EU fondovi za sve
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

EU fondovi za sve

on

  • 815 views

Izdavač: Organizacija za građanske inicijative

Izdavač: Organizacija za građanske inicijative

Statistics

Views

Total Views
815
Views on SlideShare
802
Embed Views
13

Actions

Likes
0
Downloads
31
Comments
0

2 Embeds 13

http://www.chernik-campus.hr 7
http://chernik-campus.hr 6

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

EU fondovi za sve EU fondovi za sve Document Transcript

  • eu f nd vi za sve 1
  • Izdavač: Organizacija za građanske inicijative Ured Osijek K.P. Svačića 36, 31 000 Osijek Tel: 031 / 582 – 290 Fax: 031 / 582 – 591 e-mail: ogi@os.t-com.hr Ured Drniš Kralja Zvonimira 10, 22 320 Drniš Tel: 022 / 888 – 606 Fax: 022 / 888 – 607 e-mail: ogi2@si.t-com.hr www.ogi.hr Za izdavača: Branislav Vorkapić Aleksandra Janjić, dipl. iur. Urednici: Branislav Vorkapić, Aleksandra Janjić, Miroslav Petrović, Mladen Vojković Naklada: 500 komada Grafika i tisak Grafika d.o.o., Osijek, 2013. Ova brošura je financirana sredstvima Europske unije
  • SADRŽAJ SADRŽAJ....................................................................................................................................3 1 . UVOD O EU FONDOVIMA I OSNOVNI PRINCIPI......................................................................5 Što su EU fondovi?.............................................................................................................5 IPA – Instrument pretpristupne pomoći ..........................................................................5 Kohezijska politika.............................................................................................................6 Instrumenti kohezijske politike........................................................................................7 Europski fond za regionalni razvoj....................................................................................7 Europski socijalni fond.......................................................................................................8 Kohezijski fond...................................................................................................................9 Sektorski programi...........................................................................................................11 Programi Unije..................................................................................................................19 2. EU FONDOVI ZA PODUZETNIKE...........................................................................................21 Korisnik bespovratnih sredstava....................................................................................21 Podugovaratelj..................................................................................................................21 3. ŠTO JE PROJEKT..................................................................................................................25 Pojam projekta.................................................................................................................25 Osnovne značajke projekta.............................................................................................25 1. relevantnost.............................................................................................................25 2. izvedivost..................................................................................................................26 3. održivost...................................................................................................................26 3
  • Osnovna obilježja bespovratnih sredstava - grantova..................................................27 Neprofitnost......................................................................................................................27 Jednaki tretman................................................................................................................27 Nekumulativnost..............................................................................................................28 Neretroaktivnost..............................................................................................................28 Sufinanciranje...................................................................................................................28 4. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM..............................................................................29 Faze upravljanja projektnim ciklusom...........................................................................29 Pristup logičkog okvira....................................................................................................31 5. PRORAČUN PROJEKTA.........................................................................................................38 4 Što je proračun projekta?................................................................................................38 Izrada proračuna..............................................................................................................39 6. PROVEDBA PROJEKTA.........................................................................................................47 Ugovor...............................................................................................................................47 Vidljivost............................................................................................................................48 Izmjena ugovora...............................................................................................................49 Javna (sekundarna) nabava............................................................................................50 Izvještavanje.....................................................................................................................54
  • 1. UVOD O EU FONDOVIMA I OSNOVNI PRINCIPI Što su EU fondovi? EU fondovi su sredstva poreznih obveznika kojima se ostvaruju određene politike Europske unije. Generalno, svrha fondova je jačanje kohezijske politike Europske unije što vodi prema jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva. Hrvatska je od 1996. do 2000. godine bila korisnica programa Obnova, a od 2001. do 2004. programa CARDS. Oba programa su namijenjena pomoći trećim zemljama. Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje 2004. godine, Republika Hrvatska stječe pravo korištenja pretpristupnih fondova Europske unije . Tako je u razdoblju od 2004. do 2006. koristila programe ISPA, Phare i SAPARD, koje 2007. zamjenjuje program IPA, instrument pretpristupne pomoći, čiji je cilj bilo dostizanja standarda Europske unije u svim područjima djelovanja, te usvajanje europske pravne stečevine. Ulaskom u Europsku uniju ciljevi programa se mijenjaju. U narednom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatska će moći raspolagati sredstvima od preko 8 milijardi eura, koja će biti raspoređena na više različitih fondova. IPA – Instrument pretpristupne pomoći Ciljevi IPA programa su pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama pri usklađivanju s pravnom stečevinom EU (aquis communautaire) te priprema za Strukturne i Kohezijski fond. Republika Hrvatska je imala mogućnost korištenja sredstava iz programa IPA u razdoblju između 2007. i 2013. godine u ukupnom iznosu od 11.468 milijardi eura. 5
  • IPA se sastoji od 5 komponenti: 1. IPA I – pomoć u tranziciji i izgradnja institucija 2. IPA II – prekogranična suradnja a) IPA II A – suradnja s državama članicama b) IPA II B – suradnja s državama nečlanicama 3. IPA III – regionalni razvoj a) IPA III A – promet b) IPA III B – zaštita okoliša c) IPA III C – regionalna konkurentnost 4. IPA IV – razvoj ljudskih potencijala 6 5. IPARD – ruralni razvoj Kohezijska politika Ciljevi kohezijske politike Europske unije su poticanje gospodarskog razvoja i zaposlenosti najslabije razvijenih država članica kroz različite vrste ulaganja, a sa ciljem njihovog podizanja na razinu najrazvijenijih europskih regija (catching up) te rast zapošljavanja kroz jačanje konkurentnosti i privlačnosti pojedinih regija za poduzetnike i investitore. Također, kohezijskom politikom Europska unija želi ojačati globalnu konkurentnost svojega gospodarstva što predstavlja ostvarivanje ciljeva definiranih Lisabonskom strategijom i strategijom Europa 2020. Kohezijska politika se financira iz Strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) te Kohezijskog fonda.
  • Instrumenti kohezijske politike Strukturni fondovi Europski fond za regionalni razvoj Cilj Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) je ojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Europske unije uklanjanjem neravnoteže među regijama. ERDF podupire regionalni i lokalni razvoj radi njihova doprinosa svim tematskim ciljevima (konvergencije, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja te europske teritorijalne suradnje) postavljanjem podrobnih prioriteta. U postavljanju prioriteta, svaka država članica ima mogućnost vlastitog planiranja, ali uz koordinaciju s europskim strateškim dokumentima višeg reda. Ovisno o operativnim programima koje svaka zemlja članica definira, kroz ovaj se fond može financirati izravna pomoć investicijama u poduzeća, a posebno u mala i srednja poduzeća kako bi se stvorila održiva radna mjesta i povećala konkurentnost, infrastruktura povezana s istraživanjem i razvojem, telekomunikacijama, okolišem, energijom i prometom, kao i poduzetnička infrastruktura, ali i financijski instrumenti (fondovi rizičnog kapitala, fondovi za lokalni razvoj, i sl.) kao podrška regionalnom i lokalnom razvoju. Ovaj fond će biti i glavni izvor sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu u sljedećem periodu. Korisnik će sam morati sufinancirati projekt u iznosu od 50 – 60%, ovisno o specifičnim uvjetima koji će biti dani u natječaju. Konkurirati mogu mala i srednja poduzeća sa sjedištem u Hrvatskoj, s urednim poslovanjem i prihvatljivom djelatnostima u smislu uvjeta natječaja. Primjeri prihvatljivih aktivnosti su nabava novih tehnologija, uvođenje istraživanja i razvoja, ulaganja u inovativne proizvodnje s ciljem jačanja produktivnosti, smanjenje štetnog utjecaja na okoliš kroz promjene u proizvodnom procesu, ulaganja u opremu i objekte itd. Drugi dio natječaja će biti orijentiran na jačanje konkurentnosti u turizmu, kroz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i prateće komplementarne infrastrukture. 7
