Your SlideShare is downloading. ×
20 godina općine Cernik
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Saving this for later?

Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime - even offline.

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

20 godina općine Cernik

1,154
views

Published on


0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,154
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. 20 GODINAOPĆINE CERNIK
  • 2. 20 GODINAOPĆINE CERNIK1993-2013
  • 3. Nakladnik:Općina CernikGlavni i odgovorni urednik:ing. Nikola JugovićUrednik:Franjo SamardžićTekstovi:Franjo SamardžićLektura:Martina SamardžićFotografije:Arhiva Općine Cernik, Franjo Samardžić, Mislav Sokić, Sintagma,Dejan Ivanković, Tihomir Podkonjak, Ksenija Lipičanin, Željko Idžotić,fra Tomislav Vuk, fra Ante Perković, Petar Piljić, Vjekoslav Matijašević,Marina Podkonjak, Mladen Dujić, Višnja Mikić, arhive cerničkih udruga.Grafički urednik:Tihomir PodkonjakTisak:Tiskara Arca - Nova GradiškaCernik - travanj 2013.
  • 4. POVJESNICACERNIKAAlojzije AgaCernički kraj bijaše naseljen od pra-davnih vremena. Materijalni tragoviživljenja potječu iz neolita (mlađegkamenog doba), a otkriveni su nabrdu Slavča i u Cerničkoj Šagovini.Četiri stoljeća ovim područjem vla-daju Rimljani (Provincija Panonija)čiji su tragovi kulture nađeni u Ba-ćindolu (votivna pločica iz III. st.) i GračanicaPodvrškom (ara-žrtvenik). Podvrško, Zapolje, Drežnik, s pripa­ bacane po okolnim brežuljcima (Li-U povijesnim izvorima Cernik se dajućim selima. povica, Petraševac, Staro selo) i dru-spominje 1255. g. kao “Chernik gom koji je nastao u podgrađu ka-Campus” – cerničko polje. Srednjo­ Cernik se prvi put u pisanim doku- mentima spominje 1363. godine. štela. Je li prva utvrda bila “drvena ivjekovni Cernik nalazio se u Po­ slaba na neveliku brijegu” (Begluci)žeškoj županiji kao područje s više 1514. g. cerničkom vlastelinskom pos­ edu pripada dvadeset sela, a j oko koje su nastali prvo naselje, ka-posjeda koji su pripadali plemićkim pela, samostan i groblje (sjevernijeobiteljima povlaštenog položaja: 1520. g. kraljevom poveljom Cernik postaje trgovište u kojem se održa- kod kapelice sv. Roka) ili je bila naBerislavićima, Desislavićima, Deže­ mjestu današnjeg dvorca, dvojbenovićima, Zapoljskima i dr. Povijest je vaju nedjeljni sajmovi i godišnji sa- jam na dan sv. Franje. je i to treba ostaviti budućim istra-Cerniku namijenila značajnu voj- živačima.nu, političku, vjersku, gospodarsku O razvoju mjesta u dokumentima sei kulturnu ulogu. Na ovom su pro- nalaze podaci o gornjem i donjem U turske ruke Cernik pada 1536. g.,storu niknuli mnogi utvrđeni grado- naselju pa možemo govoriti o dva a potom do 1544. g. i ostale podp-vi (kašteli): Cernik, Šag, Gračanica, Cernika: onom čije su kuće bile raz- sunjske utvrde. Da bi spasila posje- de, vlastela s podložnicima pre­ azi l na islam, a katolička raja stupa u pograničnu vojnu službu i ima do- nekle povlašten društveni položaj. Drugi pak napuštaju utvrde i bježe na imanja u Ugarskoj. Za Cernik pod Turcima nastupa raz- doblje procvata graditeljstva, trgo­ vine i kulture. Evlija Čelebi (17. st.) opisuje “šeher Cernik” sa 1000 turskih kuća, mnoštvom džamija, hamama, dućana i begovim dvo- rom. 1593. g. Cernik postaje tursko upravno središte – sandžakat, do- duše s malim prihodom, ali taj će status zadržati sve do oslobođenja 1687. g. Kako je Cernik bio značajno strateško mjesto (vrata prema Pože­ gi), Turci su ga u više navrata gubi- li i opet pokušavali zauzeti i otuda napadati Požegu. 1688. g. general 3
  • 5. Kulmerov dvorac 1928. godine Caprara daje spaliti sve kuće, raza- 1698. g. Cernik ima status trgovišta atacija ugljena lignita (krajem 19. i ra bedeme oko naselja i diže u zrak sa svega 33 domaćinstva i potpada početkom 20. st.). Posljednji vla- cerničku utvrdu kako je Turci nika- pod vojnu upravu u Brodu. 1702. g. snik cerničkog dvorca i vlastelinstva da više ne bi koristili. Muslimansko ovo se mjesto našlo izvan Vojne kra- Aleksandar grof Kulmer razvlašten stanovništvo povlači se s Turcima u jine i došlo pod izravnu vlast Dvor- je 1946. g Zakonom o nacionalizaciji Bosnu, a nakon razaranja Cernika ske komore u Beču. Već 1707. g. po- koji je donio komu­ istički režim. n preostali puk nasilno se preseljava sjed i utvrdu Cernik car Leopold I. Zahvaljujući Franjevačkom samo­ u Požegu. Tako Cernik ostaje pusto daruje barunu Maksimilijanu Petra- sta­­­ u Cerniku u kojemu je u 18. st. nu i razrušeno mjesto. Ista je sudbina šu iz Broda za zasluge u bojevima za dje­ o­ ala latinska i gramatička ško- l v zadesila i ostale utvrde u okolici. oslobođenje od Turaka. la te kasnije studij filozofije (1741. g. 1697. g. pri povlačenju vojske Euge- Vlastelinstvo s uništenim kaštelom ovdje se školuje hrvatski prosvjeti- na Savojskog iz Bosne, u Cernik se imalo je deset sela. Petraševi 1753. telj Matija Antun Relković), ovo će doseljava veći broj katolika i pravo- g. prodaju posjed potpukovniku mjesto vrlo brzo dobiti pučku školu. slavaca. Iz toga vremena potječe ski- Marku Markoviću čiji sin Stjepan Najprije franjevci poučavaju budu- ca cerničke utvrde s opkopima i be- obnavlja utvrdu tako da je pretva- će šegrte da bi 1859. g. bila otvorena demima (Vojni muzej u Karlsruheu) ra u barokni dvorac zadržavši četiri prva školska zgrada. na kojima su označena gradiška vra- kule na uglovima. 1826. g. u Cerniku već djeluje obrt- ta (prema Staroj Gradiški) požeška Posjed i dvorac promijenit će otada nička udruga Cernički obrtni zbor. vrata (na sjever k Požegi) i vlaška mnoge vlasnike (Bombales Müller, 1885. g. utemeljuje se Dobrovoljno vrata (na sjeverozapad prema Psu- Strickler, Kulmer), razvit će se uzor- vatrogasno društvo, 1905. g. Hrvat- nju). Ta nam skica pokazuje da se no gospodarstvo na vlastelinstvu, sko pjevačko društvo “Tomislav”, pravoslavni doseljenici nisu zadrža- niknut će pogoni za preradu drva, 1910. g. Hrvatska čitaonica, 1925. li u Cerniku, nego su naselili južno izgradit će se kemijska industri- g. Prosvjetno i dobrotvorno društvo pobrđe Psunja (Mašićka Šagovina, ja, započeti proizvodnja rakije i že- “Seljačka sloga”, 1948. g. Nogomet-4 Šumetlica, Golobrdac, Sinlije). ste, vapna, cigle i crijepa te eksplo- ni klub “Mladost” itd.
  • 6. RIJEČ NAČELNIKAinž. Nikola JugovićDragi žitelji općine Cernik, ne. Vjerojatno zbog takvog stava, la-pred vama je knjiga “Dvadeset go- ko smo sklapali koalicije budući dadina općine Cernik” u kojoj je sa- su svi imali isti interes – razvoj na-žet dvadesetogodišnji rad, uspjesi i še općine. I bivši sustav nas je očvr-postignuća, a upoznat ćemo vas i s snuo; naučili smo se boriti i žrtvo-teškoćama i neostvarenim očekiva- vati za naš napredak i za ukupni bo-njima. ljitak. Ništa u tom smislu nismo mi- jenjali ni nakon konstituiranja našePredočit ćemo vam naša dostignu- općine.ća, a vi objektivno procijenite jesmoli ispunili vaša očekivanja te da li Nije nam bilo lako nakon konstitu-smo mogli i više. Savjest nam je či- iranja. Susreli smo se s mnoštvom smo efikasan model uređenja zgra-sta, radili smo predano i ustrajno na nejasnoća i problema administra- da svih naših škola, obnove našihunapređivanju naše lokalne zajed- tivne i financijske naravi, no uspje- crkvi i uređenja putova.nice i poboljšanju kvalitete življenja li smo prebroditi porođajne muke, Na vrijeme smo shvatili da ćemonaših žitelja. U tom stvaranju smo ustrajati, i ući u vrijeme izglednog malo toga napraviti od vlastitih pri-gledali budućnost s vizijom osigura- poslovanja na razini institucija su- hoda i da moramo promišljeno naćinja boljih uvjeta života nas, ali i bu- stava. Koristili smo naša iskustva put do sredstava i financiranja na-dućih generacija. Stalno smo imali iz prethodnog vremena u kojem ni- ših projekata iz nekih drugih izvora.na umu ravnomjeran razvoj Cerni- smo bili miljenici. U tom bivšem Shvatili smo da se sredstva nalaze uka i svih okolnih sela. Da bi uspje- sustavu sve smo stvorili svojim ra- fondovima ministarstava i u javnimli u postizanju napretka i zadovo- dom i svojim sredstvima, ostvare- poduzećima. Spoznali smo da se fi-ljavanju iskazanih interesa, koristili nim mjesnim samodoprinosima. nanciraju dobri programi s gotovimsmo sve ljudske potencijale i odabi- Nau­ ili smo biti štedljivi, racional- č projektima pa smo uz naše planoverali sposobne, a ne podobne. Poku- ni i uspješni. Nastavili smo se slič- izgradnje infrastrukture izrađivališavali smo ne dijeliti se po stranač- no ponašati i u našoj općini. Čitaju- projekte s troškovnicima, što nam jekom ključu. Smatrali smo uvijek da ći ovu knjigu uvjerit ćete se da smo davalo prednost pred onima koji ihnas je jako malo i da nemamo pra- u mnogim izazovima bili promišlje- nisu imali. U izradi projekata susre-vo razbijati tim ljudi koji mogu do- ni, razboriti, praktični i dobri orga- tali smo se s mnogim poteškoćama,prinijeti napretku i progresu opći- nizatori. Zahvaljujući tome pronašli ali smo ih uglavnom uspješno rije- šili. Također smo shvatili da u do- nošenju odluka veliku ulogu imaju prijatelji i da je njihovo lobiranje vr- lo značajno i u konačnici pozitivno rješenje. Zato smo se trudili stvori- ti što veći broj prijatelja i nismo ža- lili vrijeme ni rad izvan propisanog radnog vremena, kada su uvjeti to zahtijevali. Naravno da smo takvim stavom utrošili nešto sredstava, ali smo ih uvijek višestruko naplaći- vali. Danas sa sigurnošću tvrdimo da smo dobro postupali i da uspje- si i rezultati to potvrđuju. Osigurali smo potporu i dobre poslovne odno- se s javnim poduzećima, Županijom i mnogim ministarstvima te smo re-Općinsko vijeće iz 2005. godine alizirali velike poslove na području 5
  • 7. elektrifikacije, objekata vodoprivre- ba i katastarska izmjera. Uvijek smo li uvjete života i učinili ga ljepšim. de i obnove vodotoka, obnove cesta, mogli očekivati otežavajuće čimbe- Mno­ o smo učinili što se tiče higi- g izgradnje mnogih objekata, i druge nike za nastavak poslova i prekida- jene življenja i poboljšanja društve- vezane za izgradnju infrastrukture. nje radova na određeno vrijeme. Na nog života u našim mjestima. Ni- Ponosni smo na izgrađene odnose s sreću, to se nama nije dogodilo. smo zadovoljni s gospodarskim na- mjesnim odborima, školom, samo- pretkom i što našu Gospodarsku zo- Nismo imali krize rada općinskih ti- stanom, društvima i udrugama, te nu nismo uspjeli aktivirati. Nezado- jela, a sve eventualne nesporazume s našim i drugim gospodarstvenici- voljni smo i jer iz naše sredine zbog smo dogovorno rješavali usuglaša- ma. Odnosi su bili korektni i uvijek zaposlenja, a i drugih razloga, odla- vanjem interesa uz obostrani kom- smo zahtjeve i potraživanja riješili zi naša mladost i time nam se pra- promis i uz prihvaćanje argumena- dogovorom i usuglašavanjem. Tije- zne naša sela i Cernik. Nesretni smo ta. Uspjeli smo također uspostavi- kom proteklih dvadeset godina s ve- što nas je zahvatila bijela kuga – de- ti trajna prijateljstva s mnogim op- likim naporom smo zatvarali finan- ćinama iz susjedstva, a s općinom mografska katastrofa. Svake godine cijske konstrukcije i prihvaćali rizik Čavle smo se bratimili, te je u njoj izgubimo jedan posto stanovništva, u svim eventualnim teškoćama. Po- ustrojena župa Cernik. što je znak za uzbunu. Demografski sebno smo bili opterećeni poslovi- pokazatelji bili bi i gori da nismo iz- ma koji su se obavljali više godina, Sigurni smo da smo u dvadeset borili izgradnju i obnovu kuća, s ob- kao što su kanalizacija, vodoopskr- godi­­­ postojanja općine poboljša- na zirom da smo područje od posebne državne skrbi. Nije pomogla ni od- luka Općinskog vijeća i pružanje fi- nancijske potpore obiteljima u visi- ni od 1.000 do 5.000 kuna, ovisno o broju rođene djece. Ipak, smatra- mo da s postignućima možemo bi- ti zadovoljni. Znamo da smo uložili mnogo truda, volje, napora, a pone- kad i više od svojih stvarnih fizičkih mogućnosti. Bez takvog pristupa i velike upornosti sigurno bi rezultati bili daleko lošiji. Unaprijedili smo uvjete našeg živo- ta i stvorili preduvjete za bolji život novih generacija. Usto, našom pot- porom pomogli smo i unaprijedili rad naših društava, udruga i klubo- va, a povećali smo i potporu socijal-6 no ugroženima.
  • 8. Nije zanemarivo ni stipendiranje Snalazili smo se na razne načine, vlastitim snagama za boljitak. Tadadijela naših studenata, budućih no- uvijek sa željom i ciljem da ubrzamo smo kao mjesna zajednica bili u sa-sitelja kulturnog i gospodarskog razvoj našeg prelijepog kraja i omo- stavu općine Nova Gradiška. Opći-razvoja. Svjesni smo da su nosio- gućimo ljepši život svim stanovnici- na Nova Gradiška je tada sva sred-ci gospodarskog i kulturnog života ma. Ova knjiga je rekapitulacija ra- stva usmjeravala na razvoj i potrebeškolovani ljudi s određenim sposob- da lokalne vlasti, svojevrsni podsjet- grada i zanemarivala razvoj i infra-nostima i znanjem. S radošću pri- nik i dokument koji govori o prote- strukturu svih okolnih mjesnih za-hvaćamo što je sve veći broj mladih klih dvadeset godina i naporu ko- jednica. Cernik, kao napredna cje-ljudi koji se odlučuju za daljnje ško- ji smo ulagali u obnovu i izgradnju lina sa kulturom i gospodarskomlovanje i studij. Zato smo donijeli komunalne i društvene infrastruk- tradicijom obrtništva, nije se mirioodluku da ćemo u okviru našeg pro- ture, stvaranje uvjeta za razvoj gos- s takvim odnosom. Za izgradnju in-računa odobriti stipendije što većem frastrukturnih objekata putem re- podarstva i potporu vjerskoj zajed-broju redovnih studenata. Svake go- ferenduma je uvođen mjesni samo- nici, udrugama i društvima.dine dodjeljujemo sedam do deset doprinos od tri posto na neto plaćestipendija i na taj način studentima Moramo naglasiti da Cernik i njego- svih zaposlenih i umirovljenika. Sa-pomažemo u pokrivanju troškova vi stanovnici nisu bili miljenici poli- modoprinosom su izgrađeni učitelj-studiranja. Sredstva nisu velika, ali tičkog sustava u bivšoj državi u ko- ski stanovi i mrtvačnice, sufinanci-su znak pomoći i naše potpore bu- joj su naučili živjeti sami i boriti se rana je gradnja škole i drugo.dućim nosiocima našeg razvoja. Župan Danijel MarušićS velikom pažnjom vodimo brigu o sa zamjenicimaobiteljima poginulih branitelja i na- Davorom Vlaovićemstojimo očuvati kod naših građana i Ružicom Vidakovićsjećanja i svijest o njihovom dopri- u obilasku radova u Požeškoj ulicinosu u stvaraju neovisne RepublikeHrvatske.Broj od 38 poginulih branitelja i 10civila pokazatelj je žrtve koju smopodnijeli u stvaranju naše domovi-ne.Nakon prvih lokalnih izbora koji suodržani 7. veljače 1993. krenuli smou izgradnju naše lokalne zajednice iunapređivanje lokalne samouprave;krenuli smo od početka jer nismoimali iskustva, a ni novca. Prvo Op-ćinsko vijeće i Poglavarstvo konsti-tuirani su 15. travnja 1993. godine. 7
  • 9. Uz samodoprinos za asfaltiranje uli- ca, izgradnju betonskih staza i opre- Elektrifikacija nje električne mreže do novosagra- đenih kuća, kako u Cerniku, tako i manje škole namještajem, uvođen je U Domovinskom ratu Cerničkoj Ša- u našim selima. Ekološka rasvjeta razrez po domaćinstvu, što je za lju- govini je prekinuta dostava električ- u Cerniku postavljena je 2010. go- de bio dodatan napor. Formiranjem ne energije, budući da se dobivala iz dine. tada okupiranih područja. Već po- naše Općine, uz minimalno sufinan- ciranje omogućen je napredak i iz- četkom 1992. godine priključena je Županijske i nerazvrstane ceste građena komunalna i društvena in- na dalekovod iz pravca Cernika, a i poljski putovi frastruktura te stvoreni bolji uvjeti obnovljena je i niskonaponska mre- Od 1992. godine do danas obnovlje- življenja. Sve što smo postigli ostva- ža i vanjska rasvjeta. ne su sve županijske i nerazvrstane reno je radom Općine i njenih tijela. Ubrzo su izvršeni popravci električ­ ceste u pravcima Cernička Šagovi- Stečena navika da vlastitim radom ne mreže u svim selima u općini i na, Podvrško i Strmac. Zahvaljujući stvaramo bolje sutra nam je ostala, postavljena nova rasvjetna tijela dobroj suradnji s Hrvatskim cesta- pa smo se i u novoustrojenoj Općini, te povećana snaga rasvjete. Stru- ma sve obnovljene ceste su dobro unatoč mnogobrojnim početničkim ja je dovedena u sve zaseoke. Vrlo održavane, a moramo posebno na- problemima i neimaštini, dobro or- uspješno smo, od tada do danas, ob- glasiti vrlo uspješno zimsko održa- ganizirali i vrlo ozbiljno radili. To novili vanjsku rasvjetu u svim seli- vanje, razgrtanje snijega ralicama i potvrđujemo ovom knjigom. Ovom ma, a na području cijele općine iz- posipanje solju. prigodom ističemo da je upravo kroz građene su nove trafostanice. Elek- Izgrađeno je i modernizirano 95 po- rad i postignuća lokalna uprava i sa- trifikacija Marijevca izvršena je tek sto nerazvrstanih cesta. Pri tome su mouprava opravdala postojanje Op- 2001. godine, što je velika sramota asfaltirani mnogi zaseoci i postav- ćine Cernik. Rezultati takvoga rada i bivšeg sustava. U nekoliko navrata ljen asfalt do svih kuća izgrađenih u promjene na bolje, ostvareni uz po- je izvršena rekonstrukcija i prošire- neposrednoj blizini naselja. U obno- dršku ljudi iz mjesnih odbora naših sela, vidljivi su u svim mjestima na- še općine. Ova knjiga također svje- doči i o tome. Mnogo smo toga dobroga i korisno- ga napravili što želimo istaknuti, osobito stoga što smo ustrojeni i po- čeli smo stvarati još za vrijeme Do- movinskog rata, kada smo bili pot- puno odsječeni od Zagreba preki- dom prometa željeznicom i autoce- stom od Nove Gradiške do Novske zbog okupacije toga područja od sr- bočetničkih snaga. Već u tom vre- menu smo započeli s izgradnjom8 osnovnih infrastrukturnih objekata. Baćindol
  • 10. vu i gradnju novih cesta uloženo je doći osobnim automobilom do sva- Hrvatski zadružni dom u Cernikuukupno četrdeset milijuna kuna, što ke njive, voćnjaka i vinograda. Odr- dostupan je svim društvima i udru-su velika financijska sredstva. žavanje putova će i nadalje biti naša gama za sve njihove potrebe, bezSvi se sjećamo poljskih putova i vo- trajna briga. ikakve naknade. Redovito ga kori-doderina po kojima su se traktori Posebno naglašavamo izrađen pro- ste mnogobrojna društva i udruge jekt nove ceste od Potočne do Vino­ – Udruga umirovljenika za skupoveteško kretali i vrlo često upadali u gradske ulice u Novoj Gradiški. Ima- i zabave, HPD “Tomislav” za javneblato. Najveći broj tih putova bio je nastupe, DVD za zabave i skupove,neupotrebljiv u kišnim te kasnoje- li smo, a još i danas rješavamo, spor- škola za priredbe te KUU “Cernik”senskim i zimskim danima. Uviđa- ne imovinsko-pravne odnose ko­­ suji za smotre.jući loše stanje putova, krenuli smo znatno usporili njenu izgradnju.s obnovom na način da smo ih po- U razdoblju od 1992. godine do da-ravnavali bagerima, uklanjali uleg­ Društveni domovi nas dom je u više navrata obnovljennuća, kopali nove kanale, a potom Godinama su u našim selima zbo- i dobro je održavan. U tom vreme-ih nasipali kamenom i šljunkom u rovi građana, izbori, priredbe i neki nu uređena je kuhinja sa svom opre-debelom sloju. Postupno smo na taj drugi skupovi mještana održavani mom, hladnjačom i posuđem za pri-način uredili sve poljske putove pre- u školama. Međutim, školske pro- hvat četiristo gostiju.ma Opođu, Lipovici, Slavči i Krčevi- storije nisu bile dostupne za druge Nakon obnove i dogradnje, ostao jenama. Pomogli smo uređenje puto- oblike događanja, kao što su zabave, neuređen prostor potkrovlja. U tomva i u našim selima, a posebno na- plesovi i slično. Zato su mještani na- prostoru uređeno je stepenište, hol iglašavamo uspješno uređenje pu- ših sela iskazivali želju za mjesnim prostorije koje danas koriste Udru-ta prema crkvi sv. Leonarda, što je domom i društvenim prostorijama. ga umirovljenika i KUU “Cernik”.omogućilo njenu obnovu. Svjedoci Ta želja im se ostvarila tek nakon Prostorije su opremljene stolovimasmo da danas u Cerniku možemo formiranja Općine Cernik. i adekvatnim namještajem. Isto tako, nakon izgradnje vatroga- snog doma u Cerniku u njegovom potkrovlju je ostao velik neuređen prostor. Tu su uređene društvene prostorije za prihvat većeg broja go- stiju, s mogućnošću noćenja. Naši vatrogasci su dobili mogućnost or- ganiziranja stalnog dežurstva i pri- hvata prijatelja i gostiju. Prostorije su opremljene namještajem za dnev- ni boravak i s osam kreveta za noće- nje. Napravljena je dvorišna zgra- da za smještaj vatrogasne opreme i za druge potrebe. Društvo je dobilo novi vatrogasni kombi, navalno vo- zilo i dio nove opreme. Potaknut je 9
  • 11. rad i DVD-a u Baćindolu. Za njiho- Otvorenje doma u Banićevcu ve potrebe obnovljene su prostorije, nabavljen je dio vatrogasne opreme i vatrogasni kombi. U tom vremenu uređeni su svi do- movi i društveni domovi u svim na- šim selima, osim u Cerničkoj Šago- vini. Izgradili smo društveni dom u Gile- tincima. U izgradnju doma mještani su uložili svoj rad, a Općina je finan- cirala sve ostalo. Nakon završetka građevinskih radova dom je opre- mljen klupama, stolicama i svim potrebnim posuđem za zbrinjavanje dvjesto gostiju. Potaknuti primjerom Giletinaca, ži- velikih zgrada za mali broj učenika. sto sadržajnijeg društvenog života. telji svih sela naše općine također Ubrzo smo došli do zaključka da bi Pilot-projekt realiziran u Banićevcu su željeli imati društveni dom, što bilo svrsishodno za sve zainteresira- pokazao se kao financijski uspješan, su stalno na sjednicama Općinskog ne strane obnoviti dotrajale zgrade, ekonomski prihvatljiv, a društve- vijeća isticali njihovi vijećnici. Opći- urediti u njima školske prostorije, a no poželjan, pa su po istom modelu na se nije mogla oglušiti na njihove višak ustupiti mjesnom odboru za uređene i školska zgrada i društve- zahtjeve pa se intenzivno razmišlja- društvene potrebe. Razmišljanje je ne prostorije u Opatovcu i Podvrš- lo kako ih ispuniti. Razmatrane su bila logično jer ovakvim zahvatom kom. Sredstvima Općine obnovljeni različite ideje i mnoge su bile odba- bi spasili školske zgrade od potpu- su dom u Baćindolu i dom Šumetli- civane kao vrlo skupe i prema mo- nog propadanja. Pritom bi osigura- ci, koji je opremljen stolovima, sto- gućnostima Općine neprihvatljive. li školskoj djeci dobre uvjete obra- licama i klupama. zovanja, a selu dali prostore za bolji U traženju rješenja smo spoznali i uvidjeli da su školske zgrade u se- društveni život. Ideja je bila više ne- Uređenje pješačkih staza lima prostorno prevelike za posto- go dobra te društveno i ekonomski Radovima na postavljanju vodovod- jeći broj učenika, da su ruševne, sa prihvatljiva. nih i kanalizacijskih cijevi i postav- dotrajalim krovovima, dotrajalom Realizaciju zamišljene ideje započe- ljanjem rubnika uz cestu prigodom stolarijom i instalacijama. Zbog lo- li smo izradom projekta za obnovu njene obnove, oštećena je na mno- ših uvjeta za djecu u tako velikim školske zgrade u Banićevcu. U dvi- gim dijelovima postojeća betonska zgradama, škola je podnosila za- je faze uredili smo novu učionicu, staza. Obnovili smo ju postavlja- htjeve Općinskom vijeću za pomoć hol i sanitarni čvor u jednom dije- njem novih rubnjaka, nasipanjem i i poboljšanje uvjeta rada. Škola je to lu zgrade, a društveni dom u dru- valjanjem podloge i asfaltiranjem. činila iz razloga što institucije škol- gom dijelu. Djeca u školi su dobila Izgradili smo kilometar staza. Na- stva nisu imale interes za obnovu odlične uvjete rada, a mještani mje- žalost, posao uređenja svih staza u Cerniku nije završen; to ćemo u bu- dućem razdoblju pokušati riješiti. U Baćindolu smo na isti način uredi- li kilometar pješačkih staza s obje strane ceste. Vodovod i kanalizacija Cernik je danas jedno od malobroj- nih mjesta naše županije koje je ri- ješilo opskrbu vodom za sva doma- ćinstva i provelo kanalizaciju u svim ulicama. Vjerujemo da se svi dobro sjećamo zagađenih kanala ispred na­­ kuća, groznog smrada i opa- ših10 Asfaltiranje Požeške ulice u Cerniku snosti zagađenja naših bunara.
