• Like
100 godina HPD "Tomislav" Cernik
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

100 godina HPD "Tomislav" Cernik

  • 794 views
Published

Monografija izdana 2005. godine povodom 100. obljetnice Hrvatskog pjevačkog društva "Tomislav" iz Cernika

Monografija izdana 2005. godine povodom 100. obljetnice Hrvatskog pjevačkog društva "Tomislav" iz Cernika

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
794
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
2
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. hrvatskog pjevaËkog druπtvaTomislav CERNIK cernik - lipanj 2005.
  • 2. Hrvatsko pjevaËko druπtvo “Tomislav” CernikUredniπtvo: Vinko SokiÊ, Alojzije Aga, Miljenko RosiÊ - BaÊa, –uro Vuk, Dragutin JankoviÊ, Mato OrdaniÊ, Petar PiljiÊ, Vitomir ÆakiÊ, Nikola JugoviÊ, Tihomir PodkonjakAutori tekstova: Vinko SokiÊ, Alojzije Aga, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mato OrdaniÊIlustracije i fotografije: Druπtvo knjiæevnika Hrvatske: ILIRIE LIRA ilustr. Zagreb 1985. Gradski muzej Nova Gradiπka Foto dokumentacija iz arhiva HPD-a “Tomislav” Fotografije iz osobnih arhiva V. SokiÊa, M. RosiÊa - BaÊe, A. Age, T. Vuka, T. Podkonjaka, P. PiljiÊa, F. SamardæiÊa Foto studio ”Iris” i Foto studio “Z” Ilustrirana povijest Hrvata, Zagreb 1971.Korektura: Alojzije AgaLektura: Marija LukaËGrafiËki urednik: Tihomir PodkonjakGrafiËki suradnik: Petar PiljiÊUnos teksta: Ljilja MihaliÊRecenzent: Tomislav –uriÊNaklada: 1000Tisak: d.o.o., Nova GradiπkaGrafiËko rjeπenje korica i ovitka: Tihomir Podkonjak i Marijo Mrnjec CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb UDK 784.077(497.5 Cernik)(091) 061.237:784>(497.5 Cernik)(067.5) <STO godina Hrvatskog pjevaËkog druπtva Tomislav - Cernik> 100 godina Hrvatskog pjevaËkog druπtva Tomislav - Cernik / <autori tekstova Vinko SokiÊ ... et al.>. - Nova Gradiπka : Arca, 2005. ISBN 953-99213-2-5 1. SokiÊ, Vinko I. Hrvatsko pjevaËko druπtvo "Tomislav" (Cernik) -- Spomenica 450510207ISBN 953-99213-2-5
  • 3. 100 GODINA HPD-a “TOMISLAV" bljetnice druπtava i pojedinih znaËajnih umjetnika podrazumijevaju osvrt, kri- tiËko vrednovanje i postavljanje novih smjernica za daljnji rad. Uvijek su mjerilo svekolike kulture bili pojedinci i institucije nekog naroda pa tako i u glazbenojkulturi. S toga stajaliπta gledano, HPD "Tomislav" postalo je i ostalo nezaobilazna dimenzija,izvoriπte i luËonoπa u oËuvanju i unapreivanju cerniËke kulturne baπtine i svekolikogdruπtvenog æivota. Velika je uloga ovog druπtva u oËuvanju glazbene tradicije (tamburica i nar-odna izvorna pjesma), krπÊanstva (pjevane mise u crkvi) i hrvatstva koje se uvijek ogledalo udozi prkosa kad je atribut hrvatsko bio zabranjen. Kao πto CerniËani, nakon πto mudro dadoπe imena svojim ulicama, nikad ne pristajahu daih promijene, tako nikad ne prihvaÊahu da HPD "Tomislav" dobije neki drugi "podobniji"naziv. Premda su u namjeri da oËuvaju opstojnost morali pjevati pod nenarodnim i Hrvatimanesklonim reæimima, znali su da moraju platiti cijenu i baπ zato doæivjeπe 100. obljetnicu. U"Tomislavu" je uvijek postojala ona hrvatska i katoliËka æica koja je znala uz "podobne" zapje-vati izvornu hrvatsku pjesmu, rodoljubnu, budnicu i sakralnu i onda kad je to bilo pogibeljnoza pojedinca i druπtvo. Rijetke su cerniËke obitelji iz kojih netko nije svirao ili pjevao u "Tomislavu". Bila je toduænost, obveza, Ëast i obiteljska tradicija jer "Tomislav" u svojoj stogodiπnjoj djelatnostipredstavlja stoæer oko kojega se okuplja puk na koncertu, na misi, na puËkom i dræavnomslavlju. Stotine i tisuÊe pjevaËa, tamburaπa, folkloraπa i glumaca rasporeenih u sekcije odutemeljenja 1905. g. do danas, utkalo je svoje sposobnosti i domoljubni zanos u "Tomislav" ipronijelo ime Cernika diljem Slavonije, Hrvatske i Europe. "Tomislav" je nezaobilazna karikau lancu cerniËke kulturne baπtine i glazbene kulture ovoga dijela Slavonije. Evo nas na vremenskom meaπu πto ga treba dostojno obiljeæiti da bi buduÊa pokoljenjamogla dokuËiti i ocijeniti πto su im namrli preci. Hvala svima CerniËankama i CerniËanima,NovogradiπËanima i drugima koji su na bilo koji naËin pripomogli radu i uspjesima HPD-a"Tomislav", hvala utemeljiteljima, dirigentima, predsjednicima i dobrotvorima koji su gavodili kroz druπtvena previranja i oluje i sretno izveli do 100. obljetnice. Pjesma nas je odræala - pjesmi hvala ! –uro Vuk 3
  • 4. CRTICE IZ POVIJESTI HRVATSKE GLAZBE DO UTEMELJENJA PJEVA»KIH DRU©TAVA eÊ u vrijeme doseljavanja (V. - VI. st.) Hrvati su iz svoje pra- domovine donijeli osobit naËin æivota, obiËaje i glazbenu tradiciju (ples, pjesmu, glazbala). Najnovija istraæivanja pristaπa o iranskom podrijetlu Hrvata pokazuju sliËnost hrvatskog i kurdis- tanskog jezika, a usporedni arhaizmi u oba jezika, izmeu ostalih rijeËi, spominju i rijeË tambur (tambura, tamburica). U vrijeme doseljavanja i sudara s rimskom civilizacijom Hrvati su zasigurno imali jednostavnu pjes- mu, pratilicu kao izraz osjeÊaja naroda te jednostavne plesne korake ritu- alnog ili vjerskog karaktera. Prilagoavanje zateËenom rimskom naËinu æivota i kulturi trajalo je vrlo dugo. Od VII. do X. st. traje razdoblje pokrπtavanja, a time i postupnog prihvaÊanja gregorijanskog glazbe- nog repertoara koji su njegovali benediktinci joπ u IX. stoljeÊu. 925. godine hrvatski kralj Tomislav prigodom krunjenja na Duvanj- skom polju prima krunu, simbol vlasti, od rimskoga Pape i time priznaje autoritet Rimske crkve nad svojom dræavom. Papa Ivan X. pisat Êe kralju Tomislavu i sveÊenstvu (regi Croatorum) zahtijevajuÊi da "kao odabrani sinovi Rimske crkve" podræavaju njezin nauk i regule.OTON IVEKOVIΔ:Krunidba kralja Tomislava Kako je Crkva preko vladara imala velik utjecaj na narod, a crkvena je glazba bila sveËana i dolazila "s visina", u samostanima i crkvama sveÊenst- vo njeguje gregorijanski koral, klasiËnu polifonijsku crkvenu pjesmu nastalu na temelju jednoglasnog korala bez instrumentalne pratnje. Crkva je branila instrumentalnu glazbu u crkvama jer je ona previπe "zabavna" i tek Êe kasnije dopustiti orgulje (danas izrazito crkveni instrument). Narod u4
  • 5. crkvenom pjevanju ne sudjeluje, on jesamo sluπatelj stranog viπeglasnog pje-vanja uËenih sveÊenika, akona i stude-nata. U narodu, koji je æivio pastirskim,poljodjelskim i ratniËkim æivotom, æiv-jela je frulica dvojnica koja veÊ sama posebi daje dva glasa, i pjevale se izvornepjesme bez nekih pravila, viπe po osjeÊaju. Polifonijsko pjevanje svjetovnih Papa Ivan X. piπe 925. godine “dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata” (dilecto filiopjesama bez instrumentalne pratnje vjerojatno je postojalo jer se u neπto Tamisclao Regi CROTATORUM)drukËijim oblicima odræalo i do danas (klapsko pjevanje vrhunskog izraza,mutavo kolo i dr). No, isto se tako odræala i instrumentalna glazba (tamburi-ca samica i dr.). Od XI. do XV. st. (srednji vijek) moæemo pratiti sakralnu (crkvenu)glazbu na tradicijama glagoljaπtva (Slaveni, bliæi narodu) i gregorijanskukoju je njegovala Rimska crkva. Hrvatska je glazbena glagoljaπka kultura(pjevanje sveÊenika, klerika i vjernika) ipak bila razliËita od istoËnog glago-ljaπkog obreda (pojanja). Za srednji vijek nema podataka o skladateljima, aliveÊ u XIII. st. postoje imena svjetovnih glazbenika (Andrija i »estivoj) teikonografski izvori od XI. st. nadalje s prizorima muziciranja i glazbenihinstrumenata. U renesansi (osobito XVI. st.) veÊ se javljaju skladatelji hrvatskog pori-jekla: biskupov skladatelj u ©ibeniku J. SkjavetiÊ te F. Bosanac, A.Motovunjanin, A.Petris (PetriÊ), Ivan LukaËiÊ (©ibenik), AtanasijeGrgiËeviÊ, Vinko JeliÊ (Rijeka) i dr. Objavljuju se svjetovni madrigali,sakralni moteti i drugi glazbeni oblici. Osobito je æiva dubrovaËka glazbenascena kojom dominiraju uglavnom stranci. P. HektoroviÊ (Hvar) u svoje jedjelo Ribanje i ribarsko prigovaranje (1568.) unio i notne zapise hrvatskihnarodnih pjesama. U razdoblju baroka (1600. - 1750.) u dalmatinskom dijelu Hrvatskenjeguje se monodija kao novi stil u glazbi, ali nema znaËajnijih skladatelja (I.©ibenËanin stvara u Engleskoj i Italiji). T. Ceechini 4o godina djeluje kaoorguljaπ i skladatelj u Splitu i Hvaru, autor je 27 zbirki crkvenih i svjetovnihvokalnih i instrumentalnih skladba. 1742. u pet hrvatskih opÊih rjeËnika kojisu tada tiskani zabiljeæeno je 2000 glazbenih pojmova. U to su vrijemebaroknu glazbu njegovali pavlini (koralno pjevanje), isusovci (glazbeno ka-zaliπte), klarise (glazbeno πkolstvo) i franjevci (skladanje i scenska glazba). Dubrovnik, Split i Varaædin glazbena su srediπta u doba klasicizma(1750.-1830.). Najpoznatiji su Luka SorkoËeviÊ, autor 8 simfonija i neπto Biskup Maksimilijan Vrhovac 5