  • U skorijoj se budućnosti mogu očekivati i natječaji za znanost i inovacije, kroz koje se potiče suradnja visokoškolskih ustanova i instituta s poduzetnicima, ali i natječaji za poboljšanje poslovne infrastrukture. Taj je konkretan natječaj namijenjen javnom sektoru, ali s ciljem poboljšanja uvjeta rada malim i srednjim poduzećima kroz ulaganje u postojeće poslovne zone, pokretanje poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova, javne turističke infrastrukture, što znači da su krajnji korisnici upravo mala i srednja poduzeća. 8 Referentni izvori informacija: • Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije: http://www.mrrfeu.hr • Ministarstvo poduzetništva i obrta: http://www.minpo.hr • Ministarstvo gospodarstva: http://www.mingo.hr • Središnja agencija za financiranje i ugovaranje http://www.safu.hr/ Nemojte zaboraviti provjeriti novosti objavljene na stranicama razvojih agencija vaših županija. Europski socijalni fond Europski socijalni fond (ESF) glavni je financijski instrument Europske unije za ulaganje u ljude. Fondom se povećavaju mogućnosti zapošljavanja europskih građana, promiče bolje obrazovanje te poboljšava situacija najugroženijih osoba na rubu siromaštva. ESF pokriva ciljeve konvergencije te regionalne konkurentnosti i zapošljavanja. I ovaj je program izuzetno koristan poduzetnicima, iako se kroz njega ne mogu očekivati ulaganja u sredstva za proizvodnju, već se više bazira na razvoju i jačanju ljudskih potencijala. U novom programskom razdoblju, naglasak će biti na sljedeća četiri tematska cilja: • poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; • promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva; • ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te; • povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne administracije.
  • Referentni izvori informacija: • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – www.mrms.hr, www.ljudskipotencijali.hr • Hrvatski zavod za zapošljavanje – Odjel za financiranje i ugovaranje projekata Europ ske unije http://www.hzz.hr/dfc/ • Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih – Odjel za financiranje i  ugovaranje EU-programa - http://www.asoo.hr/defco/ Kohezijski fond Kohezijski fond sredstvo je pomoći za zemlje članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a zemalja članica Europske unije gdje spada i Hrvatska. U programskom razdoblju 2014. – 2020., Kohezijski fond će pomagati ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i prevenciju rizika, sva ulaganja u sektore vodoprivrede i zbrinjavanja otpada te u urbani razvoj. Za podršku će se kvalificirati i ulaganja u energetiku pod uvjetom da imaju pozitivan učinak na okoliš. Fond će nastaviti podržavati i ulaganja u energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije. U području prometa Kohezijski će fond uz mrežu TEN-T (Transeuropske transportne mreže) pridonijeti i ulaganjima u transportne sustave s malim udjelom ugljika te u gradski prijevoz. S obzirom da se radi o infrastrukturnim projektima velike vrijednosti, Kohezijski fond nije izravno područje na koje će aplicirati poduzetnici svojim projektima, ali se i oni mogu naći u ulogama ugovaratelja, tj. pružatelja određenih usluga, isporučitelja opreme ili izvođača radova. 9
  • OPERATIVNI PROGRAMI Republika Hrvatska je donijela četiri Operativna programa koji su osnovni okvir i temelj za korištenje sredstava Europske unije. To su: Operativni program „REGIONALNA KONKURENTNOST“ -  ilj je povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te potpora gospodarc stvu temeljenom na znanju. Operativni program „ZAŠTITA OKOLIŠA“ -  ilj je poboljšanje okolišne infrastrukture i kvalitete povezanih usluga. c Operativni program „PROMET“ -  ilj  je razvoj modernih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija. c 10 Operativni program „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“ -  ilj je poboljšanje efikasnosti tržišta rada, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalnog c uključivanja. Više informacija o Operativnim programima možete pronaći na internet stranici: www.strukturnifondovi.hr
  • Sektorski programi Europski fond za ribarstvo (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) Europski fond za ribarstvo (EFF) ili, od novog programskog razdoblja, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) instrument je Zajedničke ribarske politike (CFP – Common Fisheries Policy), čiji su ciljevi isti kao i kod CAP-a (Common Agricultural Policy). Osnovni cilj Europskog fonda za ribarstvo je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji, te povećanju raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama. Dodjeljuje se na temelju nacionalnih strateških planova (kao osnove za pregovore o detaljnijim operativnih programima) i operativnih programa (s konkretnim mjerama i financijskim planom za njihovo provođenje) zemlje članice. Referentni izvori informacija: • Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - http://www.apprrr.hr/ • Ministarstvo poljoprivrede – http://www.mps.hr Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za jamstva u poljoprivredi Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) stvoreni su kao instrument financiranja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (CAP – Common Agricultural Policy). U Hrvatskoj se nastavljaju na V. komponentu IPA programa – Ruralni razvoj ili IPARD. Ciljevi CAP-a su: • podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racional nog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog korištenja proizvodnih faktora, posebno radne snage; 11
  • •  siguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, osobito podizanje prio manja osoba koje se osobno bave poljoprivredom; • stabilizacija tržišta; • sigurnost opskrbe tržišta; • osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama. Kao smjernice za daljnje kretanje mogućnosti poduzetnika kroz EAFRD, možemo koristiti predložak dosadašnjeg IPARD programa, gdje su poduzetnici mogli ostvariti određena ulaganja kao korisnici bespovratnih sredstava (grant-ova) ili (pod)ugovaratelji putem sljedećih mjera: 12 MJERA 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice Korisnici ove mjere su Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba (OPG, obrt, pravne osobe - mikro, mala i srednja poduzeća te uz posebne uvjete i velika poduzeća.) SEKTORI ULAGANJA –  ektor mljekarstva s PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava, i/ili mliječnih ovaca i/ili mli–  ektor govedarstva s ječnih koza, objekata za tov goveda i/ili držanje krava dojilja –  ektor svinjogojstva (sustav krava-tele), objekata za držanje krmača, objekata s za držanje peradi uključujući opremu za sprječavanje širenja –  ektor peradarstva s bolesti ptica, objekata za držanje kokoši nesilica i/ili uzgoj –  ektor jaja s pilenki lake linije
  • SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA –  ektor voća i povrća - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapacites ta za stajski gnoj uključujući opremu za rukovanje i korište–  ektor žitarica i s nje stajskog gnoja uljarica -  laganja u izgradnju i/ili opremanje postrojenja za proizvodu nju energije iz obnovljivih izvora na farmi -  laganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije (uključujući u traktore) i opreme -  laganje u izgradnju i opremu za fiksno ograđivanje travu njaka -  laganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje grau đevina za obradu otpadnih voda, popratnih energetskih objekata, uključujući uređaje za obradu otpadnih voda i opremu za sprečavanje onečišćenja zraka -  laganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje stau klenika i plastenika za proizvodnju voća i povrća, te objekata za proizvodnju gljiva -  laganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pau kiranje voća/povrća/stolnog grožđa/gljiva -  laganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objeu kata za skladištenje voća i povrća, uključujući ULO hladnjače -  laganja u sustave za zaštitu od padalina u -  laganja u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih u nasada voća i stolnog grožđa 13
  • SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA -  laganja u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjavau nje na otvorenom za trajne nasade i površine pod povrćem, koristeći podzemne (izvori i bunari) i površinske vode (rijeke, jezera i akumulacije), izgradnja bunara - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladištenje i sušenje žitarica i uljarica (lista nije potpuna) MJERA 103 Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice 14 Korisnici ove mjere su obrti, trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV) uz dodatne uvjete. SEKTORI ULAGANJA –  ektor mlijeka i s mljekarstva, PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA -  laganja u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objekau ta za poslovanje s mlijekom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko na mliječnim farmama (gospodarstvima) i u sabiralištima mlijeka –  ektor ribarstva, s - ulaganja u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave –  ektor prerade s mesa, –  ektor prerade voća -  laganja u specijalizirana transportna vozila za prijevoz sis u i povrća, rovog mlijeka s dodatnom opremom –  ektor vinarstva, s - ulaganje u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