  • 12. jedne male čestice nas je usporio, što je uzrok izostanka investicija u povoljnijem gospodarskom trenut- ku. Kada smo riješili sve imovinsko- pravne odnose, promijenila se gos- podarska situacija i nismo ostvarili očekivane investicije, pa čak i one koje su bile izvjesne. Usporedno s rješavanjem imovinsko-pravnih od- nosa, rješavali smo svu potrebnu in- frastrukturu. U tom vremenu smo izgradili trafostanicu, doveli vodo- vod i kanalizaciju, uredili vodotok Rešetarice i izvršili parcelizaciju. Nismo izgubili nadu ni danas i vje-Cerničko groblje rujemo da će u budućim promije- njenim uvjetima naša Gospodarsko-Naročito loše stanje je bilo u ljetnimmjesecima za vrijeme visokih tem­ Uređenje groblja proizvodna zona biti privlačna zbog svoje lokacije i blizine transportnihpe­ atura. Radove na postavljanju r Tijekom 2009. godine na mjesnom putova i željeznice.ka­­ lizacijskih i cijevi za vodovod na­ groblju u Cerniku popločili smo be-izvodili smo istovremeno. Koriste- tonskim elementima prostor ispred Uređenje vodotokaći isti iskop postavili smo kanaliza- groblja i stazu na groblju te duž staze U Cerniku je uređeno više od deve-cijske i vodovodne cijevi, što sma- posadili čemprese i postavili košare deset posto vodotoka. Potok Šume-tramo velikim uspjehom i uštedom. za smeće. Riješili smo odvod povr- tlica je uređen na najvećem dijeluNaknadno smo uspješno riješili sliv šinskih voda, uređene su sve ograde svoga toka, s izgrađenom sabirni-površinskih voda u Frankopanskoj i do susjeda i postavljena je slavina s com na području rasadnika, a tre-Požeškoj ulici, a u ostalim ulicama vodom ispred mrtvačnice. nutno se još uređuje na potezu Šu-ure­ eni su kanali za površinske vo- đ U svim selima su sagrađene i obnov­ metlica – Strmac. Velikim dijelomde. Za uspješnu vodoopskrbu svih ljene mrtvačnice. U Podvrškom je je uređen i potok Bačica, ostalo jeulica u Cerniku završava se crpna uređen put od sela do mrtvačnice. za urediti još dio kroz Đurićevu uli-stanica u Frankopanskoj ulici. Općina je također pomagala i tražila cu. Rešetarica je uređena duž cije- rješenja održavanja svih groblja i fi-Plinofikacija i postavljanje nancirala sve potrebne intervencije. le Gospodarske zone. Djelomično su regulirani potoci kroz Opatovac ioptičkog kabla Baćindol, i to na dijelovima najvećihDanas se život ne može zamisliti bez Gospodarska zona odrona pa je spriječena daljnja ero-telefonske i mobilne mreže putem Još u tijeku Domovinskog rata po- zija. Na potoku Šumetlica izgrađe-kojih uspostavljamo vrlo brzu ko- krenuli smo aktivnosti za formiranje na su dva mosta – u Frankopanskojmunikaciju, a pružaju nam i mno- Zone gospodarske namjene. Rješa- ulici i u Požeškoj ulici kod dvorca.ge druge mogućnosti. Poznato nam vali smo vrlo zahtjevne imovinsko- Na Strmcu je uređen potok na pote-je da su prve telefonske mreže fi- pravne odnose. Nažalost, spor oko zu akumulacijsko jezero – bazen.nancirali građani osobno na osno-vu raz­ eza i cijena Hrvatske pošte. rSva unapređenja i postignuća izatoga nismo morali financirati, negosmo ih ostvarili na naš zahtjev i nainicijativu Općine. Tako smo uspje-li dobiti i postaviti u cijelom mjestuoptički kabel. Ugradnjom optičkogkabla, uz postojeću vodovodnu, ka-nalizacijsku i plinsku mrežu, sma-tramo da smo završili sve potrebneiskope i ugradili komunalnu infra-strukturu, tako da nove iskope ubu-duće ne trebamo očekivati. Postavljanje optičkog kabla prema Strmcu 11
  • 13. rad. Prihvaćena su osnovna pravila međusobnih odnosa koja su se po- štivala u usvajanju proračuna i u njegovoj realizaciji. Svi navedeni su Općini dostavljali svoj program ra- da i na osnovu planiranih aktivno- sti i financijskog plana potraživali određena financijska sredstva. Op- ćina je davala podršku i za sve druge aktivnosti koje su stvarale nove vri- jednosti i poboljšavale uvjete rada. Taj dio potpore je pružan vrlo često našem samostanu u sljedećim po- slovima: obnovi krova samostana, uređenju prostorija, uređenju bib­ lijsko-arheološkog muzeja, izgrad- Školska dvorana i obnova škole Nakon izgradnje školske sportske dvorane u Cerniku, škola je ostala nji križnog puta na samostanskom pašnjaku, obnovi crkvenih orgulja, Postojeća školska zgrada je završena bez vanjskog sportskog igrališta. Za obnovi crkve sv. Linarte i drugim. 1973. godine, bez sportske dvorane. gradnju novog, Općina je otkupila u Nijedan zahtjev za potporom dosa- Od toga doba pa do 2004. godine susjedstvu škole kuću sa vrtom i na dašnjim gvardijanima nije odbijen. bilježimo mnoštvo pokušaja izgrad- tom zemljištu uredila nova sportska Općina je u svom proračunu predvi- nje školske sportske dvorane. Pod- igrališta za rukomet, odbojku i ko- djela i realizirala financijske potpo- nosili smo zahtjeve, izrađivali pro- šarku. Prije asfaltiranja riješeno je re za: KUU “Cernik”, Lovačku udru- grame i lobirali, uglavnom bez re- pitanje odvodnje površinskih voda, gu “Srnjak”, DVD Cernik, DVD Ba- zultata. Uspjeli smo tek zahvaljujući a naknadno je postavljena javna ra- ćindol, HPD “Tomislav”, Udrugu našoj Općini, koja je financirala svu svjeta i metalna ograda oko cijelog voćara i vinogradara te Nogometni potrebnu dokumentaciju, spoznala igrališta sa zaštitnim mrežama. klub “Mladost”. Bez potpora Općine i uvažila proceduru prijave i finan- društva i udruge bi teško osigurali ciranja infrastrukturnih projekata. Suradnja sa školom, redovno financiranje i vrlo teško bi Zahvaljujući izrađenoj dokumenta- ciji i gotovom projektu, naš zahtjev samostanom, mjesnim odborima, održali rad na sadašnjoj razini. Toga za dvoranom je prihvaćen u Mini- društvima i udrugama su svjesni u društvima, što je potvr- đeno u izvješćima s njihovih godiš- starstvu obnove, razvitka i graditelj- Cernička Općina je od utemeljenja njih skupština. stva. Radovi na dvorani su započeli do danas uspjela uspostaviti i odr- 2004. godine, a dvorana je završe- žati dobru suradnju sa školom, sa- Strmac i radovi na Strmcu na i svečano otvorena 2005. godine. mostanom, mjesnim odborima, klu- Usporedno s gradnjom bolnice na Na toj brzini zahvaljujemo i našem bovima, udrugama i svim drugim Strmcu, pa i ranije, pokušali smo poduzetniku, firmi Grading koja je društvima. Svi su se obraćali Opći- na Strmcu napraviti izletište i vratiti natječajem dobila posao izgradnje. ni u traženju potpore i sredstava za mu nekadašnji značaj. U tim nasto- I danas tvrdimo da smo uspjeli za- hvaljujući suradnji svih struktura Obnova zgrade bivše SOFK-e na Strmcu na razini lokalne samouprave, ško- le i tijela županije. Zahvaljujući iz- gradnji dvorane, velikim naporima ubrzan je rad na vodovodu, kana- lizaciji i plinofikaciji. Nekoliko go- dina nakon izgradnje dvorane, na osnovu čvrstih argumenata i pre- zentacije, zatražili smo obnovu ško- le. Obnova je bila neophodna zbog dotrajalosti stolarije, podova i svih instalacija. Započela je 2010., a za- vršila 2012. godine prigodnim otvo-12 renjem za Dan škole.
  • 14. janjima nisu nam išla u prilog zbiva-nja u gospodarstvu, sve veći broj ne-zaposlenih i siromašenje ljudi ovogakraja. Nadali smo se da će se pojavi-ti investitor koji će pronaći svoj in-teres i izgraditi na Strmcu izletište sprepoznatljivom turističkom ponu-dom. To se nije dogodilo, ali mi vje-rujemo u budućnost i ostvarenje na-ših očekivanja. Usprkos svim teško-ćama, Općina je uspijevala održatiStrmac u donekle urednom stanju.Uz poslove održavanja, uspjeli smona Strmcu urediti vodotok od bivšegakumulacijskog jezera do bazena, Bazen na Strmcupostaviti klupe i stolove od masiv-nog drveta, ponegdje s nadstrešni- ničkih društava u Republici Hrvat- rada te je sigurno jedno od najstari-com, a armirano-betonskim radovi- skoj s takvom tradicijom i kontinui- jih vatrogasnih društava u našoj do-ma na bazenu spriječili smo njegovo tetom u radu. “Tomislav” je u svom movini. Naše vatrogasce je od po-potpuno propadanje. dugom vijeku pripremio i održao četka krasila velika humanost i ne- brojne koncerte kojima je njegovao sebičnost u pružanju pomoći ugro-Tijekom 2012. godine počeli smo s domoljublje, rodoljublje i čovjeko- ženima. Uz gašenje požara, aktivnoobnovom zgrade bivše SOFK-e. Izra- ljublje. Oduvijek je svojim nastupi- su se priključivali pomoći nakon ele-dili smo građevinski projekt, obi­ i l ma čuvao nacionalnu svijest i ohra- mentarnih nepogoda, pomagali su užbuku, betonirali ulazno stepenište, brivao u teškim vremenima zatira- pumpanju vode iz podruma, sanira-postavili novu betonsku ploču i novi nja nacionalnog. Prezentirao je svoj nju i čišćenju bunara, snabdijeva-krov, s mogućnošću da se u potkrov- Cernik širom domovine i po njemu nju domaćinstava vodom i u drugimlju urede tavanske prostorije. je bio prepoznatljiv. Zato smo s po- prilikama. Aktivno su sudjelovali uStavljanjem tog objekta u funkciju nosom i velikim zanosom proslavili društvenom životu mjesta, pripre-i eventualnim rješenjem dobivanja “Tomislavov stoti rođendan” uz na- majući svoje dobro posjećene zaba-čis­ e vode za bazen, vjerujemo da t zočnost brojnih eminentnih uzvani- ve – Berbu grožđa i Pokladnu pri-ćemo uspjeti na Strmcu dobiti sadr- ka iz svijeta kulture, gospodarstva i redbu. Svojim radom ostavili su du-žaje koji će potaći ugostiteljsku po- politike. Općina je s radošću prihva- bok trag u našoj društvenoj sredininudu i razvoj. tila pokroviteljstvo proslave i zajed- i neizostavni su pozitivni čimbenikObljetnice, manifestacije, smotre no sa svojim vijećnicima podijelila radost sa stalnim i podupirućim čla- društvenih aktivnosti. Općina je sa zadovoljstvom prihvatila pokrovi-i druga događanja novima društva. teljstvo njihove godišnjice i aktivnoHPD “Tomislav” je 2005. godi- Dobrovoljno vatrogasno druš- se uključila u njenu pripremu i rea-ne obilježilo sto godina neprekid- tvo Cernik je 2005. godine prosla- lizaciju.nog rada. Malo je kulturno-umjet- vilo 120 godina postojanja i stalnosti Organizator Susreta malih pje- snika Slavonije i Baranje jeOtvorenje obnovljene škole u Cerniku Osnovna škola “Matija Gubec”, nje- ni učitelji i ostali uposlenici. Pr- vi susreti održani su na Dan opći- ne 1994. godine. Inicijativa za or- ganizaciju ove lijepe dječje manife- stacije pojavila se iz želje i težnje za promocijom naše općine i promidž- bom naših gospodarskih potencija- la, prvenstveno turizma. U tome je postignut velik uspjeh. Škola i Op- ćina su posredstvom susreta stekle brojna prijateljstva od kojih izdva- jam: Muć, Žminj, Zlatar, Primošten, Split, Čavle te u susjednoj BiH Uso- 13
  • 15. ru i Žepče. Upoznali smo mnoge di- ljem naše lijepe Slavonije, s njima se povezali i stekli trajna prijateljstva. Posredstvom susreta povezala su se naša sportska i kulturna društva sa društvima gore navedenih mjesta te danas razmjenjuju posjete i pripre- maju priredbe. Sigurni smo da će naša Škola u prirodi u Cerničkoj Ša- govini imati velike koristi od prija- teljstava stečenih na susretima i da će brojne škole, udruge i društva po- željeti provesti u našoj sredini neko- liko dana s namjerom upoznavanja naših ljepota, kulture i folklorno- Dani kruha i plodova zemlje etnološkog naslijeđa. Uviđajući po- tencijal Susreta malih pjesnika Sla- odabira budućeg zanimanja i razvoj te brojni ljubitelji vina koji se zabav- vonije i Baranje, Općina se prihva- poduzetničkog interesa u mladoj ljaju uz kotlovinu, pečene kobasice, tila stalnog supokroviteljstva. Škola dobi. Razlozi su to zbog kojih je Op- prženo kestenje te, naravno, portu- kao organizator se može osloniti na ćina prihvatila pokroviteljstvo smo- gizac i dobru tamburašku glazbu. Općinu u pokrivanju i neplaniranih tre. Nemjerljiva je vrijednost smotre Poduzetni članovi udruge organizi­ troškova. što se putem proizvodne djelatnosti raju i Ćuptetijadu. Uz ćuptete, Osnovna škola je posljednjih neko- čuvaju rukotvorine naših djedova i cernički kulinarski specijalitet, go- liko godina domaćin Smotre uče- baka, njihovi proizvodi, a posebno sti imaju priliku uživati i u istoj ku- ničkih zadruga koja se održa- ručni radovi. linarskoj ponudi kao i za Dane por- va svake godine u svibnju u škol- Najmlađa udruga u našoj općini je tugisca. skoj sportskoj dvorani. Cilj smotre Udruga voćara i vinogradara. For- Za rad i aktivnosti udruge, uz Uprav- je prikazati rad učeničkih zadru- mirana je zbog potrebe povezivanja ni odbor, posebno je zaslužan agilni ga, prezentirati njihove proizvo- voćara i vinogradara radi razmje- predsjednik Zvonko Živković. Opći- de na izložbenom stolu i prikazati ne iskustava te upoznavanja, putem na donacijama podupire rad udru- praktični rad. Smotrom se pokuša- predavanja i seminara, sa suvreme- ge. va potaći škole na proizvodnu dje- nim agrotehničkim mjerama u obra- latnost i obuku djece u nekoj od tih di, pripremi, uzgoju i zaštiti voćnja- Općina je u suradnji sa samostanom djelatnosti. S pravom se očekuje da ka i vinograda. Naši mladi vinogra- i školom organizirala i bila pokrovi- će se učenici tako u najmlađoj dobi dari su obnovili uzgoj portugisca, telj nekoliko likovnih kolonija. U uspješno usmjeriti u područje proi- stare sorte po kojoj je nekada Cernik njima su sudjelovali brojni slikari i zvodne i poljoprivredne djelatnosti i bio poznat. Udruga svake godine u kipari, a gotovo uvijek oni iz udru- pripremiti za preuzimanje odgovor- listopadu organizira Dane cernič- ga “Petrlić”, Nova Gradiška i “Beri- nosti razvoja svog domaćinstva. Ni- kog portugisca u atriju i podrumu slavić”, Slavonski Brod. Ostavili su je zanemariva ni mogućnost lakšeg dvorca Kulmer. Dvorac tada posje- brojne umjetničke radove koji su uglavnom pohranjeni u samostanu, dok je jedan dio u školi. Kipovi izra- đeni u likovnim kolonijama mogu se vidjeti u dvorištu samostana. Posebno ističemo donaciju fundu- sa slika akademskog slikara Ferdi- nanda Kulmera koja je pohranjena također u samostanu. Bila je trajno izložena u prostorijama današnjeg biblijsko-arheološkog muzeja. Vrlo je vrijedna i bilo bi dobro ponovno napraviti stalni postav. Donaciju su dugim pregovorima ostvarili načel- nik Nikola Jugović i tadašnji gvardi-14 jan fra Vjenceslav Janjić.
  • 16. Ljetna malonogometna ligaVeć nekoliko godina organizira se se usmjerava za društvene potrebe. ju karijere vratio se u Cernik, a poLjetna malonogometna liga u Općina je pokrovitelj lige i pobjed- prestanku aktivnog bavljenja spor-kojoj se natječu ekipe naših sela. nicima dodjeljuje pehare i nagrade. tom, preuzeo je treniranje jedne odUtakmice se igraju nedjeljom po- Ljetna liga je sada već tradicija, po- ekipa našega kluba. Preminuo jeslijepodne i redovito im prisustvu- državaju je brojni žitelji općine i za- mlad, nakon kratke bolesti, i ostavioje velik broj gledatelja iz svih naših to ju treba i nadalje poticati. iza sebe četvero djece. Njegovu smrtsela. Ljudi se na utakmicama zabav- Općina je stalni supokrovitelj me- teško su prihvatili sportaši koji suljaju, druže, razmjenjuju iskustva i morijalnog malonogometnog ga poznavali, posebno igrači njego-upoznaju, što i je osnovni cilj ovo- turnira “Tomislav Sokić”. To- ve generacije i članovi nogometnogga natjecanja. Uz to organizatori, a mislav je bio uzoran sportaš, nogo- kluba. U znak sjećanja na Tomisla-to su po redu naša sela, prodaju pi- metni golman koji je branio za mno- va, NK “Mladost” svake godine or-će i ostvaruju materijalnu dobit koja ge klubove, pa i u prvoj ligi. Pri kra- ganizira turnir uz potporu Općine. Planovi za iduće razdoblje U narednom razdoblju Općina će nastaviti s kontinuit- etom na unapređivanju ukupnog života stanovništva. To znači da će se nastaviti s održavanjem objekata društvenog standarda kao što su domovi, škole, crkve, mrtvačnice i groblja. Održavanjem i izgradnjom nastavit će se unapređivati i ko- munalna infrastruktura – od poljskih putova, županijskih i nerazvrstanih cesta, uređenja vodotoka Šumetlica i Bačica, izgradnje mostova na Prkosu i u Đurićevoj ulici do održavanja postojeće i postavljanja nove javne rasvjete te izgradnje vodovoda i kanalizacije. U planu je izgradnja vodovoda u Šumetlici, Baćindolu, Banićevcu i na Strmcu, postavljanje vodovodnih cijevi od Bačice do Đurićeve, Potočne i Vinogradske ulice u Novoj Gradiški kojima će se izgraditi i pješačke staze, izgradn- ja kanalizacije u Giletincima, završetak uređenja zgrade bivše SOFK-e na Strmcu te uređenje dječjeg igrališta u Podvrškom i doma u Cerničkoj Šagovini. U narednom periodu će se završiti katastarska izmjera u cijeloj općini, a sigurno neće izostati ni potpore svim našim društvima, udrugama, klubu, školi i samostanu. 15
  • 17. SJEĆANJE NA POGINULE BRANITELJE I CIVILNE ŽRTVE RATA Domovinski rat je jedan od naj­ na­ z čajnijih događaja u našoj burnoj povijesti. Povijest nam je ispunje- na stalnom borbom za opstojnost u ovom podneblju na raskrižju dvaju svjetova, u zemlji koju su nazvali “predziđe kršćanstva”. Trajno smo bili izloženi opasnostima gubitka teritorija, a potom asimilaciji i gu- bitku samosvijesti. Gubitak slobode i prihvaćanje tu­ đin­ ke vlasti u konačnici uvijek s donosi asimilaciju i gubitak na­ io­ c nalnih obilježja. Odhrvali smo se svim nedaćama i opstali, i svo­ imj znanstveno-kulturološkim nas­ ije­ l đem se uvrstili u stare, prepoznatlji- ve na­ ode Europe, koji su doprinije- r Spomenik poginulim braniteljima u Cerniku li europskoj prepoznatljivosti. sjednik dr. Franjo Tuđman. Cijeli hvalnosti oni trebaju biti prisutni u Najsvjetliji primjer obrane svoje narod je u Domovinskom ratu bio našim mislima i sjećanjima. slo­­­ bode i samobitnosti je Domovin- jedinstven, a naši branitelji oslonac, Zato Općina Cernik svake godine ski rat i suprotstavljanje velikosrp- dika i ponos. uoči blagdana Svih svetih okuplja skoj ideji koja je težila zbrisati svaki Nisu se štedjeli, dali su i više nego čla­ ove obitelji poginulih branite­ n trag našeg postojanja. Goloruki smo što su mogli, ali nažalost, mnogi su lja te polaže vijence kod spomenika se suprotstavljali trećoj vojnoj sili pogi­ uli, a mnogi ranjeni i osakaće- n i na grobljima svih naših sela. Na- u Europi, uz blagonaklono proma- ni. Svjesni smo doprinosa branitelja kon svete mise za sve žrtve Domo- tranje Europe i svijeta na zbivanja. u stvaranju samostalne domovine i vinskog rata, upriliči se druženje Pobijedili smo i ostvarili nemoguće. njihove žrtve, i neizmjerno smo im s njihovim bližnjima, roditeljima, Dobili smo svoju dugo očekivanu, zahvalni na nesebičnosti i spremno- dje­­ com i udovicama u pros­ orijama t samostalnu i slobodnu domovinu, sti gubitka života za svoj dom i svoje samostana ili u općini. To je tra­ i­ d Republiku Hrvatsku. najbliže. cija koja se ne smije prekinuti. Oz- Ponos je ispunio naše srce i biće, a biljno razmišljamo u program obi- posebno smo sretni što smo prvi put Mi koji smo ostali, koji živimo u lježavanja uključiti školsku djecu i u povijesti svi bili na jednoj strani u slobodnoj i neovisnoj domovini, ne­­ osvijestiti značaj Domovinskog ra­ a t obrani svoje domovine. Sjedinio nas mamo pravo zaboraviti njihov do­­p­ i veličinu žrtve koju su podnijeli nji- je čovjek sa vizijom, naš prvi pred- rinos u stvaranju domovine; iz za- hovi roditelji i sumještani.16 Cernička Šagovina Spomen-obilježje Tomislavu Ordaniću na Psunju
  • 18. Brezovo PoljePoginuli, SMRTNO STRADALI I UMRLI braniteljiCERNIK CERNIČKA ŠAGOVINABranko Vuk (1952-1991) Ivan Matošević (1961-1991)Slavko Sokić (1952-1991) Stjepan Skrobić (1963-1991)Stjepan Bakunić (1950-1991) Slavko Mihaljević (1954-1991)Darko Terzić (1964-1991) Slavko P. Matošević (1954-1991)Branko Mrkonić (1963-1991) Slavko F. Matošević (1956-1992)Tomislav Ordanić (1959-1991) Petar Faccio (1952-1992)Stanislav Marić (1955-1991) Mladen Matošević (1961-1992)Zlatko Golubić (1959-1991) Mato Kulić (1954-1992)Franjo Kumić (1962-1991) OPATOVACMilan Kurjaković (1956-1991) Vjekoslav Šarić (1959-1991)Zorislav Terzić (1969-1991) Željko Curić (1960-1994)Dražen Brekalo (1965-1991)Tomislav Stazić (1952-1992) PODVRŠKOJosip Džajkić (1965-1992) Stjepan Dukanović (1962-1991)Franjo Petošić (1940-1992) Mladen Kovačević (1968-1992)Mijo Hettinger (1943-1992) BANIĆEVACTomislav Jelinić (1962-1993)Branko Stazić (1952-1995) Josip Mikanović (1962-1991) Milan Crljenković (1967-1991)Zlatko Petrić (1960-1995)Milan Kumić (1965-1995) GILETINCI Đuro Bakunić (1961-1991)BAĆINDOL Antun Grgić (1950-1993)Slavko Došlić (1969-1991) Matej Terzić (1945-1993)Zvonko Marinović (1964-1991) Josip Martinović (1957-1995) Cernička Šagovina 17
  • 19. Opatovac18 Podvrško Baćindol
  • 20. CernikSmrtić Psunj 19
  • 21. DOMOVINSKI RAT Psunj je obranjen, a odašiljač HRT-a sačuvan Kod HRT-ova odašiljača na Psu­ ju n tradicionalno se svake godine oku- pljaju bivši pripadnici Samostal- ne psunjske satnije novogradiške 121. brigade HV-a, roditelji i rodbi- na poginulih branitelja, predstavni- Spomenik poginulim braniteljima na Psunju ci Općine Cernik i udruga proiste- klih iz Domovinskog rata i djelatnici sobi, a time i medijsku blokadu sje- iz Policijske postaje Nova Gradiška. HRT-a. Odaje se počast branitelji- verozapadne Hrvatske. Obranu Psunja organizirao je Se- ma poginulim na Psunju, ali i svim kretarijat za narodnu obranu Nove Braneći prilaze HRT-ovom odaši­ braniteljima koji su tijekom Domo- Gradiške. lja­­ na Psunju su poginuli: Stjepan ču vinskog rata branili odašiljač. Škrobić, Ivan Matošević, Robert Pe- Samostalna psunjska satnija ustro- Kod spomenika poginulim branite- tanić, Zlatko Žajgar, Tomislav Or- java se od dijelova Cerničke satnije ljima zapale se svijeće i polože vijen- danić, Stanislav Marić, Zlatko Golu- koja je bila u sastavu 1. bojne 108. ci. Evociraju se sjećanja na Domo- bić, Ivan Dakić, Milan Cindrić, Ni- brigade HV-a, osnovane u lipnju vinski rat te jedan od najzahtjevni- kola Lončar, Josip Mikolčević, Fra- 1991. godine. Cernička satnija dje- jih dijelova novogradiške bojišni- lovala je početkom rata u zaustav- njo Kumić, Milan Kurjaković, Zoran ce i obranu odašiljača HRT-a, koji ljanju agresora kod Okučana, Smr- Terzić i Zvonko Marinović. je emitirao tri radijska i televizijska tića, Gornjih Bogićevaca, Medara i programa. Izloženo napadima zra- koplova i čestim diverzantskim ak- Samostalna psunjska satnija Trnave. Aktivnosti na obrani Psunja i oda­ Za dan ustroja Samostalne psunj­ ­ e sk cijama, u obrani odašiljača je po- ginulo petnaest, a ranjeno trideset šiljača HRT-a na Brezovom polju satnije uzima se 5. listopada 1991. pripadnika Samostalne psunjske započele su još u lipnju 1991. godi­ godine. sat­ ije kojom je zapovijedao Luka n ne. Na strateški važne točke ras­ o­ p Toga dana 47 boraca Cerničke sat- Zec. Zajedno s pripadnicima polici- ređeni su dragovoljci iz Nove Gra­ nije priključuje se 35-orici boraca je i djelatnicima odašiljača spriječili diške, Nove Kapele, Slavonskog Cerničkog voda i 18-orici pripadni- su neprijatelja da odašiljač onespo- Bro­­ i Požege te pripadnici MUP-a da ka Pratećeg voda koji je imao zada- Spomenik poginulim braniteljima u Baćindolu20