  • 6. komorne glazbe (iz 1754.) i J. PuciÊ-SorkoËeviÊ koja je svojim solo pjesma- ma iz 1816. postala prva skladateljica u Hrvata. Njeguju se sakralna djela, oratoriji, pjevane mise, moteti, himne, ali i svjetovne arije, zborovi, sim- fonije i komorna instrumentalna glazba. Nama je Hrvatima znakovito razdoblje romantizma (1820.-1914.) zbog buenja nacionalne svijesti i pojave veÊeg broja skladatelja te prikupljanja svekolikog narodnog blaga, pa i glazbenog. Revolucionarne ideje i Napoleonova osvajanja hrvatskih krajeva (Ilirske provincije) donose prve veÊe uspjehe u buenju nacionalne svijesti, prosvjetiteljstva i umjetnosti uopÊe. Naziru se zaËeci preporoda hrvatskog naroda. M. Vrhovac, biskup zagrebaËki, poziva 1813. g. sveÊenstvo da mu Ljudevit Gaj zabiljeæi i poπalje pjesme koje se u narodu rado pjevaju i time utire put F. KuhaËu, muzikologu i sakupljaËu narodnog glazbenog blaga (1834.-1911.) koji je od 1871. bio profesor Glazbene πkole, Glazbenog zavoda i glazbeni kri- tiËar. Prikupio je pet knjiga puËkih popijevki. Strani obrtnici i trgovci zajedno s hrvatskim æivljem stvorili su novi tip pjesme koju KuhaË naziva "varoπkom" (gradskom) pjesmom, razliËitom od narodnog pjevanja. Narod je bio optereÊen ratovima, borbama za samostal- nost i prava unutar tuinskih reæima i nije baπ puno polagao na umjetnost pa Êe KuhaË reÊi: "Gdje bojna trublja zatrubi i zveket oruæja ozvanja, tu nema stana vilama umjetnicama". 1827. u Zagrebu se osniva druπtvo Muzikverein, kasnije Hrvatski glazbeni zavod, a prvi dirigent, uËitelj i ravnatelj bijaπe J.K. Morgenstern. Ilirci Êe ovo druπtvo preimenovati u Druπtvo prijatelja glazbe u Hrvatskoj i Slavoniji. Franjo KuhaË Nakon povratka iz Praga V. Lisinski sastavit Êe pravila Druπtva i udariti temelje pedagoπko-glazbenom djelovanju ovoga druπtva na europskoj razi- ni. HGZ ima svoju zgradu, u njemu djeluju simfonijski orkestar i glazbena πkola koja Êe prerasti u MuziËku πkolu V. Lisinskog i visoki studij MuziËke akademije. 1835. g. razmahao se Ilirski pokret kojem je idejni zaËetnik bio Ljudevit Gaj, a njegove je ideje u Saboru zastupao grof J. DraπkoviÊ. Ilirci su shvatili znaËaj glazbe kod πirokih narodnih slojeva jer glazbom se lakπe budi i podiæe nacionalni osjeÊaj i narodna svijest. Uz borbu za hrvatski jezik vodi se i glazbeni boj: stvaraju se tekstovi i melodije za budnice (davorije), skladaju se prve opere (Ljubav i zloba). Ilirski pokret imao je za cilj pokrenuti narod- nu svijest svih Juænih Slavena, ali je ostao samo hrvatski narodni preporod koji Êe Hrvatima donijeti jeziËno ujednaËavanje i opÊu svijest o sposobnosti Vatroslav Lisinski Hrvata da, kao i drugi kulturni narodi, imaju svoj jezik, kulturu pa tako i6
  • 7. glazbu. 1840. godine izvodi se kazaliπna drama Juran i Sofija, a 1857. Ëuveni“GraniËari” J. Freundereicha, roenjem NovogradiπËanina i jednog odutemeljitelja Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu. U zagrebaËkom sjemeniπtu 1839. A. ©triga utemeljuje kao prvo pjevaËkodruπtvo Narodno i ilirsko druπtvo skladnoglasja Ëija je zadaÊa njegovaticrkvenu pjesmu i narodnu glazbu. Druπtvo je imalo pjevaËki zbor i orkestars dirigentom V. Lisinskim na Ëelu i djelovalo je do 1848. g. Na tekst P. ©tosa, Lisinski sklada prigodnicu za doËek Ljudevita Gaja spromiËbenog putovanja po Hrvatskoj "Iz Zagorja od prastara", koju je 1841.izveo zbor od 200 Ëlanova rodoljubne mladeæi. D. Demetar prepjevao je ovupjesmu u poznatu budnicu Prosto zrakom ptica leti (na repertoaru HPD-a"Tomislav"). 1846. godine Antun MihanoviÊ spjevao je stihove Lijepe naπe Plakat za izvedbu opere “Ljubav i zloba” iz 1846. g.domovine, a uglazbio ih je Josip Runjanin. Tad je nastala i pjesma Ljubimote, naπa diko. Ljudevit Gaj je dao odrednicu narodne glazbe rekavπi: "Neka senarodna glazba crpi iz naroda i neka se ono πto je novo, stvara u duhu naπegapuka, ali ne tako prosto i naivno kao πto puk stvara, nego fino sa pravilimaestetike, jer Êemo samo tako doÊi do onoga πto drugi narodi nemaju, tj. doprave narodne glazbe". Uz Vatroslava Lisinskog i Ljudevita Gaja znaËajno mjesto u tome vre-menu ima i Ferdo LivadiÊ (1799. - 1878.), skladatelj poznate Joπ Hrvatska nipropala dok mi æivimo, svojevrsne hrvatske Marseljeze. I Sidonija Rubido - Erdödi, iako plemkinja, prihvaÊa Gajev poziv da1835. i 1846. za ilirce pjeva na hrvatskom jeziku unatoË pritisku austrijsko-maarskih vlasti. Prema dr. prof. L. ÆupanoviÊu glazbeno djelo V. Lisinskog predstavlja Antun MihanoviÊtemelj zborske literature, instrumentalnih i orkestralnih djela te prvihopera (Ljubav i zloba 1846. i Porin 1851.). Lisinski je bio prvi profesionalniglazbenik u Hrvatskoj, podigao je hrvatsku glazbu na europsku razinu,skladao dvije opere i usmjerio hrvatsku glazbu u narodnom duhu. U glazbenom hrvatskom preporodu djelovali su J. JuratoviÊ, uËitelj pje-vanja u ZagrebaËkoj Bogosloviji, F. PintariÊ, franjevac i orguljaπ uZagrebaËkoj katedrali, J. Padovac, skladatelj i gitarist i dr. 1842. u Zagrebu je utemeljena Matica hrvatska, najstarija kulturnainstitucija u Hrvata. Preporodni zanos Hrvata oËito je smetao BeËu pa je1843. zabranjeno ilirsko ime. Gaj je potisnut, a u prvi plan izbijaju I. Kuku-ljeviÊ i konzervativac F. Kulmer. 1848. raspuπten je Sabor, a 1851. nastupaBachov apsolutizam. 1853. g. Ljudevit Gaj biva uhiÊen za djelovanje ujugoslavenskom revolucionarnom pokretu. 7
  • 8. 1852. M. BogoviÊ Êe napisati: "Okanimo se politike sasvim... no joπ jaËa politika od te jest rad na πirenju hrvatske pjesme". Od sredine XIX. st. znaËajno mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni zauzi- ma I. pl. Zajc (1832. - 1914.). Vrativπi se sa studija u Rijeku , 1855. preuzima oËeve duænosti kapelnika, ali veÊ 1862. odlazi u BeË, srediπte europske glazbe, osobito operete. Tu je Zajc napisao mnoge solistiËke pjesme i djela za zborove kao πto je pjesma "U boj" koju Êe uvrstiti u svoju operu “Nikola ©ubiÊ Zrinski”. 1863. uspjeπan je s operetom "Momci na brod", a nakon jednog uspjeπnog koncerta u nazoËnosti biskupa J.J. Strossmayera Zajcu je pristupio P. PreradoviÊ i rekao: "»emu stvaraπ za Nijemce dok te u domovi- ni Ëeka golema kulturna zadaÊa. Poi s nama kuÊi i pomozi nam probuditi Ferdo LivadiÊ narod iz drijemeæa u koji je zaspao poslije Ilirskog pokreta". Unosan poloæaj u BeËu Zajc je napustio 1870. i vratio se u Zagreb te preuzeo duænosti rav- natelja, dirigenta i uËitelja Hrvatske opere i MuziËke πkole Glazbenog zavo- da. Njegovom pojavom i djelovanjem zapoËinje novo razdoblje u povijesti glazbene umjetnosti u Hrvatskoj. U ovom razdoblju djeluje i jedan po roenju CerniËanin - Karlo Pienta (Cernik 1869. - Sarajevo 1902.). Zavrπio je uËiteljsku πkolu u Zagrebu te dvo- godiπnji glazbeni konzervatorij u Pragu. U Glazbenom zavodu u Zagrebu poloæio je ispit za uËitelja pjevanja i orguljanja. Kao uËitelj, kompozitor i zborovoa djeluje u Petrinji i Sarajevu, gdje je i umro 1902. godine. Autor je solistiËkih zbirki, kompozicija za mjeπoviti muπki i æenski zbor te oratorija, kantata i dr. Mirko BogoviÊ Od sredine XIX. st. u Hrvatskoj se umjesto plemstva pojavljuje gra- anski sloj druπtva (trgovci i obrtnici) u koji je ukljuËen velik broj stranaca koji su donijeli nove ideje iz raznih europskih zemalja. Na tradicijama iliriz- ma graansko Êe druπtvo stvoriti uvjete za utemeljenje Ëitaonica i knjiænica, vatrogasnih druπtava, πkolskih, pjevaËkih i tamburaπkih druπtava, a sve sa svrhom unapreenja kulturno-zabavnog æivota. Tako su u osobitim uvjetima (druπtvenim, gospodarskim i politiËkim) osnovani: Druπtvo karlovaËkih pjevaËa 1859., "Vijenac" u Zagrebu 1862. kao nasljednik "Skladnoglasja" iz 1839., "Kolo" u Zagrebu 1862., "KuhaË" u Osijeku 1862., "Zvono" u Kriæev- cima 1863., "Slavuj" u Petrinji 1864., "Zora" u Karlovcu 1871., "Sloga" u Vinkovcima 1872., "Jeka" u Samoboru 1874., "Lipa" u Osijeku 1876., "Rodo- ljub" u Virovitici 1880., "Vijenac" u Poæegi 1882., "Zvonimir" u Splitu 1884., "GraniËar" u Novoj Gradiπki 1886., "Golub" u Bjelovaru 1887. "GunduliÊ" u Dubrovniku 1893., "Kolo" u ©ibeniku 1899., "Tomislav" u Cerniku 1905., "ZoraniÊ" u Zadru 1908. i dr. Do poËetka XX. st. veÊ ih je bilo blizu stotinu. Prigodom sveuËiliπne proslave u Zagrebu HPD "Kolo" 1874. g. pokreÊe Ivan pl. Zajc inicijativu na poticaj I. pl. Zajca za osnivanje Hrvatskog pjevaËkog saveza, a8
  • 9. toj se ideji prikljuËuju druπtva iz Karlovca, Siska, Petrinje, Kriæevaca, Gline idr. ZadaÊa je Saveza bila razvitak i napredak pjevaËkih druπtava. Rad SPDonemoguÊio je I. svj. rat i odluka Zemaljske vlade u Zagrebu da se u ratnomrazdoblju obustavi svaka djelatnost pjevaËkih druπtava. 1922. g. SPD seobnavlja i reorganizira pa 1924. g. nastaje 13 pjevaËkih æupa: KuhaË (Osijek),Faller (Bjelovar), Lisinski (Zagreb), LivadiÊ (Samobor), Novak (Slav. Brod) idr. Odræavaju se smotre i festivali te nastupi u inozemstvu (Prag 1928.).Djelatnost SPD-a ponovno prekida II. svjetski rat, a kontinuitet rada odræa-va Zadruga "Sklad" svojom glazbenom izdavaËkom djelatnoπÊu. NasljednikSPD-a bit Êe kasnije Hrvatski sabor kulture, institucija koja obrazuje,usavrπava, pomaæe i prati glazbeni kadar i druπtva u Republici Hrvatskoj,organizira smotre, natjecanja i festivale, tiska struËnu literaturu i najboljimadodjeljuje republiËka priznanja i nagrade. Joπ su KuhaË i Zajc nastojali unaprijediti i tamburaπku glazbu, sastavnidio rada mnogih pjevaËkih druπtava. Mnoga su druπtva nosila epitete "pje-vaËko i tamburaπko" druπtvo pa tako i HPD "Tomislav" u Cerniku. Tek je1937. g. u Osijeku, srediπtu tamburaπke glazbe u Hrvatskoj, ustanovljenHrvatski tamburaπki savez sa zadaÊom da prati, razvija i unapreuje tambu-raπku glazbu. Za tamburaπku su glazbu znaËajni P. KolariÊ, M. Majer, V.Mutak, M. Farkaπ, I. AndriÊ, S. JankoviÊ, J. Njikoπ i dr. HTS organizirao jesmotre, natjecanja i gostovanja tamburaπkih orkestara te izdavao tambu-raπku literaturu. 9
  • 10. GOSPODARSKE PRILIKE I KULTURNE POTREBE U CERNIKU KRAJEM XIX. I PO»ETKOM XX. STOLJEΔA rgoviπte i opÊinsko mjesto Cernik, u neposrednoj blizini Vojne krajine (Nova Gradiπka) u drugoj polovici XIX. st. bilo je zah- vaÊeno gospodarskim promjenama koje su agrarnu Slavoniju postupno mijenjale u manufakturnu i industrijsku zemlju. Poglavito stranci uz pomoÊ dræavnih koncesija iskoriπtavaju πumska bogatstva (izrada duæice za baËve), otvaraju rudnike lignita i kamena, podiæu pecare, ciglane, pilane, mlinove, buπotine mineranog ulja (nafta) i dr. Krajem stoljeÊa pokrenuta je kemiËka industrija na bazi prerade bukovine iz psunjskih πuma od CerniËke ©agovine do BaÊindola i BaniÊevca. Grade se æiËare i πumske pruge kojima se drvo dovozi do industrijskih pogona u Cerniku (vidi knjigu CerniËke tvor- nice krajem 19. i poËetkom 20. st.).10