  • SEKTORI ULAGANJA –  ektor maslinovog s ulja PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA -  laganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih klaoniu ca, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravaka i preradu mesa -  laganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje cenu tara (sabirališta) za sakupljanje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi -  laganje u opremu za zbrinjavanje otpada i nusproizvoda u životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu riba, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, uključujući opremu za hlađenje, rezanje, sušenje, dimljenje i pakiranje proizvoda i zbrinjavanje nusproizvoda, uključujući i software - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje otpremnih centara i/ili centara za pročišćavanje živih školjkaša - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu (konzerviranje, sušenje, zamrzavanje) voća, povrća, maslina (isključujući maslinovo ulje), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja i gljiva, uključujući proizvodnju sokova, octa i voćnih vina (isključujući vino od grožđa) i proizvodnju ulja iz buča -  laganja u opremu za preradu grožđa, proizvodnju, čuvanje u i trženje vina u vinarijama -  laganje u opremu za preradu komine (pelete itd.) u 15
  • SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA -  laganje u laboratorijsku opremu za kemijske analize mau slinovog ulja -  laganje u opremu za preradu komine masline u -  laganje u opremu za preradu maslina i trženje maslinovog u ulja (lista nije potpuna) MJERA 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti 16 Korisnici mjere su fizičke i pravne osobe (isključujući udruge), u rangu mikro poduzetnika, u sustavu PDV-a, u 100% privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. SEKTORI ULAGANJA -  ektor ruralnog s turizma -  ektor tradicijskih s obrta -  ektor izravne s prodaje PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA - Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, poput smještajnih objekata (npr. apartmana, soba), objekata za pripremu i usluživanje hrane i pića, sanitarnih čvorova i drugih prostorija, uključujući objekte za držanje životinja u turističke svrhe, rekreaciju, turističke kampove, uređenje vanjskih površina (za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahačke staze) - Ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture (tradicijske stambene i gospodarske objekte)
  • SEKTORI ULAGANJA -  ektor slatkovodne s akvakulture - sektor usluga -  ektor prerade na s poljoprivrednim gospodarstvima -  ektor obnovljivih s izvora energije PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA - laganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje u objekata u kojima se obavlja djelatnost tradicijskih obrta, uključujući objekte u kojima se obavlja pakiranje i trženje proizvoda tradicijskih obrta - ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih/ribljih proizvoda i suvenira na poljoprivrednom gospodarstvu i proizvoda udruge/zadruge proizvođača u kojima gospodarstvo pripada kao član - ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za uzgoj slatkovodne ribe - laganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje u objekata za pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima: IT centara, radionica za popravak strojeva poljoprivredne i šumarske mehanizacije, dječjih vrtića, dječjih igraonica, sportskih i rekreacijskih centara za mlade i odrasle -  laganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objeu kata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka, mesa, ribe, voća, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva -  ostrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste P obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijska postrojenja za koja nositelj projekta ili proizvođač može ishoditi status povlaštenog proizvođača električne energije i koja su priključena na distribucijsku mrežu (lista nije potpuna) 17
  • Detaljnije se o mogućnostima i uvjetima prihvatljivih ulaganja, priznatim izdacima te posebnim uvjetima prijave treba informirati putem Pravilnika o prevdbi pojedine mjere te Vodiča za korisnike objavljenih na referentnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Što se tiče budućnosti ulaganja u ruralni razvoj, trenutno je u fazi programiranje i izrada procedura za sljedeće financijsko razdoblje, pa su vjerojetne i određene promjene, kako u procedurama prijave i provedbe, tako i u samim detaljima oko pojedinih mjera. Referentni izvori informacija: • Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – http://www.apprrr.hr/  • Ministarstvo poljoprivrede – http://www.mps.hr 18
  • Programi Unije Programi Unije zajednički su naziv za niz različitih aktivnosti koje dogovaraju i usvajaju članice Europske unije kako bi promicale suradnju među državama članicama Unije u sektorskim područjima povezanim sa zajedničkim politikama. Jednom dijelu Programa Unije pristupa se centralizirano, preko internetske stranice agencije Europske komisije ili same Europske komisije, kamo se i šalju projektni prijedlozi, dok se drugom dijelu Programa Unije pristupa decentralizirano, preko za to zadužene domaće agencije. Lista programa u tom se smislu svake godine ažurira. Programa Unije ima mnogo tj. pokrivaju različita područja. Oni koji su direktno povezani s malim i srednjim poduzećima su sljedeći: •  edmi okvirni program za istraživanje i razvoj – (FP7) - (Ministarstvo znanosti, obraS zovanja i sporta); • Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP): • komponenta Program za poduzetništvo i inovativnost (Ministarstvo gospodar stva); • komponenta Inteligentna energija Europe (Ministarstvo gospodarstva); • Komponenta Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnolo gije (Ministarstvo uprave, Uprava za e-Hrvatsku); •  rogram zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (Ministarstvo P rada i mirovinskog sustava); U novom programskom razdoblju 2014. – 2020. neki od programa Unije će se mijenjati, pa će tako: •  edmi okvirni program za istraživanje i razvoj i dio Okvirnog programa za konkurenS tnost i inovacije postati HORIZON 2020; 19
  • • Okvirni program za konkurentnost i inovacije, dio koji se ne odnosi na inovacije posta je COSME (Competitiveness of Enterprises and SMEs); • PROGRESS; EURES i European Progress Microfinance Facility bit će integrirani u jedan  Program za socijalne promjene i inovacije (PSCI); Referentne stranice: • http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=158. 20 Svaki program ima i svoju web stranicu sa svim podacima o natječajima i procedurama: • Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj - http://cordis.europa.eu/fp7/home_  en.html • Okvirni program za konkurentnost i inovacije - http://ec.europa.eu/cip/  • komponenta Program za poduzetništvo i inovativnost - http://ec.europa.eu/  cip/eip/ • komponenta Inteligentna energija Europe - http://ec.europa.eu/cip/iee/in dex_en.htm • Komponenta Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnolo gije - http://ec.europa.eu/cip/ict-psp/index_en.htm • Program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS -http://ec.eu ropa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=327
  • 2. EU FONDOVI ZA PODUZETNIKE Korisnik bespovratnih sredstava Poduzetnici u sredstvima iz EU fondova mogu sudjelovati u više uloga. Nositelj projekta ili korisnik bespovratnih sredstava kao i suprijavitelj (partner) ili povezana osoba u sličnom projektu prva je moguća uloga. Da bi neko malo ili srednje poduzeće sudjelovalo u projektu financiranom iz EU fondova, potrebno je osmisliti projekt sa specifičnim ciljevima, rezultatima i aktivnostima, različit od uobičajenog djelovanja poduzeća, pronaći odgovarajući natječaj i aplicirati. Tada se poduzetnici nađu u konkurenciji s brojnim drugim poduzećima koja apliciraju na isti natječaj, a sredstva se dodjeljuju na temelju unaprijed utvrđenih kriterija, po transparentnom (i dugotrajnom) postupku ocjenjivanja i ugovaranja. Primjer takvog projekta: Korisnik želi povećati konkurentnost svoje obiteljske pilane, što će postići tako da uloži u modernizaciju opreme, podigne kvalificiranost svojih zaposlenika, osigura standarde kvalitete i poboljša marketinške djelatnosti. Podugovaratelj Druga mogućnost pojavljivanja u natječajima je upravo pozicija „podugovaratelja“ – a to je mogućnost javljanja na natječaje koje u toku provedbe nekog projekta (grant ugovora) raspisuje nositelj ili suprijavitelj. Npr. u toku provedbe projekta jedna tvtka, udruga ili institucija koja ima Grant beneficiary (korisnik sredstava darovnice) poduzetnik Subcontracted (podugovoreni) Contracted (ugovoreni) 21
  • 22 ulogu nositelja projekta treba podugovoriti tiskaru za tisak promidžbenih letaka. U tom slučaju tiskara je „subcontractor“ ili podugovorena za pružanje određene usluge – u ovom slučaju tiska letaka. Takva podugovaranja postoje i za nabavku opreme (npr. kupnju računala - tada je „podugovoreni“ – tvrtka koja prodaje računalnu opremu, ili izvođenje radova – podugovoreni je tvrtka koja će adaptirati prostor, izgraditi kanalizacijski sustav i slično.
  • 23 Sve usluge, nabavka robe ili radovi potrebni za realizaciju projekta mogu biti predmetom ugovaranja ili podugovaranja. Dakle kod ugovora o pružanju usluga to mogu biti konzultanti, evaluatori, revizori, prevoditelji, struka koja pomaže u izradi tehničkih specifikacija i troškovnika npr. za građevinske radove ili složeniju opremu, nadzornici radova, računovođe, dizajneri, tiskare, ugostitelji, financijski savjetnici, prijevoznici, treneri (edukatori). Kod nabavke robe ili opreme, to su najčešće proizvođači ili distributeri, npr. prodavači računalne opreme, automobila, strojeva i mehanizacije, proizvođači i/ili prodavači namještaja, alata, uredskog pribora i naravno sve vrste izvođača građevinskih radova. Treća moguća uloga malih i srednjih poduzeća je sudjelovanje u natječajima za nabavu robe, izvođenje radova ili obavljanje usluga državnim tijelima ili agencijama. Primjer
