Your SlideShare is downloading. ×
Seminarski rad mreze prezentacija
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Seminarski rad mreze prezentacija

851
views

Published on


0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
851
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
7
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Pedagoški fakultet Bihać Matematika- InformatikaStudenti: Admira Midžić Prof. : dr.sc. Darko Androić Ass : Adnan Ramakić Anel Midžić
  • 2.  Razvoj ATM mreža Pojam ATM-a Glavna svojstva ATM-a ATM ćelije i kašnjenje ATM referetntni sloj ATM i OSI referentni sloj Dijelovi osnovne ATM mreže Dijelovo ATM pristupne mreže Upravljanje i nadzor Upravljanje pogreškama
  • 3.  Razvoj ATM mreža vezan je uz pojam digitalne mreže integriranih usluga ISDN (Integrated Services Digital Network) koji se počeo razvijati kad je 1984. godine CCITT prihvatio prvi skup preporuka za ISDN mreže. ISDN mreža je osiguravala digitalnu prospojenost s kraja na kraj i podržava širok skup usluga (govornih i negovornih) kojima korisnici pristupaju preko ograničenog skupa standardiziranih višenamjenskih sučelja.
  • 4.  ATM je paketska tehnika komutiranja, multipleksiranja i prijenosa koja se koristi paketima (tzv. ćelije) male i konstantne duljine da bi se prenijela informacija u B-ISDN mreži. Kratke ćelije koje putuju vrlo velikim brzinama nude mreži fleksibilnost i čine je dobro iskorištenom. ATM je spojna tehnika komuniciranja, što znači da mora biti uspostavljena veza između dva krajnja čvora prije slanja podataka. To se ostvaruje na način da korisnik obavijesti mrežu (sve čvorove kroz koje prolazi veza) o svojim zahtjevima za kvalitetom usluge (QoS – Quality of Service) koji se obično sastoje od vršne i srednje vrijednosti širine pojasa (tj. brzine prijenosa). Na osnovu te informacije, mreža mora dodijeliti potrebne resurse duž cijele veze (svih čvorova kroz koje prolazi veza). Dodijeljena širina pojasa može biti između vršne i srednje vrijednosti. Ako ona odgovara vršnoj vrijednosti širine pojasa, tada ATM ne daje nikakve prednosti pred STM (Synchronous Transfer Mode) koji radi na takav način. Ako se pak dodijeli manja širina pojasa od vršne, tada se povećava vjerojatnost pojave zagušenja u mreži. Zbog toga treba primijeniti vrlo sofisticirane mehanizme kontrole zagušenja kako bi se osigurao ispravan rad mreže.
  • 5.  Dakle, u odnosu na postojeće paketske tehnike, ATM se razlikuje u nekoliko bitnih stvari: - ćelije su dosta kraće nego kod konvencionalnih paketskih mreža u cilju postizanja prihvatljivog odstupanja kašnjenja, - zaglavlje (overhead) je smanjeno da bi se postigla veća efikasnost pri većim brzinama, - ćelije se šalju u pravilnim intervalima i nema neiskorištenih mjesta između ćelija, tj. za vrijeme neopterećenosti linka (idle state) šalju se nedodijeljene ćelije.
  • 6.  Najvažniji nedostaci s ATM tehnikom su slijedeći:  varijacije kašnjenja ćelija (CDV – Cell Delay Variation),  kašnjenja kod sastavljanja-rastavljanja ćelija (CAD – Cell Assembly- reasembly Delay. Varijacije kašnjenja (jitter delay) nastaje u repovima čekanja kod komutacije i multipleksora, što vodi do promjene razmaka između dviju susjednih ćelija. Takvi efekti najviše dolaze do izražaja kod usluga osjetljivih na kašnjenja (delay-sensitive services), od kojih je najpoznatija usluga prijenosa govora. Drugi nedostatak, kašnjenje kod sastavljanja ćelija, nastaje zbog toga što se informacija, prije njenog pakiranja u ćelije, privremeno memorira u spremnicima (buffer). Vrijeme koje informacija čeka u spremniku ovisi o brzini kojom se informacija generira. Očigledno je da će kod “sporijih” informacijskih sustava to vrijeme biti veće.