  • 11. Uz domaÊe stanovniπtvo koje se zapoπljava u tim pogonima, u Cernik sedoseljava mnoæina struËnih stranih radnika (»esi, Nijemci, ©vicarci,Maari, Talijani, Kranjci i dr.). Uz veÊ brojnu koloniju Æidova, koji su uCernik doselili iz Nove Gradiπke nakon 1825. kad im je Vojna krajinazabranila boravak, Cernik je 1890. g. imao 1649 stanovnika. Deset godinakasnije (1910.) taj Êe broj porasti na 2112, premda su neki Æidovi nakon uki-danja zabrane boravka u Novoj Gradiπki 1868. preselili u grad. Stanovniπtvo se brzo prilagoava gospodarskim promjenama i rad-niËkom nadniËarskom naËinu æivota jer u Cerniku veÊ postoji jaka obrtniË-ka tradicija (1826. g. utemeljen je ObrtniËki zbor). Na vlastelinstvu u posje-du stranaca (©vicarci) unapreuje se poljodjelstvo, sade se voÊnjaci, obavljanavodnjavanje, uvode æeljezni plugovi i strojevi. U Cerniku se otvarajukovaËnice, svratiπta, gostionice, prodavaonice domaÊe uvozne i kolonijalnerobe te velika skladiπta iz kojih se snabdijevaju i prodavaonice u NovojGradiπki. Od 1888. g., kad je u promet puπtena æeljezniËka pruga Sunja - NovaGradiπka, zapoËelo je intenzivno iskoriπtavanje prirodnih bogatstavacerniËkog kraja. Rade i proπiruju se pogoni na parni stroj (Tvornica æeste,KemiËka tvornica, Parapilana "Marijevac", Tvornica opeke i crijepa, parnimlin i dr.). 11
  • 12. Trgovine i ugostiteljstvo u poËetku vode Æidovi, ali se sve viπe domaÊih ljudi ukljuËuje u ovaj unosni posao. Æidovska zajednica pomaæe opÊinskoj upravi u poboljπanju kvalitete æivota svih graana, daje svoje novËane priloge za razne komunalne i kulturne potrebe, gradi svoju πkolu, sinagogu i æidovsko groblje. 1859. u Cerniku se otvara niæa puËka πkola, a 1885. g. uz pomoÊ Æidovske udruge i OpÊine Cernik utemeljeno je Dobrovoljno vatrogasno druπtvo Cernik. Nije sluËajno da su Æidovi pomogli osnivanje DVD-a i da je prvi predsjednik bio Gustav Wolheim, trgovac iz Cernika, jer oni su posjedovali veliku imovinu koju je trebalo zaπtititi od poæara. Joπ od poËetka XVIII. st. FranjevaËki je samostan u Cerniku vjersko, prosvjetiteljsko i kulturno srediπte ovoga dijela Slavonije. U njemu je djelovala i prva πkola (pouËavanje u Ëitanju i pisanju) sve do polovice XIX. st., pro- fesorij i u drugoj polovici XIX. st. studij moralne teologije i filozofije. U ovom je samostanu 1740. boravio i poznati hrvatski pisac, gramatiËar i prosvjetitelj M.A. RelkoviÊ prije odlaska na πkolovanje u PeËuh. U XIX. st. sve do stvaranja niæe puËke πkole 1859. g. obra- zovanje buduÊih πegrta za potrebe cerniËkih obrtniËkih radionica vodili su sveÊenici fra- njevci. DapaËe, oni su bili i prvi nadzornici puËke πkole, vjerouËitelji i uËitelji. Polovicom XIX. st. vjerski se æivot odvijao u okviru FranjevaËkog samostana (mise, procesije, hodoËaπÊa, posvete, kirvaji, vjenËanja, krπte- nja), ali se utjecaj Crkve osjeÊao u πkolstvu, kulturi i opÊem druπtvenom æi- votu. Od 1902. do 1904. u FranjevaËkom samostanu izdaje se list "Aneo Ëuvar", namijenjen katoliËkoj mladeæi, Ëiji je pokretaË i glavni urednik fra Mladen BarbariÊ. Najprije πkola, a potom i DVD bili su nosioci kulturno- zabavnog æivota u Cerniku. Crkva nije mogla zadovoljiti sve potrebe mnoæine ljudi razliËitih nacionalnosti, jezika, vjere, obiËaja i glazbene tradicije. Sve je to trebalo usuglasiti i naÊi opÊekulturne i zabavne sadræaje u kojima Êe svi sudjelovati. Tu su ulogu u poËetku imali πkola i DVD. Odræavane su plesne veËeri, zabave, Ëajanke, priredbe i kazaliπne amaterske predstave, a pri- kupljenim sredstvima kupovala se vatrogasna oprema, uËila, πkolska zastava i sl. U suradnji s Crkvom odræavaju se priredbe na kraju πkolske godine, doËeci znaËajnih politiËkih i vjerskih osoba, posvete druπtvenih zastava i dr.12
  • 13. U crkvenim dogaanjima sudjeluju puk,graanstvo i vlastelini (ovisno o vjeroispovi-jesti). Sami pak vlastelini (najËeπÊe stranci),gajili su svoj druπtveni æivot po uzoru naeuropski, prireujuÊi lovove, izlete, piknike isportska natjecanja u krugu vlastelinstva.UgoπÊavali su roake i prijatelje (ake, stu-dente) na ladanju, i tako je Cernik biopovezan i s BeËom, Peπtom, Grazom, Pragomi dr.). U takvim se gospodarskim i druπtvenimokolnostima 1904 osnivaju Gospodarskaveresijska udruga, 1905. HPD "Tomislav",1908. Hrvatska Ëitaonica i knjiænica, 1910.Uboπka zaklada i 1925. SeljaËko prosvjetno idobrotvorno druπtvo "SeljaËka sloga" sa svo-jom kazaliπnom druæinom koja nastupa uCerniku i Novoj Gradiπki. CerniËani su svoj politiËki æivot izraæa-vali osnivanjem ogranaka tada postojeÊihpolitiËkih stranaka. 13
  • 14. UTEMELJENJE HPD-a "TOMISLAV" okumentacija o utemeljenju HPD-a "Tomislav" nije u pot- punosti saËuvana pa se u prouËavanju poËetaka Druπtva treba oslanjati na usporedne podatke iz spomenica drugih udruga i davno datih izjava najstarijih Ëlanova, te biografija i podataka iz Spomenice πkole. Naime, tijekom II. svjetskog rata u tek sagraenoj pjevaonici (1939.) gdje su bili smjeπteni instrumenti i arhiv, Ëetiri su godine boravile razne vojne postrojbe Ëiji su pripadnici spalili i raznijeli dokumentaciju. U svojoj Spomenici HPD "GraniËar" (1886.) iz Nove Gradiπke M. BenkoviÊ uz 40. obljetnicu Druπtva 1926. niti jednom rijeËju ne spominje bratsko susjedno pjevaËko druπtvo u Cerniku. Dosadaπnje spomenice Druπtva (1955. i 1975.) donose razliËite podatke i kao utemeljitelja ili jednog od uteme- ljitelja spominju Franju KumiÊa, uËitelja u Cerniku. Postoji saËuvan proglas (po- ziv) CerniËanima od 12. veljaËe 1905. godine, u kojem se istiËe æelja za osnivanjem kulturno- zabavnog druπtva u Cerniku, a pot- pisali su ga Franjo KumiÊ, uËitelj, i cerniËki domoljubi Josip CeniÊ, πkolski nadzornik, Stjepan Miπ- katoviÊ, posjednik, Ignac Miπka- toviÊ, uËitelj, Stjepan TrupiniÊ, opÊinski blagajnik i Æiga Reichart, trgovac iz Cernika. Proglas je upuÊen krajem sijeËnja ili poËet- kom veljaËe 1905. godine jer se 19. veljaËe 1905. saziva konstituira- juÊa sjednica utemeljitelja i podu- pirajuÊih Ëlanova u prostorijama Poglavarstva opÊine (te zgrade viπe nema).14
  • 15. Tom su prigodom uspostavljeni muπki i mjeπoviti pjevaËki zbor, tam- Franjo KumiÊ s uËenicimaburaπka, folklorna i dramska sekcija. Za prvog predsjednika izabran jeGustav Wolheim, a za zborovou i dirigenta Franjo KumiÊ. VeÊ spomenuti G.Wolheim istakao se osnivanjem DVD-a Cernik, koje je 1885. odvojio odnovogradiπkog DVD-a s kojim je djelovalo 7 godina kao podruænica. FranjoKumiÊ je bio mlad uËitelj koji je u uËiteljskoj πkoli stekao solidno glazbenoobrazovanje. Svaki je uËitelj stupanjem u dræavnu sluæbu bio obvezan obav-ljati orguljaπku duænost u mjesnoj crkvi. Prva Pravila Druπtva sastavili su Stjepan MiπkatoviÊ, Æiga Reichart iLeonard PetroviÊ i 5. travnja 1906. poslali ih Zemaljskoj vladi u Zagrebu napotvrdu. Resorno je ministarstvo potvrdilo Pravila 6. svibnja 1906. godine. Kako je vrijeme osnutka HPD-a "Tomislav" joπ uvijek glasna jekahrvatskoga romantizma, a ovaj se pozivao na nacionalu svijest i domoljubnevrednote, te u borbi protiv tuinske vlasti i utjecaja veliËano sve πto je istin-ski hrvatsko, lako moæemo pretpostaviti da su inicijatori i utemeljitelji bezmnogo dvojba izabrali ime “Tomislav”, ono πto ga je nosio najveÊi hrvatskivladar - kralj Tomislav (925.). Otpor Tomislava tuincima postao je sino-nim otporu cerniËkih domoljuba u vrijeme tuinskih pritisaka na hrvatskinarod. PjevaËki je zbor u poËetku brojio Ëetrdesetak pjevaËa, a prvi je javni 15
  • 16. nastup imao 10. listopada 1908. g. povodom blagoslova novoobojene crkve Sv. Petra, apostola u Cerniku. SveËani je koncert odræan u πkoli, a tom je zgodom izvedena i kraÊa predstava. Prihod od 335 kr bio je namijenjen obnovi crkve i predan cerniËkom gvardijanu fra Makariju Kriæanu koji Êe u Kroniku samo- stana zapisati i ovo: "OpÊa je æelja da se gospoice i gospoda πto ËeπÊe pokaæu na pozornici". Poslije ovog uspjeπnog koncerta odræana je zabava u gostionici "Rottenstein".“Tomislav” pleπe “CerniËko kolo” 1923. g. Taj je uspjeπni koncert otvorio vrata i utro put svim buduÊim nastupima "Tomislava" kroz sljedeÊih 100 godina. Bilo je to vrijeme nacionalno-prosv- jetiteljskog duha πto ga je "Tomislav" zadræao do danaπnjih dana, a temeljio se na zasadama europskog i hrvatskog romantizma. TeπkoÊa nije bilo malo: trebalo je ne samo uvjeæbavati zbor i pojedi- naËne glasove, bogatiti repertoar, nastupati, nego i odgajati publiku koja do tada i nije imala nekakvu glazbenu kulturu osim crkvenog pjevanja i naro- dnog slavonskog folklora i folklorne glazbe (drmeπ, beÊarac, karakaËa i sl. ); trebalo je uloæiti puno truda i glazbenog znanja da se odræe kvalitetni kon- certi i tako privuku novi Ëlanovi i nova publika. »lanovi HPD-a "Tomislav" bili su iz redova obrtniËkih obitelji, uËitelji i opÊinski djelatnici te nadareniji pjevaËi i sviraËi iz puka. Danas je uobiËajeno da na koncertima "Tomislava", bez obzira bili oni u Hrvatskom domu, crkvi ili u susjednoj Novoj Gradiπki, prisustvuje velik broj sluπatelja iz Cernika i da ti sluπatelji imaju veÊ izraen ukus i kritiËki stav prema izvedbama repertoara "Tomislava". Djelatnost HPD-a "Tomislav" do gradnje i otvorenja Hrvatskog zadruænog doma 1939. g. odvijala se u privatnoj ugostiteljskoj radnji Stjepana Vence –uriÊa (danas Frankopanska ul. br. 182). Probe pjevaËkog zbora odræavale su se u biljarskoj sali koju su osvjetljavale karabitne i petrolejske svjetiljke. Tu je, uza zid, bio smjeπten harmonij i ormar s arhivom. Koncerti i zabave prireivani su u kuÊi Melhiora TomlinoviÊa (danas Frankopanska 121) i tu je u istim prostorima od 1908. g. djelovala Hrvatska Ëitaonica i knjiænica. Vlasnik je na ime koriπtenja prostorija dobi- vao 400 kr mjeseËno, a troπak za ogrjev, rasvjetu i papir snosili su sami16
  • 17. Plakat oglas: Silvestarska zabava 31. prosinca 1930. godine 17