  • 22. ću nadzirati i osiguravati ceste Str-mac – Brezovo Po­ je. lTime je kompletirana i ustrojenaSamostalna psunjska satnija. Tije-kom listopada broj njenih pripadni-ka kreće se od 100 do 160 boraca.Za zapovjednika Samostalne psunj-ske satnije imenovan je Luka Zec.Uspješno satniju vodi do sve dotravnja 1992. godine.Svoju zadaću satnija je uspješnooba­ ila u specifičnom ratnom dje- vlovanju. Osiguravanje i nadziranjestra­ eških točaka na Psunju, a pose- tbice odašiljača HRT-a na Brezovompolju, zahtijevalo je dobro poznava- Brezovo Polje - počast poginulim braniteljimanje terena i dosta domišljatosti. Sa- voniju sredinom 1992. godine, ne- je u Hrvatskoj. Cernička Šagovinamostalna psunjska satnija obranila prijatelj je imao 35 borbenih dje­ je toga dana mjesto okupljanja pri-je teritorij koji joj je dan na čuvanje lovanja. Da obrana Psunja nije bila padnika svih postrojbi koje su su-i nadziranje. Njeni borci su bili izlo- laka borbena zadaća pripadnika Sa- djelovale u toj oslobodilačkoj akciji.ženi svakodnevnim četničkim za- mostalne psunjske satnije potvrđu- Posebno veseli što posljednjih godi-sjedama, snaj­ erskim hicima, pod- p je njenih 15 poginulih i 30 ranjenih na obilježavanju prisustvuju učeni-metnutim mi­ a­­ i topničkim pro- n ma boraca. ci zagrebačke osnovne škole iz Pe-jektilima. Dobro fizički pripremlje- ščenice čiji su bivši đaci sudjelovalini, hrabri borci Samostalne psunj-ske satnije nisu ag­ esoru dozvolili r AKCIJA “ŠAGOVINA” u akciji “Šagovina” kao izviđači po-pristup na branjeno područje odaši- Razbili četničko uporište znati pod imenom “Svileni”.ljača HRT-a. i oslobodili okupirano područje Učvršćeni su položaji na tom dije- lu novogradiške bojišnice, a potomSvakodnevna zadaća dijela boraca U Cerničkoj Šagovini tradicionalno oslobođeni i Širinci. Napadne akcijesatnije bila su izviđanja u cilju nad- se povodom 19. prosinca 1991. go- prema Okučanima zaustavio je Sa-ziranja svih pravaca na branjenom dine okupljaju pripadnici postroj- rajevski sporazum 2. siječnja 1992.području. Najznačajniji su bili Bre- ba 121. brigade HV-a, predstavnici godine. U akciji “Šagovina” Šešelje-zovo Polje – Muški bunar – Fukinac udruga proisteklih iz Domovinskog vi “Beli orlovi” imali su oko stotinu– Hajdučka kosa i Vodostaj na prav- rata, rodbina poginulih branitelja i poginulih. Radost pobjede pomutilicu Gornje i Donje Šumetlice. mještani te obilježavaju obljetnicu su naši gubici u ljudstvu. Ni u jed-Prema evidenciji Samostalne psunj- “Šagovina 91.” akcije tijekom koje je noj ofenzivnoj akciji koju je poduze-ske satnije od 18. rujna 1991. do do- razbijeno snažno četničko uporište i la 121. brigada prije, a ni poslije, ni-laska UNPROFOR-a u zapadnu Sla- oslobođeno prvo okupirano pod­ uč­ r je bilo toliko smrtno stradalih. Pogi- nulo je trinaest njezinih pripadnika,Psunj - sjećanje na poginule suborce a više desetaka je ranjeno. Kod spomen-obilježja podignutom na mjestu pogibije naših branitelja evocirana se sjećanja na ovu uspješ- nu akciju i poginule branitelje: To- mislava Špehara, Tomislava Ruš- kana, Slavka (Dragutina) Mihalje- vića, Slavka (Petra) Mihaljevića, Vladu Dubovskog, Darka Franića, Jocu Marinovića, Marijana Ruška- na, Zdravka Romića, Juricu Beki- ća, Zlatka Krčmara, Igora Vukasa i Miroslava Krpana. U mjesnoj crkvi služi se misa za poginule branitelje. 21
  • 23. IZBORI 1993. Prvi izbori za članove Općinskog vi- jeća u općini Cernik održani su 7. veljače 1993. godine, a 15. travnja iste godine ustanovljeno je Općin- sko vijeće i izabrani su: Mato Orda- nić (predsjednik), Ivan Tadić (za- mjenik predsjednika), Slavko Ga- lik, Marijan Matković, Vitomir Ža­ kić, Stjepan Kumić, Luka Zec, Fra- Općinsko vijeće iz 1997. godine njo Gudović, Zdravko Kumić, Vlado Ograjšek (kultura i sport), fra Vjen- šević (HDZ), Krešo Brkan (HKDU), Terzić, Đuro Mikanović, Tomislav ceslav Janjić (svjetonazor) i Ivan Antun Smiljanić (HKDU), Petar Bi- Martinović, Marijan Crljenković, Došlić (suradnja sa selom). gović (HKDU), Vjekoslav Bukvić Kre­ i­ ir Ćurić i Mijo Jedličko. šm (HKDU), Slavko Topčić (HDZ), Ma- 1997. Za načelnika općine izabran je ing. to Ordanić (HDZ), Josip Bakunić Nikola Jugović, a za njegova zamje- (HDZ) i Nikola Jugović (HDZ), na- nika Milan Babić. čelnik. Nakon lokalnih izbora 1997. godi­ e n Prva sjednica Općinskog poglavar- konstituirajuća sjednica Op­ in­ kog ć s Prva sjednica Općinskog poglavar- stva održana je 26. kolovoza 1993. vije­ a održana je 20. svibnja. ć stva u novom sazivu održana je 25. godi­ e. U Poglavarstvo su izabrani: n lipnja 1997. godine. Prema Odluci ing. Nikola Jugović, načelnik, ing. U Općinsko vijeće izabrani su: Ivan o ustanovljenju u Općinsko pogla- Josip Butković (gospodarstvo), ing. Tadić (HDZ), predsjednik, Darko varstvo izabrani su: ing. Nikola Ju- Stanko Lazić (graditeljstvo i mala Dedić (HDZ), zamjenik predsjed- gović, načelnik (prostorno uređenje privreda), ing Danko Vincetić (po- nika, Tomislav Martinović (HDZ), i komunalna infrastruktura), Milan ljodjelstvo), Branko Glokević (turi- Slavko Galik (HDZ), Željko Mato- Babić, zamjenik načelnika (obrtniš- zam i ugostiteljstvo), dr. Zlata Šarić šević (HDZ), Mato Paurić (HDZ), tvo, mala privreda), Vitomir Žakić (zdravstvo i socijalna zaštita), Ivica Stjepan Curić (HDZ), Josip Andra- (poljoprivreda, vinogradarstvo, vo- ćarstvo), dr. Zlata Šarić ( zdravstvo i socijalna skrb), Stjepan Furković (turizam i ugostiteljstvo), Ivan Bi- gović, Stanko Mikić i Đuro Mikano- vić. 2001. Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća održana je 12. lipnja 2001. godine. U Općinsko vijeće izabrani su: Josip Andrašević (HNS-HSLS), predsjednik, Tomislav Šimić (HDZ), zamjenik predsjednika, Darko Radić (HDZ), Hinko Mikanović (HDZ), Franjo Gudović (HDZ), Mijo Mato- šević (SDP), Mijo Jedličko (SDP), Nikola Štrk (SDP), Milan Babić22 Općinsko vijeće iz 2001. godine (HDZ), Dražen Buturac (Nezavisna
  • 24. lista Dražena Buturca), Stanko Mi-kić (HSS), Darko Martinović (HSS),Vladimir Vuk (HNS-HSLS), Ivo Ta­dić, (HDZ) i Stjepan Meseš (DC).U Općinsko poglavarstvo izabranisu: ing. Nikola Jugović, predsjednik(ugostiteljstvo i turi­ am), ing. Vi- ztomir Žakić, zamjenik predsjedni-ka (malo poduzetništvo), ing. Stan-ko Lazić (gospodarstvo), prof. To-mislav Vlaović (prosvjeta, kultura isport) i Antun Mihaljević (poljopri-vreda i šumarstvo).U ovom mandatu dužnost predsjed­nika mjesnog od­ ora obnašaju: Ma­ bto Ordanić (Cernik), Marin Ku­ ićl(Cernička Šagovina), Darko Mar­­­­ Općinsko vijeće iz 2009. godineti­­­ nović (Giletin­ i), Dražen Kneže- cvić (Banićevac), Željko Tu­ ić (Ba- c Mijo Kulić, Tomislav Vlaović, Mi- Marijana Majetić i Goran Vincetiććindol), Ivan Josipović (Opatovac) i jo Jedličko i Antun Vincetić; Josip (SDP), Neven Mlađen (nezavisniDražen Vranješević (Podvrško). Andrašević s Nezavisne liste Stan- kandidat), Goran Špoljarić i Tomi- ka Lazića i Dra­ en ž slav Vlaović (HSS), te Mladen Vuk iOpćinsko vijeće iz 2005. godine Buturac s Nezavi- Tomislav Videc (HSP). sne liste Dražena Sa sedam izborenih vijećničkih Buturca. mjes­­ HDZ-ova lista s nositeljem ta Za predsjednika Hrvojem Žakićem, potvrdila se kao Vi­­­ ća izabran je je­­­ naj­ ača politička opcija. j Jo­ ip An­ ra­ ević, s d š U izborima za Općinsko vijeće su- a za njegova zamje- djelovalo je šest kandidacijskih li- nika Ivan Tadić. sta: lista HNS-a i HSLS-a s nosite- Članovi Op­ in­ kog ć s ljem liste Tomislavom Kruljcem te po­ la­ arstva su Ni- g v liste HSS-a s nositeljem Goranom kola Ju­ o­ ić (pred- g v Špoljarićem i HSP-a s nositeljem sjednik), Vi­ omir t Mlade­ om Vukom, osvojile su po n Žakić, Antun Miha- jedno vijećničko mjesto. ljević, Vlado Terzić Lista HDSSB-a s nositeljem Iva- i Milan Babić. nom Terzićem osvojila je dva, a lista SDP-a s no­ ite­ jem Mijom Kulićem, s l 2009. tri vijećnička mjesta. Članovi Općinskog vijeća postali su Na izborima odr- Hrvoje Žakić, Tomislav Šimić, Đu-2005. žanim 17. svibnja 2009. godine prvi put nepos­ ed­ o r n ro Mikanović, Stjepan Curić, Ivan Tadić, Željko Tucić i Mato Orda-Izbori su održani 15. lipnja 2005. go- su birani načelnik i njegov zamje- nić (HDZ); Tomislav Kruljac (HNS-dine. Nikola Jugović (HDZ) ponov- nik. Nikola Jugović i Vitomir Žakić, HSLS); Goran Špoljarić (HSS); Mla-no je izabran za općinskog načel- kandidati HDZ-a za načelnika i za- den Vuk (HSP); Ivan Terzić i Markonika. Iz redova HDZ-a u Općinsko mjenika načelnika, uvjerljivo su u Curić (HDSSB); Mijo Kulić, Goranvijeće izabrani su: Mato Ordanić, prvom krugu slavili izbornu pobje- Vincetić i Marijana Majetić (SDP).Hinko Mikanović, Stjepan Curić, du. Za predsjednika Općinskog vijećaIvan Ta­ ić, Antun Mihaljević, Dar- d Kandidati za načelnika i zamjenika iza­ ran je Hrvoje Žakić (HDZ), a za bko Radić, Tomislav Šimić i Dragutin načelnika bili su još Tomislav Kru- zamjenika predsjednika Ivan TerzićJanković; iz koalicije SDP-a i HSS-a ljac i Krešo Đurić (HNS-HSLS), (HDSSB). 23
  • 25. OBILJEŽAVANJE DANA OPĆINE 2004. Otvorena nastavno-sportska dvorana u Cerniku, obnovljen dom u Šumetlici i škola u Banićevcu Obilježavajući Dan općine, Cerni­ a­ č ni, stanovnici ostalih mjesta u op- ćini i općinsko čelništvo imali su se čime pohvaliti na svečanoj sjedni- ci Općinskoga vijeća i Poglavarstva održanoj pod predsjedanjem Josipa Andraševića. Općinski načelnik Nikola Jugović, u Radovi u Školskoj ulici u Cerniku nazočnosti brojnih gostiju, prigod- no je istaknuo kako je to bila godina će dom značiti Šumetljanima poka- Do obilježavanja Dana općine na u kojoj je Cernik napokon dobio na- zalo je slavlje koje je trajalo do ka- pod­ učju Cernika izgrađeno je oko r stavno-sportsku dvoranu. sno u noć. osam kilometara kanalizacije i vo- Nastavlje­ i su i radovi na izgradnji n Dom u Šumetlici i novo vatrogasno dovoda, a do kraja 2004. godine komunalne infrastrukture pa je ta- vozilo za DVD Cernik koje 2005. go- dovršeni su kanalizacija i vodovod ko sve više cerničkih ulica koje ima- dini slavi 120. obljetnicu, posvetio je u Požeškoj ulici i stvoreni uvjeti za ju proveden plin, vodu i kanalizaci­ gvardijan cerničkog samostana fra rekonstrukciju županijske cesta u ju. Oni su, uz prometnice koje se ta- Josip Grubišić. Najmlađi cernički Frankopanskoj ulici. Novac je na- kođer obnavljaju, uvjeti koji jam- vatrogasci izveli su pokaznu vježbu. maknut iz Fonda za regionalni ra- če gospodarski razvoj i civilizacijski zvoj, Županije i općinskog proraču- Napravljeno je oko dva kilometra na te od kućnih priključaka. napredak stanovništva. kanalizacije, najviše u Vinogradskoj U općini Cernik ne zapostavljaju se ulici te uz Šumetlicu do Frankopan- Značajni radovi izvedeni su na regu- ni ostala mjesta pa je tako 2004. go- ske ulice (kod mosta) i otuda prema laciji toka potoka Šumetlica kako bi dine obnovljena i područna škola u školi, dvorani i vrtiću. Time je omo- se zaštitilo poljoprivredno zemljište Bani­ ev­ u te u ratu devastiran i za- ć c gućeno da se dvorana priključi na i otklonila opasnost od poplave. paljen dom u Šumetlici, selu koje su kanalizaciju i prođe na tehničkom Aktivnosti u naseljima ovise uglav­ nakon rata naselili Hrvati izbjegli iz pregledu. nom o mjesnim odborima i ljudima Bosne i Hercegovine. koji su na njihovom čelu. Riješena je komu­ alna infrastruk- n Dom su otvorili načelnik Nikola Ju- tura u Školskoj ulici i spriječeno U 2004. godini najviše se radi­ o u l gović i predsjednik Mjesnog odbora moguće širenje zaraznih bo­ esti i za- l Ba­ ićevcu gdje je obnovljena škol- n Šumetlica Stipo Zebić. Istaknuli su gađivanje bunara. Uz cijevi za ka­ ska zgrada. Izgrađeni su nova učio- značaj koji će on imati za društve- nalizaciju postavljene su i cijevi za nica i sanitarni čvorovi, a u starom ni i kulturni život mještana. Koliko vodovod. dijelu škole uređena je višenamjen-24 Dom u Šumetlici Škola u Banićevcu
  • 26. ska dvorana za sve mještane. Na- Nogometni klub “Mladost” okupljapravljen je i projekt za dogradnju broj­ u mladež, ima više od 100 ak- nkuhinje, prostorije za Mjesni od- tivnih nogometaša i natječe se u 3.bor i sanitarne čvorove. Asfaltirana HNL sa pet selekcija. Za takav nogo-je nerazvrstana cesta u Opatovcu, a metni pogon potrebna su značajnaneke ceste su nasute i povalja­ e. n financijska sredstva i brojni sportskiRiješena je i dilema oko namjene i ostali djelatnici, od trenera i upra-škole u Cerničkoj Šagovini. Izgra­ ve do ljudi koji održavaju terene iđena je dona­ ijama i bila je preveli- c obavljaju druge poslove. Klub brojika za potrebe sela. Općina je zajed- između 120 i 150 članova i najveći jeno sa školom dugo tražila način na sportski klub u općini.koji najbolje iskoristiti objekt koji Za obilježavanje značajnih obljet-nije bio u upotrebi. Odlučeno je da “Tomislav” i KUD “Opatovac” uka- nice u 2005. godini pripremaju seće se tamo organizirati Škola u pri- zala se potreba za njenim osniva- HPD “Tomislav” koje će obilježitirodi u kojoj će se održavati semina- njem. Nabavljeni su instrumenti za 100, i DVD Cernik koje će obilježitiri, predavanja, izložbe i drugi sadr- tamburaški sastav i nešto narod- 120 godina postojanja.žaji vezani za obrazovanje učenika nih nošnji. Do kraja godine planira Dan općine Cernik iskorišten je iosnovnih škola. se nabaviti muške i ženske narodne kao prigoda da se svima koji su do-Osnovana je Kulturno-umjetnička nošnje i kompletirati instrumente prinijeli ukupnom razvoju cerničkeudruga “Cernik”. Iako postoji HPD za dva tamburaška sastava. općine dodijele priznanja.2005.Godina koja će ostati zapisanau spomenicama HPD “Tomislav”i DVD-a CernikSvečana sjednica Općinskog vijeća iPoglavarstva održana je 4. studenog2005. godine pod predsjedanjemJosipa Andraševića. Nazočni su bilibrojni uzvanici i gosti, zamjenik žu-pana Zvonimir Laslo, novogradiškigradonačelnik Josip Mikšić i općin­ski načelnici novogradiškog kraja.Načelnik Nikola Jugović govorio jeo naporima koji se ulažu posljed- DVD Cerniknjih godina kako bi se stvorili uvjeti i Cernik svrstao među znamenita ološkoj muzejskoj iz­ ož­ i postavlje- l bza bolji život stanovništva i izgradile mjesta katoličke vjere i kulture. Ri- noj u Franje­ ačkom samostanu. vkomunalna i društvena infrastruk- ječ je o jedinstvenoj Biblijsko-arhe-tura. Općina Cernik u 2005. godini je na-U 2005. godini u Cerniku je bilo vi- stavila započete aktivnosti na iz­ gradnji komunalne infrastruktu­ e urše značajnijih događanja koji tu go- Cerniku i ostalim mjestima općine.dinu izdvajaju od ostalih. U Cerniku se nastavlja izgradnja vo-HPD “Tomislav” je obilježilo 100., a dovoda i kanalizacije. U svim se mje-DVD Cernik 120. obljetnicu posto- stima uređuju i grade objekti druš-janja i rada. Mjesto Cernik i opći- tvenog standarda, mo­ er­ iziraju ce- d nna Cernik već su poznati po brojnim ste i popravljaju polj­ ki putovi. Tre- skulturnim i povijesnim znamenito- ba istaknuti veoma značajan posaostima, ali ta će godina ostati zabi- na katastarskoj iz­ jeri zemljišta, a mlježena po doprinosu fra Tomislava time i sređivanju zemljišnih imovin-Vuka koji je Franjevački samostan fra Tomislav Vuk sko-pravnih odnosa. 25
  • 27. Općinski planovi nisu mali. Znat- Nikoli Jugoviću uručena je Medalja nim dijelom njihova realizacija ovisi “Hrvatski domoljub” koju mu je za o sredstvima Županije i fondova kod dobru suradnju i prijateljske odno- kojih je kandidirano više projekata. se dodijelila Udruga ratnih vetera- Općina i dalje podržava u radu kul- na “Hrvatski domobran”. Medalju turna, sportska i vatrogasna društva je uručio Franjo Šmer, predsjednik i druge udruge. novogradiškog ogranka udruge. Dan općine i te je godine bio prigo- Kod spomenika braniteljima pogi- da da se na svečanoj sjednici zasluž- nulim u Domovinskom ratu polo­ nim pojedincima i društvima za do- ženi su vijenci i zapaljene svijeće, a prinos u unapređenju ukupnog ži- u crkvi sv. Petra apostola služena je vota dodijele općinska priznanja. misa zadušnica. 2006. Brodsko-posavski župan nakon 10 godina službeno u općini Cernik Pod predsjedanjem Josipa Andra­ ševića i u nazočnosti župana brod- sko-posavskog Šime Đurđevića, odr­­ žana je svečana sjednica Općin- skog vijeća i Poglavarstva. Općinski načelnik Nikola Jugo- vić govorio je o izgradnji komunal- ne infrastrukture i istaknuo sku­ e, p Gradnja tribina na stadionu NK “Mladost” ali i veoma značajne poslove na ka- tastarskoj izmjeri koja će razriješi- ca da ga sama uredi pa se investitor Nastavljena je katastarska izmjera ti nesređene imovinsko-pravne ze- mora čekati. Dvorac u Cerniku je ta- zemljišta. Očekuje se da će taj po- mljišne odnose. Izrazio je zadovolj- kođer neiskorišten potencijal. Vra- sao od iznimne važnosti biti završen stvo što je nakon deset godina op- ćen je bivšim vlasnicima i sada je u 2007. godine. ćinu Cernik službeno posjetio brod- vlasništvu kćerke pokojnog Ferdi- sko-posavski župan. Općinski načelnik Nikola Jugović nanda Kulmera izrazio je zadovoljstvo zbog uspješ- Iako su svečane sjednice u povodu Izgradnja komunalne infrastruktu- nog rada Kulturno-umjetničke ud­ Dana općine prigoda da se govori o re i dalje je prioritet pa se i 2006. ru­ e “Cernik” koja djeluje dvije go- g uspjesima i planovima te godine ni- godine realizira više projekata. U dine. Udruga okuplja mlađe i starije su zaboravljeni ni problemi s kojima nastavak izgradnje vodovoda i ka- tamburaše, mlađe i starije plesače; se sreće općinska vlast. Navedeni su nalizacije utrošeno je dva milijuna puno se putuje i nastupa. stavljanje u funkciju Gospodarske kuna, a u modernizaciju cesta izme- zone i obnova izletišta Strmac Općina podupire u radu i sva osta- đu 200.000 i 300.000 kuna. Jedan la društva, udruge i klubove na po- U Općini Cernik nisu zadovoljni jer od prioriteta je nastavak radova na dručju općine. u Gospodarskoj zoni nema prodaje vodovodu i kanalizaciji u Potočnoj, parcela, izgradnje proizvodnih i dru- Đurićevoj i Rokovoj ulici. Radilo se Župan Šimo Đurđević pohvalio je gih objekata i očekivanog zapošlja- i na rekonstrukciji i proširenju elek- općinsko vodstvo radi uspjeha u iz- vanja. Nisu zadovoljni ni sa stanjem trične mreže. Na području cijele op- gradnji komunalne infrastruktu­ e i r izletišta Strmac i objektima koji su ćine popravljani su poljski putovi. obećao potporu Županije u projek- devastirani, ne popravljaju se i da- Valja naglasiti da je do Gospodarske tima čiji je cilj bolji život stanovniš- lje propadaju. Načelnik Jugović na- zone dovedena sva komunalna in- tva. veo je primjer zgrade bivše SOFK-e frastruktura. Obilježavanje Dana općine Cernik koja će se morati srušiti ukoliko ne Plinofikacija u Cerniku je završena, završilo je 17. studenog u OŠ “Ma- dođe do njene adaptacije. Za hotel ali se mještani u malom broju pri- tija Gubec” gdje je održan tradicio- Strmac koji godinama propada ne- ključuju na sustav jer im je još uvi- nalni Susret malih pjesnika Slavoni-26 ma investitora, a Općina nema nov- jek najjeftinije grijanje na drva. je i Baranje.
  • 28. 2007.Nova škola i dom za BanićevljaneS više prigodnih događanja u Cerni-ku i Banićevcu obilježen je Dan op-ćine. Kao i svake godine polaganjemvijenaca i paljenjem svijeća kod spo-menika poginulim braniteljima oda-no im je dužno poštovanje za dopri-nos u obrani domovine i stvaranjuneovisne države Hrvatske, a služenaje i sveta misa zadušnica.Pod predsjedanjem Josipa Andra­ Otvorenje doma u Banićevcuševića održana je svečana sjedni-ca Općinskog vijeća i Poglavarstva. okupljaju svi, od najmlađih do naj- U 2007. godini je nastavljen konti-Uz brojne uzvanike nazočni su bili starijih mještana. nuitet radova na modernizaciji ne-i predstavnici Brodsko-posavske žu­ Načelnik Nikola Jugović je u iz­ a­­­­­­ l ga­ razvrstanih cesta. Uspjelo se mo-pa­ ije Stjepan Bošnjaković i Želj­ o n k nju na svečanoj sjednici Op­ in­ kog ć s dernizirati sve nerazvrstane ceste,Burazović te izaslanik županijskog vijeća kao najznačajniji događaj u osim tri ili četiri u Cerniku u kojimaHDZ-a Zvonimir Markotić. Svečana 2007. godini istaknuo otvorenje najprije treba izgraditi kanalizaciju.sjednica je bila prigoda da se načel- Gos­­­ podarske zone. Zonu je otvorio Asfaltirane su po jedna cesta u Šu-nik Nikola Jugović osvrne na posti- metlici i Podrvškom. Prije toga sugnuća u 2007. godini naglašavajući ministar Božidar Kalmeta koji je sa suradnicima bio u Cerniku i dogo- asfaltirane dvije ceste u Opatovcu ida će ta godina ostati zabilježena po po jedna u Baćindolu i Cerniku. Mo-otvaranju Gospodarske zone. Govo- varao neke projekte važne za pros- peritet općine. dernizacija nerazvrstanih cesta jerio je i o planovima koji trebaju po- privedena kraju.taknuti ukupan razvoj. – Gospodarska zona važna je zbog razvoja gospodarstva i zadržavanja Napravljeni su prijekti za Školsku mladih ljudi koji odlaze. Općina sti- ulicu koja treba postati šetnica i ko- pendira 25 studenata od kojih, kada ja će dati poseban izgled središtu završe fakultet, ostane jedan ili ni- Cernika. jedan. Dolazi do negativne selekcije Ne smiju se zaboraviti ni drugi zna- stanovništva. Odlaze mladi kvalitet- čajni radovi na izgradnji vodovoda i ni ljudi, a ostaju stari i bolesni. Se- kanalizacije, obnovi društvenih do- lo, poljoprivreda i sve drugo pomalo mova, sportskih igrališta i uređenju propada – kazao je načelnik Nikola groblja, te potpore koje Općina daje Jugović. udrugama i društvima.Središnji dio obilježavanja Dana op- Ministar Božidar Kalmeta na otvorenju Gospodarske zonećine Cernik održan je u Banićevcugdje je otvoren društveni dom. IvanTadić je istaknuo da su u nekolikogodina mještani uz pomoć OpćineCernik od stare školske zgrade na-pravili za osnovce školski prostorprimjeren školi današnjeg vremena,a dogradnjom i prostor za društveniživot mjesta. Predsjednik Mjesnogodbora Dražen Knežević zahvalio jemještanima na uloženom radu kaoi donatorima koji su pomogli u iz-gradnji i opremanju doma. Banićev-ljani su bili složni u mišljenju da jedom preporodio selo jer se u njemu 27
  • 29. 2008. Opatovčanima društveni dom s dvoranom Razlog da 31. svibnja 2008. godine Dan općine Cernik bude obilježen u Opatovcu bila je obnovljena sta- ra školska zgrada. Uz novčanu pot- poru Općine i mnogo rada mještana pretvorena je u mjesni dom s poli- valentnom dvoranom u kojoj će se mještani moći okupljati i organizi- rati razne aktivnosti. Svečana sjednica Vijeća i Poglavar- stva održana je pod predsjedanjem Ivana Tadića. Održana je u nazoč- nosti županijskog pročelnika za po- Opatovac ljoprivredu Željka Burazovića kao predstavnika Brodsko-posavske žu- I u 2008. godini nastavljena je iz- Na potoku Rešetarica u Opatovcu panije. On je čestitao na dosad rea­ gradnja komunalne infrastrukture izgrađena je ustava, a u Gospodar- liziranim projektima i odluci općin- i društvenih objekata. U Cerniku su skoj zoni u Cerniku izgrađen je od- skog vodstva da na vrijeme kao pri- sredstvima iz općinskog proračuna vodni kanal s ustavama. Te je godi- oritet odredi izradu projekata ko- izgrađene pješačke staze u Požeš- ne izrađen i projekt za vodovod i ka- ji su uvjet da se radi i da se dobiju koj ulici. Nastavljeni su radovi na nalizaciju u Gospodarskoj zoni. sredstva. izgradnji kanalizacije i vodovoda. U O programima i aktivnostima u pro- Cerniku je te godine sredstvima Mi- teklih godinu dana govorio je načel- nistarstva gospodarstva i Općine, nik Nikola Jugović spomenuvši pri- izgrađeno 95 posto kanalizacijske i tom dobar rad Vijeća i Poglavarstva vodovodne mreže, za život Cerniča- koji su, kako je istaknuo, radili na na veoma značajnih objekata komu- dobrobit svih građana i svih naselja nalne infrastrukture. u općini. U Podvrškom je obnovljena crkva Međutim nije zadovoljan što, kako sv. Šimuna. Izvedeni su unutarnji i smatra, Brodsko-posavska župani- vanjski radovi na fasadi i uređen je ja ne prati dovoljno aktivnosti ko- okoliš crkve. Izgrađeno je i spomen- je provode. Naglasio je da će uslije- obilježje poginulim hrvatskim bra- diti adaptacija stare školske zgrade niteljima. u Podvrškom. Očekuje pomoć Žu- panije jer je škola njeno vlasništvo. Obnovljena Sva mjesta u općini Cernik vrlo br- crkva u Radovi na kanalizaciji u Cerniku Podvrškom zo će imati obnovljene stare školske zgrade i uređene društvene domove, Udruge, društva i klubovi ni u 2008. kao što je to već učinjeno u Banićev- godini nisu ostali bez općinske pot- cu i Opatovcu gdje su nakon obnove pore. mještani dobili na upotrebu višena- Planirale su se aktivnosti i rado- mjenske dvorane s pratećim sadrža- vi za narednu godinu. Napori će se jima, a učenici adekvatne prostore usmjeriti na izradu projekta vodo- za nastavu. voda za sva naselja u općini i projek- Općina je zajedno s mjesnim odbo- ta za tlačnu stanicu u Cerniku kako rima zaštitila stare zgade od dalj- bi se riješio problem opskrbe vodom njeg propadanja i za duži niz godi- u dijelu naselja koji nema dovoljan na učenicima i mještanima osigura- pritisak. Izradit će se i projekt za no-28 la odgovarajuće prostore. gostup u Baćindolu.
