one služe kao osnova za
daljnje učenje u okviru cjeloživotnog učenja (EC: Ključne
kompetencije za cjeloživotno učenje: Europski referentni okvir, 2004).2

Ključne kompetencije
u ciklusu cjeloživotnog učenja - L3
Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotno
1. poduzetništ učenje – EU referentni okvir
1. komunikacija na materinjem jeziku
2. komuniciranje na stranom jeziku
3. matematička pismenost i osnovna
znanja iz znanosti i tehnologije
4. digitalna kompetencija
5. kompetencija znati kako učiti
6. socijalne vještine i građanska
kompetencija
7. Inicijativnost i poduzetništvo
/poduzetnost
8. kulturalna ekspresija (kulturna
svijest i izražavanje)
vo

Poblemska vs. projektna nastava

Problemska nastava - etape
1. Postavljanje - definiranje problema, stvaranje (zapažanje) problemske
situacije
2. Nalaženje principa rješenja, navođenje hipoteze (pretpostavke)
3. Dekomponiranje problema
4. Formuliranje podhipoteza
5. Proces rješavanja problema (prikupljanje podataka, sređivanje
podataka, kvantitativna analiza, kvalitativna analiza)
6. Izvođenje zaključaka i odgovora na podhipoteze
7. Bitni zaključci i odgovor na glavnu hipotezu
8. Zaključak
9. Primjena zaključaka na novim problemskim situacijama
10. Evaluacija

ŠTO JE PROJEKTNA NASTAVA ?
• 1930 – tih pedagozi Dewey i Killpatrick uvode
metodu poučavanja u škole pod nazivom projekt
– metoda ili metoda izobrazbe iskustvom
Uvođenje istraživačke metode
u nastavu

Projektna nastava – etape (1.)
1. PRIPREMNA FAZA:
a. izbor teme projekta – tema treba biti zanimljiva, nedovoljno
istražena, iz
područja interesa učenika – stvaranje tematskog okvira
b. određivanje zadaće ili cilja projekta – učenike potaknuti na "oluju
ideja" kako
bi odredili zadaće projekta, pri tome je važno da one budu realno
izvodljive
2. PLANIRANJE:
a. priprema učenika za odabranu temu – uputiti na dodatnu literaturu
b. izrada plana provedbe projekta (koji će obuhvatiti sljedeće):
c. odrediti mjesto i vrijeme rada, za svaku etapu utvrditi vremenski
rok
d. izbor materijala i metoda rada
e. podjela učenika u skupine te podjela rada unutar skupina
f. predvidjeti eventualne poteškoće i način kako ih otkloniti

Projektna nastava – etape (2.)
3. PROVEDBA
a. slijediti plan – na kraju objediniti rezultate svih skupina
b. dokumentirati provedbu projekta – bilješke, fotografije,...
4. PREDSTAVLJANJE PROJEKTA:
a. prezentacija rezultata projekta i njegovo iznošenje u
javnost
b. prezentacija provedbe - izrada panoa, plakata, web
stranice, predavanja,...
5. VALORIZACIJA:
a. procjena ostvarenosti cilja projekta
b. kritička analiza cjelokupnog rada na projektu - teškoće,
uspjesi…

Projektna nastava
• naučiti učiti,
• naučiti istraživati,
• naučiti tražiti i birati obavijesti (informacije),
• naučiti koristiti obavijesti, metode i teorije,
• stjecati društvene (socijalne) vještine, učiti živjeti
zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične
vještine (modeliranje, stvaranje u materijalu, uporaba
alata ili uređaja),
• stjecati poduzetničke vještine, stvarati pozitivnu sliku o
sebi (stjecanje sigurnosti, osviještenje vlastitih
kvaliteta i prednosti)
• sudjelovanjem u brojnim iskustvenim situacijama
(didaktičkim scenarijima)

Prednosti projektne
nastave
• očituju se u samostalnom i suradničkom
radu učenika gdje ih se potiče na aktivno
učenje razmišljanjem i zaključivanjem,
rješavanje postavljenih problema u svrhu
razvoja sposobnosti poput opažanja,
opisivanja, pisanog i usmenog izražavanja
te praktičnog izvođenja radova

PREDMETNI NIVO:
Teme, sadržaji, teorije, razum, zadaci, vrijeme,
radne navike
PSIHOSOCIJALNA RAZINA: Strah,
nesigurnost, simpatija, antipatija, želje,
povjerenje, prihvaćanje, tolerancija,
privlačenje, blizina, tabui, status, sigurnost,
itd.

Podsjetnik ...