  • 18. Ëlanovi Druπtva od Ëlana- rine. Tambure su bile vlas- niπtvo Druπtva i ponekad su posuivane Ëlanovima za privatna slavlja. Koncerti se u ljetnim mje- secima odræavaju na otvo- renom: u πkolskom dvo- riπtu, u ljetnim dvoriπtima cerniËkih gostionica, u dvoriπtu zgrade Poglavar- stva, pred crkvom, a u zim- skom razdoblju u prostori- jama πkole, Ëitaonice, u gostionicama i u crkvi.HPD “Tomislav” u Cerniku 1932. g.(fotografija izbaËena iz Spomenice 1955. god.) Redovito se nastupalo s prigodnim programima na zavrπnoj πkolskoj1. red (odozdo slijeva na desno): Nikola TomlinoviÊ, sveËanosti, o mladom Uskrsu, na Tijelovo, o BoæiÊu, krizmi i u spomen naAnka LuladæiÊ, Stjepan –uriÊ, Stjepan »aklec, Julius pogibiju Zrinskog i Frankopana (pred crkvom, nakon æupske mise).KovaËeviÊ, Ferdo FilipoviÊ, Franjo KumiÊ, StjepanHordi, Anka MiπkatoviÊ, Mato ValetiÊ, Andrija TusiÊ. Najpopularnija je zabava bila na Silvestrovo (doËek Nove godine)2. red: Ljudevit Kic, Josip BukviÊ, Stjepan ©miderer,Beta LaziÊ, Marija TusiÊ, Roza JeliniÊ, Ana PetriÊ, popraÊena kraÊim igrokazom amaterskih druæina, nastupom "Tomislava" iKatica –uriÊ, Olga Vuk, ©tefica KovaËeviÊ, Terezija bogatom tombolom. Takav je silvestarski koncert s plesom odræan 1930. g.,ÆakiÊ, Reza JeliniÊ, Franjo TomlinoviÊ.3 red: Ivan PetriËeviÊ, Ivan JankoviÊ, Stjepan a 3. oæujka iste godine odræan je i vrlo uspjeπan koncert zajedno s HPD-omSikirica, Mijo JeliniÊ, Stjepan JankoviÊ, Milan "GraniËar" iz Nove Gradiπke.JeliËanin, Stjepan Podkonjak, Antun TerziÊ, StjepanSokiÊ, Antun Bator. Je li HPD "Tomislav" imalo svoju zastavu u vremenu nakon utemelje-4. red: –uro PetriËeviÊ, Antun TuËiÊ, Karlo LaziÊ, nja, nije nam poznato. U izvjeπÊu Poæeπke æupanije za godine 1910.-1916.Viktor LaziÊ, Dragan BukviÊ, Ivan ÆivkoviÊ, –uroJeliniÊ, Antun Vuk, Ivo Vuk, Stjepan BukviÊ. stoji da su kod Zemaljske oblasti registrirana u Cerniku ova druπtva: DVD, Hrvatska Ëitaonica i HPD "Tomislav". Sve tri udruge uspjeπno surauju dugi niz godina na istim rodoljubnim, prosvjetiteljskim i kulturno-zabavnim zadaÊama. Moralno i novËano jedni drugima pomaæu u kupnji opreme, bar- jaka, gradnji domova i sl. Od 1914. do 1919. g. odlukom Zemaljske vlade prekinut je svaki rad u Druπtvu. Nakon mukotrpnog kretanja iz poËetka (1920.) odræano je viπe koncerata i zabava u prostorijama Hrvatske Ëitaonice: 1923. g. svibanjska sveËanost u prirodi (majales) uz sudjelovanje "GraniËara" i 12. kolovoza iste godine koncert PjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra HPD-a "SvaËiÊ" iz Kriæa, koji je upriliËen na prijedlog CerniËanina Guste PetroviÊa, zborovoe u Kriæu. Pozivnica za godiπnju skupπtinu druπtva 1930. godine18
  • 19. FRANJO KUMIΔ - ÆIVOTOPIS ranjo KumiÊ, prosvjetni i glazbeni djelatnik rodio se u Novoj Gradiπki 19. travnja 1879. g. U rodnom je gradu zavrπio puËku πkolu, a potom u Petrinji UËiteljsku πkolu te se kao mlad uËitelj najprije zaposlio uGornjim BogiÊevcima (3 mjeseca) da bi na svoj zahtjev dobio uËiteljsko mjesto uCerniku 1897. godine. U Cerniku je ostao u sluæbi sve do umirovljenja 1933. godine. Zapaæen je prosvjetni djelatnik i od 1928. godine obnaπa duænost ravnateljaPuËke πkole u Cerniku. Svoj je uËiteljski poziv shvaÊao vrlo ozbiljno i zduπno seposvetio svekolikom obrazovanju djece, mladeæi i odraslih. Uz obvezne obrazovneπkolske predmete njegovao je osobito ruËni rad (sadnja i cijepljenje voÊaka i vinoveloze) kod djeËaka te druge aktivnosti povezane s unapreenjem tadaπnjeg seoskogæivota i gospodarstva. S uËenicima je obavljao i arheoloπka istraæivanja napodruËju Cernika i okolnih mjesta te nalaske slao u Arheoloπki i Prirodoslovnimuzej u Zagrebu. Franjo KumiÊ je bio domaÊi Ëovjek (roditelji iz Cernika) pa se rado druæio scerniËkim pukom i nenametljivo pouËavao ljude kojeËemu, izmeu ostalog i poli-tiËkim prilikama onog vremena. Svakodnevno je nakon posla svraÊao u Ëitaonicuda proËita najnovije izdanje novina ili vrati proËitanu knjigu. Tu je Ëitaonicu osob-no utemeljio 1908. g. a njezinim predsjednikom postao 1928. godine. S obzirom da je u uËiteljskoj πkoli stekao glazbeno obrazovanje a bio je "pravinarodni" uËitelj, pun domoljubnog i prosvjetiteljskog zanosa, pridruæio se inicija-tivi da se u Cerniku utemelji pjevaËko druπtvo. »im je stupio na uËiteljski posao,imenovan je orguljaπem cerniËke crkve πto je znaËilo i rad s pjevaËima na koru.KumiÊ je stekao iskustvo koje Êe mu pomoÊi u radu sa πkolskom djecom (πkolskizbor), ali i s pjevaËima u HPD-u "Tomislav". Bio je zborovoa punih 28 godina,zasluæan je za razvoj i uspjehe Druπtva od utemeljenja do 1933. godine. Od 1897. g.do 1933., dakle svoj puni radni vijek, proveo je u sluæbi crkvenog orguljaπa. KumiÊ je shvatio da uzoran rad s djecom u πkoli jamËi uspjeπan glazbeni rads "Tomislavom", a to opet unapreuje crkveno pjevanje i opÊenarodnu glazbenukulturu. Pri odlasku u zasluæenu mirovinu na oproπtaju s kolegama uËiteljima, aizlazeÊi iz zbornice, KumiÊ Êe reÊi: "Kao mladiÊ uπao, a kao starac izlazim iz ovogadragog mi doma". Kao umirovljenik Franjo KumiÊ æivi u Novoj Gradiπki i zduπno sudjeluje uradu HPD-a "GraniËar" kao potpredsjednik i, povremeno zborovoa sve do poznihgodina svoga æivota. Umro je 7. rujna 1950. godine i sahranjen na centralnomgroblju u Novoj Gradiπki. 19
  • 20. RAD DRU©TVA DO 1940. GODINE djelatnosti druπtva od utemeljenja 1905. godine veÊ je bilo rijeËi u prethodnim poglavljima. Zborovoa Franjo KumiÊ nas- tojao je podiÊi razinu kvalitete nastupa πto je rezultiralo nizom uspjeπnih koncerata. Naæalost, podataka o tim nastupima ima vrlo malo. No jedno je sigurno; kad je 1931. godine raspuπteno HPD "GraniËar" u Novoj Gradiπki, “Tomislav” iz Cernika ostaje jedino hrvatsko pjevaËko druπtvo u cijelom novogradiπkom kotaru. 1932. g. u Cernik za uËitelja dolazi Dragutin BegoviÊ, a dotadaπnji se uËitelj Franjo KumiÊ sprema u mirovinu. Zbog loπih iskustava s tadaπnjom vlaπÊu BegoviÊ u poËetku odbija svaku izvannastavnu aktivnost (rad u druπtvima), ali po nagovoru Franje KumiÊa i prema osobnom osjeÊaju nacionalno i kulturno osvijeπtenog Ëovjeka, ipak prihvaÊa poloæaj orguljaπaBegoviÊ s “Brπljanom” u Tomaπici 1927. godine za πto je od OpÊine primao novËanu naknadu od 25 dinara. BegoviÊ je osno-20
  • 21. Tamburaπki orkestar πkole u Cerniku 1933. godinevao i crkveni zbor s kojim je javno nastupao. Odmah je u ©koli osnovao djeËjipjevaËki i tamburaπki zbor, a OpÊina je za ©kolu nabavila 16 tambura pa je veÊ1933. g. odræan uspjeπan javni nastup. Istodobno se novi uËitelj priklonio iradu s "Tomislavom" pripremajuÊi s pjevaËima program za tradicionalnusilvestarsku veËer. 31. prosinca 1932. g. odræan je koncert koji je uspio iznadsvakog oËekivanja, a F. KumiÊ osobno je Ëestitao mladom nasljedniku. U toje vrijeme duænost predsjednika "Tomislava" obnaπao Ferdo FilipoviÊ,Ëijom su zaslugom nabavljene narodne noπnje za mjeπoviti pjevaËki zbor itamburaπki orkestar. Odræavani su brojni nastupi u Cerniku i okolnim ma-njim i veÊim mjestima. Kulturno-umjetniËki æivot se razbudio: ©kola,Hrvatska zadruga, »itaonica, DVD, sve se ujedinilo u jednom cilju - da sehrvatski narod odupre jugoslavensko-srpskoj hegemoniji i diktaturi. 3. lipnja 1933. g. iz Ministarstva prosvjete u Beogradu, Odjela za nas-tavu, OpÊinskom poglavarstvu u Cerniku stiæe sljedeÊa odluka: "Na temeljumiπljenja odjeljenja saopπtiti BegoviÊu Dragutinu, uËitelju u Cerniku, srezaNovogradiπkog, da mu se ne odobrava da moæe vrπiti duænost zborovoe"Tomislava" u istom druπtvu." Istovremeno je reæimska vlast BegoviÊuponudila mjesto referenta osnovne nastave za Savsku Banovinu u Ministar-stvu prosvjete u Beogradu ili mjesto πkolskog nadzornika pod uvjetom da se 21
  • 22. preseli u Novu Gradiπku i postane zborovoom Srpskog pjevaËkog druπtva "Zora". Na ovu se odluku æalio Odbor "Tomislava", a BegoviÊ se u strahu za svoje radno mjesto i obitelj, uz sve razumijevanje CerniËana, odluËio povuÊi iz "Tomislava". VeÊi dio pjevaËa iz "Tomislava" povukao je u crkveni zbor te s njima vjeæbao i nastupao na crkvenim koncertima o BoæiÊu i Uskrsu. No zbog sukoba s gvardijanom E. Kukinom oko ulaska æenskih osoba na kor kroz klauzuru, odnosno postavljanja zavojitih metalnih stuba iz prostora crkve, zbor Êe uskoro prestati vjeæbati u crkvi i prijeÊi u prostorije ©kole. Za ©kolu je nabavljeno 20 komada novih tambura pa se moglo barem raditi s djecom, a uz pomoÊ Vikice TomiÊ, uËiteljice, uvjeæbavane su kaza- liπne amaterske predstave koje su davane uz koncerte ("San maloga Ivice", "MajËina pjesma" i dr. ). 1934. g. uvjeæbana je i operetica "Ivica i Marica" s tamburaπkim dionicama. Ta je djeËja predstava odigrana u Novoj Gradiπki s velikim uspjehom. Zanimljivo je da je veÊ tada postojao problem smjene generacija u πkoli jer su uËenici nakon Ëetvrtog razreda, odnosno opetovnice, prestajali pjevati u zboru ili svirati u orkestru, a u novoga pjevaËa ili sviraËa trebalo je ulagati puno napora i Ëekati da bude spreman za javneHPD “Tomislav” iz 1935. g. s zborovoom –uriÊem nastupe.22