  • 30. Susret povodom suradnje sa školom U okviru suradnje škola koje nose“Matija Gubec” iz Zagreba ime “Matija Gubec” u Cerniku su bi- li učenici istoimene škole iz Zagre- ba. U posjeti Cerniku bila su i djeca diplomata i sudjelovala u berbi ja- buka. OŠ “Matija Gubec” iz Cernika je pozvana da sudjeluje u kulturnom programu pod pokroviteljstvom Uje­­­­ dinjenih naroda u kojem će su- djelovati četiri istoimene škole. Iako je Općina osigurala dio sred- stava, nije se krenulo u adaptaciju stare školske zgrade u Podvrškom, koja je u vrlo lošem stanju stanju i u kojoj se namjerava urediti i jedna višenamjenska prostorija za potrebe učenike i mještana. Problem je što Općina Cernik nije vlasnik škole i ne može raspisati natječaj. Postignut je dogovor se obnova obavi u suradnji2009. Škola u prirodi jedan je od većih projekata koji se namjerava prives­ sa Županijom jer bi se u suprotnom škola morala zatvoriti. ti kraju. Namjera je da Školu u pri-Kontinuitet unapređivanja života rodi posjećuju djeca iz svih krajeva Najviše se u 2009. godini radilo na uređenju poljskih putova u Cernikustanovništva u svim naseljima Hrvatske u sklopu jednodnevnih, gdje je posao priveden kraju. PočeloU 2009. godini nastavljeni su prije dvodnevnih i višednevnih izleta. In- je uređenje vinskih cesta, zapuštenezapočeti projekti i planirani su no- teresa već ima. Škola u prirodi bit će parcele se čiste i sade novi voćnjacivi s ciljem da se nastavi kontinui- opremljena kuhinjom, imat će spa- i vinogradi. Dosta je napravljeno natet unapređivanja ukupnog života vaonice s ukupno 60 ležajeva i sve uređenju poljskih putova u Podvrš-stanovništva u općinskom središtu ostale sadržaje potrebne za njen kom, a s njihovim uređenjem će seCerniku i ostalim mjestima. rad. Partneri u ovom projektu su nastaviti i u idućim godinama. Bu- Osnovna škola “Matija Gubec” Cer- dući da se radi se o velikim sred-U Cerniku je u 2009. godini plani- nik i Industrijsko-obrtnička škola stvima ne mogu se svi poljski putoviran završetak izgradnje kanalizacije. Nova Gradiška koja ima programe odjednom urediti.Potpisan je ugovor s nadležnim mi- za zanimanja kuhara i konobara čijinistarstvom i dostavljena potrebna Vodotoci u Cerniku su dobro ure- će polaznici, kako se planira, pripre-dokumentacija za preostali dio ka- đeni kao i u naseljima u Opatovcu i mati i posluživati hranu. Baćindolu. U Cerniku je riješen pro-nalizacijske mreže od križanja pre­ma Šumetlici i za Gospodarsku zonu Iako je planirano renoviranje druš- blem Potočne ulice, ceste i pješačkete precrpnu stanicu u Gospodarskoj tvenog doma u Cerničkoj Šagovini, staze uz samostan. Krivinu na vodo-zoni. Taj dio kanalizacije se mora iz- prioritet je dan ulaganjima u Školu toku Hrvatske vode su kvalitetno re-graditi, kao i dovesti voda i plin do u prirodi. gulirale. Radi se na uređenju korita iGospodarske zone.Za tlačnu stanicu dobivena je građe-vinska dozvola i ona se treba gradi-ti uz sufinanciranje Hrvatskih voda.Očekuje se da Elektra izgradi trafo-stanicu koja će zadovoljiti potrebe uGospodarskoj zoni.Izgledan je završetak radova i po-četak rada Psihijatrijske bolnice naStrmcu koja je važna zbog zapošlja-vanja nemedicinskog osoblja, a ka-da počne s radom i kao poticaj zaulagače u izletište Strmac. Nogostup u Baćindolu 29
  • 31. grade se dvije brane da se smanji br- Uz NK “Mladost”, HPD “Tomislav”, zina protoka vode. Radovi će dopri- KUU “Cernik” i Lovačku udrugu to nijeti boljem izgledu potoka. Hrvat- su i novoosnovana Športsko-ribo- ske vode imaju u planu sanaciju po- lovna udruga “Bačica” i Udruga vi- toka Šumetlice od Cernika do bolni- nogradara i voćara. Udruga umirov- ce na Strmcu. Projekt će se realizira- ljenika također djeluje na području ti u nekoliko godina. općine kao i dvije udruge dragovo- ljaca iz Domovinskog rata. Općina Hrvatske vode su aktivne na područ- im pomaže u radu, a visina pomoći ju općine i u Općini su zadovoljni s ovisi o aktivnostima i broju članova onim što rade. U Cerničkoj Šagovi- svake udruge ili društva. ni je u suradnji s Hrvatskim vodama Sva društva i udruge dobro rade i na vodotoku Snaš napravljeno ne- njihova su godišnja izvješća o radu koliko brana i postupno se uređuje zavidna. Udruga vinogradara i voća- korito potoka u samom mjestu. ra radi na promoviranju portugisca, U 2009. godini aktivna su bila druš- a organizira i ocjenjivanje vina. Čla- tva, udruge i klubovi za čiji se rad novi udruge su bili u posjeti vinari- osigurava novac u općinskom pro- ma u Baranji i dosta rade na svojoj računu. edukaciji. Ocjenjivanje vina 2010. Potpisana Povelja o bratimljenju općina Cernik i Čavle Pod predsjedanjem Ivana Terzi- ća u dvorani Biblijsko-arheološkog muzeja održana je svečana sjedni- ca Općinskog vijeća. Uz zamjenika župana Davora Vlaovića i predsjed- nika Županijske skupštine Zdravka Sočkovića, nazočni su bili i gosti iz općine Čavle, koje je predvodio na- čelnik Željko Lambaša. O aktivnostima Općine u protekloj godini i naporima koji se unatoč Potpisnici Povelje o bratimljenju manjem priljevu sredstava u općin- ski proračun ulažu u podizanje uku- Završen je velik posao katastarske Prethodnih se godina sustavno radi- pnog standarda života stanovništva izmjere u k.o. Cernik. Napravlje- lo na sanaciji vodotoka čime je otklo- u svim mjestima u općini, govorio je ne su nove karte i omogućen razvoj njena opasnost od poplava u Cerni- načelnik Nikola Jugović. Na počet- Cernika jer je stvoreno 350 do 400 ku. S aktivnostima Hrvatskih voda u ku svog izlaganja istaknuo je obno- gradilišta i proširena urbana zona. općini su više nego zadovoljni. Po- vu škole koja sada, zajedno sa sport- Cernik je općina od posebne držav- stoji obećanje da će izgraditi tlačnu skom dvoranom i uređenim oko- ne skrbi gdje država potiče stambe- stanicu u Cerniku koja će omogućiti lišem, omogućava zavidne uvjete nu izgradnju. Dobiveno je oko 200 opskrbu pitkom vodom rubnih po- za obrazovanje i rad škole u jednoj rješenja za obnovu i izgradnju novih dručja. Dobivena je lokacijska do- smjeni. Istaknuo je da će, kada se kuća i omogućeno mladim ljudima zvola za opskrbu pitkom vodom na- obnovi škola u Podvrškom, sve po- da lakše dođu do kuće i stambenog selja Baćindol i Banićevac, dvaju dručne škole u općini biti obnovlje- prostora. mjesta u općini koja imaju najveće ne. One su uz bolje uvjete za obra- Postupno se uređuje izletište Strmac probleme u opskrbi vodom. zovanje stvorile i uvjete mještanima i bazen za sezonu kupanja. I dalje se Prošle je godine proračun iz­ o­ io n s tih sela za kulturne i društvene ak- očekuje investitor zainteresiran za 6,4 milijuna kuna. Kada se na­ iri m30 tivnosti. ulaganja u Strmac. novac za plaće, socijalu te potrebe
  • 32. društava i udruga, ostane oko 1,5 Obnova školske zgrade u Podvrškommilijuna kuna da nešto napravimo.Napomenuo bih da samo adaptaci-ja škole i katastarska izmjera sto­ e jblizu 90 milijuna kuna. Svake go-dine napravimo dosta programa skojima idemo prema raznim mini-starstvima, a s Ministarstvom zašti-te okoliša i energetske učinkovitostidogovorili smo rekonstrukciju javnerasvjete.Općinski načelnik Nikola Jugovićna svečanoj sjednici je posebno ista-knuo da je Općina Cernik opravda-la svoje postojanje.– Ove je godine manje novca, a većesu obaveze, želje i zahtjevi. Čujemo Najznačajniji radovi u 2010. godini U Cerničkoj Šagovini reguliran jeda će biti ukidanja pojedinih jedini- potok Snaš kroz cijelo mjesto.ca lokalne samouprave. Volio bih da Opredjeljenje da se ravnomjerno rje­­­ vaju problemi u svakom mje- ša­ Za potrebe bolnice na Strmcu po-nismo među njima jer ovo što smo stavljen je optički kabel.napravili u petnaestak godina puno stu, una­ re­ uje komunalna infra- p đje više nego u posljednjih pedeset struktura, ure­ uju objekti od zajed­ đ Sanirani su poljski putovi u svimgodina. Napravili smo preko 15 kilo- ničkog interesa za mještane i po- selima. U izradi je projektna doku-metara kanalizacije, preko 20 kilo- boljšavaju ukupni uvjeti života na- mentacija za vodoopskrbu Baćin-metara vodovoda, asfaltirali i obno- stavljeno je i 2010. godine. dola, Banićevca i Šumetlice, te zavili sve županijske ceste, uredili vo- U Baćindolu su na zadovoljstvo tlačnu stanicu u Cerniku kako bi sedotoke, izgradili sportsku dvoranu, mješ­­­ tana izgrađene pješačke staze, u vodoopskrbnom sustavu povećaoob­ o­ ili školu i crkve. Borit ćemo se n v a u Banićevcu parkiralište kod škole pritisak.da ostane lokalna uprava – kazao je i mjesnog doma. U Opatovcu je iz- S Ministarstvom regionalnog razvo-uz ostalo općinski načelnik Nikola građen novi rezervoar za vodu iz ko- ja potpisan je ugovor o izgradnji ka-Jugović, zahvaljujući svima koji su jega se ovo selo opskrbljuje pitkom nalizacije u Gospodarskoj zoni.dali svoj doprinos u realizaciji pro- vodom. U Podvrškom će do konca U suradnji s Fondom za energetskujekata i unapređenju ukupnog živo- godine biti završena sanacija škol- učinkovitost rekonstruira se javnata u općini Cernik. ske zgrade koja će osim za potrebe rasvjeta i postavlja ekološka.Zamjenik župana Davor Vlaović če- škole služiti i kao mjesni dom. Re- gulira se potok Šumetlica u dijelu od Priprema se dokumentacija za unu-stitao je na postignutim rezultatima nogometnog igrališta do rasadnika tarnje radove i opremanje Škole ukoji, kako je istaknuo, potvrđuju da Šumarije Nova Gradiška. U drugoj prirodi u Cerničkoj Šagovini.je općina dobro vođena, te je izgra-đena infrastruktura i stvoreni uvjeti etapi regulirat će se do ribnjaka kod Radi se na izmjenama i dopunamaza razvoj gospodarstva. Raduje, ka- Šumetlice, a u trećoj do Strmca. prostornog plana za cijelu općinu.zao je Vlaović, što su zapuštena br- Regulacija potoka Šumetliceda ponovno zasađena vinogradima ivoćnjacima, i dodao da Općina Cer-nik i ubuduće može računati na pot-poru Brodsko-posavske županije.Dodjela općinskih priznanja i potpi-sivanje Povelje o bratimljenju opći-na Cernik i Čavle bili su najsvečanijidio sjednice. Povelju su potpisali na-čelnici općina Nikola Jugović i Želj-ko Lambaša te pater Ante Perković,gvardijan franjevačkog samostana uCerniku i velečasni Petar Zeba, sve-ćenik župe Cernik u Čavlima. 31
  • 33. 2011. Otvaranjem bolnice na Strmcu otvaraju se vrata razvoju turizma Središnji događaj obilježavanja Da- na općine Cernik 2011. godine bio je posjet bolničkom kompleksu na Strmcu, koji će, kako je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća istaknuo načelnik Nikola Jugović, biti kotač zamašnjak razvoja. Osim što će pe- deset osoba tamo raditi na poslovi- ma koji nisu zdravstveni, otvaranje ove zdravstvene ustanove je prilika i za proizvođače hrane i voća s po- dručja općine. Izgradnjom ovog bol- ničkog kompleksa povećao se inte- Otvorenje bolnice na Strmcu res i za ulaganja u izletište Strmac pa se, kazao je načelnik, već javlja- U opširnom izlaganju načelnik Ni- ka općine. Uz obnovljenu Osnov- ju potencijalni ulagači zainteresira- kola Jugović se osvrnuo na brojne nu školu “Matija Gubec”, izgrađe- ni za devastirani hotel i bazen. Do- aktivnosti čiji kontinuitet traje ne- nu sportsku dvoranu i uređen okoliš dajmo da općina Cernik ima i druge koliko godina i koje se ne mogu sve- škole, koji su sada postali primjere- turističke resurse i priliku da bude sti samo u aktivnosti proteklih go- no uređena cjelina, najavio je skoro turistička općina. dinu dana. Izdvojio je poslove kata- otvaranje Škole u prirodi u Cernič- starske izmjere vrijedne tri milijuna koj Šagovini i završetak obnove po- Svečana sjednica Općinskog vijeća dručne škole u Podvrškom koja će, kuna. Kada se izmjera obavi za k.o. održa­ a je u Franjevačkom samosta- n kao što je to već bio slučaj u Opatov- Podvrško i Banićevac završit će se nu pod predsjedanjem Hrvoja Žaki- cu i Banićevcu, postati prostor od kompletna katastarska izmjera, što ća, a u nazočnosti saborskog zastu- mnogostruke koristi za mještane. je velika stvar za stanovništvo cije- pnika Mate Bilonjića, predstav­ ika n le općine. Načelnik Jugović je izra- Iako je Gospodarska zona opskr- Brodsko-posav­ ke županije Marija- s zio i zadovoljstvo što mladi ljudi ko- bljena svom infrastrukturom još na Štefanca, načelnika i predsjed- nika Vijeća prijateljske općine Ča- riste mogućnost i pogodnosti da na uvijek je malo interesa za zemljište vle, Željka Lambaše i Josipa Čaho- području općine Cernik grade kuće, koje općina nudi na prodaju. Pla- nje, načelnika općina Okučani i Re- jer je općina na području posebne nira se pomoću sredstava Svjetske šetari, Ace Vidakovića i Zlatka Age državne skrbi. banke izgradnja hlad­ jače koja će n te drugih uzvanika. Bio je nazočan i Načelnik je nabrojao objekte koji su moći podmiriti potrebe stanovniš- gvardijan fra Ante Perković. izgrađeni na ponos svih stanovni­ tva u krugu od pedeset kilometara, a izgledna je i izgradnja termoelek- OŠ “Matija Gubec” Cernik trane na biootpad. Načelnik je istaknuo dobru surad- nju s Hrvatskim vodama koje su uložile značajna sredstva u regulaci- ju toka Šumetlice i Rešetarice. Do- dajmo da će se vodoopskrbni sustav općine Cernik spojiti preko Rešeta- ra na vodovod Davor, odakle će vo- du dobiti Baćindol i Banićevac. Načelnik je govorio i o ostalim rado- vima na poboljšanju i izgradnji ko- munalne infrastrukture. Obilježavanje Dana općine i ove je godine bilo prigoda da se dodijele32 općinska priznanja.
  • 34. 2012.U Cerničkoj Šagovini otvorenaŠkola u prirodiSredišnji događaj obilježavanja Da-na općine Cernik 2. lipnja 2012. go-dine bilo je otvaranje Škole u priro-di u Cerničkoj Šagovini. U nazočno-sti mještana na prigodnoj svečano-sti školu su otvorili župan brodsko-posavski Danijel Marušić, općinskinačelnik Nikola Jugović i fra Vjen-ceslav Janjić koji je u Cerniku bio Otvorenje Škole u prirodiposeban gost. među kojima i prijatelji iz općina Obnovljena je zgrada stare škole u– Sviranje orgulja nije nikakvo umi- Čavle i Tavankut. Učenici OŠ “Mati- Podvrškom i uređen društveni dom,jeće, treba pravu tipku u pravo vri- izvode se radovi na katastarskoj iz- ja Gubec” izveli su, kao i svake godi-jeme stisnuti. Ja sam bio ta tipka u mjeri u Banićevcu i Podvrškom, iz- ne, prigodan glazbeni program.pravo vrijeme kada su iz Graza po- građena je kanalizacija i crpna sta-nudili dvije donacije. Jedna je bila Bio je tu i zamjenik župana Davor nica u Gospodarskoj zoni i Indu-škola, a druga vrtić. Odlučili smo se Vlaović koji se sjetio Domovinskog strijskoj ulici te uređeno korito Šu-za školu jer je u to vrijeme osnovna rata i poginulih branitelja. Čestitao metlice u Cerniku.škola u Cerničkoj Šagovini bila po- je na svim dosadašnjim postignući-gođena granatom, u njoj su bili hr- ma koja za stanovništvo u svim mje- Vrijedni su i projekti koje treba rea-vatski branitelji, a djeca su u školu stima u općini znače bolji život. lizirati u narednom periodu. Jedanišla u jednu malu prostoriju. Sma- je uređenje zgrade Općine, a drugi – To pokazuje da ovakve općine mo-trao sam da Šagovljanima i ovome obnova doma u Cerničkoj Šagovini. raju opstati – kazao je Vlaović i za- Radit će se na uređenju nerazvrsta-mjestu koje je dalo veliku žrtvu u hvalio na suradnji i partnerstvu sa nih cesta i modernizaciji Potočne,Domovinskom ratu i gdje je bila pr- Županijom. Školske i Ulice dr. Franje Tuđmana,va crta obrane, treba dati jednu ta-kvu donaciju. Odlučili smo se za Na svečanoj sjednici općinski načel- nastavit će se katastarska izmjera, aško­ u i nismo pogriješili. l nik Nikola Jugović opširno je govo- veoma značajno za izletište Strmac rio o projektima koji su realizirani je uređenje zgrade bivše SOFK-e.Danas sam najsretniji čovjek, sret-niji i od svih Šagovljana. U novina- u proteklih godinu dana te planovi- Svečana sjednica Općinskog vije-ma je svojevremeno pisalo da je to ma koji slijede u narednom periodu. ća bila je prigoda i za dodjelu pri-škola bez đaka, promašena investi- Radi se o veoma značajnim projek- znanja zaslužnima za razvoj opći-cija, još jedan Obrovac u Slavoniji tima u oblasti komunalne i društve- ne. Ove su godine Grb općine, naj-i slično. Hvala Bogu da to tako nije ne infrastrukture. Od najznačajnijih veće općinsko priznanje, dobili OPGjer danas ova škola ima svoje oprav- navedimo da je izrađena dokumen- Mikanović iz Podvrškog i fra Vjen-danje – kazao je fra Vjenceslav Ja- tacija i ishođena građevinska dozvo- ceslav Janjić koji je zahvalio u imenjić. la za vodoopskrbu Cernik – Baćin- nagrađenih istaknuvši zadovoljstvoŽupan Danijel Marušić zahvalio je dol, Cernik – Šumetlica i Rešetari – što u općini ima ljudi koji zaslužujufra Vjenceslavu Janjiću u ime Brod- Baćindol. Izrađen je i projekt kana- priznanja koje treba podržati da bu-sko-posavske županije i dodao da lizacije za Giletince. du primjer drugima.će se truditi da uz pomoć Županiješto više djece dođe u Školu u priro-di u Cerničku Šagovinu. Zahvalio jei na suradnji ljudima koji vode Op-ćinu Cernik.Svečana sjednica Općinskog vijećaodržana je pod predsjedanjem Hr-voja Žakića u Franjevačkom samo-stanu gdje je domaćin bio fra An-te Perković. Bili su tu i brojni gosti, 33
  • 35. OPĆINSKA PRIZNANJA Obilježavanje Dana općine i održa- vanje svečanih sjednica Općinskog vijeća svake se godine iskoristi kao prigoda da se udrugama, društvima, institucijama i pojedincima zasluž- nim za ukupan razvoj općine dodi- jele općinska priznanja: GRB OPĆI- NE, POVELJA i ZAHVALNICA. 2001. godine Povelju su dobili: Plin-projekt d.o.o. Nova Gradiška, Zdravko Braj- ko, Mjesni odbor Giletinci i Slavča d.o.o. Nova Gradiška Zahvalnicu su dobili: Krešo Mazić dipl. ing. arh., Mijo Lucić (Baćin- Dobitnici općinskih priznanja 2007. godine dol), Željko Brčić, Stjepan Akmačić, Ivan Marjanović, Petar Kulić i Julka dipl. ing. građ., Goran Imrović, dipl. Zahvalnicu su dobili: Stipo Zebić, Julijana Matošević. ing. građ. i Darko Radić. Vlado Maljić, Dražen Knežević, To- mislav Jelinić, Dragan Živković, Pe- 2002. godine 2003. godine tar Sokić, Branko Tomek i Stjepan Povelju su dobili: Dopisništvo Zahvalnicu su dobili: Željko Tucić Jelinić. HRT-a, Katica Mišković, dipl. ing. (Baćindol), Darko Grgić i Slobodan 2005. godine arh., “Projektant-Brod d.o.o.” Sla- Husalić, te slikari koji su donirali Grb općine dobili su: DVD Baćin- vonski Brod, “Trox” Cernik, Ivan slike za aukciju. dol, HPD “Tomislav” KUU “Cernik”, Terzić, Odašiljači i veze d.o.o. i Žu- panijska uprava za ceste Brodsko- 2004. godine Ivan Borić (Hrvatske vode) i CTR- razvojna agencija Brodsko-posav- posavske županije Grb općine dobili su: tvrtke Gra- ske županije d.o.o. Zahvalnicu su dobili: Tatjana Ja- ding d.o.o. Cernik i Vodoprivreda Zahvalnice su dobili: Željko Tr- njatović, Vjekoslav Hudolin, Vla- Nova Gradiška d.d., mjesni odbori čić i Slavko Dukanović (DVD Baćin- do Vincetić, Đuro Jelinić, Milenko Banićevac i Šumetlica te Željko Bla- dol), Đuro Vuk (HPD “Tomislav”), Matić, Andrija Žakić, Valter Terzić, zina direktor Vodoprivrede Nova Nikola Živković i Stjepan Bićanić Stjepan Martinović, Antun Dukić, Gradiška. (NK “Mladost”), Tomislav Živković i Zdravko Celezić (DVD Cernik), Ru- ža Peterlik i Helena Bakunić (KUU “Cernik”), Dragan Jelić i Mirela Bre- chelmacher (CTR Slavonski Brod) i prof. Mijo Matošević (Mjesni odbor Cernička Šagovina). 2006. godine Zahvalnicu je dobio Vinko Žakić za autorstvo pjesama “Ispod Lipovi- ce stare” i “Lipa moja Slavonijo” po kojoj je smotra folklora u Cerniku dobila ime. 2007. godine Grb općine dobili su: Ivo Petra-34 nović, Šimo Đurđević i Vodnogos-
  • 36. Počasni građani Cernika TOMISLAV ĐURIĆ, novinar i publicist, u svom je novinarskom radu i brojnim knjiga- ma i publikacijama zabilježio, afirmirao i od zaborava sačuvao povijesne, kulturne, etno- loške i folklorne znamenitosti Cernika i cerničkog kraja, afirmirajući pritom ljudski rad i stvaralaštvo. Tomu je uvelike doprinijela i njegova zaljubljenost u Cernik i opredjeljenje da još kao mlad čovjek zavoli povijest i krene u istraživanje cerničkog kraja. Perom i fo- toaparatom zabilježio je i u svojim knjigama i publikacijama sačuvao povijesne tragove Cernika i cerničkog kraja. Fra VJENCESLAV JANJIĆ, osebujni gvardijan Franjevačkog samostana u Cerniku u srcima je Cerničana i ljudi cerničkog kraja. U Cerniku je proveo deset godina. U vrije- me Domovinskog rata i ratnih stradanja bio je duhovna potpora ljudima u najtežim ži- votnim trenucima. Osim doprinosa u duhovnoj obnovi i duhovnom životu svojih župlja- na, otvaranjem samostana široj javnosti velik je doprinos dao kulturnom i prosvjetitelj- skom životu Cernika. U samostanu se organiziraju likovne i kiparske kolonije, a rado vi- đeni gosti su i kulturno-umjetnička društva i brojni pojedinci iz kulturnog, prosvjetnog i društvenog života. Kao član Općinskog poglavarstva puno je doprinosio ne samo uređenju samostana i drugih sakralnih objekata, već i uređenju Cernika i unapređenju života stanovništva. Fra Vjenceslav Janjić dobio je 2012. godine Grb općine, najveće općinsko priznanje.podarska ispostava za mali sliv “Šu- godine koji je proveo na mjestu na- Baćindol) i Slavko Dukanović (Mje-metlica – Crnac”. čelnika. sni odbor Baćindol).Povelju su dobili: Antun Mihalje- Povelju su dobili: Katarina Piljić, Nada Došlić i Ivan Tadić. 2010. godinević i Alojzije Aga. Grb općine dobili su: Brodsko-Zahvalnicu su dobili: Nikola Maro­ Zahvalnicu su dobili: Željko Tucić, posavska županija, Mato Ordanić ivić, Damir Nikić i Zvonko Ruškan. Slavko Kapetanić i Marko Curić. Branko Tomek.2008. godine 2009. godine Povelju su dobili: Vladimir Štefa- Grb općine dobila je Katica Miš- nek, dr. Damir Japundžić, Josip Ža-Grb općine dobili su: Veljko Va- ković. kić i Dražen Knežević.lentin Škovraga, Šimo Đurđević tenačelnik Nikola Jugović za zaslu- Zahvalnicu su dobili Mjesni od- Zahvalnicu su dobili: Tomislavge i rad na unapređenju rada lokal- bor Baćindol, Stjepan Matijašević, Đa­ ović, Dejan Ugrešić, Dalibor kne samouprave i unapređenju uku- učenik OŠ “Matija Gubec” Cernik za Medved i Branka Klašnja.pnog života stanovništva na područ- osvojeno 1. mjesto u boćanju djeceju općine Cernik u periodu od 1993. s invaliditetom, Blaž Marović (DVD 2011. godine Grb općine dobili su: Đuro Mika- Dobitnici općinskih priznanja 2011. godine nović iz Podvrškog (posmrtno, pri- znaje je primila supruga Božica), Željko Tucić (Baćindol), Katica Miš- ković, Dinko Terzić, NK “Mladost” i OŠ “Matija Gubec”. Zahvalnicu su dobili: Višnja Do- zet, Mladen Dujić, Mijo Sokić i Stan- ko Brkan. 2012. godine Grb općine dobili su OPG Mika- nović (Podvrško) i fra Vjenceslav Janjić. 35