  • takvog ugovaranja bi bila situacija kada država raspisuje natječaj za kupnju 20 osobnih automobila namijenjenih opremanju Ministarstva unutarnjih poslova, a vezano uz neke specifične zahtjeve poput nadzora granice ili nabavku neke opreme za sprječavanje krijumčarenja droge. Za natječaje na kojima poduzetnici mogu konkurirati svojim projektima za bespovratna stredstva, izvore informacija smo naveli uz svaki fond zasebno. 24 Iste adrese koje su spomenuta prilikom opisa raspoloživih fondova, vrijede i za praćenje natječaja u kojima se poduzetnici javljaju za određene poslove. Primjerice, ukoliko na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje želite provjeriti da li postoji neki aktualni natječaj za isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga, već na naslovnici putem poveznice „natječaji“ doći ćete do jednostavne tražilice koja vas upućuje na četiri različite vrste ugovora (darovnice, radove, robu i usluge). Slične pretraživače imaju i stranice svih drugih ugovornih tijela. Neće međutim, svi natječaji za izvođenje robe, radova ili usluga biti objavljeni na internetskim stranicama. Natječaji manje vrijednosti provode se ili putem jednostavnog istraživanja tržišta i pregovora s najboljim ponuditeljem, ili putem pozivnog natječaja, gdje nositelj projekta poziva minimalno tri tvrtke da pošalju ponude, bez uključene javnosti. Financijski pragovi (thresholds) mogu varirati, ovisno koja se procedura javne nabave primjenjuje i tko je obveznik javne nabave. Također treba naglasiti kako u slučaju dobivanja bespovratnih sredstava i sami poduzetnici postaju obveznicima javne nabave, a pravila provedbe javne nabave (npr. hrvatski Zakon o javnoj nabavi, PRAG 2012, PRAG 2013 ili posebna pravila) mogu varirati, ovisno o tome što definira Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.
  • 3. ŠTO JE PROJEKT Pojam projekta U službenom priručniku za Upravljanje projektnim ciklusom stoji kako je projekt „niz aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog roka i s određenim proračunom“. Da bi se neka aktivnost ili intervencija mogla nazivati projektom, bez obzira na definicije i potencijalne razlike u pristupu istoj problematici, mora imati nekoliko osnovnih karakteristika: •  efinirani datum početka i kraja D •  edinstveni rezultat J •  efinirani obuhvat, konačan proračun i pridruženi resursi. D •  ije rutinski posao / potpora /održavanje / operacije N Osnovne značajke projekta Projekti koji se prijavljuju na financiranje iz fondova EU-a općenito trebaju zadovoljavati tri osnovna kriterija: 1. Relevantnost Projekti koje predložimo za financiranje trebaju biti relevantni na nekoliko razina: •  elevantni prema smjernicama za natječaj za bespovratna sredstva i ciljevima oper rativnog programa u sklopu kojeg je natječaj objavljen, odnosno naš projekt treba doprinositi ciljevima i prioritetima natječaja te rješavati one probleme zbog kojih se natječaj i raspisao; 25
  • • relevantni prema strateškim ciljevima zadanim višim razinama u odnosu na naše projekt: ciljevima i prioritetima definiranim u našim lokalnim, regionalnim i nacionalnim te sektorskim strategijama; •  elevantni prema potrebama i ograničenjima ciljnih skupina kojima su namijenjeni i/ r ili problemima područja na kojima se provode – naši projekti moraju rješavati stvarne, dobro analizirane probleme i potrebe, a ne biti izmišljeni kako bi se došlo do sredstava. 2. Izvedivost 26 Projekti koje planiramo moraju biti izvedivi uzevši u obzir tri ograničenja koja se nameću samom definicijom projekta: aktivnosti u svojoj sveukupnosti moraju moći postići zadani cilj, taj cilj mora biti dostižan u nekom ograničenom vremenu trajanja projekta te s ograničenim resursima (ljudskim i materijalnim). To znači da treba naći pravi omjer između ambicioznosti (i možda želje da se dobiju dodatni bodovi na ocjenjivanju projekta u ime velikih i značajnih rezultata koje će projekt postići) i činjenice da naši projekti moraju dovesti do neke bitne, pozitivne promjene (pa stoga njima ne bismo smjeli predložiti nešto što već ionako rutinski obavljamo ili jednostavne aktivnosti rastezati na neprimjereno dugo vremena). Moramo zapamtiti da jednim projektom ne možemo riješiti sve probleme. Važan dio izvedivosti projekta su upravljački, tehnički, operativni i financijski kapaciteti poduzeća koje se javlja na natječaj. Čak i najbolje ocijenjeni projekti neće biti ugovoreni, ako svi navedeni kapaciteti nisu na zadovoljavajućoj razini. 3. Održivost I na kraju, održivost se očekuje od svakog projekta koji se financira europskim fondovima. Održivost znači da će naš projekt imati dugoročan utjecaj na situaciju te da će rezultati koje smo postigli kroz njegovu provedbu nastaviti postojati i nakon što financiranje prestane te se po mogućnosti proširiti na nove investicije, ili jednostavno rezultirati boljom pozicijom na tržištu.
  • Održivost u investicijskim projektima bi trebala biti usko vezana s financijskim ocjenama ulaganja (financijskim i ekonomskim pokazateljima), pa uz projekte kojima kandidiraju mala i srednja poduzeća kao dodatan dokument često treba priložiti i poslovni plan ili investicijsku studiju. Osnovna obilježja bespovratnih sredstava - grantova Bespovratna sredstva iz EU fondova javna su sredstva iz pretpristupnih programa i budućih strukturnih instrumenata dodijeljena putem natječaja najboljim projektnim prijedlozima. Naziv „bespovratno“ često dovodi do zablude u javnosti s obzirom na to da je riječ o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo ako se potroše u skladu s pravilima ugovora. U suprotnom, itekako su povratna. Projekti koji se financiraju bespovratnim sredstvima moraju imati javne, a ne privatne koristi odnosno učinke, pridonose općem interesu i izravno pomažu u rješavanju problema koje je prijavitelj identificirao u ciljnoj skupini projekta, čak i ako se radi o direktnoj investiciji, tj. nabavci opreme za neko poduzeće. Postoji nekoliko osnovnih obilježja grant shema. Neprofitnost Svaki je grant namijenjen isključivo pokrivanju prihvatljivih troškova. Troškovi se prethodno definiraju u detaljnom proračunu projekta koji je dio grant ugovora. Iz granta se ne smije izravno, za vrijeme trajanja projekta, generirati profit, tj. ukoliko dođe do sličnih aktivnosti, iznos će se odbiti od sredstava darovnice. To se naravno ne odnosi na razdoblje koje ću uslijediti nakon završetka implementacije. Jednaki tretman Procedure dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima moraju biti potpuno nepristrane. To znači da sve pristigle projektne prijedloge ocjenjuju članovi odbora za ocjenjivanje koje je odobrilo akreditirano ugovorno tijelo. 27
  • U sastavu odbora često su i neovisni vanjski procjenitelji, a pri ocjenjivanju koriste se u natječaju prethodno objavljeni kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, partnera, aktivnosti i troškova. Ti se kriteriji, uključujući i detaljne obrasce za ocjenjivanje, objavljuju u natječajnom dokumentu odnosno pozivu za dostavu projektnog prijedloga. Nekumulativnost Za jedan projekt prijavitelj smije dobiti samo jedan grant. Ako se s istom aktivnošću natječe na više natječaja iz javnih sredstava, samo s jednim ugovornim tijelom smije potpisati ugovor o bespovratnim sredstvima. Neretroaktivnost Bespovratna sredstva iz proračuna koji je dio grant ugovora obično smiju pokriti samo troškove nastale nakon potpisivanja grant ugovora. 28 U uvjetima članstva u Europskoj uniji, dakle u Strukturnim fondovima, ovo će se pravilo možda promijeniti u korist pokrivanja nekih troškova unaprijed, dakle i prije potpisa ugovora, ovisno o pregovorima koje će Republika Hrvatska obaviti s Europskom komisijom. Sufinanciranje Uobičajeno je da grant nikad ne pokriva u stopostotnom iznosu sve troškove koji nastaju u projektnim aktivnostima, odnosno da prijavitelj mora sufinancirati projekt. Po pristupu Europskoj uniji i pri korištenju Strukturnih fondova, postotak vlastitog sufinanciranja bit će viši i kretat će se od 15% do 50%. Kako biste sigurno zakoračili u svijet projekata, potrebno je strateški razmišljati, biti fleksibilan u smislu reorganizacije uloga u organizaciji, otvoren za nove pristupe poslovanju, te prije svega biti odgovoran u provođenju propisanih procedura provedbe.
  • 4. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM Upravljanje projektnim ciklusom (Project cycle management – PCM) je skup alata kojima se koristimo pri planiranju i provedbi projekata, a s ciljem povećanja kvalitete samih projekata, njihove provedbe, te izbjegavanja najčešćih pogrešaka. Karakterizira ga korištenje pristupa logičke matrice kao skupa alata za planiranje i upravljanje projektima. Faze upravljanja projektnim ciklusom: PROGRAMIRANJE EVALUACIJA PROVEDBA 29 IDENTIFIKACIJA FORMULIRANJE
  • Programiranje U fazi programiranja se analiziraju problemi i potrebe kako na nacionalnoj tako i na razini određenog područja, te se na temelju toga prepoznaju mogućnosti i ograničenja nužna za kvalitetnu pripremu projekata. Prikupljaju se i podaci te definiraju ciljevi Identificiranje Analiziraju se potrebe i problemi te načini njihovog rješavanja od strane samih korisnika. Prepoznaju se ideje za potencijalne projekte, te se analizira koliko će projekti biti izvedivi. Analiziraju se i svi dionici u projektu Formuliranje Ovu fazu karakterizira izrada projektnog prijedloga. Definiraju se opći i specifični cilj(evi), rezultati, aktivnosti, ciljne skupine, proračun, načini praćenja i vrednovanja projekta, rizici, izvedivost projekta, održivost... 30 (Financiranje) U novim teorijama projektnog ciklusa se ne smatra fazom, pošto je to konkretni čin potpisivanja ugovora. Provedba (implementacija) Provedba projektnih aktivnosti u skladu s obvezama definiranim ugovorom kako bi se ostvarili unaprijed definirani rezultati i ciljevi. Podjela zaduženja unutar projektnog tima i praćenje te izvještavanje o ostvarenom Vrednovanje (evaluacija) Procjena koliko je stvarna provedba projekta bila u skladu s planiranim, te jesmo li postigli željene ciljeve. Ova faza nam pomaže da sagledamo što je učinjeno dobro, a što loše i to sve primijenimo u budućoj fazi identifikacije