  • 23. Kako je veÊ spomenuto, D. BegoviÊu je bio zabranjen rad u "Tomislavu"pa je 13. svibnja 1934. godine za zborovuu imenovan Dragutin –uriÊ, apsol-vent prava iz Nove Gradiπke. Njegov je izbor potvrdila i skupπtina Druπtva1. srpnja 1934. g. –uriÊ je raspolagao zborom od 41 pjevaËa, a probe suodræavane dvaput tjedno.Rad zbora usmjeren je nauvjeæbavanje programa zaproslavu 30. godiπnjice"Tomislava". U tajniËkomizvjeπÊu PjevaËkog druπtva"Tomislav" za 1934. g. iz-meu ostalog se kaæe: "Dokje Cernik bio centar trgo-vine i tvornica, a obrtniËkistaleæ prednjaËio i bio naglasu - dotle se i pjesma"Tomislava" Ëula. No vri-jeme je htjelo te tako ras-turilo osnivaËe koji su sepreselili u Novu Gradiπku i PjevaËki zbor HPD “Tomislav” 1934. godine,poËeli stvarati u Gradiπki ono πto se imalo stvoriti u Cerniku i stvorenom zborovoa Dragutin –uriÊ"Tomislavu". Tako je "Tomislav" zaostao, æivotario iz dana u dan, dok kon-aËno nije doπao Ëas za obnavljanje 7. srpnja 1929. g. prije pet godina...Danaπnjica nije najblistavija toËka naπega druπtva... danas je "Tomislav"pozvan viπe nego ikada da svojom hrvatskom pjesmom budi pospana srca, sasvojom narodnom pjesmom iz koje je i sam ponikao ...". Za 1934. g. uizvjeπÊu se kaæe da je uprava odræala 7 sjednica, a "Tomislav" je nastupiosamo jednom i to o Pokladama. Spominje se i novi zborovoa Dragutin–uriÊ, prije Ëijeg imenovanja je odræana 31 proba. Zanimljiv je i podatak daje te godine blagajna druπtva u deficitu. Od 1934. do 1936. g. Zbor je prirediooko 10 koncerata: u Novoj Gradiπki, Poæegi, Starom Petrovom Selu i drugimmanjim mjestima. U meuvremenu HPD "Tomislav" postaje ËlanomHrvatskog pjevaËkog saveza i za svoje poËasne Ëlanove bira predsjednikaHPS N. Fallera i tajnika R. Matza, te se na smotri u Zagrebu 10. studenog1935. afirmira kao jedan od najboljih seljaËkih pjevaËkih zborova uz jaseno-vaËki "SvaËiÊ". Uz proslavu 30. godiπnjice "Tomislava" u Cerniku su 1935. odræana dvakoncerta, a 27. srpnja u Novoj Gradiπki koncert s predstavom "Na Ozlju gra-du" A. Freudenreicha. VeËer je zakljuËena pjevanjem Lijepe naπe i sveopÊimpohvalama "Tomislavu" i zborovoi –uriÊu. 23
  • 24. 24
  • 25. Izvjeπtaj zborovoe Dragutina –uriÊa s glavne skupπtine HPD “Tomislav” iz 1934. godine 25
  • 26. TajniËki izvjeπtaj s glavne skupπtine HPD “Tomislav” iz 1934. godine,26
  • 27. Program nastupa u Novoj Gradiπki 22. travnja 1935. godine s Dramska sekcija - predstava “Kameni svatovi” iz 1935. g.: 1. red (sjede): Sofija KapetaniÊ, Tomislav MiπkatoviÊ, Dragutin BegoviÊ (reæija), Matija »ar, Elizabeta Podko- njak, 2. red (stoje): Ivan JankoviÊ st., Dragan Vuk, Antun SokiÊ, Ma- rija BakuniÊ, Milan Kasal, Julka TerziÊ, Stjepan OrdaniÊ, Lojzo ©imiÊ, Stjepan ©imiÊ i Mijo SokiÊ. Plakat i program nastupa za Silvestarsku veËer 1934. godine 27
  • 28. Plakat i program nastupa za Silvestarsku veËer 1934. godine28
  • 29. 7. sijeËnja 1936. g. ZagrebaËki kvartet pod vodstvom R. Matza gostuje uNovoj Gradiπki i posjeÊuje Cernik te s "Tomislavom" naizmjeniËno izvodi ponekoliko glazbenih toËaka. Bio je to ujedno i posljednji nastup Dragutina–uriÊa kao zborovoe. On je uspjeπno vodio Druπtvo sve dok nije doπao usukob s odborom i tajnikom »aklecom, kada se zahvalio na duænosti zboro-voe i napustio "Tomislav" i Cernik. Dragutin –uriÊ bio je uspjeπan pravnik(sudac u Novoj Gradiπki, Poæegi i Vukovaru), publicist i kulturni radnik.Nakon Drugog svjetskog rata 1945. g. bio je progonjen i u nerazjaπnjenimokolnostima likvidiran. Kako BegoviÊu joπ uvijek traje zabrana rada, Druπtvo su u kraÊim inter-valima vodili najstariji pjevaËi –uka PetriËeviÊ IvËanov, zborovoa Aleksan-dar ÆivkoviÊ, Z. MuhviÊ i A. KolakoviÊ. 1937. godine na molbu PoglavarstvaopÊine kotarski predstojnik izdaje rjeπenje da BegoviÊ Dragutin moæeprivremeno voditi zbor PjevaËkog druπtva "Tomislav". Od svojih, sad veÊ odraslih, uËenika, BegoviÊ obnavlja pjevaËki zbor itamburaπki orkestar. Intenzivno se vjeæbaju zahtjevnije skladbe kao πto su"Savski valovi", "Hrvatsko prelo", "San", "U posavskoj πumi", i uz one kojesu veÊ prije znali popunjava se repertoar i pripremaju nastupi. 1938. g. zapaæen nastup zbor je imao u Bosanskoj Gradiπki i Gareπnici.OsjeËki Hrvatski list piπe 6. sijeËnja 1938. godine o uspjehu SilvestarskeveËeri po starom obiËaju u Cerniku i "da se Tomislav priliËno povoljno Crkveni zbor u samostanu 1936. g.,proËuo u okolici". zborovoa D. BegoviÊ 29
  • 30. Plakat i program s koncerta u Gareπnici 15. svibnja 1938. godine Novinski zapis Jutarnjeg lista o obnovi pjevaËke æupe “Novak” kojoj pripada i HPD “Tomislav”30
  • 31. VELIKI TAMBURAπKI ORKESTAR HPD “TOMISLAV” 20. veljaËe 1938. g. u prostorijama M. TomlinoviÊa odræan je Vatrogasni IZ 1937. GODINEples za nabavku vatrogasne opreme, a nastupio je "Tomislav" s mjeπovitim 1. red: sjede: Anka KapetaniÊ, Ivan AndraπeviÊ, zborovoa Dragutin BegoviÊ, Vinko SokiÊ, Krunozborom i tamburaπkim orkestrom. Isti Hrvatski list izvjeπÊuje da je BegoviÊ, Antun KapetaniÊ 2. red: Vladimir Dretar, Vjekoslava - Slava"Dragutinu BegoviÊu uspjelo u kratko vrijeme podiÊi zbor na prijaπnju vis- TomlinoviÊ, Zdenka BegoviÊ, Lela BegoviÊ, Ljubicainu, a da su prostorije u gostionicama malene i tijesne". U oæujku 1938. g. JeliniÊ, Vikica –uriÊ (Vencina) 3. red: Kreπo Dretar, Franjo - BaÊa AndraπeviÊ,odræan je sastanak odbora svih cerniËkih druπtava i prijatelja razvoja Franjo BoriÊ, Josip KapetaniÊ 4. red: Franjo JeliniÊ, Alojz ©imiÊ, ©tefo AlasiÊCernika, a u svrhu izgradnje druπtvenog doma. A. Dretar, bivπi naËelnik OpÊine, æeleÊi preseliti u Novu Gradiπku,odluËio je prodati svoju kuÊu i vrt na vrlo zgodnu mjestu u srediπtu Cernika.Traæio je 70.000 dinara, a Tomislavovci su imali samo 12.000. Zato je naspomenutom sastanku odbora predloæeno da se utemelji Zadruga s ulozimazainteresiranih i na taj naËin prikupe potrebna sredstva. Otud i danas nacerniËkom druπtvenom domu stoji natpis Hrvatski zadruæni dom. Zadrugu jepoduprla OpÊina i odobrila Kotarska oblast. Zadruga je nazvana "Zadruænidom" i prvi joj je predsjednik bio Ferdo FilipoviÊ, a tajnik i knjigovoauËitelj Dragutin BegoviÊ. »lanovi i suradnici su bili Stjepan Cvizek, Jule©imiÊ, Josip FeriÊ, Franjo TomlinoviÊ i A. TusiÊ. Na zboru mjeπtana zadru-gari su predloæili da se za udio u Zadruzi uplati 50 dinara, ali je kasnije prih-vaÊen prijedlog da se za jedan dan rada priznaje kao uplata od 25 dinara a s 31
  • 32. Gradnja Hrvatskog doma u Cerniku 1938.-1940. podvozom zapreænim kolima 50 dinara. Tako je veÊi broj ljudi bez gotova novca mogao imati svoj udjel u Zadruzi. Dretarova je kuÊa plaÊena, ureen prostor i posla su se prihvatili zidari: Linarta TrobiÊ, Dragan ÆivkoviÊ, Mato KapetaniÊ, Tomo KurjakoviÊ, Bastijan SlamiÊ, Josip PetriÊ, Marko JeliniÊ, Jule KurjakoviÊ i Andrija JeliniÊ. Nakon πto je o. Eugen blagoslovio temelje, na poslu se svakog dana naπlo mnoπtvo mjeπtana kao pripomoÊne snage zidarima. Kad je trebalo nabaviti grau, uputila se delegacija u Dræavnu πumariju u Novoj Gradiπki gdje je od ing. JoziÊa dobila dopuπtenje da se u πumi pored Save posijeku "bolesni hrastovi" i odmah isti dan odvezu iz πume. 30 zapreænih kola, ljudi s pilama i sjekira- ma zgotovili su posao, okitili zaprege zelenilom, ruËnicima i trobojkama te pjevajuÊi hrvatske pjesme proπlo kroz Novu Gradiπku k Cerniku. Posao je napredovao, Ëak su πkolska djeca sudjelovala u dodavanju crijepa. Stolari i tesari S. Cvizek, S. Vuk, N. TomlinoviÊ, I. Jerand, I. JankoviÊ, I. ÆivkoviÊ, J. AndraπeviÊ marljivo su obavljali svoj dio posla. Glavna je dvorana veliËine 32 x 11 metara s pozornicom, ispod koje je izgraena soba za glumce i rekvizite.32
  • 33. Plakati za Silvestarske zabave 1937 i 1938. godineDvorana je spojena s bivπim stanom u kuÊi Dretarovih, gdje je ureen pros-tor za pjevaËke pokuse, Hrvatsku Ëitaonicu, DVD i druga druπtva. U nestaπicinovca pribjeglo se koncertima i zabavama Ëiji je prihod bio namijenjendovrπenju druπtvenog doma. U tu je svrhu 22. svibnja 1938. g. odræan kon-cert u Cerniku, a 31. srpnja vrtna zabava vatrogasnog druπtva u dvoriπtuOpÊine. Dramska druæina HPD-a "Tomislav" tom je prigodom odigralaigrokaz "Za volju djeteta" M. Singera, koji je oduπevio gledateljstvo. Glumilisu E. –uriÊ, J. TerziÊ i –. PetriËeviÊ. NazoËni su bili vatrogasci iz NoveGradiπke i Starog Petrovog Sela te viπe NovogradiπËana. Nakon predstave bioje ples uz tamburice. Uz 50. obljetnicu HPD-a "GraniËar" odræana je i Smotra æupe "Novak"u Novoj Gradiπki 11. rujna 1938. g. Sudjelovala su pjevaËka druπtva meukojima i "Tomislav". Nakon pozdrava domaÊina i mise u æupnoj crkvi, pje-vaËi su se uputili kroz grad praÊeni glazbom, a prisutni graani su ih srdaËnopozdravljali. U ime Saveza hrvatskih pjevaËkih druπtava pozdravnu Ëestitku 33
  • 34. jubilarcu "GraniËaru" uputio je R. Matz, a predsjednik PjevaËke æupe "Novak" T. Pracny predao je lovor- vijenac. "Tomislavovi" pjevaËi u prekrasnim narodnim noπnjama, predvoeni zboro- voom D. BegoviÊem skladno i efektno izveli su ©poljarevu glazbu "Kiπa pada". Na kraju smotre R. Matz uruËio je odliË- ja pojedinim druπtvima i Ëlanovima za dugogodiπnji rad. Od cerniËkih pjevaËa za 10 godina rada odlikovani suHPD “Tomislav” na smotri u Novoj Gradiπki1938. godine, povorka kroz grad –uro PetriËeviÊ, Stevo SokiÊ, Ivan JankoviÊ i Karlo LaziÊ. Po svrπetku smotre odræano je narodno veselje. 2. listopada 1938. g. s istim programom "Tomislav" nastupa u Pakracu, a prihod od ulaznica namijenjen je gradnji druπtvenog doma u Pakracu. Ovaj koncert i kazaliπna predstava dali su podstrek Hrvatima u Pakracu da njegu- ju i razvijaju svoju hrvatsku kulturu i glazbu. Odlazak u Pakrac omoguÊio je34
  • 35. direktor cerniËkog ugljenokopa TurkoviÊ kojije besplatno rudniËkim kamionima prevezaopjevaËe i tamburaπe. ObuËeni u slavonske nar-odne noπnje Ëlanovi "Tomislava" na isti sunaËin gostovali i u Bosanskoj Gradiπki 26. stu-denog 1938. godine povodom proslave obnov-ljenog i proπirenog hrvatskog doma. Nastup jeimao sljedeÊi program: Zapis u Hrvatskom listu 30.XI. 1938. godine1. HPD "Posavac" Bos. Gradiπka - pod ravnanjem A. Dæaje- J. CaniÊ - S. RadiÊ: "Hrvatska narodna molitva"- R. Matz - S. RadiÊ: "SeljaËka sloga"- F. S. Vilhar: "Jabuka"2. HPD "Tomislav" - pod ravnanjem D. BegoviÊa- N. Toth: "Kumek z voli"- B. Krnic: "Kroz Ëarπiju"- K. Odak: "Oj djevojko"- B. Raπan: "Himna Istre"- S. JankoviÊ: " ©okaËko cviÊe" HPD “Tomislav”- Kuplet: "Poπtar ©tef" - tenor solo E. PetriËeviÊ uz pratnju tamb.orkestra u Bosanskoj Gradiπki 1938. godine1. red (odozdo slijeva na desno): Anka –uriÊ, Dragica KapetaniÊ, Zlata KurjakoviÊ, Julka TerziÊ, Dragan BegoviÊ - zborovoa, Mina SokiÊ, ©tefica PetroviÊ, Marija IvinoviÊ, Vikica –uriÊ2. red: Tonka MariÊ, Vilma OrdaniÊ, Beta TusiÊ, Zdenka BegoviÊ, Katica –uriÊ, Marija BakuniÊ, Marica TusiÊ, Jozefina Podkonjak, Marica SokiÊ, Anka KapetaniÊ, Jelka TusiÊ.3. red: Ivan JankoviÊ (st.), Mato BakuniÊ, Josip TerziÊ, –uro PetriËeviÊ, Josip Zec, Emil –uriÊ, Marko ©imiÊ, Karlo LaziÊ, Stjepan SokiÊ, Vinko SokiÊ, Alojz ©imiÊ, Matija »ar, Ivan PetriËeviÊ4. red: Ivan DoπliÊ, Antun SokiÊ, –uro PejiÊ, Dragan Vuk, Naco SokiÊ, Dragan KurjakoviÊ, Slavko PauriÊ, –uro Zec, Andre Boπnjak, Petar KumiÊ, Ivan Podkonjak, Luka JankoviÊ. 35