  • 37. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Izborom prvog Općinskog vijeća i Poglavarstva pred općinsko vod- stvo, na čijem je čelu svih dvadeset godina kao načelnik bio ing. Nikola Jugović, stavljeni su veliki i zahtjev- ni zadaci. Željelo se unaprijediti ži- vot stanovništva, kako u Cerniku, tako i u svim mjestima u općini. Za- tečeno stanje bilo je više nego loše. Osnovne infrastrukture, vodovoda, kanalizacije i plinske mreže gotovo nije ni bilo, a uz gradnju nove treba- lo je obnoviti i postojeću infrastruk- turu. Rat je zbog neadekvatnog odr- žavanja ostavio devastirane ceste i neuređene vodotoke. Trebalo je zbog povećane potrošnje električne moderniziraju i asfaltiraju županij- dokumentacija za vodovod u Baćin- energije u domaćinstvima obnoviti ske i lokalne ceste, grade nogostupi dolu i Banićevcu. električnu mrežu i izgraditi trafosta- i popravljaju poljski putovi. nice. Bilo je problema s opskrbom Ukupno je u infrastrukturu sa cesta- Veći dio za život stanovništva naj- ma utrošeno oko četrdeset milijuna električnom energijom u gornjem značajnije komunalne infrastruktu- kuna. dijelu Cernika zbog lošeg napajanja, a na Marijancu je do 2001. godine re završio je pod zemljom i oku da- Namjera je općinskog vodstva u vr- bilo kuća koje nisu bile priključene nas nije vidljiv. Međutim, kanaliza- lo kratkom roku osigurati pitku vo- na električnu mrežu. cija, vodovod i proveden plin zna- du za sva naselja, izgraditi kanaliza- čajno su unaprijedili kvalitetu živo­ a t ciju, urediti prometnice i vodotoke. Da bi se počelo bilo što raditi tre- stanovništva. Osigurana pitka vo­ a id Doda li se tome obavljena katastar- balo je učiniti puno truda i izradi- kvalitetno riješena odvodnja otpad- ska izmjera zemljišta, tada se za op- ti projektnu dokumentaciju i dobiti nih voda, uz kvalitetno zbrinjavanje ćinu Cernik može reći da je među potrebne dozvole. Dakako, trebalo kućnog i drugog otpada, znače zdra- onim općinama koje su otišle naj- je osigurati i sredstva. viji život te čišći i uređeniji okoliš. dalje u sređivanju ukupnog stanja u Od 2003. godine pokreću se velike prostoru u kojem ljudi žive. Treba svakako istaknuti da je za ko- investicije i kreću radovi na izgrad- munalnu higijenu i zaštitu okoliša Uz to, izgrađena komunalna infra- nji kanalizacije i vodovoda. Cernik veoma značajno bilo saniranje od- struktura uvjet je za razvoj poduzet- dobiva plinsku mrežu, reguliraju se lagališta otpada u Cerniku, najveće ništva i gospodarstva. vodotoci, grade mostovi i prijelazi, ekološke rak-rane. Dodajmo da se kućni otpad odvozi jednom tjedno iz svih naselja u općini, a glomazni otpad dva puta godišnje. Uređeni su i vodotoci u Cerniku i time otklonje- na opasnost od poplava. Na području općine Cernik velik dio poslova vezan za komunalnu infra- strukturu je napravljen. Plinofikaci- ja je obavljena samo u Cerniku i u cijelosti su izgrađeni vodovod i ka- nalizacija. Kompletnu infrastruktu- ru ima i Gospodarska zona. Gradi se vodovod u Šumetlici i postupno pre-36 ma Strmcu, a priprema se projektna
  • 38. ZONA GOSPODARSKE NAMJENEIako je Zona gospodarske namje-ne opskrbljena svom infrastruktu-rom, još uvijek je malo interesa za27 hektara zemljišta koje Općinanudi na prodaju. Gospodarska krizau Hrvatskoj nije mimoišla ni općinuCernik pa su zainteresirani investi-tori i potencijalni ulagači u Gospo-darsku zonu odustali od investicija.Izostalo je time i očekivano zapo-šljavanje što je, uz razvoj gospodar-stva te manjeg i srednjeg poduzet-ništva, jedan od ciljeva izgradnjeGospodarske zone.Na prigodnoj svečanosti, u nazoč-nosti brodsko-posavskog župana Ši-me Đurđevića i njegove zamjeniceSuzane Bilić-Vardić, ministar gos-podarstva Božidar Kalmeta otvorioje 9. listopada 2007. godine Zonu Toga je dana u prostorijama Općine kruške, jabuke, višnje te šumski plo-gospodarske namjene Cernik u ko- načelnik Nikola Jugović organizirao dovi, posebice gljive, kojih je te go-ju je utrošeno više od pedeset mili- radni sastanak na kojem su uz mi- dine bilo u izobilju, ali ih nije imaojuna kuna. nistra Božidara Kalmetu bili župan tko otkupiti. Šimo Đurđević sa suradnicima, čla- U Općini Cernik su uvjereni da će novi Općinskog poglavarstva i po- nakon što prođe gospodarska kriza duzetnici iz općine Cernik. investitori doći u Gospodarsku zonu Razgovaralo se o razvoju gospodar- i omogućiti mladim ljudima da se stva i stvaranju što boljih uvjeta za zaposle, osnuju obitelj i ostanu ži- poduzetnike. vjeti na području općine. Ukazano je na potrebu izgradnje Zona gospodarske namjene je i dalje hladnjače većeg kapaciteta i organi- uzdanica za zapošljavanje i rješava- ziranje otkupa kako bi se od poljo- nje problema nezaposlenosti u op- privrednika otkupili tržni viškovi – ćini. Otvorenje Gospodarske zone 37
  • 39. DRŽAVNO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE Općina Cernik je među prvim je- dinicama lokalne samouprave u Brodsko-posavskoj županiji donije- la Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i dobila suglasnost za raspolaganje od Mini- starstva poljoprivrede i šumarstva. Općinsko vijeće je 30. svibnja 2002. godine donijelo odluku po kojoj je najveći dio, oko 1.320 hektara, dr- žavnog zemljišta predviđen za pro- daju. Za davanje u koncesiju predvi- đena su 24 hektara, a za povrat 97,5 hektara. Za zakup nije bilo predvi- đenog zemljišta. Budući da je državno poljoprivred- no zemljište u općini Cernik bilo usitnjeno i u malim parcelama, bi- lo je nužno identificirati sve čestice i ponuditi ih poljoprivrednicima na Novi nasadi vinograda i voćnjaka Iako je postojala velika tradicija, u bivšoj državi su nestali cernički vi- prodaju. Time im se omogućilo da na cerničkom vinogorju nogradi i voćnjaci. povećaju svoje površine ili da se na Prodaja poljoprivrednog državnog manjim kupljenim parcelama bave Odlične klimatske uvjete na cernič- zemljišta bila je poticaj oživljavanju kom vinogorju i zemljište pogodno voćarstvom, vinogradarstvom i po- poljoprivrede. U suradnji s Brod- vrtlarstvom. I ovom prigodom se za razvoj vinogradarstva i voćarstva sko-posavskom županijom Općina iskoristile su nove generacije vino- mora istaknuti doprinos koji je dala Cernik je u cilju da potakne zapo- katastarska izmjera zemljišta i sre- gradara i voćara pa sada na nekada šljavanje u toj grani gospodarstva, zapuštenom zemljištu ponovo rastu đivanje imovinsko-pravnih zemljiš- poticala podizanje višegodišnjih na- nih odnosa. mladi nasadi vinove loze, kruške, ja- sada vinograda i voćnjaka. Dalo je buke, višnje, šljive i drugog voća. Program raspolaganja državnim po- to rezultata. Tome je svakako dopri- ljoprivrednim zemljištem okončan nijela i država koja je poticala sad- Udruga vinogradara i voćara je u većem dijelu Cernika, Šumetli- nju voćnjaka i vinograda značajnim Vinogradari i voćari udružili su se u ci, Opatovcu i Golobrdcu. bespovratnim sredstvima. Udrugu vinogradara i voćara opći- ne Cernik koja promiče vinogradar- stvo i voćarstvo, te tehnologije za sadnju, uzgoj i pravljenje kvalitet- nih vina i rakija. U tu svrhu organi- zira se, zajedno s Poljoprivrednom savjetodav­ om službom, ocjenjiva- n nje vina i rakija. Udruga vinogradara i voćara opći- ne Cernik prvi put je 9. i 10. listo- pada 2009. godine organizirala Da- ne cerničkog portugisca. Svi oni koji su došli u atrij dvorca Kulmer nisu se pokajali. Sa zadovoljstvom su, uz kotlovinu, pečene kobasice i pečeno kestenje, te tamburaše Tamburaš-38 kog sastava Ledina, kušali ovo ose-
  • 40. bujno autohtono vino cerničkog vi-nogorja na kojem se ponovno sadigotovo nestala vrsta vinove loze.Zadovoljni uspjehom prve prezen-tacije cerničkog portugisca, i nared-nih su godina cernički vinogradari,predvođeni predsjednikom udrugeZvonkom Živkovićem, nastavili odr-žavati ovu manifestaciju.U posljednje se vrijeme, nakon go-dina zatišja, portugizac u velikomstilu vratio na hrvatsku vinsku sce-nu pa tako i na cerničko vinogor-je. Doprinos tome daju vinogradariStanko Lazić, Zvonko Živković, Lu-ka Zec, Branko Sokić i drugi. U ve-likoj su mjeri, zajedno s Udrugomvinogradara i voćara, uspjeli pro-movirati portugizac kao autohtonurobnu marku vina. Zadružna smotra U cilju promocije poljoprivrednih gospodarstava i zadruga, a i poti- caja na organiziranu poljoprivred- nu proizvodnju, Općina Cernik or- ganizirala je 2007. godine u Hrvat- skom zadružnom domu u Cerniku, zajedno s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu služ- bu Nova Gradiška, Ljetnu zadružnu smotru, izložbeno-edukativnu ma- nifestaciju. Svoje proizvode izlaga- la su poljoprivredna gospodarstva i pro­ zvođači iz Brodsko-posavske, i Sisačko-moslavačke i Požeško-sla- vonske županije. Predstavila se i Uče­ ička zadruga n “Lipovica” OŠ “Ma­ ija Gubec”. t Uz izložbu su organizirana predava- nja o poticajnim mjerama u voćar- stvu i vinogradarstvu, preradi šljiva i proizvodnji rakije. Smotra je potvr- dila da se poljoprivredna gospodar- stva razvijaju i da imaju kvalitetne proizvode za tržište. Pokazala je na- predak poljoprivrednih gospodar- stava, ali i potrebu, kao što je to slu- čaj s općinom Cernik, da im lokalna samouprava pomogne u organizira- nju i predstavljanju proizvo­ a. d 39
  • 41. POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA TEMELJ SU RAZVOJA OPĆINE Katastarska izmjera i sređivanje ze- dizanje trajnih nasada vinograda i bene manifestacije na koje odlaze mljišnog stanja, poticaji koje je dr- voćnjaka. predstavnici obiteljskih gospodar- žava davala poljoprivrednim gospo- Unatoč dugogodišnjoj krizi u državi, stava pojedinačno ili skupno, pred- darstvima i malim i srednjim podu- teškim uvjetima i neizvjesnosti, obi- stavljajući općinu Cernik i prezenti- zetnicima, te opredjeljenje općinske teljska gospodarstva su se odupirala rajući svoje proizvode. vlasti da upravo oni trebaju biti te- nedaćama i unapređivala svoju pro- Redovni su izlagači na Poljoprivred- melj gospodarskog razvoja općine, izvodnju. no-poduzetničkim idejama u Novoj bili su potpora gospodarskoj djelat- Kvalitetno voće, rakije i vina, suho- Gradiški, Adventu u Novoj Gradiški nosti vezanoj za poljoprivredu i po- mesnati proizvodi, sirevi i mnogi i brojnim turističko-gospodarskim drugi proizvodi polako su postajali manifestacijama koje diljem Hrvat- prepoznatljivi široj javnosti i počeli ske organizira Turistička zajednica nalaziti mjesto na tržištu. Doprini- u cilju promoviranja autohtonih ga- jele su tome i brojne prodajno-izlož- stronomskih proizvoda i pića.40
  • 42. VELIK ZNAČAJ KATASTARSKE IZMJERESređivanje stanja poljoprivrednog ska geodetska uprava s 40 posto od Katastarska izmjera omogućila je izemljišta bilo je poticaj da općin- ukupnih tri milijuna kuna. Stvoren proširenje građevinske zone pa jesko vodstvo odluči riješiti probleme je time i preduvjet za primjenu kri- do­ iveno 400 gradilišta namijenje- bgodinama gomilane koji su bili oz- terija EU za poticaje. nih mladim ljudima za gradnju obi-biljna kočnica u razvoju i prepreka teljskih kuća. Općina im je time dala Djelatnici Katastra i Gruntovnice suu prometu nekretninama. Trebalo poticaj da tu ostanu živjeti. koncem 2007. godine u Cerniku po-je obaviti veliku aktivnost jer se nije čeli s izlaganjem katastarske izmje- Dio troškova katastarske izmjeremoglo služiti kartama koje su iz au- re. Omogućeno je tako građanima snosili su i građani. Bili su podije-strougarskog vremena. da na jednom mjestu razriješe sve ljeni u dvije kategorije. Oni s posje-Uložen je velik napor u pripreme pa imovinsko-pravne odnose i legalizi- dom površine do pola hektara pla-je 21. rujna 2005. godine u Cernik raju svoje izgrađene objekte. ćali su 1.200 kuna podijeljeno na 24došao Željko Bačić, ravnatelj Držav- rate, a oni s većim površinama po Prvi pozivi upućeni su pred Božić, a 2.400 kuna.ne geodetske uprave. Općina Cernik poslovi su se nastavili čitavu 2008.istaknuta je tada kao primjer rješa- Ako se zna da je samo jedna kata- godinu.vanja zemljišnih problema. starska izmjera stajala preko tri ti- Puno je posjednika rješavalo pro- suće kuna, to znači da su građani zaBio je to početak usklađivanja novo- bleme vezane za sitne parcele, rje- iznos koji su platili na jednom mje-ga stanja u odnosu na stare mape, šavane su ostavine i drugi problemi stu riješili sve imovinsko-pravnedakle usklađivanje podataka iz evi- vezani za imovinsko-pravne odnose od­­ nose vezane uz sud, gruntovnicudencije katastra i gruntovnice s no- kao što su darovanja i kupoprodaje. i katastar.vim stanjem na terenu. U ovom postupku postojala je i mo- Katastarska izmjera je velik dobitakIshod veoma skupog i zahtjevnog gućnost da se grupiraju i zamjenju- za ljude i za Općinu.posla sređivanja katastra i zemljiš- ju čestice, provedu novi kupopro- Nakon Cernika, katastarska izmjeranih knjiga je bio pretvaranje mrtvog dajni i darovni ugovori, te registri- obavljena je u k.o. Cernička Šagovi-kapitala u aktivni. Omogućeno je da raju stari koji nisu provedeni. na, Giletinci, Opatovac, Šumetlica ise svaka kuća u zemljišnoj knjizi i Građani su mogli sve riješiti na jed- Baćindol, a u listopadu 2011. godinesvaka čestica koriste kao sredstvo, nom mjestu i nisu morali ići u Novu započela je u k.o. Podvrško i Bani-uključe u financijski sustav i omo- Gradišku. Dobiven je čist katastar ćevac. Kada i ovi radovi budu zavr-gući se uzimanje kredita. koji je osnova za normalno postupa- šeni, općina Cernik će biti među ri-Izmjerom je u k.o. Cernik obuhva- nje prema svim drugim službama, jetkim općinama koje će imati u ci-ćeno 1.200 hektara, odnosno 12 če- socijalnim institucijama, a značajan jelosti napravljenu katastarsku iz-tvornih kilometara. Općina Cernik je za gospodarstvo, obrtništvo i sve mjeru s novim kartama i posjedov-posao je financirala sa 60, a Hrvat- vrste poduzetništva. nim listovima. 41
  • 43. FRANJEVAČKI SAMOSTAN Franjevački samostan u Cerniku i i drugih sakralnih objekata u svim njegovi gvardijani u posljednjih su mjestima cerničke župe. dvadeset godina nastavili svoju ve- U obnovu samostana u proteklih liku duhovnu, prosvjetnu i kultur- su dvadeset godina uložena velika nu ulogu u životu Cernika i cernič- sredstva, ali i dragovoljni rad. Tre- kog kraja. ba istaknuti i obnovu gotovo do te- I više nego prije, gvardijani Vjence- melja srušene crkve sv. Linarte, ko- ske izložbe fra Tomislava Vuka, je- slav Janjić, Franjo Tomašević, Josip ju je inicirao fra Franjo Tomašević. dinstvenog muzejskog postava koji Grubišić i Ante Perković, uvijek su Primjer je to zajedništva i suradnje je uvid u civilizaciju i kulturu Svete spremni otvoriti samostanska vrata samostana i lokalne zajednice, te zemlje. Franjevački samostan i Cer- za kulturna i druga događanja. Velik velike potpore koju je dala Općina i nik kao mjesto ona je ucrtala u kartu je njihov doprinos u stvaranju am- njen načelnik, ing. Nikola Jugović. izuzetnih kulturnih dobara ne samo bijenta za očuvanje kulturnih, vjer- na nacionalnoj razini, već i na eu- Treba ovom prilikom istaknuti i do- ropskim prostorima. skih i tradicijskih vrijednosti te du- bru suradnju Franjevačkog samo- hovnu i materijalnu obnovu. Svi su gvardijani ostali u lijepom stana s Osnovnom školom “Matija U Franjevačkom samostanu održa- Gubec”, cerničkim udrugama, obrt- sje­ anju Cerničanima i stanovniš- ć vaju se posljednjih godina i svečane nicima i poduzetnicima. Jedan od tvu cerničkog kraja. sjednice Općinskog vijeća u povodu događaja koji treba izdvojiti u po- Fra Vjencislav Janjić proglašen je i Dana općine Cernik. Više nego do- sljednjih dvadeset godina je otva- počasnim građaninom općine Cer- bra bila je suradnja u obnovi crkvi ranje Biblijsko-arheološke muzej- nik.42 fra Vjenceslav Janjić fra Franjo Tomašević fra Josip Grubišić fra Ante Perković
  • 44. fra Tomislav VukBIBLIJSKO-ARHEOLOŠKA MUZEJSKA IZLOŽBAU Franjevačkom samostanu u Cer- Drugi dio posvećen je Bibliji kao slovnom fakultetu Sveučilišta u Za-niku 15. travnja 2005. godine otvo- knjizi, i to ponajprije na originalnim grebu.rena je Biblijsko-arheološka mu- jezicima: hebrejskom, armejskom i Stalni postav izložbe omogućavazejska izložba Hrvatske franjevač- grčkom, ali i drevnim prijevodima, uvid u civilizaciju i kulturu Sveteke provincije sv. Ćirila i Metoda. s osvrtom na latinsku biblijsku tra- zemlje koja je posredstvom BiblijeJedinstven muzejski postav uvid je diciju. Treći dio je prikaz kako je Bi- odigrala značajnu ulogu u oblikova-u civilizaciju i kulturu Svete zemlje. blija ušla u hrvatsku kulturnu bašti- nju svjetske, europske pa tako i hr-Izniman je kulturni doprinos koji nu i bila most preko kojeg je hrvat- vatske uljudbe i kulture. Ona pred-mladima daje novi pogled na svijet. ski narod ušao u zajednicu civilizi- stavlja izniman kulturni doprinos,Fra Tomislavu Vuku trebalo je dva- ranih naroda. ne samo na nacioalnoj, nego i na re-naest godina za prikupljanje ekspo- Idejni začetnik, autor izložbe i čov­ gionalnoj razini jer takve izložbe ne-nata i pripremu izložbe. jek koji je uspio prikupiti iznimno ma na ovim europskim prostorima.Obnovom Franjevačkog samostana vrijedne povijesne predmete i pi- Zato pobuđuje veliku pozornost nerodila se 1993. godine ideja o ma- sane dokumente je dr. fra Tomislav samo kao vjerska, već i kao kulturnanjem muzejsko-arheološkom pos­ Vuk, profesor na Franjevačkom bi- i povijesna atrakcija.ta­­ vu. Danas je to impozantan po- blijskom institutu u Jeruzalemu. Uz Fra Tomislav Vuk ovom je izložbomstav razvrstan u tri dijela. U prvom, autora, izložbu su predstavili prof. u svom Cerniku ostvario dugogodiš-arheološkom dijelu su arheološki dr. fra Frederic Manns, također pro- nji san, a Cerniku i Cerničanima da-pred­ eti. Govore o ambijentu iz ko- m fesor Franjevačkog biblijskog insti- rovao kulturno dobro zbog kojeg sejeg je nikla Biblija kao izvor vjere, tuta u Jeruzalemu i dr. fra Mario Ci- dolazi u Franjevački samostan i Cer-svjetonazora i kulture. frak, predavač na Katoličkom bogo- nik. 43
  • 45. KATOLIČKA BOLNICA “SV. RAFAEL” NA STRMCU Predsjednica Vlade Republike Hr- vatske Jadranka Kosor, apostolski nuncij u Hrvatskoj Mario Roberto Cassari i fra Donatus Forkan, gene- ralni prior Bolničkog reda sv. Iva- na od Boga 29. svibnja 2011. godine Izgradnju bolnice i opremanje fi- na Strmcu su otvorili prvu katoličku nancirao je Bolnički red Milosrdne bolnicu u Hrvatskoj “Sveti Rafael” braće sv. Ivana od Boga sa sjedištem vrijednu oko sto milijuna kuna. u Italiji. Projekt je proveo fra Kristi- jan Sinković koji je i predsjednik – Katolički predznak u ovoj bolnici Upravnog vijeća bolnice čiji je prvi nije ideološki nego je vrijednosni. I ravnatelj bio dr. Josip Mičija. ovdje su se Milosrdna braća vjerna Isusu Kristu njemu zavjetovala da Bolnica je iznad hrvatskih standar- žele služiti njegovom ljubavlju oni- da u liječenju duševno bolesnih oso- ma koji su najteže bolesni, psihič- ba. kim bolesnicima. Žele, dakle, Isuso- Ima 143 ležaja, od kojih je 40 za pa- vu ljekovitu ljubav približiti svakom lijativnu skrb, a ostale su za kronič- bolesniku i baš tim putem, poštu- ne duševne bolesti. Ima tri ambu- jući svakog bolesnika i pristupaju- lante za psihijatriju, prijemnu am- ći mu ponajprije ljudskim, velikim, bulantu i jednu polivalentnu gdje dobrim srcem. To je blagoslovljena će dolaziti internisti i ostali vanjski ustanova u kojoj će katolička crkva suradnici pregledati pacijente koji davati svjedočanstvo, ovdje u ovom su u bolnici. Zaposlit će se blizu de- dijelu naše domovine, što može Isus vedeset zdravstvenih djelatnika, a Krist i u Hrvatskoj – kazao je požeš- kroz servise koji će obavljati poslo- ki biskup Antun Škvorčević. ve održavanja okoliša, kuhinje, ra- čunovodstva i ostaloga trebalo bi se Ostvarena je inicijativa Milosrdne zaposliti još pedesetak osoba. braće sv. Ivana od Boga, predvođe- na fra Kristijanom Sinkovićem po- Otvaranje bolničkog kompleksa na krenuta 2004. godine. Strmcu veoma je značajno za opći- nu Cernik. Otvara vrata razvoja tu- Trebalo je nadvladati brojne prepre- rizma i nudi mogućnost zapošlja- ke i savladati još brojnije poteško- vanja na poslovima koji nisu zdrav- će. Od pisma namjere Ministarstvu stveni, a pruža šansu i proizvođači- zdravstva i socijalne skrbi 2005. ma hrane i voća da prodaju svoje godine i prihvaćanja inicijative od proizvode. Izgradnjom ovog bolnič- istog ministarstva 2006. godine, do- kog kompleksa povećao se interes i puštenja biskupa Antuna Škvorčevi- za ulaganja u izletište Strmac, deva- ća da Bolnički red sv. Ivana od Boga stirani hotel i bazen. Općina Cernik utemelji svoj samostan 2006. godi- ima i druge turističke resurse pa su ne u Šumetlici, do kupovanja zgrade nakon otvaranja Psihijatrijske bol- i zemljišta stare bolnice na Strmcu, nice na Strmcu povećane šanse da44 izrade projekta i gradnje. bude turistička općina.
  • 46. Predsjednik RH Ivo Josipović u posjeti bolnici 45
  • 47. SPORAZUM PRIJATELJSTVA OPĆINA CERNIK I ČAVLE Jedno od brojnih prijateljstava koja jan Franjevačkog samostana u Cer- su ljudi cerničkog kraja ostvarili za- niku i velečasni Petar Zeba, sveće- hvaljujući suradnji udruga i društa- nik župe Cernik u Čavlima. va te osobnim kontaktima, je i ono Sporazum je rezultat prijateljstva u Opatiju na povratku navratila u ostvareno s ljudima iz općine Čavle ljudi koje datira još od prvih susreta Čavle. Dočekali su nas čelnici opći- u Primorsko-goranskoj županiji. 2006. godine. ne i tako je počelo prijateljstvo. Sporazum prijateljstva Općine Cer- – To je jedna krasna općina u čijem Sreli smo istomišljenike s kojima se nik i Općine Čavle potpisan je 28. je sastavu i njihovo mjesto Cernik s razumijemo, sastajemo, družimo i svibnja 2010. godine na svečanoj istoimenom župom. Mi imamo op- jako dobro surađujemo. Naše udru- sjednici Općinskog vijeća upriliče- ćinu Cernik i župu Cernik pa smo ge i naša djeca idu njima u goste, a noj u povodu Dana općine Cernik. našli zajednički interes za suradnju oni dolaze kod nas. Dosad smo imali Bio je to najsvečaniji dio sjednice i prijateljstvo. najviše druženja na sportskom i kul- održane u Franjevačkom samosta- nu. Sporazum su potpisali načelnici Stupio sam u kontakt s predstavnici- turnom planu, ali planiramo proši- općina Nikola Jugović i Željko Lam- ma općine Čavle pa je KUU “Cernik” riti suradnja i na gospodarstvo – ka- baša te pater Ante Perković, gvardi- koja svake godine ide na maskenbal že načelnik Nikola Jugović.46
  • 48. Posjet učenika iz općine Čavle Školi u prirodi u Cerničkoj ŠagoviniNK “Mladost” Cernikna turniru u Čavlima 47
  • 49. OSNOVNA ŠKOLA “MATIJA GUBEC” Za zavidan prosperitet i napredak općine Cernik u dvadeset godina njenog postojanja kao jedinice lo- kalne samouprave, znatnim je dije- lom zaslužna i kontinuirana surad- nja s Osnovnom školom “Matija Gu- bec”. Ravnatelj škole Mato Ordanić i općinski načelnik Nikola Jugović, zajedno s Općinskim poglavarstvom i suradnicima, ulagali su velike na- pore kako bi se unaprijedili uvjeti za obrazovanje u školi, obnovile se škole i opremile učilima. U tome su i uspjeli. Obnovljena je zgrada ma- tične škole u Cerniku i uz nju izgra- đena nastavno-sportska dvorana, a obnovljene su i sve područne škole u selima. Općina je tijekom proteklih dvade- set godina podržavala brojne izvan­ nastavne aktivnosti u školi od kojih treba izdvojiti Susrete malih pjesni- ka Slavonije i Baranje koji su uz afir- maciju dječjeg književnog stvaralaš- tva bili i mjesto gdje su se sklapala48 brojna prijateljstva.