Razlika između klasične i projektne nastave
Klasična nastava
 ograničena nastavnim planom i programom i
koncentrirana na njegovu realizaciju
• jasno odijeljene nastavne cjeline, teme i jedinice
• slabije povezivanje usvojenih znanja, vještina i
sposobnosti
• nema korelacije s drugim predmetima
• frontalni oblik rada / ponekad grupi rad

Uključuje:
Projektna nastava
 orjentiranost učeniku
 partnerski odnos učenika i nastavnika
 otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima (iz
realnog života)
 korelaciju s drugim područjima znanosti i ljudske
djelatnosti
 metode suradničko - timskog rada
 razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti
učenika
 primjenu novih nastavnih metoda poučavanja

Odgojno – obrazovni učinci projektne nastave
UČENIK
Razvijanje
sposobnosti
rada u
grupi
Samostalno
pronalaženje
informacija
Kritički odnos
prema
vlastitom i
tuđem
radu
Sposobnost
rješavanja
problema
Sposobnost
izražavanja,
odlučivanja,
svladavanja
gradiva
Usvajanje
novih metoda
rada

Uloga nastavnika u projektnoj nastavi
NASTAVNIK
Dodatni
angažman
nastavnika
Zahtjevniji
oblik
nastave
Prošireni
dio
nastavnog
programa
“širi “
vremenski
okvir
projekta
Primjena
novih
nastavnih
metoda
Svladavanje
neočekivani
h
problema i
situacija
Projekt
Manager
kontrola,
usmjeravanj
e

Vrste projekta s obzirom na brojnost sudionika
Mali osobni projekti
 učenici ih izrađuju samostalno ili u skupinama
Razredni projekti
• provodi ih cijeli razred / zajednička tema, predmetna
nastava /
Projekti cijele škole
 provode ih učenici cijele škole i javno ih predstavljaju u školi, naselju,
Otvoreni dani škole, Dani bez dnevnika…..
Suvremeni obrazovni sustavi u nastavi koriste 30 % godišnjeg fonda
sati na projektnu nastavu učenika

Projekt

Što mora imati svaki dobar projekt ?
 ima cilj i rezultira proizvodom (produktom)
 podrazumijeva složeniji zadatak (koji se razlaže na
jednostavnije, rutinske)
 ima određeno vrijeme trajanja, tj. rok za završetak
 u pravilu uključuje rad više učenika (grupa)
 podrazumijeva suradnju i koordinaciju svih (grupa)
sudionika

etape ...
1. Pronalaženje teme projekta / dio gradiva, izborni
sadržaj, maturalni rad, istraživački projekt…/
2. Određivanje zadaće ili cilja projekta
3. Planiranje /podjela rada u grupi, izbor materijala i
metoda rada, mjesto i vrijeme rada /
4. Provedba projekta, izvođenje istraživanja/ provedba
projekta prema planu uz stalno nastavnikovo
paćenje učeničkih uradaka /
5. Predstavljanje projekta / prikaz rezultata projekta i
njegovo iznošenje u javnost
6. Vrednovanje projekta / procjena ostvarenosti
projekta,provedbe i predstavljanja projekta,
teškoće, uspjesi…

Projekt vs. projektna nastava

Veze projekta i bliskih pojmova
• Killen (2005, str. 176) upozorava na potrebu
razlikovanja:
– 1. poučavanja za rješavanje problema od,
(problemska nastava)
– 2. rješavanja problema kao nastavne
strategije (projektna nastava)

ciljevi projektne nastave
– stjecanje znanja i realna mogućnost primjene u stvarnom
životu,
– razvoj sposobnosti snalaženja u stvarnom životu,
– razvoj interesa za istraživanje i istraživački pristup učenju,
– razvoj vještina komunikacije, tolerancije, itd.;
– razvoj kritičkog odnosa prema svojem i tuđem radu
• značajke projektne nastave:
– samostalna organiziranost i osobna odgovornost,
– etapno ciljno planiranje
– socijalno učenje
– interdiscipinarnost
– uloga učitelja i učenika se mijenja
– predstavljanje rezultata
– refleksija

• PROBLEMSKA NASTAVA
• U suvremenoj metodici problemsko-stvaralački
nastavni sustav poznat je kao problemska nastava.
• To je nastava u kojoj se pred učenike postavlja problem
i potiče na samostalno istraživanje.
• Problem stvara problemsku situaciju, izazva dvojbe,
iziskuje postavljanje teze.
• Učenici uče znanstveno misliti, otkrivaju putove kojima
dolaze do spoznaja.
• Problemska nastava potiče istraživačku metodu.

Projektna nastava
• PROJEKTNA NASTAVA
• Vrsta nastave u kojoj učenici rade na
određenim istraživačkim ili radnim
projektima. Projekti mogu biti različiti, a
vrste projekata ovise o stupnju školovanja
te nastavnim ciljevima i sadržajima.
• Projekt može trajati dan, mjesec i duže.

Projektno učenje
• pomaže učenicima u razvijanju vještina
važnih u društvu znanja u kojem je
naglasak na korištenju tehnologije.
Projektno učenje jest metoda poučavanja
u kojoj se učenici angažiraju u
kontinuiranom, suradničkom istraživanju.
Projektno učenje razlikuje se od
istraživačkoga upravo zato što je suradnja
među učenicima temeljna komponenta.

Uloga učenika u projektnoj nastavi:
• davanje inicijative za rad, predlaganje tijeka
rada i mijenjanje pojedinih etapa rada
• samostalno planiranje, iznošenje ideja i
rješavanje problema
• samostalan rad na projektu
• vrednovanje rezultata rada

Uloga nastavnika u projektnoj nastavi:
• poticanje učenika na samostalni rad i
stvaralačko izražavanje
• pomoć učenicima u izradi projekata
• potiču socijalnu kooperativnost, savjetuju
učenike i usmjeravaju ih
• motiviranje učenika i upoznavanje učenika s
metodama samoprocjene
• vrednovanje rezultata rada

Dvije su osnovne komponente
projektne nastave:
• Projektno pitanje ili problem
• Aktivnost ili zadatak rješavanja problema ili
projektnog pitanja.