  • 36. I ovaj je koncert imao zadaÊu podræati Hrvate u Bosni, koji su kao manjina bili ugnjetavani i zapostavljani. Silvestarska veËer 31. prosinca 1938. g. odræana je u prostorijama Hrvatske Ëitaonice koja je bila pretijesna da primi sve koji su æeljeli doËekati Novu 1939. g. U novom programu "Tomislav" je izveo djela Krnica, F. Lhotke i Novaka te πaljivu igru "Nespretni prosac". Ulaznice su bile po 10, 8 i 5 dinara. Sve su Ëestitke upuÊene "Tomislavu" imale jednu poruku: dovrπiti druπtveni dom u 1939. godini. 21. svibnja 1939. g. u Cerniku se odræala smotra "SeljaËke sloge" i "SeljaËke zaπtite". Organizatori su bili S. Cvizek, D. BegoviÊ, J. ©imiÊ, prof. Novljan i K. Dieneπ, ljekarnik iz Nove Gradiπke. Bio je nazoËan i etnograf zagre- baËkog muzeja prof. BrataniÊ. Cijeli je Cernik bio ureπen hrvatskim trobojnicama i cvijeÊem u prozorima kuÊa. Pristigli su ljudi iz okolnih sela i ovoga dijela Slavonije. Svi su bili u narodnim noπnjama i razdragani. Susret je zapoËeo svetom misom u æupnoj crkvi, pod kojom je "Tomislav" pjevao misu u D-duru R. Matza, a potom je naProgram s koncerta u Bosanskoj Gradiπki 26. studenog 1938. godine trgu pred crkvom nastupilo viπe druπtava pleπuÊi narodna kola, pjevajuÊi i prikazujuÊi narodne obiËaje. Sve je pratio struËni æiri s prof. BrataniÊem na Ëelu koji je na kraju prigovorio domaÊinima πto su smotru zapoËeli misom i πto je previπe izvjeπenih samo hrvatskih zastava. Na taj je prigovor odgovorio D. BegoviÊ ovim rijeËima: "Gospodine profesore, znate li Vi da naπ seljak, prije nego zaore plu- gom, skine kapu, prekriæi se i rekne: Boæe, pomozi ! Tako je i naπ odbor u duhu tradicije naπega naroda programom odredio svetu misu prije poËetka rada. Ako Vi ne vjerujete u Boga, vjeruje naπ narod koji æeli biti subjekt, a ne vaπ objekt.". 18. lipnja 1939. g. u Slavonskom je Brodu odræana Smotra Hrvatske pjevaËke æupe "Novak", na kojoj je nastu- pio i "Tomislav" (zborovoa D. BegoviÊ). Uz HPD "GraniËar" Nova Gradiπka (F. ©ram), HPD "ReljkoviÊ" Vinkovci (D. MarËelja), "Davor" Slavonski Brod (Z. StopiÊ), "MartiÊ" Bosanski Brod (A. Defar), "Zvonimir" Pleternica (F. RadoviÊ), "Zrinjski" Derventa (M. ©ajnoviÊ), "Lovor" Nova Kapela (LaliÊ), "Posavac" Bosanska Gradiπka (A. Dæaja) i "Zvonimir" Babina Greda (J. BlaæekoviÊ).36
  • 37. Pismo zahvale HPD-a “Posavac”iz Bosanske Gradiπke povodom nastupa “Tomislava” 1938. godine 37
  • 38. Raspored natjecanja i smotre PjevaËke æupe “Novak” 17. i 18. lipnja 1939. godine38
  • 39. HPD “Tomislav” 1939. godine: 1. red (odozdo slijeva na desno): Maca AndraπeviÊ, Anka BakuniÊ, Ivan Vuk, Matija »ar, Jule ©imiÊ, Dragutin BegoviÊ, Ferdo FilipoviÊ, Andrija TusiÊ,Andre (Dida) –uriÊ, Nikola TomlinoviÊ, Stjepan Cvizek, Marija IvinoviÊ, Julka TerziÊ 2. red: Ivan JankoviÊ st., Dragica KapetaniÊ, Katica JankoviÊ, Mica MarËinkoviÊ, Franca –uriÊ, MaricaPodkonjak, Marija BakuniÊ, Anka AndraπeviÊ, Olga TopiÊ, Ana TusiÊ, Elizabeta Podkonjak, Anka KapetaniÊ, Sofija KapetaniÊ 3. red: Dragutin TusiÊ, Slavko PauriÊ, Antun SokiÊ, NacoSokiÊ, Mijo SokiÊ, Ivan Podkonjak, Stjepan SokiÊ, Karlo LaziÊ, Tomislav MiπkatoviÊ, Marko ©imiÊ, Lojzo ©imiÊ, Stjepan ©imiÊ, Dragan Vuk.Dramska sekcija HPD “Tomislav” iz 1939. godine: igrokaz “GraniËar”, voditelj Zlatko Prevloπek 39
  • 40. »lanovi HPD "Tomislav" su imali Ëast pred samim autorom pod misom pjevati "Hrvatsku misu" Rudolfa Matza te dodatak "Ave Marija". Pred struËnim æirijem (R. Matz, Z. ©poljar, L. Mirski) te kolegijem druπtvenih delegata "Tomislav" je izveo pjesmu "Golub i djevojka" F. ©rama. Zavrπetak smotre bio je na gradskom trgu gdje su svi muπki zborovi otpjevali hrvatsku davoriju "Hrvatom" V. Novaka u poËast proglaπenoj Banovini Hrvatskoj. 20. i 21. lipnja 1939. g. u Cerniku je boravio dr. Alojzije Stepinac (kas- nije nadbiskup, kardinal i blaæenik). SveËano je doËekan na mostu kod opÊinske zgrade gdje je bio podignut slavoluk. U predveËerje njegovog imendana (20. lipnja) HPD "Tomislav" i HPD "GraniËar" upriliËili su podoknicu s bakljadom i lampionima u bojama hrvatske zastave, a sve je pratilo mnoπtvo naroda, osobito mladeæi. Prije i nakon govora i Ëestitki opÊinskih Ëelnika i predsjednika druπtava, zborovi su otpjevali nekoliko rodoljubnih pjesama te s narodom viπe pjesama radosnica. Nadbiskup Stepinac zahvalio se na ovakvoj imendanskoj Ëestitci, a sutradan je sluæio svetu misu i podijelio sakramente sv. Potvrde, prezadovoljan pjevanjem "Tomislava" i naroda u crkvi. Poslije ruËka u FranjevaËkom samostanu crkveni zbor KatoliËke akcije izveo je pjesme "Zastava nas sveta vodi",Crkveni zbor druπtva KatoliËke akcije 1939. godine "Alojzije, daj da te slavim", te igrokaz "Sveti Izidor". Tom je prigodom sveprigodom boravka nadbiskupa Alojzija Stepincai Sv. Potvrde u Cerniku simpatije pobrao mladi talentirani zborovoa Vinko SokiÊ, BegoviÊev uËenik40
  • 41. i buduÊi glazbeni nasljednik. Sutradan je dr. Alojzije Stepinac posjetio Program koncerta odræanogcerniËku πkolu, razgovarao s uËiteljima i djecom te se upisao u πkolsku u Hrvatskom domu u NovojSpomenicu. Za sjeÊanje na taj dogaaj danas u πkoli postoji lijepo ureen Gradiπki 6. kolovoza 1939. g.kutak blaæenog Alojzija Stepinca. Uspjeπan doËek nadbiskupa A. Stepinca bio je poticaj da HPD 1. R. Matz: "PoËasnica""GraniËar" i HPD "Tomislav" upriliËe zajedniËki veliki ljetni koncert (muπki zbor "GraniËara").6. kolovoza 1939. g. u Hrvatskom domu u Novoj Gradiπki. Zborovoe ovoga 2.a N. Toth: "Kumek z voli"koncerta bili su Franjo ©ram (“GraniËar”) i Dragutin BegoviÊ (“Tomislav”). (mjeπoviti zbor "Tomislava") 2.b B. Krnic: "Kroz Ëarπiju" 1939. g. znaËajna je za ovo druπtvo jer je, uz mnoge teπkoÊe, ipak doπao (mjeπoviti zbor "Tomislava")trenutak otvorenja Hrvatskog zadruænog doma. Za tu prigodu ukljuËen je 3. R. Matz:velik broj CerniËana i duænosti su rasporeene prema moguÊnostima i "Æenidba vrapca podunavca"sposobnostima. Tako je i grof Aleksandar Kulmer, vlastelin cerniËki, ( æenski zbor "GraniËara")darovao dvije baËve dobroga vina za ovaj dogaaj. Tiskan je, za ono vrijeme, 4. N. Faller:veliki plakat 98 x 62 cm sa hrvatskom trobojnicom, grbom i programom "Pjesma rodnog kraja"otvorenja doma. Prema zapisu D. BegoviÊa u πkolskoj Spomenici donosimo (muπki zbor "GraniËara")saæetak: "19. studenog 1939. godine bilo je slavlje u Cerniku kakvo nije bilo 5. F. Durgan: "Zahvalnica"nikad, a bog zna kada Êe biti ... PoËastio nas je dr. Juraj KrnjeviÊ (tajnik HSS- (mjeπoviti zbor "GraniËara"a), a doπla su druπtva HPD "GraniËar", "Posavac" iz Bosanske Gradiπke i i "Tomislava")"©ubiÊ" iz Novske, gospoda iz prosvjete, Hrvatska seljaËka zaπtita i dr. 6.a R. Matz: "Nema dike""Tomislav" je pjevao na misi iza koje je bila posveta dogotovljenog doma ... (æenski zbor "GraniËara")Na banketu je bilo viπe od 300 osoba, a potom je odræano narodno veselje. 6.b R. Matz:Prema novinarskim izvjeπÊima u Cerniku se okupilo do 1200 ljudi. Bog dao "Teπko tome tko pameti nema"da ovaj dom donese hrvatskom narodu ono πto smo mu æeljeli svi mi, koji (æenski zbor "GraniËara")smo vodili i dovrπili ovaj posao, a to je napredak kulturni i prosvjetni i 7. F. ©ram: "Golub i djevojka"gospodarski do blagostanja opÊeg... ". (mjeπoviti zbor "Tomislava") 8. F. S. Vilhar: "Naπe pjesme" Prema zapisima D. BegoviÊa takve dvorane u ono vrijeme nije bilo (mjeπoviti zbor "GraniËara )nadaleko, a najvaænije od svega je to da su se kulturna druπtva konaËno 9. V. Novak: "Hrvatskoj"izvukla iz prostora "birtija". Otvorenje Doma donijelo je i 23000 dinara πto (mjeπoviti zbor "Tomislava")je za ono doba velika svota tako da je HPD "Tomislav" otplatilo sve dugove, a 10. V. Novak: "Hrvatom"Zadruga "Hrvatski dom" uspjeπno zavrπila svoje postojanje. (mjeπoviti zbor "Tomislava" 31. prosinca 1939. g. opet je odræana tradicionalna silvestarska veËer s i "GraniËara")obimnijim programom "Tomislava" i diletantskim toËkama. "Kako je to uvelikoj dvorani i na pozornici izgledalo drukËije, nego prije u tijesnoj gos-tionici,", reÊi Êe Ferdo FilipoviÊ, predsjednik HPD-a "Tomislav", ËestitajuÊiNovu 1940. g. okupljenim sudionicima silvestarske veËeri. Posljednja priredba koju je upriliËio "Tomislav" pod ravnanjemDragutina BegoviÊa bila je uskrsna zabava 1940. g. Diletantska druæina odi-grala je igrokaz "Naπ novi πkolnik" u kojem su glumili Sofija KapetaniÊ,Tomislav MiπkatoviÊ, Julka TerziÊ, Matija »ar, Marija BakuniÊ, Stjepan 41
  • 42. OrdaniÊ, Milan Kasal, Beta i Ivan Podkonjak, Dragan Vuk, Alojz ©imiÊ, Mijo i Antun SokiÊ, Stjepan ©imiÊ i πkolska djeca. Krajem travnja 1940. g. odbori svih druπtava u Cerniku, a osobito odbor HPD-a "Tomislav" priredili su oproπtajnu veËer povodom odlaska Dragutina BegoviÊa na novu duænost u Zagreb. Najstarija pjevaËica u zboru tom je prigodom zborovoi izrekla zahvalu za njegov rad u "Tomislavu" a predsjednik F. FilipoviÊ mu je uruËio srebrni pladanj s bocom i πest Ëaπica s ugraviranim tekstom: Svom dugogo- diπnjem zborovoi Dragutinu BegoviÊu - HPD "Tomislav". Tako je zavrπilo razdoblje u kojem je HPD "Tomislav" sa zborovoom D. BegoviÊem doseglo zenit svoga rada i uspje- ha. Uz 50. godiπnjicu Druπtva 1955. godine u znak zahvalnos- ti zborovoe Franjo KumiÊ i Dragutin BegoviÊ te predsjednik Ferdo FilipoviÊ proglaπeni su poËasnim Ëlanovima ovoga Druπtva. Nakon odlaska BegoviÊa kratko vrijeme "Tomislav" vode I. MuhviÊ, Petar IπtakoviÊ i najstariji Ëlan Druπtva –uka PetriËeviÊ. U meuvremenu (1938. g.) u cerniËkoj se πkoli zaposlio novi uËitelj Zlatko Prelovπek koji Êe uvjeæbavatiPlakat za Silvestarsku zabavu 1939. godine dramsku sekciju i s velikim uspjehom nastupati na "Tomislavovim" prired- bama i koncertima. U to dolazi i II. svjetski rat kad prestaje svaka dje- latnost HPD-a "Tomi- slav" ali ne i pjesma nje- govih Ëlanova, koji Êe unutar organizacije Ka- toliËke akcije u Franje- vaËkom samostanu nas- taviti rad pod vodstvom Vinka SokiÊa. Crkveni zbor KatoliËke akcije, inicijator i prvi zborovoa Vinko SokiÊ42