  • 50. NASTAVNO-SPORTSKADVORANAPomoćnik ministra mora, turizma,obnove i razvitka Ljudevit Hercegna prigodnoj je svečanosti 15. listo-pada 2004. godine otvorio nastav-no-sportsku dvoranu u Cerniku. Uznazočno općinsko čelništvo, brojneuzvanike i mještane, dvorana je naj-više radosti donijela učenicima i uči-teljima Osnovne škole “Matija Gu-bec” i cerničkim sportašima. Rav-natelj škole Mato Ordanić i općinskinačelnik Nikola Jugović zahvalili susvima koji su doprinijeli da Cernik Nastavno-sportska dvoranai cernički kraj nakon 32 godine na-stojanja napokon dobiju dvoranu ti se, a neće morati kriti svoje ime ikoja će biti od iznimnog značaja za svoj ponos.odvijanje nastave tjelesnog odgoja,sportske klubove i kulturna događa- Treba posebno zahvaliti izvođa-nja. Posebnu zahvalu dobila je gra- ču radova, tvrtki Grading iz Cerni-đevinska tvrtka Grading. ka koja je za manje od godinu dana izgra­ ila dvoranu. S obzirom da smo d– U bogatoj povijesti Cernika kroni- os­ a­ i bez igrališta za male sportove, t lčari su zabilježili značajne događaje ku­ ili smo staru kuću uz vrtić, ko- pkoji su označili budućnost, progres, ju smo srušili i dobili zemljište zarazvoj gospodarstva, kulture i du- igrališta za rukomet, košarku i od-hovnih vrijednosti u Cerniku. Ovo bojku. Imat ćemo na površini većojje također jedan takav događaj ko- mjerno gledali na izgradnju dvorane jer su nam time dali dodatni poticaj od tisuću četvornih metara igralištaji će ostati upisan zlatnim slovima u i vrtić, te primjereno uređen prostorSpomenicu škole i kroniku Cernika. da je izgradimo – kazao je Mato Or- danić, ravnatelj OŠ “Matija Gubec”. za okupljanje djece i mladeži – ka-Otvaramo i blagoslivljamo sportsku zao je načelnik Nikola Jugović obra-dvoranu. Očekujemo da će služiti za – Općina Cernik je u Domovinskom ćajući se okupljenima na otvaranjuprogres i napredak sporta te razvi- ratu bila na prvoj crti obrane. Naža- dvorane.janje duhovne vrijednosti naše mla- lost, to je skupo platila jer je 38 bra-deži i učenika. Hvala svima koji su nitelja ovdje dalo život u obrani do- Dvoranu je blagoslovio gvardijansudjelovali u njezinoj izgradnji, od movine, 20 njih iz Cernika. Poginu- Franjevačkog samostana pater Jo-Ministarstva mora, turizma, obnove lo je i deset civila. Smatram da su i sip Grubišić, a prigodni programi razvitka i naše Općine do Župani- oni dobrim dijelom zaslužni što da- izvela su cernička kulturna društvaje koja nam je pomogla da teškoće nas imamo ovu dvoranu u kojoj će i učenici škole.uspješno savladamo. Hvala prijate- se naša mladež moći slobodno ra- Ministarstvo je u izgradnju dvoraneljima, ali i onima koji nisu dobrona- zvijati, slobodno pjevati i natjeca- utrošilo 18,8 milijuna kuna. Gradnja sportske dvorane 49
  • 51. OBNOVLJENA ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE U školskoj Spomenici ostat će zabi- lježeno da je 7. svibnja 2010. godi- ne bilo iznimno svečano na obilježa- vanju Dana Osnovne škole “Matija Gubec”. Okupilo se županijsko i op- ćinsko čelništvo, bivši učenici i umi- rovljeni djelatnici škole, prijatelji škole iz Primoštena i Usore, učenici i djelatnici škole, te brojni djelatni- ci u prosvjeti i drugi uzvanici da bu- du nazočni na otvorenju obnovljene škole i promociji monografije 250 godina školstva u Cerniku. – U ime učenika, djelatnika ško- moglo Ministarstvo mora, prometa i le u Opatovcu i Banićevcu gdje smo le i svih žitelja općine zahvaljuje- veza koje je uložilo 10,5 milijuna ku- djeci osigurali komforan prostor, a mo Brodsko-posavskoj županiji na na u dvoranu, tako da je to sada je- drugi dio stare škole smo adaptirali ovom daru i stvaranju odličnih uvje- dan prekrasan kompleks sa školom i on služi kao sportska dvorana đa- ta za rad te svekoliki i svestrani ra- koja ima 19 odjela i 397 učenika. cima, a mještanima je na raspolaga- zvoj naše djece. Pozdravljam sve Naravno da vodimo računa i o pet nju za održavanje skupova, zabava i uva­­žene goste što su došli podijeli- područnih škola koje rade u sastavu slično, što odlično funkcionira. Tre- ti s nama našu radost i uveličati ova ove škole u mjestima cerničke opći- nutno smo raspisali natječaj za ob- događanja – kazao je ravnatelj Ma- ne. Vodimo računa da učenici imaju novu škole u Podvrškom i vjerujem to Ordanić. uvjete primjerene 21. stoljeću – ka- da ćemo do kraja ove ili iduće godi- zala je Ružica Vidaković, zamjenica Otvorenje obnovljene škole župana. ne kompletno završiti radove; i ona će na isti način jednim dijelom biti Školu su otvorili župan Danijel Ma- rušić i njegova zamjenica Ružica Vi- Škola i lokalna zajednica za školu i djecu, a drugim za mješta- ne – zadovoljno je izjavio općinski daković, a blagoslovio pater Ante – Obnovljena zgrada škole, novoiz- načelnik Nikola Jugović. Perković, gvardijan cerničkog Sa­ građena dvorana i školsko sportsko mo­ tana, istaknuvši da se početak s igralište s rasvjetom sada su jedna Prigodan program u prepunoj sport- školstva u Cerniku dogodio prije zaokružena cjelina s uređenim oko- skoj dvorani za goste su izveli učeni- 250 godina upravo u Samostanu. lišem. Puno to znači za školu i djecu, ci škole. Scenskim prikazima evoci- – Ovo je pravi veliki rođendan jer koja sada nastavu pohađaju u jednoj rali su sjećanja na razvoj školstva u je ova škola prekrasno obnovljena. smjeni. Prije smo rekonstruirali ško- Cerniku. Županija je uložila više od 5 mili- juna kuna u njenu obnovu i rekon- strukciju. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli da se ona obnovi, a na- stavnicima i učenicima želim da u njoj provedu što ljepše radne i uče- ničke dane – rekao je župan Danijel Marušić. – Drago mi je što sam danas na ovoj svečanosti jer je Županija osnivač 25 osnovnih škola, a jedna od njih je Osnovna škola u Cerniku. Iz de- centraliziranih sredstava smo prije dvije godine odredili među priorite- tima sredstva za ovu školu i izdvojili50 5,2 milijuna kuna. Puno nam je po-
  • 52. SUSRETI MALIH PJESNIKA SLAVONIJE I BARANJE20 GODINA PROMICANJA DJEČJEG LITERARNOG STVARALAŠTVA I CERNIKADobra kontinuirana suradnja Opći- dječjeg literarnog stvaralaštva maline Cernik i Osnovne škole “Matija pjesnici se druže, sklapaju prijatelj-Gubec” potvrđuje se i jedinstvenim stva i iz Cernika zajedno sa svojimpjesničkim susretima malih pjesni- mentorima odlaze puni lijepih doj-ka Slavonije i Baranje. Općina Cer- mova.nik traje dvadeset godina, a isto to- Sastavni dio najveće dječje pjes­ ič­­­ nliko i Susreti malih pjesnika koji će ke manifestacije u Hrvatskoj je tra­se 2013. godine održati po jubilarni di­ ionalno okupljanje u crkvi sv. cdvadeseti put. Pet­­­ i Franjevačkom samostanu i raCerničko druženje malih pjesnika, bla­­ govanje plodova zemlje, kruha iosim što okuplja male pjesnike što- krušnih proizvoda.kavce i promovira dječje literarno Pokrovitelj ove dječje pjesničke ma-stvaralaštvo, u Cernik dovodi i ma- nifestacije je Ministarstvo znanosti,le pjesnike iz drugih dijelova Hrvat- obrazovanja i sporta, supokroviteljiske i susjednih zemalja. Tradicional­ su Brodsko-posavska županija, Op-no svake godine dolaze mali pjesni- ćina Cernik i tvrtka Eurom iz Zagre-ci čakavci iz Žminja, kajkavci iz Zla- ba, a tu su i brojni sponzori.tara i gosti iz Muća, Usore i Žepča Osnovna škola “Matija Gubec”, nje-u Bosni i Hercegovini i Tavankuta u ni učenici i učitelji, i Franjevački sa-Vojvodini. mostan godinama se potvrđuju kaoIako je svrha Susreta malih pjesni- dobri organizatori i iznimno dobrika Slavonije i Baranje promoviranje domaćini. 51
  • 53. ZAJEDNO S MAKETOM CERNIKA, ŠKOLSKI OKOLIŠ KRASI I FONTANA Učenici, učitelji i zaposlenici OŠ se šalje neka poruka. Svako doba Fontanu je posvetio fra Ante Perko- “Matija Gubec” 5. svibnja 2012. go- nosilo je drugi oblik fontane i slalo vić. dine prigodnim otvaranjem fonta- drugačiju poruku. Pomno smo pro- Završen je i opsežan posao na izradi ne i dovršetkom radova na maketi učavali što i kako napraviti da ona makete općine Cernik, koja zajedno Cernika te svečanim programom u ne bude kič, a da pošaljemo poruku s fontanom krasi okoliš škole i Cer- sportskoj dvorani obilježili su Dan naše sredine. Odlučili smo se za ka- nik. Izrađena je u mjeri je 1:5000. škole. Nazočni su bili Ružica Vida- men. Svi ćete se pitati zašto kamen, Najviše truda utrošio je učitelj teh- ković, zamjenica župana brodsko- zar on pripada Slavoniji. Da, kamen je građevinski materijal Slavonije. ničke kulture ing. Mladen Dujić koji posavskog, Nikola Jugović, načelnik je radove počeo 2004. godine i zavr- općine Cernik, fra Ante Perković, Okruženi smo na Psunju kameno- lomima, a tri kilometra od Cernika šio 2012. godine. Maketa je dužine gvardijan Franjevačkog samostana, 6,5 i širine 3,5 metara i predstavlja ravnatelji drugih škola, gosti iz pri- nalazi se cernički kamenolom. Kad smo se odlučili za kamen, trebalo kompletan Cernik sa svim objekti- jateljske općine Čavle, škole “Matija ma, naznačen je svaki voćnjak, sva- je donijeti odluku kako ga posložiti. Gubec” iz Tavankuta, Gornje Stubi- ka njiva i svaka livada. Posebno su Svaki kamen predstavlja jedno mje- ce i Jarmine, te drugi gosti i prijate- uspješno napravljeni objekti po ko- sto naše općine. Naša fontana no- lji škole. Sve ih je pozdravio ravna- jima je Cernik prepoznatljiv, a to je si poruku, treba je samo pogledati i telj škole Mato Ordanić. Kulmerov dvorac, Franjevački sa- razumjeti. Ne bismo uspjeli da nisu – Između mnoštva obaveza u školi, svesrdno s nama radili naši domaći mostan, škola, dvorana, kapelica sv. odlučili smo se na gradnju fontane. ljudi. Svima zahvaljujem – kazao je Roka i židovsko groblje. Svaki objekt Fontana je građevinski objekt kojim Mato Ordanić. vjerna je preslika originala.52
  • 54. Maketa predstavlja vjerni prikaz izgleda Cernika 2011. autoprijevoznički i zemljani radovi – “Automehanika igodine, a izradila ju je školska grupa modelara pod vod- građevinarstvo” Goran Gudeljević, građevinski radovistvom učitelja tehničke kulture dipl. ing. Mladena Duji- – “Buturac gradnja” Dražen Buturac, krovopokrivačkića. Radovi na maketi započeli su 2004. godine, a pred- radovi – “Lim-mont” Tomislav Šimić, rasvjeta i video­stavljena je za Dan škole 2011. Idejni tvorci makete su nadzor – “Meseš d.o.o.” Mladen Meseš, bravarski rado-dipl.ing. Mladen Dujić i Mato Ordanić. vi – “Bravarija” Josip Vlaović.Radove na postavljanju makete izveli su i donirali: pro- Donatori: Općina Cernik, Hrvatske šume - Šumarijajekt nadstrešnice – “ABP” Manda Biondić, dipl.ing., Nova Gradiška, Pilana Žakić, Vjekoslav Paurić. 53
  • 55. OBNOVLJEN DJEČJI VRTIĆ Jedan od objekata obnovljenih u proteklom razdob­ lju, veoma značajan za predškolski odgoj, zgrada je dječjeg vrtića. Pod motom “Pomognimo najmanjima” Općina Cer- nik je sredinom lipnja 2002. godine kod crkve sv. Leonarda organizirala priredbu za djecu i s djecom. Namjera je bila prikupiti sredstva za adaptiranje dječ­ eg vrtića i njegovo opremanje didaktičkom op­ j remom. Akcija je uspjela. Pored žitelja cerničke opći­ ne, u obnovu su se uključili i poduzetnici pa su ma- lišani iz cerničke općine početkom rujna iste godine mogli boraviti u obnovljenom vrtiću. Dječji vrtić u Cerniku obnovljen je prilozima pojedi- naca, cerničkih i novogradiških tvrtki, te dobrovolj- nim radom cerničkih obrtnika. Dio novca namaknut je na priredbi od prodaje kolača koje su ispekle Cer- ničanke, te prodaje sokova, sladoleda i hrane. Obojeni su zidovi i stolarija, postavljen novi parket, obnovljena je kuhinja i za nju nabavljena plinska peć i sudoper, uvedeno je grijanje na plin i izmijenjena Nakon pobjede na Dječjoj olimpijadi cerničke mališane i njihove tete primio limarija. je načelnik Nikola Jugović54
  • 56. 55
  • 57. KUU “Cernik” UDRUGE, DRUŠTVA I KLUBOVI PONOS SU CERNIKA Svake godine u svom proračunu Općina osigurava sred- HPD “Tomislav” stva za rad udruga i društava. Potpora im jamči sigurnost i osigurava njihov kontinuiran rad, a oni to na najbolji način vraćaju. Ponos su Cernika. Iznimno su aktivni, fi- nancijski neovisni, a sa sredstvima koja im Općina daje odgovorno raspolažu. Zato što aktivno rade, dobiju više novca nego udruge u drugim općinama. Treba istaknuti da je u rad cerničkih udruga, kao ni u jednoj drugoj sredini, uključen velik broj djece i mladeži. To je razlog zašto Općina podržava njihov rad. Hrvatsko pjevačko društvo “Tomislav”, Kulturno-umjet­ nička udruga “Cernik”, Dobrovoljno vatrogasno društvo, NK “Mladost”, Lovačka udruga “Srnjak” i ostale udruge su perjanica općine Cernik. Osim što uspješno prezentiraju svoj kraj i svoje mjesto, kroz brojne kontakte s udrugama izvan općine Cerničani su stekli velik broj prijatelja. NK “Mladost” Cernik56
  • 58. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO CERNIKNa vrijednom jubileju, 120 godi- vić, Tomislav Čarnojević i Zdravko nos u spašavanju ljudi i imovine. Bi-na postojanja i rada DVD-a Cer- Sršen. Alojzije Aga dobio je srebrnu lo je tako i za vrijeme Domovinskognik, cerničkim vatrogascima je na medalju, a brončanu Dražen Butu- rata i razaranja Cernika.prigodnoj svečanosti održanoj 24. rac i Dragan Tomičić. Brončanu pla- Iako su Cerničani uvijek bili veza-travnja 2005. godine čestitao pred- menicu dobili su: Josip Marić, To- ni za svoje dobrovoljno vatrogasnosjednik Hrvatske vatrogasne zajed- mislav Živković, Stjepan Vuk, Vin- društvo te gotovo nema obitelji kojanice Teodor Fricki. ko Petrović, Kazimir Jelinić, Dinko u dugoj povijesti društva nije ima-Istaknuo je primjerenu opremlje- Dujić, Zdravko Sršen, Zdravko Ce- la člana vatrogasca, bilo je nakonnost društva, brigu o starijim člano- lezić, Mirko Valešić, Marko Žakić, Domo­ inskog rata i kriznih perio- vvima, a posebno okupljanje i osposo- Marijan Kumić, Tihomir Bakunić i da, ne­­ dostatka novca i osipanja čla-bljavanje mladih članova. U nazoč- Tomislav Terzić. Znamenje vatroga- nova.nosti brojnih vatrogasnih društava sne mladeži dobili su: Josip Živko-iz Slavonije i Muća u Dalmaciji, te Pod vodstvom predsjednika Dra- vić, Marko Celezić, Leo Paurić, Mir-Stjepana Štiglića, predsjednika Žu- žena Buturca i tajnika Alojzija Age, ko Kurjaković i Tomislav Marić. društvo se stabiliziralo i uz potporupanijske vatrogasne zajednice, Dra-ženu Buturcu, predsjedniku DVD-a DVD Cernik utemeljeno je 1885. go- iz općinskog proračuna dobro opre-Cernik Teodor Fricki je uručio naj- dine. Od osnutka dalo je velik dopri- milo.veće vatrogasno priznanje – Plaketui Povelju s likom Mirka Kolarića.– Lijepo je vidjeti ovako velik brojvatrogasaca, osobito mladih. To jejamstvo da će dobrovoljnost opsta-ti i da će dragovoljni i profesionalnivatrogasci i dalje zajedničkim sna-gama i složno spašavati ljude i ma-terijalna dobra – kazao je DraženButurac.O radu društva govorio je tajnikAloj­ ije Aga. zPriznanje za posebne zasluge i Spo-menicu za šezdeset godina aktivnogčlanstva HVZ-a dobio je Josip Žakić,a Zlatnu vatrogasnu medalju JosipBabić, Tomislav Jelinić i Marko Ba-kunić. Spomenicu su dobili: JosipBabić, Ivan Vuk, Tomislav Živko- Proslava 120. obljetnice djelovanja DVD Cernik 57
  • 59. HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO “TOMISLAV” Hvale je vrijedno zabilježiti sto go- dina bilo koje aktivnosti. U slučaju HPD-a “Tomislav” radi se o sto go- dina glazbene aktivnosti koja nije bila samo puko zadovoljavanje po- trebe za glazbom generacija Cerni- čana. “Tomislav” je u turbulentnim političkim vremenima u tih sto go- dina bio i ostao pojam nacionalne svijesti i pripadnosti. “Tomislav” je i danas jedno od najboljih amater- skih pjevačkih društava u državi Cerničani ponose časnim imenom umjesto lire s hrvatskim grbom na- – Komunistički režim u opredjelje- HPD-a “Tomislav” – kazao je u Sla- redili stavljanje petokrake zvijezde. nju da uništi hrvatsku nacionalnu vinom domu predsjednik Đuro Vuk Takva spomenica nije prihvaćena. kulturu u Cerniku nije imao oslon- na svečanoj skupštini održanoj 8. Hrvatsko pjevačko društvo “Tomi- ca. Pritisak da “Tomislav” mijenja travnja 2005. godine. slav” osnovali su 12. veljače 1905. ime nije uspio. Čvrst stav Odbo- Naveo je slučaj izdavanja Spomeni- godine Josip Cenić, Stjepan Miš- ra društva, a posebno tajnika Zlat- ce 1955. godine. U tiskari su pred- katović, Ignac Miškatović, Stjepan ka Prelovšeka, omogućio je da se stavnici tadašnjeg SSRN-a i UDB-e Trupinić, Žiga Reichert i Franjo Ku-58
  • 60. mić. Brojne generacije Cerničana men-ploča Franji Kumiću, osnivaču,smjenjuju se u društvu, predvođene prvom zborovođi i voditelju društvazborovođama Franjom Kumićem i od osnivanja do 1932. godine. Plo-Draganom Begovićem. Poseban pe- ču je otkrila njegova kćerka Josipačat radu društva dao je zborovođa Kumić.Vinko Sokić koji je vodio “Tomislav” U Franjevačkom samostanu isto-više od pedeset godina. ga je dana otvorena izložba Sto go-Svečana skupština bila je prigoda da dina HPD-a “Tomislav” na kojoj jese svima koji su doprinijeli stvara- bila izložena brojna arhivska građanju uvjeta za rad dodijele priznanja. društva. Na izložbi je prikazano sto-Počasnim članovima proglašeni su ljetno djelovanje HPD-a “Tomislav”Miljenko Rosić i Dragutin Janković u okviru povijesnih, kulturnih i po- ge baštine te promicanju hrvatskog litičkih zbivanja. Izložbu su postavi-te OŠ “Matija Gubec”. kulturnog i duhovnog svjetonazo- le ravnateljica i kustosica GradskogNizom prigodnih manifestacija HPD ra u teškim političkim okolnostima muzeja Nova Gradiška Marija Mi-“Tomislav” je 2005. godine obilje- govorili su predsjednik društva Đu- haljević, Marija Karlovčan-Subić ižio sto godina postojanja i djelova- ro Vuk i autori Vinko Sokić, Alojzije Marina Šebelić.nja. U Slavinom domu promovirana Aga, Tomislav Đurić i Miljenko Ro-je 4. lipnja monografija društva. O sić. Đuro Vuk je zahvalio svima koji Iste večeri u crkvi sv. Petra održan jestoljetnom djelovanju brojnih Cer- su pomogli da se prikupi povijesna svečani koncert.ničana u “Tomislavu”, njegovanju i građa i monografija tiska. Na proče- Opširnije o društvu pročitajte naočuvanju hrvatske glazbene i dru- lju Slavinog doma otkrivena je spo- web stranici www.hpd-tomislav.hr. Prvi u Slavoniji organiziraju tradicionalni svinjokolj Iz aktivnosti HPD-a “Tomislav” treba izdvo­ jiti jednu po kojoj je Cernik također poznat široj javnosti. Po tradiciji oni prvi u Slavoniji u listopadu organiziraju svinjokolj. Otvaranje sezone svinjokolja i spravljanje poznatih slavon- skih specijaliteta od svinjskog mesa njegu- ju već 27 godina. Kobasice i krvavice, meso za juhu, pečenje i pohanje, sarmu i ćuptete – poznati cernički slani kolač, svake godine pripremaju za isto tako tradicionalnu zaba- vu, gastronomsko-turističku priredbu, koju organiziraju u Hrvatskom domu. 59
  • 61. KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA “CERNIK” Iako mlada, Kulturno-umjetnička Nisu, međutim, stali samo na fol- ske županije u Slavonskom Brodu. ud­­ ruga “Cernik” za samo nekoliko klornoj baštini svoga kraja. Na nji- U konkurenciji jedanaest folklornih go­ ina svrstala se među najkvalitet- d hovom programu nalaze se vrhun- skupina proglašeni su najboljom nije amaterske folklorne skupine u ska koreografska ostvarenja kao što folklornom skupinom i izborili na- Brodsko-posavskoj županiji i Hrvat- su stari Splitski plesovi, Pjesme i stup na Državnoj smotri folklornih skoj. Uz potporu Općine Cernik ko- plesovi Baranje, Međimurja, Posa- ansambala u Čakovcu. Bili su jedi- ja je stvorila uvjete, na pozornicama vine, Brodske posavine, Vrlike i Hr- ni predstavnici Slavonije, Baranje i diljem Hrvatske i u inozemstvu vrlo vata Bunjevaca. Srijema. brzo su, dobro organizirani i uporni, Članovi plesnog ansambla podije- KUU “Cernik” je i organizator Fol- počeli privlačiti pozornost, pokazali ljeni su u tri skupine: reprezenta- klornih susreta “Lipa moja Slavoni- zavidan nivo folklornog umijeća i do- tivnu, pripremnu i dječju grupu. Uz jo” koji se održavaju svake godine u bivali pozitivne kritike i priz­ anja. n tamburaški orkestar djeluje i sekcija rujnu kada u Cernik dolaze brojni Tome u prilog govori i činjenica da tradicijskih instrumenata. folklorni ansambli i KUD-ovi. je KUU “Cernik” punopravna člani- Iz godine u godinu stalno se pove- Izdvojimo i tradicionalni Božićni ca CIOFF-a i da je predstavljala Hr- ćavao broj javnih nastupa. Izdvoji- kon­­­­­­ cert u Hrvatskom domu u Cerni­ vatsku na mnogobrojnim festivali- mo da su samo u 2012. godini bili na ku kao jedan od posebnih nastupa. ma. Jadranskoj turneji i također nastu- Umjetnički voditelj folklornog an- Treba istaknuti da su pritom pre- pali u Starim Perkovcima, Kopriv- sambla je Nikola Kramar, voditelj zentirali folklornu i glazbenu bašti- nici, Pokupskom i Požegi. U organi- tamburaške sekcije je Marijan Pau- nu cerničkog kraja, ali i dodati da je zaciji Hrvatskog sabora kulture su- rić, garderobijerka Mirela Andraše- to bila i svrha osnivanja udruge 29. djelovali su na Prvoj smotri koreo- vić, a predsjednik i glavni menadžer travnja 2004. godine. grafiranog folklora Brodsko-posav- je Nikola Jugović. O radu udruge, nastupima i gostovanjima opširnije na web stranici www.kuu-cernik.hr60
  • 62. UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARAUdruga vinogradara i voćara opći- Dani cerničkog portugiscane Cernik među mlađim je udruga-ma na području općine. Okuplja sveveći broj vinogradara i voćara sa za-daćom da ih educira, kako u sadnji iuzgoju višegodišnjih nasada, tako iu spravljanju kvalitetnih vina i voć-nih rakija. U tu svrhu organiziranoodlaze na izložbe, razmjenjuju svo-ja iskustva s drugima i organizira-ju stručna predavanja. Prvi put suu Cerniku 2009. godine organiziraliocjenjivanje vina i rakija proizvođa-ča s novogradiškog i brodskog po-dručja. Svoja vina i rakije nose i nadruge smotre i ocjenjivanja koja or-ganiziraju druge udruge.Dani cerničkog portugisca Portugizac je mlado, rujno vino ko- nje zemljišnih parcela kroz progra- je se u jesen, poslije berbe, prvo pi- me raspolaganja državnim poljopri-Treba istaknuti afirmaciju portugis­ je. Odlično se slaže s pečenim keste- vrednim zemljištem, a posebno izra-ca, osebujnog vina i vinove loze. Od njem, a okusom podsjeća na jagode, dom katastra kojom je uveden red2009. godine udruga organizira Da-ne cerničkog portugisca u atraktiv- kupine i višnju. Lagano je vino bo- u imovinsko-pravne odnose i ras-nom ambijentu dvorca Kulmer. Uz gato cvjetnim aromama. Ono što je polaganje privatnim poljoprivred­domaće specijalitete, pečeno keste- u Francuskoj i svijetu glasoviti bea- nim zemljištem. Općina je sufinan-nje i tamburaše, promoviraju auto­ ujolais, čiji se dolazak na tržište pre- cirala kupnju zemljišta na Opođu nah­ ono vino cerničkog vinogorja. Ia- t tvara u pravu vinsku svečanost, to je kojem udruga namjerava izgraditiko je na području Cernika 10 do 15 u Hrvatskoj portugizac. objekt za preradu grožđa i kušaoni­hektara zasađenih vinograda por- cu vina. Treba dodati da je velik poticaj zatugizac je malo zastupljen, zadaćaudruge je poraditi na kontroli geo- sadnju višegodišnjih nasada dala Ćuptetijada Op­ ina Cernik koja je, uz sredstva ćgrafskog porijekla. namijenjena za ispitivanje kvalite- Udruga vinogradara i voćara orga- te zemljišta, velik pomak napravi- nizira Ćuptetijadu, još jednu jedin-Dani cerničkog portugisca preraslisu u tradicionalnu manifestaciju. la stvaranjem uvjeta za okrupnjiva- stvenu manifestaciju. Ćupteti su ku- linarski specijalitet napravljen od Ćuptetijada mesnog nadjeva kao za kobasice i beskvasnog tijesta. Komadić mesa uokviren je tijestom i ispečen u tep- siji. Naročito je ukusan kada je još topao. Ćuptet je autohtoni cernički proi- zvod i ne peče se nigdje osim u Cer- niku i susjednim Giletincima. Vole ga mnogi ljudi, a posebno ljubitelji vinske kapljice. Za ćuptetijadu peku ga cerničke žene, a kvalitetu ocje- njuje povjerenstvo i proglašava naj- ukusnije. Ćuptetijadu posjećuju brojni gosti, oduševljeni ponudom, atmosferom i ambijentom. 61