Faze istraživanja
• Pretraživanje
• Rješavanje
• Stvaranje
• Dijeljenje

http://www.youtube.com/watch
?v=075aWDdZUlM

evaluacija

Grafički prikaz logičkog modela programa obično se prikazuje na jednoj stranici.
LOGIČKI MODEL
Informacije o ciljanoj grupi,
o situaciji u zajednici
Radne hipoteze,
teorijski modeli
Komponente
(definirati sadržaj)
Procjena potreba
Ciljevi 1 2 3
Provjera
izvedivosti
Pokazatelji 1 2 3
Rezultati evaluacije 1 2 3

Slika 2. Veza između specifičnih i operativnih ciljeva, pokazatelja/indikatora i mjerila
evaluacije
ISHOD
(„što?“)
(Specifični) Cilj(evi)
Pokazatelj(i)
evaluacije ishoda
(rezultata)
Mjerilo
evaluacije ishoda
(rezultata)
Primjer: povećati
socijalne vještine
sudionika
Primjer: Upitnik skala
za komunikacijske
vještine
Primjer: 10%
povećanje
PROCES
(„kako?“)
Operativni cilj(evi)
Indikator / pokazatelj
procesne evaluacije
Mjerilo
evaluacije
procesa
Primjer: voditi
vježbe igranja uloga
Primjer:
broj sesija (radionica)
igranja uloga
Primjer:
Šest sesija
Izvor: European drug prevention quality standards, A Manual for prevention professionals;
Emcdda,2011.

Evaluacija
• Glasgow (1996) odredio je strategije evaluacije
PBI kroz 3 područja
1. sadržaj
2. Proces
3. Ishod
Mjerimo:
Promjene na razini znanja, stavova, vrijednosti ...

Evaluacija ishoda
• Što i kako treba pratiti tijekom projektnih
aktivnosti?
• Kako procijeniti rezultate projektnih aktivnosti?
• Kako procijeniti individualne aktivnosti i
postignuća svakog učenika i što vrednovati?
• Kako procijeniti zajednički rad para ili skupine i
što vrednovati?
• Koja dokimološka rješenja primijeniti za
cjenjivanje: osloniti se na postojeće dokimološke
skale ili se prikloniti analitičkom opisnom
praćenju i ocjenjivanju?

Najčešće greške praćenja i
vrednovanja projektne nastave: /Matijević, 2011)
• Oslanjanje na tradicionalnu skalu od pet stupnjeva što
se koristi za ocjenjivanje uspješnosti u spoznajnom u
spoznajnom (kognitivnom) području.
• Oslanjanje na didaktičke paradigme u temeljima
nastave usmjerene nastavniku.
• Često traženje samo elemenata intelektualnih
aktivnosti i rezultata (što učenik zna?)
u projektinim aktivnostima.
• Ne uzimanje u obzir kako projektna nastava nije
organizirana radi učenja obavijesti (informacija) ili
stjecanja znanja, već i radi stjecanja navedenih

• Za procjenjivanje procesa, individualnih i skupnih
aktivnosti, te postignutog rezultata pogodne su
raznovrsne kontrolne liste (tzv. “check liste”).
Predlažemo dvije jednostavne kontrolne liste: jedna
može poslužiti za praćenje individualnih aktivnosti u
projektu, a druga služi procjeni skupine kao subjekta
rada na projektu.).
• Priložene liste mogu koristiti nastavnici, a mogu se
ponuditi učenicima za samoocjenjivanje. Analize
provedene na temelju ovih lista mogu poslužiti za
opisno praćenje i ocjenjivanje svakog učenika, ili grupe

Osobine,kvalit
ete,uspjeh
ističese zadovoljava nedovoljno
suradnja –
skupina kao
cjelina
prihvatljivo
rješavanje
sukoba
radno ozračje
Rješenje
(proizvod) kao
rezultat
timskog rada

Stupanj isticanja u nekim osobinama
Ističe zadovoljava nedovoljno
interes, motivacija
suradnja
vlastita inicijativa
snošljivost na
razlike suradnika
solidarnost
samostalnost
stvaranje novih
zamisli
ustrajnost,
marljivost
organizacijske
sposobnosti
odgovornost i
ozbiljnost

Primjeri dobre prakse

Dosadašnja iskustva u provođenju
građanskog odgoja i obrazovanja u
Učeničkom domu Tina Ujevića

GOO u Učeničkom domu Tina Ujevića 2012./13.
datum nosioc oblik
rada
Izborni zakon i demokratska
izborna procedura za
parlamentarne, predsjedničke
ili lokalne izbore i referendum
(stranke)
29.4.-3.5.2013. Luka Špelić pano
Suzbijanje trgovanja ljudima 6.-10.5.2013. Josipa
Milošević
pano
Volontiranje i razvoj socijalne
odgovornosti
13.-17.5.2013. Luka Špelić pano
Prava potrošača 20.-24.05.2013. Josipa
Milošević
pano