  • 43. Plakat za Uskrsnuzabavu 1940. godine(posljednja priredbapod ravnanjemD. BegoviÊa) 43
  • 44. DRAGUTIN BEGOVIΔ (ÆIVOTOPIS) ragutin BegoviÊ roen je 29. prosinca 1895. u Kreπevu u BIH. Osnovnu je πkolu zavrπio u Komuπini a IsusovaËku gimnaziju u Travniku gdje je dobio i prvo glazbeno obrazovanje, ovladavπi najteæim instrumen- tom - violinom. Nakon gimnazije odlazi u Sarajevo i pohaa UËiteljsku πkolu, ali zbog sudjelovanja u protuaustro-ugarskim demonstracijama biva iskljuËen u treÊem razredu. 1915. g. pozvan je u vojsku i upuÊen na bojiπnicu gdje je obolio i bio otpuπten 1917. g. Od 1919. do 1920. uspio je zavrπiti uËiteljsku πkolu i na maturi, izmeu ostalih predmeta, polaæe ispite iz violine i orgulja. 1921. g. kao uËitelj sluæbuje u Babinoj Gori, selu kraj Virovitice, postaje zboro- voom πkolskog zbora i voditeljem crkvenog zbora. 1926. g. premjeπten je u selu Tomaπicu pokraj Gareπnice, gdje osniva i vodi HPD "Brπljan". Uz pjevaËe u "Brπljanu" djeluje i tamburaπki orkestar, a BegoviÊ joπ vodi πkolski i djeËji pjevaËki zbor i tamburaπe, crkveni æupni pjevaËki zbor, organizira i vodi gradnju vatro- gasnog doma i aktivno djeluje u "SeljaËkoj slozi". Sa HPD "Brπljan" nastupa na smotri seljaËkih druπtava 1927. i 1930. g. u Zagrebu te 1929. u Gareπnici. 1928. g. pohaa dvomjeseËni teËaj za zborovoe u Zagrebu, a meu ostalima, predavaËi su mu bili R. Matz, N. Faller, F. Lhotka i F. Dugan. Nakon uvoenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine svako djelovanje pod hrvatskim imenom i trobojnicom biloje opasno pa se dekretima vlasti uËitelji premjeπtaju, tj. protjeruju u najzabitnija mjesta πirom dræave. Tako BegoviÊ dospi-jeva u selo RopoËevo u ©umadiji (Srbija) na vrijeme od godinu dana. 1932. g. zapoËinje njegov uËiteljski i glazbeni rad u Cerniku. Svojim uspjeπnim i svestranim prosvjetnim i kulturnimdjelovanjem ostavio je znaËajan trag u druπtvenom æivotu Cernika. Bio je zborovoa HPD-a "Tomislav", s prekidima zbogzabrana rada, sve do 1940. g., predsjednik Hrvatske Ëitaonice, glavni poslovoa Odbora za izgradnju Hrvatskog doma,vodio je djeËji tamburaπki zbor, djeËji i diletantski zbor, bio je upravitelj πkole te orguljaπ u crkvi Sv. Petra. Obnaπao je iduænost predsjednika kotarske organizacije Saveza hrvatskih uËiteljskih druπtava, ali se na toj duænosti zahvalio nakon πtonije prihvaÊena njegova inicijativa da se izgradi uËiteljski dom i osnuje uËiteljski pjevaËki i tamburaπki zbor. O svome radu u Cerniku BegoviÊ je u πkolskoj Spomenici zapisao: "Rezultat mog osmogodiπnjeg rada Êe drugi teknaknadno prosuditi. Jedno velim: radio sam od srca za svoj narod, radio i preko svojih slabih fiziËkih sila, i sve radiobesplatno. Puno sam imao toga da progutam od pojedinaca, ali ustrajao sam do kraja, da osvjetlam πto viπe obraz nese-biËnih hrvatskih uËitelja. Bog neka dadne da sav rad malog seoskog uËitelja blagoslovi, na sreÊu naπega sela, na diku iponos uËiteljskog staliπa." 1940. g. na svoj je zahtjev premjeπten u Zagreb gdje je u Ministarstvu prosvjete radio sve do umirovljenja. Umro je 15.listopada 1979. g. i sahranjen na zagrebaËkom groblju Mirogoju. Na sprovodu Dragutinu BegoviÊu HPD "Tomislav" zastu-pali su tajnik Miljenko RosiÊ i zborovoa Vinko SokiÊ.44
  • 45. DRAGUTIN GJURIΔ (ÆIVOTOPIS) ragutin GjuriÊ (Nova Gradiπka 28.III.1910. - Zagreb 31.X.1945.) Pravnik, publicist, glazbenik, sin je cerniËkih roditelja Karle i Helene GjuriÊ ro. Spitzer. Osnovnu πkolu i gimnaziju zavrπio je u NovojGradiπki, a studij prava u Zagrebu 1937. godine. Kao sudac sluæbuje u Vukovaru do1939.g., a do 1944. godine sudac je Kotarskog pa potom predsjednik Okruænog sudau Poæegi. PoËetkom 1945.g. obavlja sudaËku duænost u Novoj Gradiπki i Zagrebu. Usvibnju 1945.g. partizanska ga vlast uhiÊuje, osuuje i srijelja 31. listopada istegodine. Joπ kao gimnazijalac u Novoj Gradiπki privatno je uËio sviranje glasovira iorgulja te je kao student dolazio iz Zagreba dræati koncerte duhovne glazbe u novo-gradiπkoj æupnoj crkvi Sv. Stjepana (danas crkva Bezgrjeπnog zaËeÊa blaæeneDjevice Marije), svirajuÊi na orguljama tijekom bogosluæja ili na posebnim prigod-nim programima. Ljubav za glazbu naslijedio je od roditelja koji su kao pjevaËi itamburaπi aktivno sudjelovali u radu HPD-a “Tomislav” u Cerniku. Joπ kao student Dragutin GjuriÊ je od 15. kolovoza 1934. godine do 28. veljaËe 1936. godine obavljao duænost zborovoeu “Tomislavu”, a bio je i posljednji zborovoa HPD-a “GraniËar” u Novoj Gradiπki sve do zabrane rada druπtva 1931.godine. Od 1940.g. do 1944.g. za vrijeme boravka u Poæegi obavljao je duænost tajnika i zborovoe u HPD-u “Vijenac”. Osim glazbe i svojega pravniËkog posla GjuriÊa su zanimali i drugi oblici druπtvenog, kulturnog i domoljubnog rada.Tako je postao Ëlan Hrvatskog skautskog saveza (1924.) te njegov proËelnik Kulturno-prosvjetnog odsjeka (1929.-1934.) itajnik Glavnog stana u Zagrebu. Od 1935.g. do 1937.g. obavlja duænost stjegovoe Skautskog druπtva u Novoj Gradiπki, aistu obvezu imao je u Poæegi od 1939.g. do 1941. godine u “Hrvatskom junaku”, meu Ëijim je osnivaËima. Od 1934.g. do1937.g. Ëlan je i odbornik Hrvatskog kulturnog druπtva “Napredak” u Novoj Gradiπki, a istu duænost ima u Vukovaru iPoæegi od 1939.g. do kraja II. svjetskog rata. Duænost logornika Ustaπke mladeæi u Poæegi obavlja od 1941.g. do 1944. godine. Dragutin GjuriÊ sudjelovao je u osnivanju i voenju Kriæarskog bratstva na podruËju Slavonije i bosanske Posavine teje osnivaË i predsjednik KatoliËke mladeæi u Novoj Gradiπki od 1929.g. do 1933.g. U Novoj Gradiπki od 1937.g. bio je tajnikHrvatskog planinarskog druπtva “Strmac”. Kao novinar, GjuriÊ je suraivao u brojnim novinama i Ëasopisima te objavljivao Ëlanke i struËne rasprave iz podruË-ja povijesti, kulture, glazbe i pravnih znanosti. Bio je novinar i Ëlan uredniπtva Hrvatskog lista u Osijeku (1937.) i dopisnikiz Nove Gradiπke. Objavio je knjige “Temelji hrvatske kulture” (Vukovar 1939.), “Æivotnim putom Hrvatske” (Ëlanci i rasprave, Poæega1941.), “Kroz Hrvatsku i strane zemlje” (putopis, Poæega 1944.). GjuriÊ je bio knjiæniËar Hrvatske Ëitaonice u Poæegi (1940.). Od 1932.g. Ëlan je Matice hrvatske u Zagrebu, a u toj orga-nizaciji djeluje i u Vukovaru i u Poæegi. 45
  • 46. NAKON II. SVJETSKOG RATA biËno ratni vihor mahom razori ono πto su generacije mukotrp- no stvarale i njegovale. Druπtva se raspu πto zbog smrti Ëlanova, πto zbog novonastalih politiËkih prilika kojima se pojedinci teπko prilagoavaju. Tako se od 1945. godine domoljubna hrvatska zborna pjesma zamijenila partizanskom, revolucionarnom, radniËkom, slobo- darskom i pjesmama socijalistiËke izgradnje. Gospoda postadoπe drugovi, a mnogi shvatiπe da i bez vjere u idealno komunistiËko druπtvo, mogu napre- dovati za svoju osobnu korist. Neki pak miπljaπe da treba okajati ratne grije- he poraæene strane i prihvatiti postojeÊe stanje, dræeÊi da je bolje suraivati, nego zavrπiti u logoru ili u zatvoru. U takvim se okolnostima CerniËani naoπe na razmei svrπetka rata i nekog nesigurnog mira dok je u Europi joπ zveckalo oruæje, a u novoj Jugoslaviji propagirala obnova i izgradnja u duhuProgram proslave 60. godiπnjice HPD “GraniËar”1946. godine bratstva i jedinstva.46
  • 47. Najvaænije je bilo oËuvati kontinuitet Druπtva, koji je bio prekinut PjevaËki zbor HPD “Tomislav” iz 1951. g.ratom, pa je 8. prosinca 1946. godine odræana skupπtina koju je otvorio Petar Sjede slijeva: Zlatko Prevloπek - tajnik, Vinko SokiÊ - zborovoa, Dragan ÆivkoviÊ - predsjednikIπtakoviÊ, uËitelj i ravnatelj πkole u Cerniku. Skupπtina je za predsjednika 1. red: (odozdo slijeva na desno) Jula Blazina, ©tefica –uriÊ, Terezija TrupiniÊ, Marica Podko-"Tomislava" izabrala Franju LuciÊa, a za tajnika Vojka JurËiÊa. Zborovoa je njak, ©tefica PetriÊ, ©tefica SokiÊ, Marica LaziÊ,bio veÊ spomenuti Petar IπtakoviÊ, pod Ëijim vodstvom iste godine Druπtvo ©tefica –uriÊ 2. red: Mirko MatokoviÊ, Anka AndraπeviÊ,nastupa za doËek Nove godine. U travnju 1947. godine pjevaËki je zbor Mandica KapetaniÊ, Gordana PetriËeviÊ, Branka Jerand, Nada TomlinoviÊ, Anka TopiÊ, Dragicaodræao koncert u OkuËanima i 8. lipnja ponovno u Cerniku. Druπtvo, sad kao PetriÊ, Franca –uriÊ, Ana SokiÊpreteæito radniËko, nastavlja radom izvodeÊi pjesme NOB-e i obnove nastu- 3. red: Ivan JankoviÊ (st.), Josip –uriÊ, Ferdo AndraπeviÊ, Vlado PintariÊ, Vojko JurËiÊ, VinkopajuÊi uglavnom na sveËanim akademijama i proslavama koje organizira JankoviÊ, Ivan JankoviÊ (ml.), Andrija Blazina, Antun SokiÊ, Franjo OrdaniÊaktualna vlast. Tako 27. srpnja 1947. godine (Dan ustanka) biljeæimo nastup 4. red: Dragutin TerziÊ, Nikola Vuk, –urona Strmcu, nedugo potom koncert u Starom Petrovom Selu i na proslavi 1. PetriËeviÊ, Drago MaliÊ, Slavko Gebert, Ivica Vuk, Rudolf ValentiÊ, Johan Kit, Dragan TerziÊ,svibnja u Novoj Kapeli. Stjepan (Steva) SokiÊ 1948. godine na odræanoj skupπtini predsjednikom postaje FranjoTomlinoviÊ, tajnik je i dalje Vojko JurËiÊ, potpredsjednik –uro KumiÊ azborovoa Petar IπtakoviÊ. U 1949. godini izabran je novi predsjednik IvanPetriÊ, a tajnikom je postao Zlatko Prelovπek, uËitelj u Cerniku. To je vrijemebremenito politiËkim problemima oko Inforbiroa kad se pomno vagalo tkoje odan Staljinu, a tko podræava Tita. Druπtvo stagnira, osipa se Ëlanstvo i 47