  • 63. NK “MLADOST” - PONOS CERNIČKOG SPORTA NK “Mladost” je NK “Mladost” potražuje i troši veli- Primjereno je uređen klupski dom jedan od uspješni- ka financijska sredstva koja ostva- i prilagođen za prihvat većeg broja jih i stabilnih no- ruje potporom Općine, donacijama igrača i njihov boravak u njemu. gometnih klubo- i na druge načine. Veliki su ukupni Zbog ispunjavanja uvjeta za natje- va u županiji. Član je 3. HNL Istok troškovi prijevoza, treninga, opre- canje u 3. ligi, izgrađene su tribi- gdje postiže zapažene i vrlo vrijedne me, održavanja objekata i plaćanje ne sa četiristo sjedećih mjesta i po- rezultate. Podupiru ga brojni navi- trenera. Zato Općina nogometašima stavljene klasične sjedalice. Izgrad- jači u općini, a ima veliki broj sim- najviše pomaže. njom tribina nogometno igralište je patizera i u drugim mjestima. Oku- Uz pomoć Općine i donatora uređu- postalo jedno od ljepših igrališta u plja brojnu djecu i mladež različitog ju se i održavaju dva sportska igra- županiji, a i šire. S pravom se klub i uzrasta i uz sportske, pruža im mo- lišta. Na pomoćnom igralištu po- Cerničani njime ponose. gućnost i za društveno korisne ak- stavljeni su reflektori, što omogu- O kakvom se klubu radi, kako or- tivnosti. ćava treninge i u večernjim satima. ganiziranom i uspješnom, najbolje62
  • 64. kazuje podatak da je NK “Mladost” ne nogometne rezultate ostvaruje i i Karlo Lulić, za “Hajduk” Dino Mi-član 3. HNL Istok već dvanaest go- izuzetan pedagoški odgoj mladih ig­ kanović, za “Cibaliju” Matej Ivanko-dina bez prekida, a prije toga, godi- rača, što je vrlo značajno za njihov vić, za “Rijeku” Toni i Niko Jović i zanu dana cernički nogometaši igrali dalj­­ razvoj kao nogometaša i oso- nji “Varteks” Borna Radić.su u 2. HNL. ba. Seniore trenira Dinko Terzić, koji“Mladost” u svom pogonu ima šest S pionirima radi Vedran Robina, ima visoku licencu UEFA Nogomet-selekcija koje ukupno broje oko 120 pro­­ fesor tjelesnog odgoja. Da kao ne akademije. Trener je “Mladosti”registriranih igrača, od limača uzra- tre­ er odlično radi, vidi se iz rezul- n posljednjih deset godina. Treba sva-sta od 6 do 10 godina, početnika od tata koje pioniri postižu. Treba ista- kako istaknuti njegovu zaslugu za10 do 12 godina i pionira od 12 do 14 knuti da je iz pionirske selekcije u uspjeh seniorskog tima, koji je u sa-godina, do kadeta od 14 do 16 godi- 1. HNL otišlo nekoliko igrača, što je mom vrhu trećeligaškog nogometa.na, juniora od 16 do 18 godina i se- rezultat rada trenera u mladim se-niora. Posebno treba istaknuti rad s Posebno treba istaknuti da su u se- lekcijama. zoni 2010. godine cernički nogome-mladim selekcijama koje se takmi-če u 1. kvalitetnoj ligi mladeži Sla- Kadete i juniore trenutno vodi tre- taši bili jesenski prvaci, a na krajuvonije i Baranje. S tim uzrastima ner seniora, koji na taj način ima sezone zauzeli su 2. mjesto, što jerade stručni treneri Matej Vlaović i uvid u mogućnosti pojedinih igrača bio rezultatski uspjeh za ulazak u vi-Miljenko Kumić, koji imaju potreb- koji će za godinu dana igrati za se- ši rang – 2. HNL.ne licence Nogometne akademije za niore. Klub financijski nije mogao podni­rad. Dio igrača šalje u više rangove, a je­ i troškove natjecanja u višem tS početnicima radi Ivica Đikić, uči- dio za popunu prvog tima. Sada u 1. ran­­gu, pa je ostao natjecati se u 3.telj razredne nastave koji uz odlič- HNL igraju: za “Osijek” Alen Grgić HNL. 63
  • 65. LOVAČKA UDRUGA “SRNJAK” Lovačka udruga “Srnjak” u posljed- lovišta i ostaje bez gotovo trećine Uz pomoć “Vodoprivrede” Nova njih se dvadeset godina svrstala me- bivšeg lovišta. Za posljedicu to ima Gradiška i podršku Josipa Andraše- đu najaktivnije udruge u općini Cer- osipanje dijela članova koji prelaze vića, uređuje se prilazni put do do- nik, ali i među najbolje organizirane u druga društva. ma, njegov okoliš i strelište. lovačke udruge u Brodsko-posav- Najviše poslova obavljaju lovci dra- skoj županiji. Za novog predsjednika udruge iza- bran je 1999. godine Vlado Terzić, govoljnim radom, a u obnovu se Nakon Domovinskog rata treba- lovnik je Franjo Jelinić, tajnik Dra- uključuju i brojni donatori. Jedan je lo je, pod vodstvom predsjednika bio i lovac Zdravko Brajko iz Vinko- žen Živković, lovočuvar Đuro Jeli- Dragutina Jankovića i tajnika Sta- vaca, koji je za dom poklonio kom- nić, a ekonom Milenko Matić. Druš- nislava Brkana, ponovno pokrenuti pletnu stolariju sa staklima. Sobo- tvo broji 69 članova. Pokreću se i rad udruge, vlastitim radom i sred- slikar i ličilac Vladimir Vuk je svo- stvima obnoviti devastirani lovački rea­ iziraju brojne aktivnosti. l jim materijalom oličio kompletan dom i urediti njegov okoliš. Na skupštini donose odluku da se dom s unutarnjim prostorijama. U isto vrijeme, osobit značaj prida- obnovi lovački dom i uredi okoliš. Ing. Josip Butković je poklonio ku- je se promicanju lovstva, unapređi- vanju uzgoja, zaštite i lova divljači, a pritom se ne zanemaruju ni zadaće na zaštiti čovjekove okoline. Održa- vaju se stalne aktivnosti u lovištu i na vođenju lovnogospodarske osno- ve koju je vodio Željko Furić. Treba naglasiti da je poslijeratno razdoblje bilo u znaku promjena granica lovačkih društava i zakupni- ne lovišta. Rukovodeći ljudi u lovstvu dijele općinu Cernik po pola i udruga “Sr- njak” u natječaju u zakup dobiva lo-64 vište “Klačinac”, gubi zapadni dio
  • 66. hinju i stolove za lovačku prostori-ju, a Milan Vlaović obnovio limari-ju te postavio limariju na kuhinju ipečenjaru. Pero Mihalić, uz podrškučlanova udruge, izgradio je kukuru-zanu. Ivo Gudeljević na svoju inici-jativu gradi pečenjaru s nadstrešni- njegovog okoliša, u čemu su velik Lovačka udruga “Srnjak” broji pre-com uz strelište, a potom daje veliku doprinos dali Šumarija Nova Gra- ko sto članova i jedna je od najve-pomoć na postavljanju ograde, po- diška, Franjo Došlić, Stanko Mijato- ćih i najbolje organiziranih lovačkihsebno na gateru. Ogradu je poklonio vić i Josip Šarić. udruga u županiji.Marinko Križić. Na uređenju doma iokoliša puno je pomogao i ing. Stan- Gater za divlje svinje površine dva Vlado Terzić bio je predsjednik ud­ko Lazić. Postavio je stolariju, naba- hek­ ara udruga je počela graditi t ru­ e od 1999. do 2007. godine, a gvio boju za fasadu, postavio pločice 2002. godine. Članovi udruge sami Stjepan Vlaović od 2007. do 2011.i uredio kuhinju. Predsjednik Vlado su izveli radove, a žicu su darovali godine kada ga na čelu udruge na-Terzić postavio je vodovodnu mrežu Ivan Borić i Željko Blazina. O gate- sljeđuje Ivan Heli. Sve vrijeme lov-s hidroforom, uredio sanitarne čvo- ru, koji je služio za obuku lovačkih nik je Franjo Jelinić, a do 1999. go-rove i postavio centralno grijanje. pasa i postao turistička atrakcija, dine lovnik je bio Đuro Jelinić.Stjepan Vlaović napravio je stolove brinuo se Đuro Jelinić. U prvih deset godina nakon rata pu-na strelištu i pečenjari. Gater za divljač u Franjevačkom sa- no je učinjeno na stvaranju uvjeta zaKuhinja je izgrađena 2003. godine mostanu izgrađen je 1993. godine. zavidan rad udruge.uz veliku pomoć Dražena Buturca Svake godine za potrebe divljači sije Uz članove udruge, tome su doprini-koji je izgradio krovnu konstrukci- se remiza, u čemu pomaže ing. Vito- jeli brojni donatori. Velika podrškaju; pločice su poklonili Josip Hlebec mir Žakić. Udruga je 1997. godine u Upravnom odboru bili su Đuro Jeli-i Srećko Šemšedinovski, instalacije Crvenom lugu kupila livadu površi- nić, Milenko Matić i Franjo Vuk.za struju postavio je Milan Babić, a ne šest hektara na kojoj je izgrađena Treba naglasiti da u proteklih dva-ličilačke poslove obavio je Vladimir baraka s pečenjarom. deset godina Lovačka udruga “Sr-Vuk. U novije vrijeme obnovljeno je kro- njak” ima stalnu potporu OpćineObnova i uređenje lovačkog doma vište na lovačkom domu i izgrađen Cernik i načelnika ing. Nikole Jugo-zahtijevali su i primjereno uređenje gater za srneću divljač. vića. 65
  • 67. ŠPORTSKO-RIBOLOVNA UDRUGA “BAČICA” Športsko-ribolovna udruga “Bačica” djelovanje sportskih ribolovaca i re- Budući da je znatan broj članova jedna je od najmlađih udruga u op- kreativaca s područja općine Cer- udruge imao iskustva u radu sport- ćini Cernik. Osnovana je u siječnju nik, koji su zbog nedostatka udruge sko-ribolovnih udruga i sportskim 2009. godine na inicijativu velikog u Cerniku, bili članovi drugih sport- ribolovnim natjecanjima, nije bilo broja sportskih ribolovaca. Osnivač- sko-ribolovnih udruga. teško organizirati i pripremiti natje- ka skupština održana je u nazočno- cateljske i druge aktivnosti udruge. Za prvog predsjednika izabran je Treba istaknuti da im je jedna od te- sti općinskog načelnika Nikole Ju- Stjepan Meseš, za dopredsjednika meljnih zadaća, u skladu sa Statu- govića. Dražen Buturac, a za tajnika Mir- tom udruge, brinuti se o vodama na Četrdesetak ribolovaca nazočnih na ko Žegarac. Izabrani su i članovi području općine, vodotocima i aku- skupštini potvrđuje koliki je bio in- Upravnog odbora i Nadzornog od- mulaciji Bačica, a time i o ribljem teres za udruživanje i organizirano bora te članovi Suda časti. fondu i zaštiti okoliša.66
  • 68. ŠAHOVSKI KLUB “CERNIK”Šahovski klub “Cernik” najmlađa je klu­­ ba “Bedem” Gornji Bogićevci.udruga građana na području općine Nazočan je bio i općinski načelnikCernik. Osnovan je 6. lipnja 2012. Nikola Jugović.godine. Skupština je za tajnika izabrala Da-Na osnivačkoj skupštini bilo je na- mira Cohu, a za blagajnika Goranazočno dvadesetak za šah zainteresi- Grgurića. U Izvršni odbor izabraniranih, mlađih i starijih, budućih čla- su Branko Tomek i Zdravko Petrić,nova kluba. Šahovski klub “Cernik” a Ferdo Andrašević izabran je za rili su ga predsjednik kluba Petarosnovan je na inicijativu Petra Ra- predsjednika Nadzornog odbora. Radosavljević i zamjenik načelnikadosavljevića koji je izabran i za pr- Šahovski klub “Cernik” osnovan je općine Cernik Vitomir Žakić. Sudje-vog predsjednika. s ciljem da se ljubitelji šaha udruže, lovalo je osam klubova i dvadeset iNazočni su bili Vinko Leskovar, organiziraju i natječu u kadetskoj i dva natjecatelja. Do kraja 2012. go-pred­ jednik Šahovskog saveza Brod- s seniorskoj ligi, te organiziraju školu dine održan je još jedan vikend-tur-sko-posavske županije, Pavo Mato- šaha u Osnovnoj školi “Matija Gu- nir, a vikend-turnirom započela ješević, predsjednik Šahovskog kluba bec”. i 2013. godina, kada su se u općin-“Strmac” Nova Gradiška i Mladen Prvi šahovski vikend-turnir održan skim prostorijama okupila dvadesetKaužljar, predsjednik Šahovskog je već 26. lipnja 2012. godine. Otvo- i četiri šahista iz pet klubova. 67
  • 69. UDRUGA UMIROVLJENIKA Udruga umirovljenika Cernik među savskoj županiji. Druže se, korisno najstarijim je cerničkim udrugama rade za zajednicu i idu na izlete. Bili osnovanim u neovisnoj Hrvatskoj. su u svim poznatim toplicama u Hr- Osnovana je nakon okončanja Do- vatskoj, a posjećuju i druga mjesta. movinskog rata, a njen predsjednik Da ljudi treće životne dobi mogu biti je do 2006. godine bio Josip Kova- itekako korisni za društvo i zajedni- čević. cu u kojoj žive, cernički umirovlje- Sadašnji predsjednik Franjo Jelinić, nici potvrđuju tri puta godišnje ka- zajedno s članovima udruge, na- da se okupljaju na radnim akcijama stavlja aktivnosti po kojima je udru- kod crkve sv. Linarte. Pokošena tra- ga svrstana među najaktivnije umi- va i uređen okoliš crkve njihovo je rovljeničke udruge u Brodsko-po- djelo.68 Uređenje okoliša crkve sv. Linarte
  • 70. ZEMLJOVID È OPĆINE Ç CERNIK É Æ Å Ã Â Á Ä ÀÀ Cernik Ä Baćindol È GolobrdacÁ Giletinci Å Opatovac É Sinlije Cernička Šagovina Æ Banićevac Opršinacà Šumetlica Ç Podvrško 69
  • 71. Banićevac Zajedništvo preporodilo Banićevac jedno s mještanima napraviti puno Gradnjom doma pokrenuli toga, što je jako bitno i za općinu Postojao je velik razlog da se Dan Cernik. Uredili smo prostor u ko- društveni život općine Cernik 2007. godine obilježi jem ćemo provoditi slobodno vrije- – Razlog ovom okupljanju je završe- u Banićevcu, pogotovo za mještane. me, okupljati se i družiti. Zato treba tak obnove ovoga objekta koji nam Općinski načelnik Nikola Jugović i odati priznanje mještanima koji su znači izuzetno mnogo. Prije nekoli- predsjednik Općinskog vijeća Josip svojim radom i doprinosom pomo- ko godina zgrada područne škole u Andrašević prigodno su u zgradi po- gli da se se ova zgrada obnovi od te- Banićevcu bila je u izuzetno lošem dručne škole otvorili i mještanima melja do krova – kazao je općinski stanju. Matična osnovna škola u Cer- dali na korištenje uređen prostor za načelnik Nikola Jugović. niku nije imala sredstava za obnovu rad mjesnog odbora i okupljanje. Primjer drugim mjestima – Banićevac je primjer drugim mje- stima kako treba raditi i na bolje mi- jenjati svoju sredinu. Zajedno s mje- štanima, od stare škole uspjeli smo napraviti za djecu prostor adekva- tan vremenu u kome živimo. Imaju uređenu učionicu, garderobu, sani- tarne čvorove i uvjete da im u tom prostoru bude ugodno. Dvorana koju danas otvaramo je vi- šenamjenska. U zimskom periodu djeci služi za tjelesni odgoj, a mje- štanima za okupljanja. Ovo je dokaz70 da male lokalne sredine mogu za-
  • 72. ovako velikog objekta. Dogovorilismo se da to učinimo za­ edničkim jnaporima Škole, Općine i samo-ga mjesta. Uspjeli smo u pro­ eklih tnekoliko godina od stare područneškole dobiti prostorije potrebne zadruštveni život mjesta, a djeci osi-gurati adekvatan prostor primjerenškoli današnjeg vremena.Početkom obnove školske zgradenaše selo je oživjelo i dobilo novusnagu. Usuđujem se osvrnuti na stanovnika više. Ljudi iz Banićevca Kada smo 2002. godine razgovaraliuređe­ je ovog objekta kao na vri- n su se razišli do Nove Gradiške, Po- s ravnateljem škole Matom Ordani-jeme do početka obnove i vrijeme žege i Zagreba, ali i do Australije i ćem i saznali da škola nema sredsta-poslije obnove. Prije obnove naše zemalja zapadne Europe. Izuzetno va za obnovu, a mi znali da se ne-selo je bilo dosta uspavano. Početak smo sretni što će većina njih danas mamo gdje okupljati, odlučili smoobnove nije značio samo spašavanje biti ovdje i što su svojim donacijama se za zajedničku akciju. Zgradu smojedne zgrade od daljnjega propa- doprinijeli da se društveni dom što u cijelosti obnovili. Pod smo ukopa-danja, nego i oživljavanje društve- prije opremi – kazao je Ivan Tadić li 70 cm da dobijemo potrebnu vi-nog života u mjestu. Općina Cernik pozdravljajući u ime MO-a Baniće- sinu prostorija. U tri dana 20 ljudiuložila je velika sredstva, ali se ovaj vac okupljene mještane i goste. iskopalo je oko 150 kubičnih metaraprojekt ne bi mogao realizirati da zemlje.nije bilo velikog entuzijazma sta- Škola i dom za ponosnovnika, posebno Mjesnog odbora Obnovom školske zgrade selo jeBanićevac na čelu s Draženom Kne- – U obnovu je uloženo oko milijun oživjelo. Tu se svake nedjelje oku-ževićem. Vrijednost ovog obnovlje- kuna kojima treba dodati donaci- pljamo jer imamo i igralište za malenog objekta nije samo materijalna je dobrih ljudi i vrijednost radova sportove koje planiramo asfaltirati –nego je mnogo vrjednije to što on mještana. Uloženo je puno truda i kazao je Dražen Knežević, predsjed-živi u pravom smislu riječi, jer se rada. Obnova je obavljana u tri eta- nik MO-a Banićevac i uručio zahval-ovdje okupljaju svi stanovnici sela, pe i od trošne zgrade u šest godina nice svima onima koji su doprinijeliod najmlađih pa do najstarijih. Naše smo uspjeli napraviti objekt kojim da se u cijelosti obnovi, a dijelom imjesto je prije 80 godina imalo 100 se danas ponosimo. dogradi zgrada područne škole. Obnovljena zgrada područne škole Dan škole OŠ “Matija Gubec” 2004. godine obilježen je u Banićevcu. Bilo je toga dana puno razloga za slavlje ravnatelja škole Mate Ordani- ća, učitelja, načelnika općine Cernik Nikole Jugovića i mještana Bani- ćevca, posebno onih najmlađih – polaznika područne osnovne škole. U nazočnosti mještana, učenika i učitelja, općinski načelnik Nikola Ju- gović otvorio je obnovljenu zgradu područne škole i mjesni dom. Izgra- đena je nova učionica i sanitarni čvorovi, a u starom dijelu škole ure- đena je višenamjenska dvorana za okupljanje mještana i rad Mjesnog odbora. Blagoslovio ih je pater Josip Grubišić. Prigodan program izveli su učenici i folklorna skupina KUU “Cernik”. Ravnatelj škole Mato Ordanić imao je razloga reći da je u obnovi po- dručne škole najveći doprinos dala Općina Cernik, ali i posebno nagla- siti doprinos mještana Banićevca, koji su uz novac velik doprinos dali svojim radom. Pomogla je i Brodsko-posavska županija. Slavlje u povodu otvaranja obnovljene škole bilo je prigoda i za najavu novih radova. Napravljen je projekt za dogradnju kuhinje, sanitarnih čvorova i prostorije za Mjesni odbor pa mještani Banićevca zajedno s Općinom Cernik kreću u još jednu akciju. 71
  • 73. Brojni radovi i izgrađeni objekti unaprijedili su život mještana Opredjeljenje članova Općinskog vi- jeća i načelnika Nikole Jugovića da se ravnomjerno rješavaju problemi u svakom mjestu na području op- ćine, mještani Banićevca su dobro iskoristili. Podupirali su općinske projekte i svojim radom doprinosili da se oni brže i jeftinije realiziraju. Uz adaptaciju zgrade područne ško- le, u Banićevcu se proteklih godi- na mnogo toga radilo, popravljalo i Za izgled sela i odvodnju površin- buse bilo je potrebno postaviti 30 gradilo kako bi se znatno poboljša- skih voda veoma je značajno čišće- metara betonskih cijevi promjera li uvjeti za bavljenje svakodnevnim nje seoskih kanala. Na četiri mjesta 80 centimetara. aktivnostima i sam život u selu. postavljene su rešetke da voda ne oštećuje asfaltnu cestu. Uz održavanje poljskih putova, tre- Izgrađeno je i asfaltirano parkirali- ba dodati da su izgrađena tri prije- šte kod škole i mjesnog doma. Da se uredi autobusno stajalište s laza preko vodotoka i na njima je iz- Uređeno je mjesno groblje i izgrađe- nadstrešnicom i okretištem za auto­ građeno nekoliko stepenica kako bi na mrtvačnica, te je uz groblje ure- se spriječilo da bujice oštećuju nji- đeno parkiralište. Groblje je usto hovo korito. pro­ ireno i ograđeno, a izgrađene š su i stepenice s rukohvatom. Urednom i čistom okolišu doprini- jelo je i uređenje divljeg odlagališta Obnovljeno je krovište i uređena fa- otpada. sada na crkvi sv. Ivana. Kroz selo je postavljena nova javna Od ostalih značajnijih poslova nave- rasvjeta, kao i na igralištima. Oko dimo da su pod jedan krov stavlje- nogometnog igrališta postavljena je ni školska drvarnica, skladišni pro- ograda i priređena je podloga i as- stor i prostorija s pečenjarom, oči- faltirano igralište za odbojku do ko- šćen je bunar i kupljena pumpa za jeg je izgrađen i prilazni put. hidrofor.72
  • 74. BaćindolObnavljaju se i grade infrastruktura i objekti društvenog standardaU proteklih dvadeset godina puno Redovito se popravljaju poljski pu-je toga napravljeno u Baćindolu u tovi, a veoma je važna za život i oču-cilju da se unaprijede uvjeti života vanje životnog okoliša i sanacija div-stanovništva. U namjeri da se rav- ljeg odlagališta otpada.nomjerno ulaže u sva mjesta u op- Izmijenjena je niskonaponska mre-ćini, obnavlja i gradi infrastruktura ža i vanjska rasvjeta, a kod crkve jei objekti društvenog standarda, Op- izgrađeno dječje igralište.ćina Cer­ ik i njeno vodstvo nisu za- nnemarili ni Baćindol. Jedan od prioriteta u narednom pe- riodu su pripreme za izgradnju vo-Osim što je obnovljena mjesna cr- dovoda.kva, za potrebe mještana kompletnoje obnovljen društveni dom, a za po-trebe DVD-a Baćindol, njegove pro-storije. Kao i u svim drugim mjesti-ma u općini, izgrađeno je igrališteza male sportove te je asfaltirano iograđeno, a postavljena je i rasvjeta.Uz pješačke staze s obje strane se-la, uređeno je mjesno groblje, a namrtvačnicu je postavljen novi kosikrov. Do groblja je izgrađen i prila-zni put. Reguliran je i vodotok Reše-tarice kod groblja i vatrogasnog do-ma i izgrađeno nekoliko stepenica iustava. 73
  • 75. 50 godina DVD-a Baćindol U nazočnosti prijateljskih vatrogas­ čelnik Nikola Jugović. O osnivanju Za dugogodišnji rad u vatrogastvu i nih društava iz novogradiškog i po- društva, njegovom radu, školova- doprinosu u očuvanju vatrogasnih žeškog kraja, predstavnika Županij- nju vatrogasnog kadra i opremanju tradicija te zaštitu dobara i ljudi, va- ske vatrogasne zajednice: dopred- društva vatrogasnom opremom, za- trogasci DVD-a Baćindol dobili su sjednika Stjepana Milašina, Stje- štiti od požara i zaštiti dobara u dru- zaslužena vatrogasna priznanja. pana Štiglića i Branka Barbarića te gim prilikama govorio je tajnik Dra- DVD Baćindol te je godine imalo 25 Dražena Buturca, predsjednika Va- go Matijašević. trogasne zajednice Cernik, općin­ aktivnih članova, 15 podupirućih i skog načelnika Nikole Jugovića i 10 članova vatrogasne mladeži. brojnih drugih gostiju DVD Baćin- Društvo ostvaruje dobru suradnju dol je 2005. godine obilježilo 50. sa raznim udrugama i sportskim obljetnicu djelovanja i rada. klu­ ovima te općinskom vatroga- b Okupljene članove DVD-a Baćin- snom zajednicom. Djeluje na pod­ dol i goste pozdravili su predsjednik ručju Podvrškog, Opatovca, Bani- DVD-a Željko Trčić i općinski na- ćevca i Baćindola. Dan općine obilježen u Baćindolu Općina Cernik nastavila je 2009. godine s praksom obilježavanja Dana općine izvan općinskog sre- dišta. Nakon Opatovca i Banićevca, sve- čana sjednica Općinskog vijeća po­ odom Dana općine održana je v u Baćindolu pod predsjedanjem Vitomira Žakića. U Baćindolu su tom prigodom ot­ vorene asfaltirane pješačke staze, a kod spomenika poginulim bra- niteljima i svima onima koji su da- li život u borbi za neovisnu Hrvat- sku, položeni su vijenci i zapaljene74 svijeće.