  • 7.  U virtualnom kanalu kod spojno orijentiranih usluga (CO – Connected Oriented), prometni tok od izvorišta do odredišta prolazi istim putem. Podaci iz različitih veza imaju različite oznake virtualnih kanala (VCI). Značajno je i to da ATM komutacija može identificirati različite veze na temelju njihovih VCI. Ta se mogućnost može koristiti na više načina za:  kontrolu prihvata veze (admission control) – odbacivanje neke veze kad mreža ne raspolaže dovoljnim resursima,  kontrolu zagušenja (congestion control) – ograničavanje količine prometa koji veza može prihvatiti, a da ne dođe do prometnog zagušenja (gomilanja),  dodjelu resursa (resource allocation) – dogovaranje dodjele pojasa (tj. brzine) i spremnika vezi,  nadzor veze (policing) – nadzor prometnih parametara (tj. vršne i srednje brzine) u vezi.
  • 8.  Struktura i duljina ćelije (tj. paketa) predstavljala je ključnu nedoumicu pri definiranju ATM-a. Glede učinkovitosti korištenja mrežnih resursa, nakon podrobnih analiza, zaključeno je da promjenljiva duljina ćelija ipak pokazuje slabije rezultate u odnosu na pogodnosti korištenja ćelija stalne duljine. Te pogodnosti vezuju se prije svega uz složenost i brzinu rada komutacijskih čvorova. Nakon odabira ćelije stalne duljine, nametnuo se problem izgleda same ćelije, odn. izbora njezine duljine. Na konačni oblik i duljinu same ATM ćelije utjecali su parametri prijenosne učinkovitosti, kašnjenja (pakiranje i otpakiranje, čekanja u repu), te jednostavne izvedbe ćelije. O veličini ćelije vodile su se brojne rasprave. ITU-T (u to vrijeme, krajem osamdesetih, CCITT) se u osnovi podijelio na dva tabora: američki i europski. Stručnjaci iz SAD predlagali su veličinu ćelije od 6+64 (zaglavlje + informacijski dio) okteta, a Europljani veličinu od 4+32 okteta.
  • 9.  Tri osovna sloja su fizički sloj,-ATM sloj i-ATM prilagodni sloj (AAL).Slojevi su dodatno podijeljeni u tri osnovne ravnine: korisnička, kontrolna i upravljačka. ATM prilagodni sloj (AAL - ATM Adaption Layer) je ovisan od usluga (tj. višeg sloja) i ima zadatak da informacije iz različitih izvora segmentira (dodajući im još neke podatke) u pakete duljine 48 okteta, te da ih zatim isporuči ATM sloju. ATM sloj (ATM) svakom takvom paketu dodaje zaglavlje od 5 okteta čime je tvorba ATM ćelije obavljena i ona se isporučuje fizičkom sloju. Dakle, ATM sloj je neovisan od vrste usluge. Fizički sloj (PHY) dobivene ATM ćelije pakira u različite vrste okvira ovisno o vrsti prijenosa na fizičkom mediju. Dakle, fizički sloj obavlja funkciju sučelja sa fizičkim medijem na koji se šalju ćelije. U prijemnom smjeru slojevi, naravno, obavljaju obrnute operacije.
  • 10.  Veza izmeðu ATM i OSI modela još uvijek nije standardizirana u međunarodnim telekomunikacijskim udrugama, tako da su relacije između tih dvaju složaja osobni pogled pojedinih autora. Osnovna karakteristika OSI modela - nezavisnost pojedinih slojeva - prisutna je i u ATM referentnom složaju i to za svaku ravninu sadržanu u modelu. Nadalje, fizički sloj s izvođenjem funkcija na razini bita gotovo je jednak fizičkom sloju OSI modela. Razmjerno je jednostavan i ATM sloj koji bi se mogao smjestiti na donji rub drugog OSI sloja. Komunikacija između slojeva je gotovo jednaka kod oba referentna modela. Kod ATM modela postoji tri osnovna i jedan viši sloj.
  • 11.  Slično javnoj telefonskoj mreži, i B-ISDN/atm mreža se može podijeliti na :-magistralnu (tranzitnu) i-pristupnu (korisničku) mrežu.U ATM terminologiji magistralna mreža se zove osnovna (backbone, core) mreža.
  • 12.  U osnovnom dijelu ATM mreže postoji korisnički uređaj, ali i još tri različite vrste uređaja, opisane u daljnjem tekstu. ATM korisnički uređaj - ATM korisnički uređaj je uređaj sposoban komunicirati kroz ATM mrežu i najčešće je oblikovan kao širokopojasni terminalni adaptor B-TA (Broadband Terminal Adaptor). Korisnički uređaji međusobno komuniciraju preko virtualnih kanala (VC) i to u fazi uspostave i raskida veze, slično pozivu u telefonskoj mreži, preko komutiranih VC (SVC) ili preko stalno dodijeljenih VC (PVC), slično zakupljenim ili privatnim linijama. ATM multipleksor - omogućava multipleksiranje više različitih VC iz različitih ATM UNI priključaka (portova) na jednu izlaznu liniju.