  • PRISTUP LOGIČKOG OKVIRA Pristup logičkog okvira je metodologija planiranja, izrade, vođenja i evaluacije programa ili projekta. Pomaže nam u definiranju i provjeri logičnosti postavljenih ciljeva i odnosa među njima te kontroli ostvarenja postavljenih ciljeva. Ovim pristupom sagledavamo i čimbenike izvan projektnog okvira koji mogu utjecati na uspješnu provedbu. Pristup logičkog okvira je razvijen 1969. godine, a prva ga je počela koristiti Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) s ciljem poboljšanja upravljanja projektima. Europska komisija ga koristi od 1992. godine. Pristup logičkog okvira je metodologija izrade projekata, a njen proizvod je logička matrica, dokument koji povezuje aktivnosti s rezultatima i ciljevima. Logička matrica sadrži: - hijerarhijski prikaz ciljeva (intervencijska logika projekta) - pretpostavke (vanjske utjecaje) bitne za uspješnu provedbu projekta - pokazatelje uspjeha projekta - izvore provjere postignuća projekta - sredstva provedbe (projektni tim, oprema…) - troškove projekta Faze pristupa logičke matrice: a. Faza analize 1. Analiza dionika Analitički proces kojim utvrđujemo sve dionike projekta (dionici su svi oni na koje utječu projektne aktivnosti i koji na bilo koji način mogu utjecati na projekt u pozitivnom ili negativnom smislu) , njihove interese i potrebe, njihovo mišljenje o projektu i motivaciju za sudjelovanjem. Pomaže nam da spoznamo tko su saveznici, a tko protivnici projekta i kako da povećamo tj. smanjimo njihov utjecaj. 31
  • 2. Analiza problema Alat za izradu projekta pomoću kojega se identificiraju glavni problemi i potrebe korisnika, te se uspostavljaju uzročno - posljedične veze među njima. Na ovaj način dobivamo negativni prikaz postojeće situacije u obliku grafičkog prikaza uzročno – posljedičnih veza nekog problema - prikaz u obliku stabla (problemsko stablo), kod kojega korijenje predstavlja uzroke, a grane probleme. Ograničena turistička ponuda u XY području Rekreativni turizam s (obje) strane granice je niske kvalitete 32 Postojeće biciklističke staze ne privlače dovoljno turista i biciklista Posojeća infrastuktura loše je održavana Zastarjele oznake na biciklističkim ... stazama... Sl.1 problemsko stablo Ne postoji zajednička promocija turističke ponude Nepostojanje zajedničke promotivne strategije ... Niska razina znanja turističkih djelatnika o prekograničnoj ponudi ...
  • 3. Analiza ciljeva Analizom ciljeva opisujemo moguća rješenja postavljenih problema u realizaciji projekta, definiramo hijerarhiju ciljeva te grafički prikazujemo odnos sredstava i ciljeva. Na jednostavan način sve one negativne situacije iz problemskog stabla pretvaramo u pozitivne tvrdnje – ciljeve. Zbog toga se ovaj grafički prikaz naziva stablo ciljeva. Povećana kvaliteta turističke ponude u XY području Unaprijeđena kvaliteta rekreativnog turizma u (prekograničnom/pograničnom) području 33 Povećana aktivnost postojećih biciklističkih staza za turiste Unaprijeđena postojeća infrasturktura biciklističkih staza Postavljene oznake... Sl.2 stablo ciljeva ... Povećana svijest o turistučkoj ponudi u (prekograničnom/pograničnom) području Izrađena zajednička promotivna strategija... ...
  • 4. Analiza strategije Odabir strategije koja će se koristiti za postizanje ciljeva tj. odluka koji će se ciljevi (opći i specifični-svrha) uključiti u projekt, a koji nećemo ni pokušavati ostvariti (jer nemamo dovoljno stručnosti, sredstava, vremena, nisu primjereni za našu ciljnu skupinu, područje provedbe, neostvarivi su i sl.) b. Faza planiranja 1. Izrada logičke matrice 2. Izrada plana aktivnosti 3. Izrada proračuna 34 Logička matrica je alat koji prikazuje sve ključne informacije o projektu te prikazuje uzročno - posljedične veze između aktivnosti, rezultata i ciljeva projekta. Sadrži hijerarhijski prikaz ciljeva (intervencijska logika projekta), pretpostavke (vanjske utjecaje) bitne za uspješnu provedbu projekta, pokazatelje uspjeha projekta, izvore provjere postignuća projekta, sredstva provedbe (projektni tim, oprema…) te troškove projekta. Logika intervencije/ narativni dio Opći cilj Provjerljivi indikatori/ pokazatelji Izvori provjere Koji je opći cilj kojemu doprinosi svrha projekta? Koji indikatori su Koji su izvori povezani uz opći informacija cilj? za navedene indikatore? Pretpostavke i rizici
  • Logika intervencije/ narativni dio Provjerljivi indikatori/ pokazatelji Izvori provjere Pretpostavke i rizici Specifični cilj/ svrha Koja je svrha projekta koja doprinosi općem cilju? Koji indikatori nam pokazuju da je ostvarena svrha? Koji su izvori informacija za navedene indikatore? Koji su vanjski utjecaji i čimbenici (nevezani za provoditelje projekta) potrebni da bi se postigli ciljevi? Rezultati Koji su rezultati projekta? (brojčani prikaz) Koji su izvori informacija za navedene indikatore? Koji vanjski utjecaji i čimbenici trebaju biti ostvareni za postizanje rezultata? Koji su troškovi navedenih aktivnosti? Koji vanjski utjecaji i čimbenici trebaju biti ostvareni da možemo početi provoditi aktivnosti projekta? Aktivnosti Koji indikatori pokazuju da su ostvarene aktivnosti dovele do rezultata? Koje aktivnosti Koji resursi nam ćemo poduzeti trebaju da bismo proveli navedene kako bismo aktivnosti (ljudi, ostvarili oprema, usluge, rezultate? (potrebno ih je prostor…)? grupirati) Sl. 3 -Logička matrica 35
  • Intervencijska logika Opći cilj: ne ostvaruje se izravno kroz provedbu projekta nego doprinosi ostvarenju politika u pojedinim sektorima. Za njegovo ostvarenje nije dovoljan samo jedan projekt, nego niz sličnih projekata Specifični cilj (svrha): Ostvarujemo ga provedbom projekta i od njega ciljna skupina ima izravne koristi. Rješava naš glavni problem. Rezultati: Rezultati proizlaze iz određenih aktivnosti i doprinose ostvarenju svrhe projekta. 36 Aktivnosti: Aktivnosti projekta su sve ono što moramo poduzeti kako bi se ostvarili očekivani rezultati. Pretpostavke i rizici Pretpostavke i rizici su svi vanjski utjecaji na koje voditelj projekta ne može utjecati, a koje mogu utjecati na provedbu. Pri pisanju projekta potrebno je prepoznati sve vanjske utjecaje i u projekt ugraditi mehanizme za njihovo izbjegavane ili ublažavanje. Indikatori/ pokazatelji Indikatori prikazuju ciljeve i rezultate projekta na mjerljiv način (kvantiteta, kvaliteta, ciljna skupina, vrijeme). Pomoću njih provjeravamo jesmo li ostvarili planirano te na koji način ćemo provjeriti naša postignuća. Izvori provjere Služe nam za provjeru jesu li indikatori stvarno mjerljivi i na koji način možemo pronaći podatke o postizanju ciljeva i rezultata projekta. Neki od izvora provjere su: statistika,
  • izvještaji, liste sudionika, fotografije i sl. Putem njih provjeravamo tko prikuplja informacije, na koji način ih prikuplja i koliko često. Opis projekta 1 2 3 4 Opći cilj Svrha Rezultati Objektivno provjerljivi indikatori 8 Izvori provjere Pretpostavke 9 10 11 7 12 13 6 Aktivnosti Sl. 4 - redoslijed popunjavanja logičke matrice 5 37
  • 5. PRORAČUN PROJEKTA Što je proračun projekta ? Proračun projekta predstavlja novčanu vrijednost aktivnosti projekta. Pri izradi proračuna moramo voditi računa o nekoliko činjenica: - Proračun mora biti opravdan tj. predložena financijska sredstva moraju biti neophodna da biste realizirali aktivnosti projekta, -  roračun mora biti realan tj. iskazane cijene proizvoda moraju biti u iznosu do kojeg P ste došli nakon detaljnog istraživanja tržišta te predstavljaju uobičajenu cijenu za neki proizvod, robu ili uslugu, 38 -  proračunu moraju biti zastupljeni prihvatljivi troškovi. Koji je trošak prihvatljiv deU finirano je ugovorom u čl. 14 Općih uvjeta ugovora. Neprihvatljivi trošak u okviru IPA programa su: • dugovi i usluge tužbe;  • odredbe za gubitke i potencijalnu buduću odgovornost;  • kamate duga;  • troškovi traženi od strane korisnika i pokriveni od strane drugog programa rada ili akcije; •  abava zemljišta ili građevina, osim gdje je neophodno za izravnu provedbu n Projekta, u kojem slučaju vlasništvo mora biti preneseno na krajnjeg korisnika i/ili lokalnog partnera, najkraće do završetka Projekta; • gubitci razmjene valuta;  • PDV; •  rediti trećim stranama, osim ako je drugačije određeno u Posebnim uvjetima. k
  • -  roračun mora biti izražen u eurima. Preporuča se zaokruživanje iznosa unesenog u P proračun na cijeli broj, - „In kind“ doprinos (tj. doprinos projektu u naturi – vrijednost volonterskog rada, vrijednost korištenja opreme i sl.) se ne unosi u tablicu proračuna niti se smatraju sufinanciranjem projekta. U proračun se unose iznosi za koje postoji novčani tijek tj. postoji dokaz o plaćanju sa računa nositelja ili suprijavitelja, -  ri izradi proračuna u tablicu se unosi financijska vrijednost cijelog projekta zajedno P sa vašim sufinanciranjem. Nije potrebno navoditi koji ćete dio troškova vi sufinancirati, već se unosi samo postotak sufinaciranja. BITNO: Pri apliciranju vodite računa o tome da imate dostatan iznos za sufinanciranje projekta (ovisno o natječaju obveza sufinanciranja može iznositi od 5 do 50%) te predfinanciranje projekta. Izrada proračuna Proračun projekta predstavlja Excell tablicu koja sadrži tri lista: • Proračun projekta • Opis proračuna te • Izvore financiranja. a) Proračun projekta Proračun projekta je podijeljen na 6 glavnih kategorija (budget headings) od kojih je svaka razdijeljena na potkategorije. Pri razradi troškova možete slobodno unositi nove retke te vodite račune da svaku stavku numerirate odgovarajućim brojem. Osim ove promjene, nikakve druge promjene nisu dopuštene. 39