GOO u Učeničkom domu Tina Ujevića 2013./14.
mj Učenik
edukator
tema Sadržaj / područja
11 Tea Babić Status žena 1. Položaj žena u istočnim zemljama
2.Usporedba s našim standardima
12 Tin Slovic Demokracija 1. Definicija demokracije
2. Ostvarivanje demokracije
3. Demokrativni aparati
1 Tina Pešić Jednaki u različitostima 1. Globalna prava
2. Prava pojedinca u zajednici
3. Individualizam
2 Tea Babić Mogućnosti mladih u EU 1. Edukacija
2. Volontiranje
3. Zapošljavanje
3 Tin Slovic Prava mladih 1. Upoznavanje s pravima
2. Ostvarivanje prava
4 Tea Babić,
Luka Špelić
Upravljanje konfliktima,
nenasilje
1. Uzroci konflikta
2. Kontrola konflikta
3. Rješenje konflikta

Projekt građanin
Učenički dom Tina Ujevića Zagreb

PRIMJER DOBRE PRAKSE
Tema projekta:
Kako smanjiti rizik mladih od
ulaska u NEET* skupinu
*NEET – Not in Education, Employment or Training

Koraci našeg projekta
Smanjenje rizika od ulaska mladih u
NEET* skupinu
(NEET – Not in Education, Employment or Training)

• 1. Niska obrazovanost
stanovništva RH – Statistički
zavod …
• 2. Rastuće siromaštvo
stanovništva
• 3. Nezaposlenost mladih
(veliki broj mladih izlazi iz sustava odgoja i
obrazovanja, ne nastavlja školovanje niti se
zapošljava
 Kako povećati konkurentnost mladih /
mobilnost na tržištu rada …
PREPOZNAVANJE
PROBLEMA

JAVNE POLITIKE
U NAŠOJ
SREDINI
Garancije za mlade (European Youth Guarantee)
• I. NOVI JAVNI RADOVI ZA MLADE
– Pomagači u nastavi „mladi- mladima“
– Voditelji EU projekata u nevladinom sektoru
„Mladi za EU“
– Mini javni radovi za mlade „Mladi za zajednicu“
• 2. MJERA ZA ZADRŽAVANJE ZAPOSLENOSTI
MLADIH
– Rad i nakon stručnog osposobljavanja
– Vaučerom do posla
• 3. MJERA ZA POVEĆANJE POKRETLJIVOSTI
MLADIH UKLJUČENIH NA STRUČNO
OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
– Rad i staž i prijevoz
• 4. MJERE ZA OSPOSOBLJAVANJE I
OBRAZOVANJE MLADIH
– 4.1. Učenjem do poduzetnika
– 4.2. Program opismenjavanja mladih
– 4.3. 0stali programi usavršavanja i obrazovanja
mladih - EU i zanimanja budućnosti
• 4.4. PROGRAMI ŠKOLOVANJA I
OSPOSOBLJAVANJA NEZAPOSLENIH MLADIH
OSOBA ZA I KOD POZNATOG POSLODAVCA – I
MLADI UČE UZ POSAO
• 5. MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU

MLADI U SOCIJALNOM
PODUZETNIŠTVU
Ciljevi:
• Jačanje uključivanja i zapošljavanja mladih
kroz socijalno poduzetništvo
• Uključivanje mladih u programe za
zajednicu, financirane radom trgovačkih
društva nastalih unutar socijalnog
poduzetništva (osnivači trgovačkih društava
OCD ili ustanove)
• Jačanje kapaciteta civilnog sektora
 Razvoj kompetencija za
cjeloživotno učenje s ciljem
povećanja konkurentnosti ,
samozapošljivosti i mobilnosti
mladih kroz edukaciju na teme
(volontiranje – vođenje udruge
- poduzetništvo …)
izbor

Radionice na temu:
1. Upoznavanje s mjerom MLADI U
SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU
2. Mogućnosti cjeloživotnog učenja u RH i
zemljama EU (razvoj karijere i
mobilnost)
3. Razvijanje društvenih i socijalnih
kompetencija sa svrhom
samo/zapošljavanja
4. Volontiranje (upoznavanje s izmjenama
Zakona, novom metodologija
vrednovanja …)
5. Socijalno poduzetništvo – udruge mladih
(osnivanje, upravljanje projektima …)
• Osim prihodovne strane i socijalnog
uključivanja stjecati nova znanja i vještine
vezane uz pripremu i provedbu projekta
PLAN AKCIJE

Mentalne mape – alat

Mentalne mape

Mjerenje ishoda - HKO
PrImjena Bloomove taksonomije

Oni su svjesni razvoja znanja!
“DOK
ZAVRŠIMO
DRUGI
RAZRED SVE
ŠTO SMO
NAUČILI BITI
ĆE
ZASTARJELO”

Različite generacije – različite vještine – različiti
koncepti učenja
1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Generacija X
Generacija Y
Silent generacija
Baby boom generacija
Net generacija
Internet
Mobilni telefon
Instant messaging
MP3 player, iPod
Broadband internet
Digitalne camere
Camera phones
Social networking
GPS
Satellite radio
Online gaming
Touch screens
Skener
Telefon
Pisaći stroj
“gestetner”
Televizija
Radio
Ploče
Kalkulator
Fotokopirni stroj
Printer
Telefaks
PC
Floppy disk
CD-ROM
Pisaći stroj
Flip chart
Kalkulator
Video recorder
Audio i video kazete
Stereo

CILJ, ISHODI UČENJA
• Cilj iskazujemo kao odgojnu i kao obrazovnu namjeru kako za
individualni tako i za društveni aspekt.
• OBRAZOVNI CILJEVI ILI CILJEVI UČENJA
opisuju što nastavnik čini da bi učenici znali
izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja
• ISHODI UČENJA opisuju ono što bi trebao
znati učenik, a ne nastavnik –Što će učenik
moći?