  • 13. ATM prospojnik - znatno je složeniji od ATMmultipleksora, a zadatak mu je prospajanje VP-a ostavljajućinjihov sadržaj (pojedine VC) nepromijenjen. Upravljan je izcentra za upravljanje mrežom, pa se veze uspostavljajukomandom iz upravljačkog centra. Može se koristiti zauspostavu virtualnih zakupljenih linija (VLL).ATM komutacija - potpuna ATM komutacija je najsloženijii najmoćniji element ATM mreže. Uz prospajanje VP-a, onakomutira i njihov sadržaj, tj. VC. To je ujedno i jedini ATMčvor sposoban za interpretaciju i reagiranje na korisničku imrežnu signalizaciju za uspostavu ili raskidanje postojećeveze. Drugim riječima, ATM komutacija je upravljanakorisničkom signalizacijom.Ovisno o kapacitetu, ATMčvorovi se dijele na glavne, rubne, pristupne itd
  • 14.  Pristupna mreža se sastoji od slijedećih mrežnih elemenata:-Pristupni čvor - ATM komutacijski čvor koji se nalazi na rubu (granici) javne mreže. Može se usporediti s lokalnom centralom u javnoj mreži.-Pristupni multilpleksor - nalazi se blizu korisnika (pretplatnika) i usporediv je s izdvojenim udaljenim stupnjem kod telefonskih centrala. Može se nalaziti kod velikog poslovnog korisnika. U biti, granična linija između javne i privatne mreže je vrlo nejasna (često se zove “feeder”).-ATM poslovni čvor - to je ATM komutacija i/ili multipleksor na korisničkoj strani privatne mreže. Usporediv je s kućnom centralom (PBX).-IWU (Inter-Working Unit) - može biti ugrađen u svaku vrstu mrežnog čvora, a omogućava mrežama različitih prijenosnih tehnika (npr. PSTN, X.25, FR, LAN itd.) da se povežu na ATM mrežu. Obavlja i funkcije pretvorbe protokola.
  • 15.  Važno je svojstvo ATM mreža veliki broj mogućnosti donošenja odluka vezanih uz upravljanje nadzora veza kako bi se osigurali traženi parametri za različite aplikacije. Odluke se dijele u tri skupine:-Kad je postavljen zahtjev za vezu s pripadnim QoS, mreža mora odrediti da li da prihvati ili odbaci taj zahtjev ovisno o raspoloživim resursima. (QoS obuhvaća tri skupine parametara: kašnjenje, gubitke ćelija i brzinu izvorišne informacije.) Ako su resursi nedovoljni za zadovoljenje zahtjeva, mreža mora pregovarati s korisnikom za vezu s drugačijim QoS.-Kad je veza prihvaćena, mreža mora dodijeliti rutu ili put virtualnom kanalu kojim se ostvaruje veza. Zatim treba informirati komutacije i druge mrežne elemente duž puta da tom virtualnom kanalu dodjele resurse koji su odgovorni za njegov QoS.-Konačno, mreža mora nadzirati prijenos podataka kako bi bila sigurna da se izvorište također pridržava specificiranih QoS ili da u protivnom odbaci njegove ćelije. Mreža također može pitati izvor da uspori slanje ćelije.
  • 16.  Upravljanje pogreškama posebno je važno kod javne ATM mreže. B- ISDN/ATM transportna arhitektura sastoji se od fizičkog i ATM sloja. SDH/SONET ima tri razine:-regeneratorska dionica,-digitalna dionica i-prijenosni put. ATM sloj se dijeli na dvije razine:-razinu VP veze i-razinu VC veze. Sve te razine koriste zalihosne informacijske tokove za upravljanje i održavanje (OAM - Operating, Aministration and Maintance) koji se označavaju s F1, F2, F3, F4 i F5, sukladno s navedenim razinama (F1 odgovara OAM toku na razini regeneratorske dionice). ATM mreža koristi tok AOM ćelija za nadzor VPC (F4 ćelije) i tok AOM ćelija za nadzor VCC (F5 ćelije).
  • 17.  Signalizacija korisnik-mreža Obavljaju se slijedeće signalizacije funkcije između korisnika i mreže:- korisnik zahtijeva komutiranu virtualnu vezu (SVC),- mreža indicira da li je zahtijev prihvaćen ili nije i- mreža indicira pogreške na vezi.

×