  • Prvi stupac na ovom listu objašnjava vrstu troška te je potrebno u ovaj stupac navesti točan opis troška. Nakon toga unosimo jedinicu mjere za svaki trošak, broj jedinica te cijenu jedne jedinice kao i ukupni iznos za pojedinu stavku (unosite u svaku ćeliju odgovarajuću formulu). Prvi dio tablice se odnosi na cjelokupni projekt, a drugi za troškove prve godine projekta (unosi se samo ako projekt traje duže od godinu dana ). I LJUDSKI POTENCIJALI 40 U ovu kategoriju unosimo plaće i honorare za tehničko i administrativno osoblje koje radi temeljem ugovora o radu (djelu u izuzetnim slučajevima) kod nositelja ili suprijavitelja (dakle, ne vanjske stručnjake). U prvu kolonu unosimo naziv radnog mjesta, postotak radnog vremena te poslodavca. U iznos plaće unosimo u cjelokupnom bruto 2 iznosu bez obzira na postotak radnog vremena, a iznos mjeseci određujemo ovisno o postotku radnog vremena. Pri popunjavanju ovog dijela proračuna posebnu pozornost treba obratiti na uključenost državnih službenika s obzirom da oni ne mogu dobiti plaću iz sredstava IPA-e, već se njihova plaća smatra sufinanciranjem. U prvu kategoriju se unose i dnevnice – per diem. Za razliku od dnevnica koje se isplaćuju po Zakonu RH, njihov iznos određuje Europska komisija na stranici: http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/documents/perdiem_201007_version_to_be_published.pdf Dnevnica pokriva troškove noćenja, prehrane i lokalnog prijevoza i može se isplatiti samo ukoliko osoba kojoj se isplaćuje dnevnica ima trošak noćenja. Također pri isplati ovih dnevnica treba voditi računa o hrvatskom sustavu oporezivanja dnevnica i prava na isplatu dnevnica.
  • II PUTNI TROŠKOVI U svrhu provedbe projektnih aktivnosti odobreno je korištenje službenog i privatnog vozila te javnog prijevoza. Pri opisu proračunske linije potrebno je detaljno navesti broj putovanja i destinaciju. U slučaju korištenja vozila, jedinica mjere je km – za privatno vozilo odobreni iznos je najčešće 0,25 eura po km, ali može biti i viši ukoliko to odobri ugovorno tijelo. Za službeno vozilo obično se odobrava prosječna cijena potrošnje goriva po km i trošak se pravda evidencijom korištenja službenog vozila i računima goriva. Za korištenje javnog prijevoza jedinica mjere je ili „per flight“ za zrakoplov ili „per ticket“ za autobus ili vlak. III OPREMA I ROBA U ovaj dio se unosi trošak opreme ili namještaja. Obvezno je pri izradi proračuna napraviti istraživanje tržišta te nije dopuštena nabavka rabljene opreme. IV LOKALNI URED Troškovi ureda i režija su prihvatljivi i unose se u ovu kategoriju samo u slučaju kada se za potrebe projekta otvara novi ured koji će se koristiti samo za provedbu aktivnosti projekta. V OSTALI TROŠKOVI/ USLUGE U peti dio tablice se unose ostali troškovi, a to su u većini slučajeva nabavka roba te ugovaranje usluga/radova koje ćete ugovoriti tijekom procesa sekundarne nabave (vidite dio provedbe projekta). Ukoliko je sufinanciranje EU više od 100.000 eura u ovom dijelu je potrebno predvidjeti i trošak revizije. VI OSTALO Često se u ovaj dio unose troškovi građevinskih radova. Ukoliko ste koji trošak unijeli u pogrešnu kategoriju to neće rezultirati odbijanjem projekta, već će se izvršiti ispravka tijekom procesa „čišćenja proračuna“. 41
  • VII REZERVA (CONTIGENCY) Rezerva se koristi za nepredvidive troškove u iznosu od 5% od stavke 7 (izravni prihvatljivi troškovi). S obzirom da se može koristiti samo uz prethodno odobrenje ugovornog tijela, rijetko se koristi (npr. za nepredviđene situacije tijekom građevinskih radova). VIII ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI Administrativni troškovi u iznosu max. 7% stavke 9 (ukupnih izravnih troškova) se koriste za pokrivanje tzv. indirektnih ili općih troškova koji osiguravaju provedbu projekta (npr. najam ureda, režijski troškovi, različite edukacije). Ovi troškovi se ne mogu koristiti za pokrivanje troškova projekta niti se mogu realocirati u tu svrhu. Navode se u ukupnom iznosu i nije ih potrebno pravdati pri podnošenju izvješća. Potrebno je ipak evidentirati i čuvati dokaze o potrošnji (račune) u slučaju revizije. 42 NAČIN UNOŠENJA TROŠKOVA Pri ispunjavanju tablice proračuna, trošak se može upisivati na sljedeći način: UNIT COST (jedinični troškovi): pokriće svih ili pojedinih specifičnih kategorija prihvatljivih troškova koje su jasno unaprijed definirane referirajući se na iznos po jedinici. LUMP SUM (paušalni iznos): načelno pokriće svih ili pojedinih specifičnih kategorija prihvatljivih troškova koje su jasno unaprijed identificirane. FLAT RATE (financiranje u fiksnom iznosu): pokriće specifičnih kategorija prihvatljivih troškova koje su jasno identificirane primjenom postotka koji je određen ex ante (prije početka provedbe projekta).
  • Budget for the Action All Years Unit # of Costs rate units (in EUR) (in EUR) Costs Unit 1.  uman Resources H 1.1 Salaries (gross salaries including social security charges and other related costs, local staff)4 1.1.1 Technical                 12 2.000 24.000       150 3 450         24.450   30 100 3.000             2%       3.000 1.500       1.1.2 Administrative/ support staff 1.3 Per diems for missions/travel5 UNIT COST per month   1.3.1 Abroad (staff assigned to the Action) 1.3.2 Local (staff assigned to the Action) Subtotal Human Resources 2. Travel6 2.1 International travel 2.2 Local transportation Subtotal Travel 4. Local office 4.1 Vehicle costs 4.2 Office rent 4.3 Consumables - office supplies UNIT COST per diem     UNIT COST Per month   FLAT RATE Per month Per month Per month 43
  • 4.4 Other services (tel/fax, electricity/heating,  maintenance) Subtotal Local office 5. Other costs, services8 5.1 Publications9 5.2 Studies, research9 Subtotal Other costs, services Per month             LUMP SUM               1.500          3.000     3.000 a) Opis proračuna 44 Opis proračuna služi za detaljno pojašnjenje troška te se sastoji od tri kolone: prva kolona (Expenses) je identična prvoj koloni proračuna. Druga kolona (Clarification of a budget line) sadrži detaljan opis troška (opis posla djelatnika, opis potrebne opreme i zašto je potrebna i sl.) te je potrebno navesti i broj (eve) aktivnosti na koje se konkretni trošak odnosi. U trećoj koloni (Justification of expenses, estimation) se navodi izračun navedenog troška te izvore određenih cijena (npr. tri ponude, platna lista i sl.). b) Izvori financiranja U treću tablicu se upisuju iznosi sufinanciranja iz EU programa te sufinanciranje nositelja i suprijavitelja, ukupni iznos projekta te postotak sufinanciranja EU. Iznosi se upisuju na dvije decimale. Vodite računa da su iznosi koje ovdje navodite identični iznosu u proračunu te iznosu koje upisujete u aplikaciji.
  • PRIMJER TABLICE PRORAČUNA ZA KORIŠTENJE STRUKTURNIH FONDOVA (Prilog 1.) PRILOG ZA PROJEKTE KOJI GENERIRAJU PRIHODE 1. Naziv projekta Upišite naziv projekta koji ste naveli u prijavnom obrascu Opći A. dio / Opće informacije o projektu / Naziv projekta ZADANI 2. Kategorije ulaganja ISPIS Ostala javna infrastruktura 15 Označite samo one kategorije ulaganja koje se tiču vašeg projekta 3. Razdoblje provedbe projekta Broj mjeseci potrebnih za provedbu projekta 24 Navedite broj mjeseci potrebnih za provedbu projekta. Broj mjeseci treba odgovarati broju mjeseci navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio. / Raspored provedbe projekta 4. Prihvatljivi troškovi projekta Upišite iznos prihvatljivih troškova projekta za svaku stavku proračuna. Ukupan iznos prihvatljivih troškova treba odgovarati iznosu navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio / 1. Ukupno prihvatljivi troškovi Stavke proračuna projekta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 A Stavke proračuna projekta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 B C 6. Prihodi projekta Upišite iznos planiranih prihoda iz točke 5. Financijska analiza Studije izvedivosti. Planirane prihode rasporedite po ponuđenim kategorijama 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0 00 0,00 1 2 3 4 5 0 00 0,00 0 00 0,00 0 00 0,00 0 00 0,00 0 00 0,00 Referentno razdoblje 5. Neprihvatljivi troškovi projekta Upišite iznos neprihvatljivih troškova projekta za svaku stavku proračuna. Ukupan iznos neprihvatljivih troškova treba odgovarati iznosu navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio. / 2. Neprihvatljivi troškovi Zemljište Nekretnine Nematerijalna imovina Troškovi sudionika za nematerijalnu imovinu Izgradnja Oprema Promidžba i vidljivost Križno financiranje ERDF (3) Križno financiranje ESF (5,6) Amortizacija Opći troškovi UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI UKUPNO PRIHVATLJIVI Referentno razdoblje Ukupno po stavkama 0,00 0,00 0,00 Zemlj ište Nekretnine Nematerij alna imovina imovinu Izgradnj a Oprema Promidžba i vidlj ivost Križno financiranje ERDF (3) Križno financiranje ESF (5,6) Amortizacij a Opći troškovi UKUPNO NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI PROJEKTA UKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA: Ukupno po stavkama 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1 2 3 4 5 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 45