Revidirana Bloomova taksonomija
znanja
 2001. Anderson i Krathwohl predlažu promijenjenu verziju
BLOOMOVE TAKSONOMIJE:
 zamijenjena hijerarhija dvije najviše
razine znanja (5. sinteza postaje najviša 6. razina, a
vrednovanje postaje 5. razina)
 umjesto imenica koriste se
glagoli  naglašen procesni karakter učenja

Kategorije (područja) učenja
• intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje
predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana,
preklapaju se:
a) kognitivno
(intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)
b) afektivno
(osjećaji ili odnos ili stav)
c) psihomotoričko
(fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

PODRUČJA PRAĆENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
Ciljevi obrazovanja
Kognitivno područje
znanje,
shvaćanje
primjena,
analiza,
sinteza,
vrednovanje
Afektivno/konativno/
odgojno područje
(primanje, reagiranje,
zauzimanje stava,
sistematizacija,
karakteriziranje)
Psihomotoričko
područje
(imitacija, manipulacija,
preciziranje,
analiza i sinteza,
naturalizacija)
ZNANJE RAZUMJEVANJE ANALIZA SINTEZA VRJEDNOVANJE PRIMJENA
Prisjetiti se Shvatiti Raščlaniti Sažimati Prosuđivati Stvarati
zapamtiti,
prepoznati,
imenovati,
odrediti,
nabrojiti,
označiti,
opisati
sažimati,
objašnjavati,
preoblikovati,
predvidjeti,
klasificirati,
izraziti,
navesti primjere
uspoređivati,
razlikovati,
raščlanjivati,
komentirati,
zaključiti,
provjeriti,
suprotstavljati
riješiti,
zaključiti,
sažeti,
izraditi,
pokazati,
izabrati,
izvesti,
primijeniti
prosuditi,
procijeni,
zastupati,
poduprijeti,
vrednovati,
izabrati
primijeniti,
kombinirati,
postavljati
hipotezu,
reorganizirati,
povezati,
planirati,
eksperimenti-rati

Razine postignuća
- Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
– “starija” Bloomova verzija do 2001.,kada je zamijenjena 5.i 6.razina –
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) slova – stariji
prijedlog ključnih glagola; slova – noviji prijedlog ključnih
glagola; slova – zajednički ključni glagoli
RAZINE
CILJEVI (ishodi) UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba
vježbati i mjeriti na svakoj razini.
I.
DOSJETITI SE
(Znanje)
Dosjetiti se, prepoznati ili
reproducirati informaciju, ideju i
princip u približno onakvom
obliku u kojem su naučeni.
definirati, imenovati, zapamtiti,
zabilježiti,ispričati, sastaviti popis,
ponoviti, izvijestiti, prepoznati,
pokazati, pronaći, označiti, povezati,
dopuniti, smjestiti, poredati, navesti,
nabrojati, reći tko-kada- gdje- zašto-koliko,
citirati, ponoviti, opisati

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje,
razumijevanje)
RAZINE
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
II.
SHVATITI
(Razumijevanje)
Uočiti i povezati glavne ideje.
Prevesti, razumjeti, objasniti ili
interpretirati naučeni sadržaj.
Opisati tijek događaja ili
procesa. Izvesti logičan
zaključak iz dostupnih
informacija. Zaključiti o uzroku i
opisati, objasniti, identificirati,
izvijestiti, razmotriti, izraziti,
prepoznati, raspraviti,
ispričati/napisati svojim riječima,
sažeti, proširiti, preoblikovati,
pretvoriti, prevesti, izraziti formulom,
rastumačiti, obrazložiti, dokazati, dati
primjer, procijeniti, izračunati,
predvidjeti, razvrstati, smjestiti ,
izdvojiti, istaknuti, (aktivno)

razumijevanje)
RAZINE
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
III.
PRIMIJENITI
(Primjena)
Rješavati probleme primjenom
naučenog u kontekstu učenja ili u
novoj situaciji na rutinski ili na nov
način. Koristiti apstrakcije.
Odabrati i primijeniti podatke i
principe za rješavanje problema ili
zadatka u drugom području uz
minimum vođenja.
primijeniti, izvesti (formulu),
protumačiti, ilustrirati,vježbati, izložiti,
prikazati (grafički), prevesti,
demonstrirati, dramatizirati, pokazati
(postupak), dokazati, provesti (pokus),
izvršiti, upotrijebiti, koristiti, prikazati u
kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti,
dovršiti, otkriti, riješiti (problem),
predložiti (rješenje), isplanirati, izabrati,
napraviti, izračunati, procijeniti,
napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti

razumijevanje)
RAZINE
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
IV.
ANALIZIRATI
(Analiza)
Razlikovati važne od nevažnih dijelova
prezentiranog materijala. Raščlanjivati
informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline,
njihovi međusobni odnosi, organizacijski
principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i
zaključci i podržale generalizacije. Uočiti
obrazac. Prepoznati skriveno značenje.
Razlikovati činjenice i zaključke.
usporediti, raspraviti, razluči, riješiti, diferencirati,
napraviti inventuru, rastaviti, raščlaniti, razdijeliti,
pronaći, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizrečene
pretpostavke, opravdati, protumačiti, objasniti, ,
razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati,
saopćiti, izvijestiti, razvrstati, svrstati, grupirati,
rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati,
grafički prikazati, napraviti pokus, ispitati, istražiti,
provjeriti, preispitati, procijeniti, proračunati,
odrediti važnost podataka, prekontrolirati, dovesti u
vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu,
odgovoriti ”što ako?”, zaključiti

razumijevanje)
RAZINE
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
V.
PROSUĐIVATI
(Evaluacija-vrednovanje)
Usporediti i pronaći sličnosti i razlike
među idejama. Procijeniti valjanost
ideja i/ili kvalitete uratka na temelju
poznatih kriterija. Otkriti
nekonzistentnost unutar procesa ili
produkta. Otkriti prikladnost postupka s
obzirom na zadatak ili problem.
Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost
i argumentirano obrazložiti.
prosuditi (primjerenost zaključka),izabrati,
procijeniti, rangirati, vrednovati, izmjeriti,
odrediti prioritet, predvidjeti, predložiti,
provjeriti, ocijeniti, vrijednost, utvrditi,
odmjeriti, usporediti, razlikovati, kritizirati,
raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati,
uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti,
zastupati mišljenje, istražiti, odlučiti, izabrati
mogućnost, odabrati, preporučiti, otkloniti,
poredati (s obzirom na važnost), stupnjevati,
pretpostaviti, zaključiti, reći zašto, izvesti

razumijevanje)
RAZINE
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
VI.
STVARATI
(Sinteza)
Kreativno ili divergentno koristiti
postojeće znanje za stvaranje nove
cjeline (kombinirati poznate dijelove u
novu cjelinu). Stvarati nove ideje i
rješenja. Izvoditi generalizacije na
temelju dobivenih podataka. Povezati
znanje iz različitih područja. Uočavati
nove obrasce.
predložiti, urediti, organizirati, kreirati,
sastaviti, klasificirati, povezati, formulirati,
zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti,
smisliti, izumiti, konstruirati, proizvesti,
izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti,
prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati,
napraviti plan, skicirati, objediniti,
kombinirati, skupiti, sklopiti, spojiti, složiti,
skladati, komponirati, sabrati, preurediti,
promijeniti, presložiti, preraditi, poboljšati,
kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati,
napisati, podnijeti, iznijeti, predočiti, postaviti
(teoriju), poopćiti

UKRATKO
3.-6. razina:
UČIM ZATO DA UOČIM
PRINCIP I RIJEŠIM
PROBLEM
-------------------------------
I.i II. razina:
UČIM ZATO DA NAUČIM
ZADANO GRADIVO I
ODGOVORIM NA PITANJE

Koraci pripreme nastave – IZVEDBENI I OPERATIVNI
PROGRAM PREDMETA
1. Definiranje općih ciljeva
Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se
poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja,
vještina i sposobnosti na različitim razinama.
2. Operacionaliziranje općih ciljeva = očekivani ishod učenja
3. Odabir aktivnosti za = pitanja i zadatci za provjeru
- ostvarenje ciljeva
- “mjerenje” ostvarenosti ciljeva

SUBJEKTIVNO
(općenito, apstraktno)
Znati razine znanja.
OBJEKTIVNO
(specifično, konkretno, operacionalizirano)
Navesti 6 nivoa Taksonomije u
kognitivnom području.
Objasniti značenje svake pojedine razine
znanja.
Za nastavnu temu predložiti obrazovne
ciljeve za svaki nivo Bloomove
taksonomije.
Analizirati učenikov uradak i odrediti
razinu znanja.
Kreirati diferencirane zadatke ovisno o
predznanju i postignutoj razini i vrsti
znanja.

Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva
• u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su
- ciljevi učenja i
- ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika)
CILJ:Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i
princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.
• odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti
učenika
– kroz koje mogu steći znanje te razine i
– pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje
RAZINE
CILJEVI (ishodi)
UČENJA
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na
svakoj razini.
I.
DOSJETITI SE
(Znanje)
prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati,
dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti,
nabrojati, reći tko, kada, gdje, zašto, koliko,
definirati, citirati, ponoviti, opisati

PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA
za provjeru postignuća, ishode učenja
-OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice -

PRIMJER IZ HRVATSKOG JEZIKA
• TEMA:
JEDNOSTAVNA REČENICA.
PROŠIRENA I NEPROŠIRENA REČENICA

RAZINA ISHOD POUČAVANJA
AKTIVNOSTI UČENIKA
(Pitanja i zadatci za “mjerenje”
Prijedlog
ocjene
DOSJETITI SE
- Definirati jednostavnu rečenicu.
- Navesti dijelove neproširene rečenice. Navesti
dijelove proširene rečenice.
- Imenovati vršitelja radnje.
(intervju) Definiraj što je jednostavna
rečenica!
Navedi dijelove neproširene rečenice!
Navedi dijelove proširene rečenice!
Imenuj vršitelja radnje!
1
(za 1-2
ishoda),
a
2 za sva
3 ishoda
SHVATITI
- Među napisanim rečenicama prepoznati neproširenu
i proširenu.
- U rečenici označiti predikat i subjekt.
- Razvrstati zadane rečenice u proširene i neproširene
i obrazložiti izbor
(pisana vježba) Među napisanim
rečenicama prepoznaj neproširenu i
proširenu.
U rečenici označi predikat i subjekt.
Razvrstaj zadane rečenice u proširene i
neproširene i obrazloži izbor
2
PRIMIJENITI
- Proširiti zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.
- Sažeti zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.
- Od zadanih dijelova sastaviti proširenu i neproširenu
rečenicu.
(pisana vježba) Proširi zadanu
neproširenu rečenicu u proširenu.
Sažmi zadanu proširenu rečenicu u
neproširenu.
Od zadanih dijelova sastavi proširenu i
neproširenu rečenicu.
3
ANALIZIRATI
- Usporediti proširenu i neproširenu rečenicu: navesti
sličnosti i razlike.
(Ispričaj) Usporedi proširenu i neproširenu
rečenicu: navedi sličnosti i razlike.
4
PROSUĐIVATI
- Usporediti dva predložena postupka za proširivanje
neproširene rečenice u proširenu, odabrati bolji i
obrazložiti odabir.
- Usporediti dva predložena postupka za sažimanje
proširene rečenice u neproširenu, odabrati bolji i
obrazložiti odabir.
(pismena vježba) Usporedi dva
predložena postupka za proširivanje
neproširene rečenice u proširenu,
odaberi bolji i obrazloži odabir.
Usporedi dva predložena postupka za
sažimanje proširene rečenice u
neproširenu, odaberi bolji i obrazloži
odabir.
5
STVARATI
- Formulirati pravilo za proširivanje neproširene
rečenice u proširenu.
- Formulirati pravilo za sažimanje proširene rečenice u
neproširenu.
(kratki sastav)
Formuliraj pravilo za proširivanje
neproširene rečenice u proširenu.
Formuliraj pravilo za sažimanje proširene
rečenice u neproširenu.
5

AFEKTIVNO PODRUČJE
• Odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje
učenika, njihov odnos i osjećaje prema
predmetu jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade
iz vlastitih pobuda. Učenici nauče slušati i
prihvaćati informacije.
• Alternativno ocjenjivanje.

Razine postignuća
- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

RAZINE
Značenje razine
(u zagradi navedeni „stariji izrazi“ ovog područja) KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini.
I.
ZAMJEĆIVANJE FENOMENA
 naslućivanje važnosti učenja
 prepoznavanje važnosti nastave
 prepoznavanje socijalnih problema
 uočavanje različitosti
(PRIHVAĆANJE - svjesno praćenje)
pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati,
izabrati, odgovoriti, koristiti; prepoznati, pokazati, upotrijebiti.
II.
REAGIRANJE NA FENOMEN
 izvršavanje obveza
 poštivanje školskih pravila
 sudjelovanje u razrednoj raspravi
 dobrovoljno javljanje za zadatke
 pomaganje drugima
 zanimanje za predmet
(REAGIRANJE – aktivno sudjelovanje i reagiranje)
odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti,
prakticirati, predstaviti, pročitati, izvijestiti, složiti se, pročitati, izvijestiti, reći,
napisati, pokazati
III.
KRITIČKO VREDNOVANJE FENOMENA
 podržavanje demokratskih procesa,
 sklonost dobroj literaturi
 prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu
 uvažavanje potrebe za društvenim napretkom
(USVAJANJE VRIJEDNOSTI – procjena osobe u odnosu s nekim objektom,
događajem ili ponašanjem)
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti,
opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi,
započeti, potaknuti, pridružiti se, opravdati, pročitati
IV.
ORGANIZIRANJE (sistematiziranje vrijednosti u jedinstven sustav)
 uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti
 prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema
 preuzimanje odgovornosti
 prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana
(ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI – organizacija vrijednosti prema prioritetima
na osnovu usporedbe i izučavanja odnosa)
Slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti,
objasniti, generalizirati, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati,
pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati, objediniti, sakupiti, prirediti, zastupati,
prilagoditi
V.
KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI
 samopoštovanje i pozitivna slika o sebi
 izražavanje poštovanja prema drugima i drugačijima
 spremnost na suradnju
 mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene
 marljivost i samodisciplina
(VREDNOVANJE/PERSONALIZACIJA – posjedovanje osobnog sustava
vrijednosti kojim se kontrolira osobno ponašanje)
djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, izvesti, primijeniti,
predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati,
poštovati, utjecati, pokazivati, procijeniti, upotrijebiti, potvrditi, provjeriti.

PSIHOMOTORIČNO PODRUČJE
• Važno područje PRAKTIČNE NASTAVE
STRUKOVNIH ZANIMANJA
• temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu
komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces
mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj
koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima
motoričke aspekte.
• Vještina pisanja je samo dio pisanja, odnosno kognitivnog područja.
• Moguće je provjeravati spretnost u izražavanju (izvješćivanje,diskusije, igra
uloga) no to ne spada među ciljeve klasičnog ocjenjivana (alternativno
ocjenjivanje).