  • 76. Obnovljena kapela sv. Marije MagdaleneKapela sv. Marije Magdalene u Ba- Osim obnove krova, uređena je i žeški biskup msgr. dr. Antun Škvor-ćindolu izgrađena je 1849. godine, a unutrašnjost kapele i naručen no- čević.do 1996. godine, kada je posljednji vi oltar za koji je dograđen i pripre- Treba naglasiti da su obnovi kape-put počela njena temeljna obnova, mljen prostor. Lijepom izgledu ka- le sv. Marije Magdalene doprinijeli iobnavljana je i dograđivana 1865., pele doprinijela je i obnovljena fasa- mještani koji su uz novčane priloge1882. i 1902. godine kada su podi- da te ograda od betonskih stupića i za obnovu, sami obavili mnoge po-gnuti toranj i križ. uređen okoliš. slove.Do svoje smrti posljednju obnovu je U Baćindolu je 22. srpnja 1998. go- Obnovi su doprinijeli i drugi dona-vodio pater Julije Jančula, a dovršio dine bilo izuzetno svečano. Obnov- tori koji su dali novčane priloge iju je pater Franjo Tomašević. ljenu kapelu tada je blagoslovio po- tvrtke koje su izvodile radove. 75
  • 77. Podvrško Za općinu Cernik i mještane Pod- ne ćemo krenuti u izlaganje i imati ćinama Cernik, Cernička Šagovina, vrškog, 7. listopad 2011. godine bio sređeno stanje i mogućnost razvoja Giletinci, Opatovac, Šumetlica i Ba- je iznimno značajan dan. Na svečan – kazao je Željko Bačić. ćindol, gdje je obavljena katastarska način i veliko zadovoljstvo mješta- – Izmjerom ove dvije katastarske izmjera. na, župan brodsko-posavski Dani- općine, područje će biti katastarski U sljedeće dvije do tri godine u ka- jel Marušić i općinski načelnik Ni- riješeno, s novim kartama i posje- tastarskim općinama Podvrško i Ba- kola Jugović, otvorili su obnovljenu dovnim listovima i riješenim imo- nićevac će se riješiti problemi i stvo- zgradu škole i društveni dom. Isto- vinsko-pravnim odnosima. Danas je riti uvjeti za promet nekretnina i ra- ga dana ravnatelj Državne geodet- zadovoljstvo otići u katastar i pogle- zvoj – zadovoljno je izjavio načelnik ske uprave Željko Bačić i načelnik dati nove karte u katastarskim op- Nikola Jugović. Nikola Jugović otvorili su radove na katastarskoj izmjeri u katastarskim općinama Podvrško i Banićevac. Katastarska izmjera – Ova općina i njeni ljudi puno rade, pa i mi dolazimo raditi zajedno s nji- ma. Nakon što smo izvršili katastar- sku izmjeru u ostalim katastar­ kim s općinama, nastavljamo radove u k.o. Banićevac i Podvrško. S radovima, koji stoje 2,5 milijuna kuna, riješit ćemo pitanje katastra i zemljišnih knjiga, bez kojih sela i seoske sredi- ne ne mogu opstati. Bez njih nema perspektive. Zadovoljstvo mi je što s Općinom i uz podršku Županije rea-76 liziramo ovaj projekt. Za dvije godi-
  • 78. Zadovoljna je bila i Mira Jurišić,predsjednica Mjesnog odbora Podr-vrško. Smatra da je projekt od velikevažnosti za selo jer, unatoč tome štoje Podvrško u području od posebnedržavne skrbi, zbog neriješenih imo-vinsko-pravnih odnosa, mještani ni-su mogli koristiti sredstva za obno-vu i izgradnju kuća, a ni druge poti-caje. Katastarska izmjera, naglasilaje, puno znači za mlade ljude u selu,ali i za ostale mještane.Dom i školaDa otvaranje obnovljene zgrade po-dručne škole i mjesnog doma bu-de svečano potrudili su se učenicimatične škole “Matija Gubec” Cer-nik, koji su priredili scenski prikaz, Dom i škola imaju uvedeno central­ U ime mještana Podvrškog, svimai KUU “Cernik”. Obnovljenu školu no grijanje, a za otvorenje doma koji su doprinijeli da se zgrada ško-blagoslovio je pater Ante Perković. Mjes­ i odbor je dobio kompletan n le obnovi zahvalila je predsjednica– Trebalo je dosta vremena da se inventar i suđe za poslužiti dvjesto Mjesnog odbora Mira Jurišić. I sa-kre­ e s radovima na obnovi ove n osoba. U dvorištu je izgrađena dr- ma je dobila pohvale na dobrom vo-škole. Prvi razlog su bili veliki troš- varnica, pečenjara i sjenica, te je đenju Mjesnog odbora, a od ženakovi, a drugi što škola nije bila u vla- uređeno dječje igralište. Znatno su Podvrškog i prigodan poklon.sništvu Općine. Kada smo sa Župa- poboljšani i uvjeti za sport i rekrea- ciju. Uređeno je travnato nogomet- Općinska priznanja načelnik Nikolanijom dogovorili suvlasništvo, mo- no igralište i izgrađena prostorija s Jugović uručio je Miri Jurišić, rav-gli smo krenuti s radovima. Pokoj- terasom te asfaltirano igralište za natelju škole Mati Ordaniću, Zdrav-ni Đuro Mikanović prvi se zalagao male sportove. ku Mihanoviću, posmrtno Đuri Mi-za njenu obnovu i zahvaljujući nje-mu ova je škola obnovljena. Vrijed- kanoviću, tvrtki Grading, Tomislavunost radova je oko 1,7 milijuna ku- Priznanja Šimiću i tvrtki Lim-mont.na. Zahvaljujem Županiji i mješta- – Treba puno zahvaliti načelnikunima na pomoći koju su dali i trudu općine Nikoli Jugoviću i njegovim Ostale aktivnostida se ova škola obnovi. Sedamdeset suradnicima na suradnji i pomoći. Da bi unaprijedili život u selu, mje-posto sred­ tava osigurala je Općina s Ovakvi projekti se mogu napraviti štani Podvrškog proveli su brojneCernik, a ostalo su osigurali Župani- samo ako ih lokalna uprava osmisli, aktivnosti uz potporu Općine i na-ja i mještani – kazao je načelnik Ni- financira i potiče – kazao je župan čelnika Nikole Jugovića.kola Jugović. Danijel Marušić. Crkva sv. Šimuna obnovljena je 2008. godine. Izvedeni su unutar- nji i vanjski radovi na fasadi i ure- đen okoliš crkve. Izgrađeno je i spomen-obilježje za poginule hrvatske branitelje. Valja istaknuti da je u selu postav- ljena ekološka, štedna javna rasvje- ta, a uređena je i mrtvačnica na mje- snom groblju. Od komunalnih radova treba ista- knuti saniranje dijela mjesnog vo- dovoda. Asfaltirana su dva sokaka te nasipa- ni i prošireni poljski putovi. 77
  • 79. Opatovac Obnovljena stara školska zgrada i pretvorena u mjesni dom i prostor primjeren za obrazovanje Razlog da 31. svibnja 2007. godine tnom dvoranom za okupljanje mje- U drugoj fazi od 2006. do 2008. go- Dan općine Cernik bude obilježen štana i organiziranje raznih aktiv- dine dograđen je postojeći prostor, u Opatovcu bio je završetak obnove nosti. a troškove je snosila Općina Cernik. školske zgrade. Zgrada škole obnavljana je u neko­ Proširena je stara učionica, izgrađen Uz novčanu potporu Županije i Op- liko faza. Prvi radovi započeli su ulazni hol, kuhinja i sanitarni čvor. ćine te mnogo rada mještana, pre- 1995. godine. Obnovljeni su krov, Treba istaknuti da su velik doprinos tvorena je u jednom dijelu u vreme- učionica i stan za učitelja, a radove dali mještani dobrovoljnim radom. nu primjeren prostor za obrazova- je financirala Brodsko-posavska žu- Izgrađena je i nadstrešnica s peče­ nje najmlađih mještana Opatovca, a panija. Stara učionica dana je na ko- njarom i uređen okoliš škole, a u drugom u mjesni dom s polivalen- rištenje folklornoj udruzi. Udruga vinogradara i voćara Cernik78
  • 80. zasadila je tridesetak stabala voćaka na obnovi i izgradnji komunalne in-oko škole i doma. Izgrađeno je i as- frastrukture. Asfaltirana su dva se-faltirano igralište za male sportove. oska odvojka i uređeno parkirališteSvečana sjednica Vijeća i Poglavar- kod groblja. Popravljen je i održa-stva održana je pod predsjedanjem van mjesni vodovod, a za bolju op- skrbu vodom izgrađen je novi rezer-Ivana Tadića, a u nazočnosti Željka voar. Obnovljena je i vanjska rasvje-Burazovića, predstavnika Brodsko- ta. Uređeno je i ustavom reguliranoposavske županije, koji je općin- korito potoka Rešetarica kroz selo,skom čelništvu i mještanima česti- posebno kod groblja. Treba dodatitao na realiziranim projektima. da su, osim modernizacije nerazvr-U kulturno-umjetničkom progra- stanih cesta, popravljani i nasipanimu sudjelovali su HPD “Tomislav” poljski putovi.i njegov tamburaški orkestar, KUU Nisu zaboravljeni ni Opatovčani po-“Cernik” i učenici Osnovne škole ginuli u Domovinskom ratu. Njima“Matija Gubec” Cernik. u počast i za doprinos koji su dali zaDa bi se poboljšali uvjeti života u se- slobodnu i neovisnu Hrvatsku, iz-lu, radilo se u proteklom periodu i građeno je spomen-obilježje. 79
  • 81. Šumetlica Obnovljen dom za doseljene Hrvate Općinski planovi poslijeratne obno- potrebe, često se kvari, a nedostaju i zajedno s mjesnom trgovinom. Ve- ve i izgradnje u Šumetlici su se po- dovoljne količine vode. liko slavlje u Šumetlici bilo je 2005. čeli najkasnije realizirati jer su se i Prva od akcija u koju su se uključili godine kada su obnovljeni dom ot­ sami mještani kasno organizirali. vorili općinski načelnik Nikola Ju- mještani bila je uređenje sportskog Raz­ og tome je izmjena većeg bro- l gović i predsjednik Mjesnog odbora centra i njegovog okoliša. ja stanovništva u mjestu, do koje je Šumetlica Stjepan Zebić. Dom je od došlo razmjenom obiteljskih kuća. Obnova u ratu devastiranog i zapa- velikog značaja za društveni i kul- U Šumetlicu su se nakon Domovin- ljenog doma počela je 2004. godine, turni život mjesta. skog rata doselili Hrvati izbjegli iz kako bi se mještanima osigurao od- Uz kontinuirano održavanje sport- Bosne i Hercegovine. govarajući prostor za razna okuplja- skog parka i groblja, u proteklom Značajniji radovi izvedeni su na ob- nja i aktivnosti. periodu treba istaknuti asfaltiranje novi i rekonstrukciji mjesnog vodo- Najprije je izmijenjeno krovište, a jednog seoskog odvojka i obnavlja- voda koji ni danas ne zadovoljava potom je dom u cijelosti obnovljen, nje javne rasvjete.80
  • 82. Svečano otvorenje obnovljenog doma u Šumetlici 2005. godine 81
  • 83. Giletinci Nakon izgradnje novog doma slijedi izgradnja kanalizacije i vodovoda Izgradnja Hrvatskog doma “Dr. Fra- ma koji nisu žalili uložiti vlastiti rad Unatoč tome, dom je izgrađen i njo Tuđman” obilježila je protekli u njegovu izgradnju. Da se dom iz- opremljen. Ima veliku dvoranu, ku- period u Giletincima. Prije nego što gradi pomogli su i donatori. hinju, sanitarni čvor, dva poslov- je izgrađen i svečano otvoren 2002. Da bi izgradili jedan od najljepših na prostora i veliki podrum. U pot- godine, trebalo je srušiti stari dom, domova u županiji, osim velikog krovlju su prostorije za rad mjesnih organizirati dragovoljni rad i prio- truda, mještani su tri godine izdva- organizacija i udruga. U sklopu do- nuti poslu, što su mještani Giletina- jali novac. Treba reći da se manji dio ma je i prostor za trgovinu, a ispred ca rado i učinili. Novi dom, predra- mještana nije odazvao pozivu Mje- doma napravljeno je veliko parkira- čunske vrijednosti 1,2 milijuna ku- snog odbora Giletinci i Općine Cer- lište. na, stajao je u konačnici puno ma- nik i nije sudjelovao u sufinancira- Treba naglasiti da je izgradnja do- nje, zahvaljujući upravo mještani- nju. ma rezultat dobre suradnje Mjesnog odbora Giletinci i Općine Cernik. U proteklom periodu kontinuirano su održavani poljski putovi, uređe- no je igralište za male sportove, po- stavljena ograda i rasvjeta. U sredi- štu mjesta uređen je odvod za obo- rinske vode, a obnovljena je i nisko- naponska mreža i vanjska rasvjeta. Iako su mjesno groblje i mrtvačnica primjereno uređeni, predstoje rado- vi na njihovom daljnjem uređenju. U narednom razdoblju veoma zna- čajna za život u Giletincima bit će iz-82 gradnja kanalizacije i vodovoda.
  • 84. Izgradnja Hrvatskog doma u Giletincima 83
  • 85. Cernička Šagovina Otvorena Škola u prirodi – Smatrao sam da Šagovljanima i ni su mu bili i mještani koji su se na mjestu koje je dalo veliku žrtvu u otvaranju okupili u velikom broju. Svečano je 2. lipnja 2012. godine bilo Do­ ovinskom ratu treba dati jed- m u Cerničkoj Šagovini, gdje se dije- Gradnja nove škole počela je 1993., nu takvu donaciju kao što je škola. a završena 1995. godine. Otvorena lom obilježavao Dan općine Cernik. Nismo pogriješili i danas sam naj­ Razlog je bio veoma značajan za to je u svibnju 1995. godine, a blago- sretniji čovjek, sretniji i od svih Ša- slovio ju je fra Franjo Tomašević. mjesto i općinu Cernik, a to je otva- govljana – kazao je fra Vjenceslav. Nažalost, rijetko je bila u upotrebi. ranje Škole u prirodi. Na prigodnoj svečanosti školu su otvorili župan Župan Danijel Marušić zahvalio mu Tijekom 2011. i 2012. godine obav- brodsko-posavski Danijel Marušić, je na trudu koji je uložio, a zahval- ljeni su radovi na unutarnjem ure- općinski načelnik Nikola Jugović i fra Vjenceslav Janjić, čovjek koji je najzaslužniji za njenu izgradnju jer je odlučio za što će se iskoristiti do- nacija ponuđena iz Graza. Školu je blagoslovio gvardijan fra Ante Per- ković. Dilemu da li graditi školu ili dječji vrtić, fra Vjenceslav Janjić razriješio je odlučivši se za školu. Podsjeti- mo... Bilo je vrijeme Domovinskog rata, a Cernička Šagovina na crti no- vogradiške bojišnice. Zgrada škole bila je pogođena granatom, a u njoj su bili smješteni hrvatski branitelji. Djeca su u školu išla u jednu malu84 prostoriju.
  • 86. Škola u prirodiđenju, opremljene su spavaonice i U prostoru Škole u prirodi redovito ma, te izložbe fotografija iz obitelj­kuhinja. Objekt je prilagođen potre- se obilježavaju obljetnice “Šagovina skih albuma mještana koja je stari-bama Škole u prirodi. Unutrašnjost ‘91”. Na obilježavanju 15. obljetnice je mještane podsjetila na običaje ije uređena i opremljena sredstvima akcije “Šagovina”, u kojoj je oslobo- prošla vremena, a mladim Šagovlja-Općine i uz pomoć drugih donato- đeno prvo okupirano područje, pro- nima omogućila da vide kako se ne-ra. Postala je mjesto u koje dolaze movirana je knjiga Marija Filipija, a kada svetkovalo, vjenčavalo i živjeloosnovci s novogradiškog područ- na izložbi fotografija “Jesen-zima” u Cerničkoj Šagovini.ja, ali i osnovci iz drugih krajeva autor Goran Dorić, nagrađivani no-Hrvatske. Dolaze i djeca iz dječjih Zahvaljujući ponajprije donatorima, vogradiški fotograf, izložio je motivevrtića. Postala je i mjesto u kojem a potom ulaganjima Općine Cernik, Psunja.se održavaju seminari, predava- dobro su osmišljeni i stvoreni uvjetinja, izložbe i drugi sadržaji vezani Bila je i mjesto održavanja izložbe za smještaj pedeset osoba u Školi uza prosvjetu, a najmlađi posjetitelji starih alata potrebnih za obrtničke prirodi. Vjeruje se da će njeni kapa-uživaju u idiličnom okružju Cernič- djelatnosti i nekada svakodnevnu citeti biti popunjeni i da će ostvari-ke Šagovine i padina Psunja. upotrebu u seoskim domaćinstvi- vati planirani financijski prihod. 85
  • 87. Poslijeratna obnova i izgradnja ke Šagovine. Zajedno s obnovom ni- skonaponske mreže, obnovljena je i mjestu. Obnovljena je i stara mlini- ca zajedno s dudom starim više od Osim izgradnje nove zgrade Škole u javna rasvjeta. četiristo godina jedna od znameni- prirodi, obnovljena je nakon ra­ a i t tosti mjesta. Iako šupalj, najstariji Cernička Šagovina tijekom Domo- stara zgrada područne škole koja za- dud na obroncima Psunja i jedan vinskog rata je bila stalna meta ne- dovoljava potrebe. Uz školu je izgra- od najstarijih u Slavoniji, još uvijek prijateljskog dalekometnog topniš- đeno i asfaltirano igralište za male odolijeva zubu vremena. tva. Osim obiteljskih kuća i drugih sportove, a postavljena je i rasvjeta. materijalnih dobara, tijekom rata Budući da je bilo problema s prije- Odmah nakon rata na zgradi mje- velika oštećenja pretrpjela je i cr- mom televizijskih signala, postav- snog doma obnovljeno je krovište, kva sv. Luke iz 1872. godine. Zala- ljen je repetitor. Ulagano je u obno- a njegova cjelovita obnova u planu ganjem patera Vjenceslava Janjića, vu poljskih putova, a veoma važno je čim završe poslovi na njegovoj gvardijana Franjevačkog samostana za mjesto je bilo projektiranje i iz- legalizaciji. Česta granatiranja za u Cerniku, 1995. godine u potpuno- gradnja ceste Cernička Šagovina – vrijeme Domovinskog rata oštetila sti je obnovljena. Mašićka Šagovina i njeno svrstava- su niskonaponsku mrežu, a mjesto nje u kategoriju županijskih cesta. U suradnji s Hrvatskim vodama, je imalo i velikih problema sa opskr- na vodotoku Snaš napravljeno je Zajedno s pripremama za obnovu bom električnom energijom koju je nekoli­ o brana i ustava te se postup­ k mjesnog doma vrše se i pripreme za prije rata dobivalo iz pravca Mašić- no uređuje njegovo korito u sa­ om m vodoopskrbu. Obljetnice akcije “Šagovina” Luke te polažu vijenci i pale svijeće kod spomen-obilježja u Cerničkoj teljima poginulim u Domovinskom ratu. Svake se godine dostojanstveno i Šagovini i na obroncima Psunja. Evociraju se sjećanja na dobro os­ Spomenik, rad kipara Miroslava Žu­ sve­ ano u Cerničkoj Šagovini obi- č mišljenu i izvedenu oslobodilačku pančića, blagoslovio je požeški bi- lježava obljetnica vojne akcije “Ša- akciju i ukazuje na stalnu potrebu skup msgr. dr. Antun Škvorčević. govina”, odaje posebna počast po- ginulim hrvatskim braniteljima, a čuvanja dostojanstva branitelja i Općina Cernik svake godine orga- sućut i zahvala njihovim roditeljima dig­ iteta Domovinskog rata. n nizira ovu obljetnicu, a mještani i obiteljima. Za sve poginule brani- Ispred zgrade Škole u prirodi po- Cerničke Šagovine tradicionalno su86 telje služi se sveta misa u kapeli sv. dignuto je spomen obilježje brani- dobri domaćini.
  • 88. CERNIČKE WEB STRANICE www.cernik.hr www.zupa-cernik.hr www.kuu-cernik.hr www.hpd-tomislav.hrwww.os-mgubec-cernik.skole.hr www.sk-cernik.hr 87
  • 89. POPIS STANOVNIŠTVA IZ 2001. PREMA SPOLU I STAROSTI Nepoznato 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 - 0-4 5-9 NASELJE SPOL UKUPNO SVI 4235 251 257 267 319 291 239 275 292 304 298 244 196 256 275 227 150 44 15 4 - 31 OPĆINA M 2088 137 124 137 194 149 119 144 144 169 164 122 108 97 116 87 46 13 2 - - 16 CERNIK Ž 2147 114 133 130 125 142 120 131 148 135 134 122 88 159 159 140 104 31 13 4 - 15 SVI 442 30 25 32 41 22 22 25 35 34 30 15 18 32 32 30 13 3 1 1 - Baćindol M 221 13 12 18 26 10 12 12 22 22 15 7 8 13 16 10 3 1 1 - - 1 Ž 221 17 13 14 15 12 10 13 13 12 15 8 10 19 16 20 10 2 - 1 - - SVI 248 14 20 21 13 15 15 18 13 15 17 12 11 18 14 16 8 8 - - - 1 Banićevac M 123 10 10 8 7 7 11 6 6 10 12 5 5 8 6 8 2 2 - - - - Ž 125 4 10 13 6 8 4 12 7 5 5 7 6 10 8 8 6 6 - - - - SVI 358 27 28 20 30 25 22 23 26 22 19 18 19 19 26 17 11 3 1 - - - Cernička M 163 15 13 4 18 11 8 13 15 13 8 9 10 7 9 5 2 1 - - - 2 Šagovina Ž 195 12 15 16 12 14 14 10 11 9 11 9 9 12 17 12 9 2 1 - - - SVI 1839 89 113 101 142 132 98 111 135 137 139 121 79 114 128 87 65 17 9 3 - 19 Cernik M 927 52 56 61 91 72 52 61 62 69 77 63 48 41 53 36 23 2 - - - 8 Ž 912 37 57 40 51 60 46 50 73 68 62 58 31 73 75 51 42 15 9 3 - 11 SVI 297 22 26 23 18 15 23 30 15 24 13 18 18 16 9 12 12 - - - - 3 Giletinci M 139 9 13 11 9 9 10 15 8 12 7 8 8 6 3 5 3 - - - - 3 Ž 158 13 13 12 9 6 13 15 7 12 6 10 10 10 6 7 9 - - - - - Golobrdac - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - SVI 373 24 18 23 31 27 22 26 26 27 34 21 16 15 24 24 10 4 1 - - - Opatovac M 187 15 7 12 17 13 9 16 11 15 22 10 8 6 10 9 4 3 - - - - Ž 186 9 11 11 14 14 13 10 15 12 12 11 8 9 14 15 6 1 1 - - - SVI 2 - - - - - - - - - - - 1 - 1 - - - - - - - Opršinac M 1 - - - - - - - - - - - - - 1 - - - - - - - Ž 1 - - - - - - - - - - - 1 - - - - - - - - - SVI 357 26 18 20 20 35 15 18 17 26 22 15 17 29 25 23 16 6 3 - - 6 Podvrško M 172 15 9 8 12 18 7 9 7 15 12 7 11 10 12 10 4 2 1 - - 3 Ž 185 11 9 12 8 17 8 9 10 11 10 8 6 19 13 13 12 4 2 - - 3 SVI 4 - - - - - 1 - - - - 1 - - - 1 1 - - - - - Sinlije M 1 - - - - - - - - - - - - - - 1 - - - - - - Ž 3 - - - - - 1 - - - - 1 - - - - 1 - - - - - SVI 315 19 9 27 24 20 21 24 25 19 24 23 17 13 16 17 14 3 - - - - Šumetlica M 154 8 4 15 14 9 10 12 13 13 11 13 10 6 6 3 5 2 - - - - Ž 161 11 5 12 10 11 11 12 12 6 13 10 7 7 10 14 9 1 - - - - Izvor: www.dzs.hr88
  • 90. POPIS STANOVNIŠTVA IZ 2011. PREMA SPOLU I STAROSTI Izvor: www.dzs.hr 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 - 0-4 5-9NASELJE SPOL UKUPNO SVI 3640 164 193 238 239 223 239 205 206 241 254 269 271 204 169 200 167 110 39 7 2OPĆINA M 1813 85 100 128 120 117 154 110 97 123 126 148 153 89 85 76 54 35 12 1 -CERNIK Ž 1827 79 93 110 119 106 85 95 109 118 128 121 118 115 84 124 113 75 27 6 2 SVI 381 24 23 26 22 27 21 18 21 25 31 26 28 14 15 25 19 13 3 - -Baćindol M 192 16 14 10 11 15 14 8 10 11 19 18 13 5 7 10 6 5 - - - Ž 189 8 9 16 11 12 7 10 11 14 12 8 15 9 8 15 13 8 3 - - SVI 223 5 16 14 19 11 9 14 15 16 14 16 18 11 8 14 11 7 1 4 -Banićevac M 113 3 8 10 10 5 5 5 11 6 7 10 12 5 2 5 4 4 - 1 - Ž 110 2 8 4 9 6 4 9 4 10 7 6 6 6 6 9 7 3 1 3 - SVI 312 11 19 24 23 11 30 16 20 19 22 20 17 15 17 16 18 10 4 - -Cernička M 149 4 11 15 9 3 19 9 7 11 12 12 7 6 9 5 7 3 - - -Šagovina Ž 163 7 8 9 14 8 11 7 13 8 10 8 10 9 8 11 11 7 4 - - SVI 1607 87 76 92 107 99 115 96 85 104 116 117 120 92 77 89 71 46 15 2 1Cernik M 815 46 36 50 57 56 77 54 43 56 54 59 68 41 42 33 21 14 8 - - Ž 792 41 40 42 50 43 38 42 42 48 62 58 52 51 35 56 50 32 7 2 1 SVI 268 7 10 22 26 17 13 11 21 29 13 23 15 19 13 14 5 5 5 - -Giletinci M 132 3 7 9 14 10 8 7 7 16 8 13 8 8 4 6 2 2 - - - Ž 136 4 3 13 12 7 5 4 14 13 5 10 7 11 9 8 3 3 5 - -Golobrdac - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - SVI 332 11 16 21 18 23 26 16 15 23 25 28 34 19 14 13 15 12 3 - -Opatovac M 161 6 8 13 8 11 13 8 6 13 11 14 22 9 7 6 4 1 1 - - Ž 171 5 8 8 10 12 13 8 9 10 14 14 12 10 7 7 11 11 2 - -Opršinac - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - SVI 294 10 21 25 14 18 12 21 14 16 18 23 20 14 13 21 15 10 7 1 1Podvrško M 142 4 11 15 7 7 10 11 6 8 7 14 12 5 7 7 5 4 2 - - Ž 152 6 10 10 7 11 2 10 8 8 11 9 8 9 6 14 10 6 5 1 1Sinlije - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - SVI 223 9 12 14 10 17 13 13 15 9 15 16 19 20 12 8 13 7 1 - -Šumetlica M 109 3 5 6 4 10 8 8 7 2 8 8 11 10 7 4 5 2 1 - - Ž 114 6 7 8 6 7 5 5 8 7 7 8 8 10 5 4 8 5 - - -POPISI STANOVNIŠTVA OD 1857. DO 2011. 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.Baćindol 420 445 430 497 523 615 574 605 624 613 583 583 482 441 442 381Banićevac 242 284 272 326 350 433 365 412 452 447 409 354 308 281 248 223Cer. Šagovina 428 418 447 458 498 778 497 546 564 550 548 476 378 354 358 312Cernik 1410 1736 1679 1649 2108 2112 1713 1907 2131 2155 2252 2173 1998 2017 1839 1607Giletinci 158 190 173 220 241 279 277 326 363 333 336 314 310 289 297 268Golobrdac 165 188 204 230 251 242 206 218 125 113 114 93 64 46 0 0Opatovac 314 344 378 428 459 510 498 559 547 539 507 424 394 385 373 332Opršinac 47 187 171 164 168 186 170 185 127 136 103 79 55 73 2 0Podvrško 574 651 621 710 742 775 703 705 666 682 652 511 461 402 357 294Sinlije 42 48 44 69 48 76 61 76 86 82 77 70 41 41 4 0Šumetlica 366 418 421 453 745 547 484 566 267 315 442 415 368 332 315 223OPĆINA Cernik 4166 4909 4840 5204 6133 6553 5548 6105 5952 5965 6023 5492 4859 4661 4235 3640 89
  • 91. LIMARSKA PROIZVODNJA kompjuterizirana moderna proizvodnja prema željama i skicama kupaca LIMENI POKROVI do 9 puta lakši od klasičnih pokrova, otporni na lom i udarce Tel: Limarsko bravarska obrtniËka radnja IZNAJMLJUJEMO PLATFORMU (25 m) ANTIKONDENZACIJSKI FILC KONTEJNER GRA–EVINSKA IZRADA I MONTAÆA LIMARIJA I GALANTERIJA za krupni SVIH VRSTA LIMOVA žljebovi i cijevi, limovi: otpad ZA GRA–EVINSKE I zidni, okapni, podložni 5.5 m INDUSTRIJSKE i kutni prema željama OBJEKTE i skicama kupaca ´ ŽAKIC COMMERCE d.o.o. ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I TRGOVINU Gundulićeva 12, Nova Gradiška Požeška 23, Cernik (035) 362-688 • Mob.: (098)340-394 (035) 369-14090
  • 92. www.gp-grading.hr CERNIK, Požeška 169 Telefon: (035) 369-501 • 369-502 Telefax: (035) 369-200 gp-grading@gp-grading.hr OBRTNIČKA RADIONICAT-MONTAŽA vl. Ivan Terzić Cernik, Giletinci 67 Tel. 035/369-377Uvođenje instalacija vodovoda,kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju 91
  • 93. BUTURAC vl. Dražen Buturac CERNIK, Svetog Roka 145 091/251-9218 • 035/362-740 gradnja odoprivreda Nova Gradiška d.d za vodogospodarsku djelatnost www.vodoprivreda.hr Juraja Haulika 12 35400 Nova Gradiška Telefon: 035/361-246 Fax: 035/361-98392
  • 94. Slavonija BusSlavonija Bus d.o.o. Tel. 035/475-300 Putnička agencija “Slavonija Bus”Novi Grad 26a Tel. 035/415-165 Trg hrvatskog proljeća bb35216 Prnjavor Fax: 035 475-301 35000 Slavonski BrodHrvatska http://slavonijabus.inet.hr 035/415-165 (tel/fax) VODOVOD KANALIZACIJA KRPAN vl. Milan Krpan I. Kramarića bb, Nova Gradiška Tel. 035/361-181 • Razbijanje betona kompresorom • Izrada vodovodnih instalacija i kanalizacija • Priključivanje na gradski vodovod i kanalizaciju • Podzemna bušenja ispod ceste • Strojni iskop zemlje (malim bagerom) • Svojim korisnicima usluga besplatno prevozi materijal 93
  • 95. OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO ´ MIKANOVIC Podvrško 113 Baćindol 136 035 323-10894
  • 96. CERNIK, Školska 8 Tel. (035) 369-462 vl. Goran Grgurić CAFFE BAR Sport Billyvl. Marija SokićCERNIK, Školska 21 • Tel. (035) 369-054 95
  • 97. SADRŽAJ POVJESNICA CERNIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 RIJEČ NAČELNIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 SJEĆANJE NA POGINULE BRANITELJE I CIVILNE ŽRTVE RATA. . . . . . . . 16 DOMOVINSKI RAT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 IZBORI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 OBILJEŽAVANJE DANA OPĆINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 OPĆINSKA PRIZNANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 ZONA GOSPODARSKE NAMJENE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 DRŽAVNO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA TEMELJ SU RAZVOJA OPĆINE. . . . 40 VELIK ZNAČAJ KATASTARSKE IZMJERE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 FRANJEVAČKI SAMOSTAN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 BIBLIJSKO-ARHEOLOŠKA MUZEJSKA IZLOŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 KATOLIČKA BOLNICA “SV. RAFAEL” NA STRMCU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 SPORAZUM PRIJATELJSTVA OPĆINA CERNIK I ČAVLE . . . . . . . . . . . . . . . 46 OSNOVNA ŠKOLA “MATIJA GUBEC” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 OBNOVLJEN DJEČJI VRTIĆ. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 UDRUGE, DRUŠTVA I KLUBOVI PONOS SU CERNIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO CERNIK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO “TOMISLAV”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA “CERNIK”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 NK “MLADOST” - PONOS CERNIČKOG SPORTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 LOVAČKA UDRUGA “SRNJAK”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 ŠPORTSKO-RIBOLOVNA UDRUGA “BAČICA”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 ŠAHOVSKI KLUB “CERNIK”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 UDRUGA UMIROVLJENIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 ZEMLJOVID OPĆINE CERNIK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 BANIĆEVAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 BAĆINDOL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 PODVRŠKO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 OPATOVAC. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 ŠUMETLICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 GILETINCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 CERNIČKA ŠAGOVINA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 CERNIČKE WEB STRANICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8796 POPISI STANOVNIŠTVA PREMA SPOLU I STAROSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
  • 98. Cernik - travanj 2013.