  • navedenom u obrascu Opći A. dio / 1. prijavnom Ukupno prihvatljivi obrascu Opći A. dio. / 2. troškovi Upišite iznos Neprihvatljivi troškovi neprihvatljivih troškova projekta za svaku stavku proračuna. Ukupan iznos neprihvatljivih troškova treba odgovarati iznosu navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio. / 2. Neprihvatljivi troškovi 5. Neprihvatljivi troškovi projekta Upišite iznos neprihvatljivih troškova projekta za svaku stavku proračuna. Ukupan iznos neprihvatljivih troškova treba odgovarati iznosu navedenom u prijavnom obrascu Opći projekta 6. Prihodi A. dio. / 2. Neprihvatljivi troškovi 6. Prihodi projekta Upišite iznos planiranih prihoda iz točke 5. Financijska analiza Studije izvedivosti. Planirane Upišite iznos planiranih prihoda prihode rasporedite po ponuđenim kategorijama iz točke 5. Financijska analiza Studije izvedivosti. Planirane prihode rasporedite po ponuđenim kategorijama 6. Prihodi projekta Upišite iznos planiranih prihoda iz točke 5. Financijska analiza Studije izvedivosti. Planirane prihode rasporedite po ponuđenim kategorijama 7. Opera�vni troškovi projekta Upišite iznos planiranih operativnih troškova projekta iz j točke 5. Financijska analiza Studije izvedivosti. Planirane operativne troškove rasporedite po ponuđenim kategorijama 7. Opera�vni 7. Opera�vni troškovi projekta troškovi projekta 8. Ostatak vrijednos� Upišite iznos planiranih operativnih troškova projekta iz ulaganja točke 5. Financijska Upišite iznos planiranih j analiza Studije izvedivosti. Planirane operativnih troškova projekta iz operativne troškove rasporedite Upišite ostatak vrijednosti po jponuđenim kategorijama ulaganja analiza točke 5. Financijska na kraju referentnog razdoblja za svaku stavku Studije izvedivosti. Planirane njenoj proračuna neovisno o prihvatljivosti operativne troškove rasporedite po ponuđenim kategorijama 46 8. Ostatak vrijednos� ulaganja 9. Stopa Upišite ostatak vrijednosti sunanciranja ulaganja na kraju referentnog razdoblja za svaku stavku proračuna 8. Ostatak neovisno o njenoj prihvatljivosti vrijednos� ulaganja10. Izračun nancijskog jaza Upišite ostatak vrijednosti ulaganja na kraju 9. Stopa referentnog sunanciranja razdoblja za svaku stavku proračuna neovisno o njenoj prihvatljivosti 10. Izračun nancijskog jaza 6 Oprema 0,00 Op ema stavkama0,00 1 2 Promidžba irvidljivost Zemlj ište 0,00 Križno financiranje ERDF vidlj ivost 0,00 Promidžba i (3) Nekret financiranje ESF (5,6) 0,00 Križno nine 0,00 Križno financiranje ERDF (3) ,,00 Nema izrici n 0 Amortteaj ajlaa imovina 0 00 imov t oškovi 0, OpćiinruKrižno financiranje ESF (5,6)00 0,00 Izgradnj a PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 0 00 UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 0,00 0,00 0 00 0,00 0 00 0,00 Oprema mortizacij a 0,00 A Promidžba i vidlj ivost 0,00 Referentno razdoblje Opći troškovi Križno financiranje ERDF (3) 0,00 Stavke proračuna projekta Križno financiranje ESFNEPRIHVATLJIVI 0,00 UKUPNO (5,6) Ukupno po,00 Amortizacij a 0 TROŠKOVI PROJEKTA stavkama0,00 1 2 Opći troškovi Zemlj ište 0,00 UKUPNO NEPRIHVATLJIVI UKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA: Ne Oe nine TRkrŠtKOVI PROJEKTA 0,00 0,00 0,00 Nemater alna imovin 0,00 UKUPNIijTROŠKOVIaPROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 imovinu 0,00 Izgradnj a 0,00 Oprema 0,00 Referentno razdoblje Promidžba i vidlj ivost 0,00 Kategorija prihoda Ukupno po Križno financiranje ERDF (3) 0,00 kategoriji 0,00 1 2 Križno financiranje ESF (5,6) 6 7 1 8 7 2 9 80 3 1 4 11 9 5 A 6 10 7 11 8 9 1 B0 11 1 C 2 B 3 C 4 5 6 7 8 9 10 11 1 2 B Amortizaciobračunate izravno korisniku Trošarine j a Opći troškovi koja je rezultat projekta infrastrukture UKUPNO NEPRIHVATLJIVI Vozarine VI P plaćaju putnici TROŠKOkoje ROJEKTA Tarife koje plaćaju korisnici UKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA: infrastrukture Najamnina koju plaćaju korisnici infrastrukture Ostale naknade koje plaćaju korisnici Kategorija infrastrukture prihoda C 3 4 5 3 4 1 5 2 3 6 4 7 5 D 6 7 E F 1 2 3 4 5 1 6 2 7 3 E 5 F 6 0 00 0,00 0,00 5 0,00 3 4 5 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 6 0,00 0,00 7 0,00 0,00 8 9 0,00 0,00 10 11 12 13 14 CREU Stopa sunanciranja 6 UDEIC E DIC DNR CREU FGR 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 85,00% 15 UKUPNO STAVKE PRORAČUNA: trošak DISKONTIRANI STAVKE PRORAČUNA Diskontirani investicijski trošak Zemljište 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Izgradnja DIC DNR 15 85,00% Upišite stopu sufinanciranja korištenu za izračun Nekretnine darovnice, navedenu u prijavnom obrascu Opći A. Izvori financiranja prihvatljivih troškova dio / Izvor financiranja neprihvatljivih troškova Nematerijalna prihod projekta projekta pod Procijenjeni netoimovina EUgrant UDEIC 6 Kraj referentnog razdoblja Stavke proračuna projekta Oprema Nediskontiranoj prihvatljive investicijski Diskontirani neto prihod Stopa sunanciranja Financijski jaz Izračun (maksimalnog) iznosa Nediskontiranoj prihvatljive investicijski bespovratnih sredstava trošak Ukoliko je ova vrijednost veća od nule morate je navesti u prijavnom obrascu A. opći dio u dijelu 8. Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod:“ (ne primjenjuje se za sheme državnih potpora i projekte čiji ukupno prihvatljvi troškovi iznose manje od 1 milijun eura) 0,00 Oprema 0,00 UKUPNO STAVKE PRORAČUNA: 0,00 STAVKE PRORAČUNA Diskontirani investicijski trošak Diskontirani neto prihod DISKONTIRANI Financijski jaz Stopa sunanciranja CREU Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod UpišiteIzračun (maksimalnog) iznosa korištenu za izračun stopu sufinanciranja darovnice, navedenu u prijavnom obrascu Opći A. bespovratnih sredstava EUgrant 0,00 0,00 Ukoliko je ova vrijednost veća od nule morate je navesti u prijavnom obrascu A. opći dio u dijelu 8. Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod:“ (ne primjenjuje se za sheme državnih potpora i projekte čiji ukupno prihvatljvi troškovi iznose manje od 1 milijun eura) 85,00% dio / Izvor financiranja neprihvatljivih troškova projekta 10. Izračun nancijskog jaza UDEIC DIC DNR FGR Nediskontiranoj prihvatljive investicijski trošak Diskontirani investicijski trošak Diskontirani neto prihod Financijski jaz Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod EUgrant 15 0,00 Referentno razdoblje Upišite stopu sufinanciranja korištenu za izračun Zemljište darovnice, navedenu u prijavnom obrascu Opći A. Nekretnine dio / Izvor financiranja neprihvatljivih troškova projekta Nematerijalna imovina Izgradnja E R FG 9. Stopa sunanciranja 0,00 0,00 5 Oprema Kraj UKUPNO STAVKE PRORAČUNA: 0,00 referentnog DISKONTIRANI STAVKE PRORAČUNA 0,00 razdoblja Stavke proračuna projekta E 1 2 3 5 0,00 0,00 0 Ukupno po,00 Operativni troškovi – uštede koje će se kategoriji 1 2 ostvariti provedbom projekta 0,00 Trošarine obračunate izravno korisniku Ostali prihodi 0,00 infrastrukture koja je rezultat projekta 0,00 UKUPNI PRIHODI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 Vozarine koje plaćaju putnici 0,00 Tarife koje plaćaju korisnici infrastrukture 0,00 Referentno razdoblje Najamnina koju plaćaju korisnici Kategorija operativnog troška Ukupno po,00 infrastrukture 0 kategoriji 1 2 Ostale naknade koje plaćaju korisnici T r šk ru tur a inrfoastovikrade 0,00 Potrošnj a troškovi – 0,00 Operativnimaterij ala uštede koje će se Troškov usluga 0,00 ostvariti iprovedbom projekta 0,00 drž i prnj e in Ostalavaihodi frastrukture 0,00 Ostali opći troškovi proizvodnje 0,00 UKUPNI PRIHODI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 Administrativni i opći troškovi 0,00 Troškovi prodaje i distribucije 0,00 UKUPNO OPERATIVNI TROŠKOVI: 0,00 0,00 0,00 Referentno razdoblje UKUPNO NETO PRIHODI: 0,00 0,00 0,00 Kategorija operativnog troška Ukupno po kategoriji 1 2 Kraj Troškovi rada 0,0 referentnog 0 Potroš proračuna projekta 0, razdoblja00 Stavke nj a materij ala Troškovi usluga 0,00 15 0,00 Održavanj e infrastrukture Ostali opći troškovi proizvodnje 0,00 Zemljište Administrativni i opći troškovi 0,00 Nekretnine Troškovi prodaje i distribucije 0,00 Nematerijalna imovina TROŠKOVI: UKUPNO OPERATIVNI 0,00 0,00 0,00 Izgradnja NETO PRIHODI: UKUPNO 0,00 0,00 0,00 6 7 1 D 2 1 2 3 5 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 0,00 0,00 0,00 0 00 0,00 0 00 0,00 0,00 0,00 3 Izračun (maksimalnog) iznosa bespovratnih sredstava 0,00 0,00 0,00 Ukoliko je ova vrijednost veća od nule morate je navesti u prijavnom obrascu A. opći dio u dijelu 8. Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod:“ (ne primjenjuje se za sheme državnih potpora i projekte čiji ukupno prihvatljvi troškovi iznose manje od 1 milijun eura)
  • 6. PROVEDBA PROJEKTA UGOVOR Projekt započinje najčešće sljedećeg radnog dana nakon što obje strane potpišu ugovor (iako može projekt započeti i prvog u mjesecu nakon isplate sredstava što je definirano ugovorom – posebni uvjeti). Ugovor se sastoji od sljedećih dijelova: • Posebni uvjeti kojim se definiraju potpisnici ugovora, svrha ugovora, razdoblje provedbe projekta, financiranje projekta (ukupni trošak i postotak sufinanciranja ugovornog tijela), način izvješćivanja i postupci isplate, kontakt adrese stranaka, anexi. •  neks I:  A Opis Projekta - predstavlja dio B projektne aplikacije tj. cijela aplikacija te logička matrica. Sve aktivnosti, rezultati i ciljevi te indikatori koje smo naveli u prjektnoj aplikaciji na ovaj način postaju naša ugovorna obveza. •  neks II:  A  Opći Uvjeti primjenjivi subvencijskim ugovorima financiranim od strane Europske unije za vanjske Projekte – Opće uvjete je također dobro pročitati jer su u nima sadržana detaljna uputstva glede općih obveza, način pružanja informacija i izvješćivanja, odgovornosti, sukoba interesa, povjerljivosti, vidljivosti, vlasništva nad rezultatima projekta i imovinom, evaluacije/monitoringa, nastavka, suspenzije, više sile i datuma završetka, raskida ugovora,rješavanja sporova, prihvatljivosti troška, načina plaćanja, rješavanja sporova. •  neks III:  A Proračun Projekta (radni listovi 1 i 3) – sadrži dio proračuna projektne aplikacije (bez opisa proračuna). •  neks IV:  A Postupci odobravanja ugovora – bitan dio jer su njime regulirani načini 47