Razine postignuća
- Psihomotoričko područje
(vještine i umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

RAZINE
Značenje razine
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti
na svakoj razini.
I.
IMITACIJA
Praćenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje
Dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati,
sječi, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati,
umetnuti, locirati, napraviti, označiti, mjeriti,
promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti,
preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati,
prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti,
izbaciti…
II.
MANIPULACIJA
Izvođenje određene operacije uz instrukcije voditelja
III.
PRECIZACIJA
Precizno ali sporo izvođenje operacije
IV.
Artikulacija (SINTEZA)
Sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu
dvije ili više vještina
V.
NATURALIZACIJA
Istovremeno izvršavanje više operacija primjenom
odgovarajućih vještina s lakoćom

Općenite smjernice za izradu kriterija:
US – usvojenost sadržaja; PZ – primjena znanja
• Dovoljan (2)
• US: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.
• PZ: Radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno.
• Dobar (3)
• US: Poznaje osnovne pojmove.
• PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz
pomoć nastavnika.
• Vrlo dobar (4)
• US: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim
sadržajima.
• PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i
ispravlja ih.
• Odličan (5)
• US: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadržajima.
• PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

alati
• http://www.go2web20.net/

Bloomova digitalna piramida

http://www.cats-pyjamas.net/wp-content/uploads/2010/05/MoodleToolGuideforTeachers_May2010_JS.pdf
Stručni skup nastavnika sektoru tekstil i iz koža, obrazovnog Projektna nastava sektora (ASOO, Obrtničko tekstil učilište, i koža: Zagreb Modernizacija 10. listopada 2014.)
nastave u
nastavnim planovima i programima u obrazovnom sektoru tekstil i koža, Zagreb 10.

http://www.pfri.uniri.hr/moodle/doc/vodic.pdf

Web 2.0 alati
http://pogledkrozprozor.wordpress.co
m/2010/11/27/web-2-0-alati-i-e-ucenje-
u-primarnom-obrazovanju/

http://www.schrockguide.net/bloomin-apps.html

Zaključno

istraživanja
Projektno učenje u pozitivnoj je korelaciji s
boljim ispitnim rezultatima, manjim brojem
izostanaka s nastave i s manje problema s
disciplinom.
Povezanost projekata s primjenom u stvarnom
životu čini učenike motiviranijima. Osim toga
projektno učenje razvija samostalnost učenika.

• Ključne kompetencije
– Konkurentnost
– (Samo)zapošljivot
– Mobilnost
• .... na tržištu rada

Izvori

• http://www.skole.hr/nastavnici/ucionica?news_id=127
• http://bie.org/pbl/pblhandbook/intro.php
• http://www.edutopia.org/project-based-learning-guide-implementation
• Suvremeni pristupi poučavanja i učenja usmjereni na
učenika (Nove metode učenja i poučavanja), V. Hržica,
AZOO

•
Bloom, B. S., Engelhart, M. D., Furst, E. J., Hill, W. H.
i Krathwohl, D. R. (1956). Taxonomy of Educational
Objectives: The Classification of Educational Goals:
Handbook I: Cognitive Domain. Longmans, Green. New York
• Bloom, B. S., Hastings, J.T. i Madaus, G.F. (1971): Handbook
on formative and summative evaluation of student
learning. McGraw-Hill. New York,
• Churches, A. (2008a): Bloom’s Digital Taxonomy.
Pristupljeno 27.2.2012.
• Churches, A. (2008b): Bloom’s Taxonomy blooms digitaly.
Tech & Learning. Pristupljeno 27.2.2012.

Izvori:
• .MREŽNE STRANICE na temu “Bloomova taksonomija”
• http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3
-Bloomova_taksonomija-ishodi.pdf
• ww.google.hr/search?q=bloomova+taksonomija&ie=utf-
8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a
• http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/blo
om
• http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=articl
e&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-
&catid=272:fizika
e&id=2847:materijali-sa-skupa-elementi-oblici-i-kriteriji-vrednovanja&
catid=340:povijest
e&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja
(hrvatski jezik)
• http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opa
zanje_web.pdf …

• Modularni kurikulum poslovanja vježbovnih tvrtki, Priručnik
za učenike i nastavnike, Ekonomska škola Katarina Zrinski,
Zagreb, Zagreb, 2011.
• Benjamin S.Bloom, Taksonomija ili klasifikacija
obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno
područje, preveo s engleskog Ivan Furlan,
Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i
prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.
• Lorin W. Anderson, David R. Krathwohl, A Taxonomy
of Educational Objectives, Longman,London 2001.
• Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vlasta Vizek
Vidović, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb 2003

Zahvaljujem na pozornosti!
andreja_marcetic@yahoo.com

Radni materijali
• Bloomova taksonomija
• HKO
• Tablice za projketnu nastavu
• 17 sudionika – grupe
• Ledolomaac
• Rad u paru / grupi
• Izvješće
• Evaluacija

Projektna nastava u obrazovanju - Razvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem projektnih metoda

Recommended

Recommended

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Similar to Projektna nastava u obrazovanju - Razvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem projektnih metoda

Similar to Projektna nastava u obrazovanju - Razvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem projektnih metoda (20)

More from Andreja Marcetić

More from Andreja Marcetić (17)

Projektna nastava u obrazovanju - Razvoj i provedba modula za učenje i poučavanje korištenjem projektnih metoda