  • podugovaranja radova i usluga te nabavke roba. Bez obzira na ove odredbe, preporuka je pročitati i odredbe PRAGa jer se time osiguravamo od grešaka u provedbi postupka sekundarne nabave. • Aneks V: Standardni zahtjev za isplatu i obrazac financijske identifikacije – zahtjev za isplatu se podnosi u originalu u svrhu dobivanja sredstava kojima smo predfinancirali projektne aktivnosti, a nakon odobrenja financijskog izvješća. U FIFu dajemo podatke o računu na koja će dobivena sredstva biti uplaćena. Preporuka je otvoriti posebni račun za uplatu tih sredstava. •  neks VI:  A Pisani obrazac i financijski izvještaj •  neks VII:  A Model izvještaja činjeničnih nalaza i opis poslova za provjeru izdataka subvencijskih ugovora financiranih od strane Europske unije za vanjske aktivnosti – u slučaju obveze revizije projekta. 48 •  neks VIII:  A Model financijske garancije •  neks IX:  A Standardan okvir za prijenos vlasništva imovine Pri provedbi projekta je bitno se držati odredbi ugovora pa čak i ako ugovorno tijelo putem maila traži drukčije. U slučaju naputaka ugovornog tijela koje nisu u skladu s ugovornim odredbama tražite adendum tj. odluku kojom se određene odredbe ugovora stavljaju van snage. Elektronska pošta je samo mišljenje određenog djelatnika ugovornog tijela, a ne i zvanična odluka te vas time ne oslobađa odgovornosti zbog neprimjene odredbi ugovora. VIDLJIVOST Pravila vidljivosti obvezuju nositelja projekta te suprijavitelje da tijekom provedbe projektnih aktivnosti obvezno ističu da su aktivnosti financirane sredstvima EU. Ova pravila su definirana Općim uvjetima ugovora (čl.6) te odredbama PRAGa 2013 (čl.2.3.5.), a upute se nalaze i u priručniku koji možete naći na stranici: http://ec.europa.eu/europe-
  • aid/work/visibility/index_en.htm . Ukoliko se ne poštuju pravila vidljivosti trošak će biti neprihvatljiv. Preporuka je izraditi na početku projekta komunikacijsku strategiju kojom ćete detaljno isplanirati aktivnosti svezi vidljivosti projekta. Pri tome osobito: - Označite prostore u kojima provodite aktivnosti projekta, - Prikupljajte novinske članke te radio i tv snimke o projektu, - Označite prikladno promotivni materijal, - Označite doniranu opremu, - Označite web stranicu, - U slučaju sumnje za savjet pitajte ugovorno tijelo. IZMJENA UGOVORA S obzirom da se okolnosti od pisanja projekta do zaključenja ugovora te provedbe projekta mogu znatno promijeniti, tijekom provedbe su moguće izmjene ugovora koje mogu biti male ili velike te se mogu odnositi na proračun projekta, ali i na izmjenu aktivnosti, rezultata ili indikatora. Pri tome treba voditi računa o sljedećem: - Promjene ne mogu biti retroaktivne, -  kupni iznos proračuna projekta nakon izvršene promjene ne može biti viši od odoU brenog, - Ne može se mijenjati svrha ugovora, a niti se dovesti u pitanje osnovni uvjeti natječaja jer je to moglo utjecati na odlučivanje o dodjeli ugovora, a) Mala promjena Pod malom promjenom podrazumijevamo neznatne promjene aktivnosti, izmjenu proračuna u okviru istog proračunskog poglavlja te izmjenu proračuna između različitih proračunski poglavlja koja iznosi manje od 25% (15% po PRAGu prije 2013). Za takve izmjene nije potrebno zaključivati dodatak ugovora, već je dovoljno prije tražene izmjene obavijestiti ugovorno tijelo bez odgađanja. 49
  • b) Velika promjena U slučaju značajnih izmjena ugovora (npr. trajanje projekta, izmjenu indikatora i sl.) te izmjene proračuna između različitih poglavlja koje su veće od 25% u okviru pojedinog poglavlja, potrebno je zatražiti dodatak (addendum) ugovora. To se obično radi minimalno mjesec dana prije nastupanja tražene promjene na obrascu koji u većini slučajeva propiše ugovorno tijelo. Addendum stupa na snagu nakon što ga potpiše druga ugovorna strana. JAVNA (SEKUNDARNA) NABAVA Za projekte u okviru IPA programa se za provedbu postupka javne (sekundarne) nabave primjenjuju pravila PRAGa (posljednja izmjena 2013.). Pravila sekundarne nabave su regulirana i Anexom IV ugovora. Principi nabave: 50 1. opći principi • Izvođači moraju biti kvalificirani za izvedbu nabave i odabrani na nepristran način (fair  competition) • Ugovor o javnoj nabavi dodjeljuje se ponuditelju koji je ponudio najpovoljniju ponudu  – to je ponuda koja osigurava najbolji odnos između cijene i kvalitete (best price-quality ratio). • Potpuna transparentnost trošenja javnih sredstava (transparency)  • Isključenje sukoba interesa (conflict of interest)  2. principi prihvatljivosti • Teritorijalni pristup ili državljanstvo (Nationality): natječaj je otvoren (ravnopravno)  svim pravnim i fizičkim osobama, pod jednakim uvjetima, iz EU 28 + EEA/zemlje kandidatkinje/ili zemlje korisnice IPA programa, zemlje korisnice pomoći
  • •  emeljem podrijetla (Rule of Origin): sva oprema mora potjecati iz EU 28 + EEA/zemlje T kandidatkinje/ili zemlje korisnice IPA programa. Porijeklo se dokazuje certifikatom HGK ili potvrdom o porijeklu koju izdaje dobavljač (do PRAGa 2013 potvrda je bila dovoljna za robu do vrijednosti 5000 eura) •  azlozi za isključenje: Kandidati, ponuditelji ili prijavitelji bit će isključeni iz sudjeloR vanja u postupku javne nabave ako su: (a)  stečaju ili likvidaciji, ako sudovi upravljaju njihovim poslovima, ako su ušli u u nagodbu s vjerovnicima, ako su im poslovne aktivnosti obustavljene, ako su predmetom postupka zbog navedenoga ili ako se nalaze u bilo kakvoj sličnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka, a koji je opisan u nacionalnom zakonodavstvu ili uredbama; (b)  suđeni za kazneno djelo koje se odnosi na njihovo profesionalno ponašanje, i to o pravomoćnom presudom (res judicata); (c)  krivili teško kršenje profesionalnog ponašanja, dokazano na bilo koji način koji s Ugovorno tijelo može opravdati; (d)  isu ispunili obveze vezane uz plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje ili plan ćanje poreza sukladno zakonskim odredbama zemlje u kojoj je tvrtka osnovana ili odredbama zemlje Ugovornog tijela ili odredbama zemlje u kojoj se ugovor provodi; (e) ako je protiv njih donesena pravomoćna sudska presuda (res judicata) za prijevaru, korupciju, umiješanost u kriminalnu organizaciju ili bilo kakvo drugo nezakonito djelovanje koje šteti financijskim interesima Europske unije; (f)  ko trenutačno podliježu administrativnoj kazni definiranoj u članku 103. (1) Fia nancijske uredbe (PRORAČUN)/članku 99 Financijske uredbe (10.-i EFR). 51
  • 3. pravila zajednička svim natječajnim procedurama • Natječajna dokumentacija mora biti napisana u skladu sa najboljom međunarodnom  praksom • Vrijeme predviđeno za dostavu ponuda mora biti dostatno dugo kako bi zainteresirani  ponuditelji mogli pripremiti i dostaviti svoje ponude. • Svi zahtjevi za sudjelovanjem u natječaju i sve ponude koje se pokažu zadovoljavaju će moraju biti evaluirane i rangirane od strane odbora za ocjenjivanje ponuda temeljeći se na razlozima za odbijanjem ponuda/ponuditelja (exclusion), kvalifikacijskih kriterija (selection criteria) i kriterija za dodjelu natječaja (award criteria). • Evaluacijski odbor: najmanje tri člana (neparan broj), tehnički i administrativni kapa citet dostatan za davanje mišljenja o ponudama. 52 Ovisno o vrsti i vrijednosti nabave primjenjuju se ove procedure po PRAGu iz 2013. Ukoliko je natječajni postupak za izradu projekta raspisan po PRAGu iz ranijih godina, primjenjivat će se pravila tog PRAGa.
  • USLUGE • ≥ € 300.000,00 • < € 300.000,00 ali > Međunarodni ograničeni € 20.000,00 - Okvirni natječajni postupak ugovori – ili Natjecateljski pregovarački postupak • ≤ € 20 000 Jedna ponuda Za ugovore o uslugama i robama plaćanje se može izvršiti na račun bez prethodnog prihvaćanja natječaja ako je trošak ≤ 2 500€ NABAVA • ≥ € 300.000,00 • < € 300.000,00 ali > • < € 100.000,00 ali ROBE Međunarodni otvoreni € 100.000,00 Lokalni > € 20.000,00 Natjenatječajni postupak otvoreni natječajni pocateljski pregovarački stupak postupak • < € 5.000.000,00 ali • < € 300.000,00 ali IZVOĐENJE • ≥ € 5.000.000,00 RADOVA -Međunarodni otvoreni > € 300.000,00 Lokal- > € 20.000,00 Natjecateljski natječajni postupak -Me- ni otvoreni natječajni postupak pregovarački postupak đunarodni ograničeni natječajni postupak U okviru korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda EU svi obveznici javne nabave će provoditi javnu nabavu koristeći procedure propisane hrvatskim Zakonom o javnoj nabavi, dok će oni korisnici koji nisu obveznici nacionalnog Zakona koristiti procedure tj. anekse ugovora koje će definirati ugovorno tijelo. Novost je i ta da će korisnik sredstava prije samog procesa javne nabave izraditi i plan nabave koji će nakon toga provjeriti i odobriti ugovorno tijelo. 53
  • Korisnici sredstava koji nisu obveznici javne nabave će koristiti sljedeće procedure: • ≥ 150.000,00 HRK – iz- • < 150.000,00 HRK ali > • < 500.000,00 HRK – ravna dodjela € 500.000,00 HRK – Na- Lokalni otvoreni natječajni tjecateljski pregovarački postupak postupak (3 ponude) Kod prekograničnih projekata koje će Republika Hrvatska provoditi s državama ne-članicama EU, javna nabava će se i dalje provoditi prema pravilima PRAG-a. IZVJEŠTAVANJE 54 Obveza izvještavanja je definirana u Posebnim uvjetima ugovora, ali i u Općim uvjetima (čl. 2). Obrasci za izvještavanje se nalaze u Anexu VI ugovora. U pravilu za projekte u trajanju od godine dana podnosi se finalni narativni i financijski izvještaj u roku od 3 mjeseca nakon završetka projekta. Za projekte koji traju duže od godinu dana podnosi se nakon prve godine provedbe privremeni (Interim) izvještaj u roku od 30 dana nakon proteka 12. mjeseca provedbe. Ponekad ugovorno tijelo određuje i obvezu kvartalnog izvješća u roku od 15. dana nakon završetka kvartala. Ugovorno tijelo je dužno odgovoriti u roku od 45 dana od dana prijema izvješća, te izvršiti povrat predfinanciranja u roku od 45 dana od dana prihvaćanja izvještaja. UPUTA: pri izradi financijskog izvješća uzima se prosječni tečaj svih tečajeva za vrijeme izvještajnog razdoblja. Za tečaj eura mjerodavan je tečaj sa: http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/index.cfm?Language=en Više informacija kao i objavljene natječaje iz Strukturnih te Kohezijskog fonda možete pronaći na internet stranici: www.strukturnifondovi.hr
  • 56 Ova brošura je nastala uz financijsku potporu Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Za sadržaj brošure je odgovorna Organizacija za građanske inicijative i ni u kojem slučaju se ne može uzeti u obzir kao stav Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.