  • 48. nastupa sveopÊe rasulo. U jednom dokumentu poslanom Sekretarijatu unutraπnjih poslova opÊine Nova Gradiπka kaæe se, da HPD "Tomislav" nije odræalo skupπtinu u 1950. godini jer se dio Ëlanova ukljuËio u rad OPD "Crvena zvijezda" i u pjevaËka druπtva u novogradiπkim poduzeÊima. Duænost u Druπtvu obnaπaju ljudi iz prethodnog skupπtinskog sastava. Zborovoa IπtakoviÊ premjeπten je u Vinkovce pa je tim Ëinom "Tomislav" ostao obezglavljen. 1950. godine za zborovou dolazi Vinko SokiÊ, mlad i sposoban glazbenik, bez veÊeg glazbenog obrazovanja koje Êe tek stjecati kroz rad, osobno obrazovanje i glazbeno usavrπavanje. Pod vodstvom ovog talentira- nog zborovoe nastupi zbora postaju ËeπÊi, a svojom kvalitetom privlaËe brojnu publiku na nastupima u Cerniku, Novoj Gradiπki i okolnim mjesti- ma. Naæalost, repertoar pjesama bio je dirigiran i prigodan lokalnim repub- liËkim i dræavnim praznicima (Dan osloboenja grada, Praznik rada, Dan Republike, Dan ustanka, Dan borca, Dan mladosti i dr.). Tih godina u NR Hrvatskoj mijenjaju se nazivi druπtava pa se isto traæi i od HPD-a "Tomislav". Na sastanku Druπtva dva "komesara" iz Osijeka otvoreno traæe promjenu imena, a jedan im CerniËanin veli: "Pjevali smo mi pod ovim imenom i do sada i dobro nam je tako." Nakon πto je tajnik Prelovπek zapi- tao "drugove" je li ime "Tomislav" pozitivno ili negativno i postoji li spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu, ovi su odgovorili potvrdno, nakon Ëega je tajnik zakljuËio sastanak. Pokuπaj da se iz imena Druπtva izbriπe prid- jev hrvatsko, ali i samo ime Tomislav, u Cerniku nije uspio jer je uvijek bilo dovoljno onih koji su se suprotstavili svakoj represiji i saËuvali svoju i Ëast svoga druπtva. Hrvatsko pjevaËko druπtvo "Tomislav" bilo je u jed- nom razdoblju najtraæenije i naj- kvalitetnije druπtvo u ovom dijelu Slavonije. Osim lokalnog cerniË- kog znaËaja imalo je znaËaj komu- ne, grada Nove Gradiπke i πireg dijela Slavonije. U tom je smislu dobivalo i dotacije Centra za kultu- ru pri OpÊini Nova Gradiπka, ali je imalo i velike obveze s obzirom na broj nastupa i repertoar.MuziËki teËaj u Zagrebu Predsjednik Druπtva Ivan PetriÊ i tajnik Zlatko Prelovπek podræavajuod 1. travnja do 17. lipnja 1950. g. novog zborovou Vinka SokiÊa da HPD "Tomislav" ostane vjerno tradiciji njegovih utemeljitelja. Te 1950. godine zborovoa Vinko SokiÊ pohaa tromjeseËni teËaj u Zagrebu kod predavaËa F. Lhotke, rektora MuziËke48
  • 49. akademije, Zlatka ©ira, pjevaËkog pedagoga, Boæe AntoniÊa, profesora naPedagoπkoj akademiji i Vjere PerπiÊ, profesorice klavira i Danice OgrizoviÊ.Poznata je ona izreka "kakav zborovoa, takav je i zbor", a pjevaËi"Tomislava" daju podrπku novom zborovoi, cijene ga i poπtuju, te sve todoprinosi porastu elana, broju nastupa i broju sluπatelja na koncertima. 1952. godine Druπtvo broji 47 izvrπujuÊih i 128 podupirajuÊih Ëlanova.Predsjednik je Dragan ÆivkoviÊ, tajnik Zlatko Prelovπek a blagajnu vodiBranka Jerand. »lanovi Upravnog odbora su Dragica CeniÊ, Josip KovaËeviÊ,Feliks KovaËeviÊ, Dragan KurjakoviÊ, Miloπ MiljeviÊ, Ivica Vuk, Stjepan(Stevo) SokiÊ i Ivica TomlinoviÊ. Uz tradicionalnu novogo-diπnju zabavu Druπtvo je odræalo niz koncerata: 13. travnja uCerniku, 11. svibnja u Novoj Gradiπki, 6. srpnja u NovojKapeli. Koncerti su dobro posjeÊeni, a izvoena su djela Zajca,Lisinskog, Gotovca, Æganeca, JankoviÊa i dr. 1952. godina uradu ovog Druπtva smatra se plodnom i uspjeπnom. 1953. godine dolazi do suradnje HPD-a "Tomislav" iRKPD "Vladimir Nazor" iz Nove Gradiπke. Sve se odvija podpokroviteljstvom Tvornice namjeπtaja "Stjepan SekuliÊ -Jucko" i sindikata RKUD-a Hrvatske. Oba zbora daju zajed-niËki koncert 12. travnja u Cerniku i mjesec dana kasnije uNovoj Gradiπki. Nakon ovih uspjeπnih koncerata druπtva sunagraena izletom na Plitvice i u povratku su u Slunju odræalakraÊi koncert na kojem su izvedena djela Zajca (RadniËkahimna), Taclika (Oj bosilje, bilje), Matza, Krnica i ©poljara. Izlet na Plitvice 1953. godineTaj je program dopunjen za koncert u Cerniku, a potom je uslijedio nagrad-ni izlet na Strmac 16. kolovoza. 6. rujna iste godine HPD "Tomislav" sud-jeluje na sveËanom otvorenju Narodne πkole u BaniÊevcu. 21. veljaËe 1954. godine odræana je godiπnja skupπtina Druπtva. Tada jepredsjednik D. ÆivkoviÊ upoznao nazoËne, da iduÊe 1955. godine Druπtvoobiljeæava 50. obljetnicu te zamolio da "ako tko neπto znade o spomen-ploËiDruπtva da to odmah dojavi". Prema rijeËima D. PetriËeviÊa spomenuta jeploËa bila arhivirana, ali je nestankom arhiva u ratu, nestala i ona. Upravniodbor te 1954. godine Ëinili su: D. ÆivkoviÊ (predsjednik), Z. Prelovπek(tajnik), Ankica Vuk (blagajnica), Feliks (Braco) KovaËeviÊ, Josip (Pepa)KovaËeviÊ, Dragica CeniÊ, Antun TusiÊ, Emil –uriÊ, Ivica Vuk (Ëlanovi) teIvica –uriÊ, Antun Blazina i Terezija ÆakiÊ (nadzorni odbor). Na skupπtini1955. godine za predsjednika je opet izabran Ivan PetriÊ, tajnik je ZlatkoPrelovπek, blagajnik Franjo Vuk a u upravni odbor joπ su uπli IvicaTomlinoviÊ i Melhior ©imiÊ dok su se u nadzornom odboru naπli DragicaCeniÊ, Dragan –uriÊ i Drago MaliÊ. 49
  • 50. 50. GODI©NJICA 1955. godina je slavljeniËka pa je 50. godina opstojnosti Druπtva treba- lo obiljeæiti i nekim pisanim spomenkom. No, politiËki centralizam i cenzu- ra koja je dijelila Ëlanove Druπtva na podobne i nepodobne, uËinili su svoje. Nevelika knjiæica, povijesna podsjetnica, rekli bismo danas, proπla je cen- zorske πkare nadleænih kulturno-prosvjetnih institucija i zaduæenih osoba. Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora opÊine Nova Gradiπka odobrio je tiskanje Spomenice i kad se tekst s fotografijama naπao na kliπejima u tiskari, predsjednik SSRN-a i naËelnik SUP-a dolaze u radne prostore tiskare te svojevoljno izbacuju dijelove sadræaja, kriæaju fotografije, oπteÊuju lica na njima do neprepoznatljivosti, a umjesto lire s hrvatskim grbom na koricama Spomenice traæe od direktora tiskare da se otisne zvijezda petokraka. Viπe se niπta nije dalo uËiniti i Spomenica sa zvijezdom ugledala je svijetlost dana. No, takvu Spomenicu Druπtvo nije distribuiralo niti meu Ëlanstvom niti meu cerniË- Naslovna strana spomenice: naredbom umjesto hrvatskog grba stavljena petokraka zvijezda kim pukom. Danas je ova Spomenica rijedak primjer komunistiËke cenzure i uplitanja politike u rad kul- turno-umjetniËkih druπtava. Posljedica svega bila je da su tadaπnja sredstva informiranja umanjivala znaËaj i uspjehe HPD-a "Tomislav", odbijala objaviti pozitivne kritike o umjetniËkim dosezima zbora, a SIZ za kulturu cerniËkom je druπtvu davao sve manje financijske dotacije. Ipak 50. godiπnjica plodnog rada uspjeπno je proslavljena nastupima PD "Bratstvo-jedinstvo" ("Lisinski" do 1949.) iz Zagreba pod vodstvom BoæeOπteÊena slika iz Spomenice(vidi neoπteÊenu slika na 35. strani) AntoniÊa, profesora VP© i Druπtva "Papuk" (bivπi "Vijenac" iz Poæege sa zborovoom Ivom FuriÊem). Poseban gost na proslavi bio je bivπi zborovoa "Tomislava" Dragutin BegoviÊ. Tom je prigodom Druπtvo dobilo viπe priz- nanja i nagrada, meu ostalima i Kulturno-prosvjetne zajednice grada i kotara Nova Gradiπka. Uz 50. obljetnicu Druπtvo je dodijelilo priznanja i odliËja zasluænim Ëlanovima. Posebno izraenom Spomenicom za dugogodiπnji poærtvovni rad nagraeni su zborovoe Franjo KumiÊ (posmrtno), Dragutin BegoviÊ, Petar IπtakoviÊ i Vinko SokiÊ; predsjednici Gustav Wolheim, Ignac MiπkatoviÊ,50
  • 51. Josip CeniÊ (posmrtno), Stjepan Vuk, Franjo LuciÊ, Franjo TomlinoviÊ, Ivan Zbor HPD “Tomislav” u jubilarnoj 1955. g. 1. red (odozdo slijeva na desno): Melhior ©imiÊ,PetriÊ i Dragan ÆivkoviÊ; tajnici Josip KovaËeviÊ, Emil –uriÊ, Josip JurËiÊ, Emil –uriÊ, Dragan ÆivkoviÊ, Josip KovaËeviÊ, ZlatkoNikola Kunce i Zlatko Prelovπek te za 15 godina Ivica Vuk. Za osobito poma- Prevloπek (tajnik), Ivan PetriÊ (predsjednik), Vinko SokiÊ (zborovoa), Ivica TomlinoviÊ, Antun TusiÊ,ganje Druπtvu isto su odliËje primili Andrija (Dida) –uriÊ, Nikola Franjo Vuk, Ivica VukTomlinoviÊ, Stjepan (Venco) –uriÊ, Andrija TusiÊ i Ivo Jerand. 2. red: Nikola TerziÊ, Josipa KurjakoviÊ, Antonija Vuk, Mira Vuk, Lela TomlinoviÊ, Mandica Andra- 1955. godinu Ëlanovi Druπtva pamte i po turneji jadranskom obalom πeviÊ, Marica ÆivkoviÊ, Pavica AndraπeviÊ, Maca MariÊ, Fina Barun, Nada SokiÊ, Emil TopiÊ(Zagreb, Rijeka, Opatija, Lovran, Postojna, Ljubljana, Zagreb). Sredstva je 3. red: Mijo SalkoviÊ, –uro PetriËeviÊ, Terezijaosiguralo Druπtvo, a razliku troπkova snosili su sami Ëlanovi. TerziÊ, Marica KumiÊ, Katica TusiÊ, Dragica JeliniÊ, Dragica BabiÊ, Katica SokiÊ, ©tefica SokiÊ, Stjepan SokiÊ, Branko JankoviÊ 4. red: Ivan JankoviÊ, Viktor ©imiÊ, Franjo TrupiniÊ, Josip AndraπeviÊ, Nikola –uriÊ, Slavko AlasiÊ, Vojko JurËiÊ, Drago MaliÊ, Mijo PetriËeviÊ, Stjepan Andra- πeviÊ »lanovi koji nisu na slici: Branka Jerand, Jula Blazina, Cica Beuk, ©tefica –uriÊ, Vera –uriÊ, ©tefi- ca Vuk, Nikica Vuk, Andrija Blazina i Franjo TusiÊ Turneja jadranskom obalom - Opatija 1955. godine 51
  • 52. 10. lipnja 1956. godine u dogovoru s direktorom Poljoprivredne zadruge Matom SiËanicom odræan je koncert povodom otvorenja ljetne baπËe, a izvedena su djela hrvatskih skladatelja. 7. prosinca te godine zboro- voa Vinko SokiÊ na sjednici upravnog odbora izvjeπÊuje da je dobio mjestoPolaznici teËaja i predavaËi na teËaju u Senju5.VII. - 3.VIII. 1959. godine nastavnika muziËkog odgoja na osmogodiπnjoj πkoli u Novoj Gradiπki. Kako je veÊ od 1953. godine bio i zboro- voa u OPZ "Sloga" u Novoj Gra- diπki (ovo je druπtvo pomagalo V. SokiÊu u struËnom usavrπavanju), viπe nije mogao redovito dolaziti na probe u "Tomislavu" pa je za zbo- rovou predloæio uËitelja Vojka JurËiÊa. Upravni odbor prihvaÊa objaπnjenje, ali se zauzima da Vin- ko SokiÊ i dalje bude zborovoa, dok Êe Vojko JurËiÊ ravnati zborom u dogovoru sa SokiÊem kad ovaj bude sprijeËen dolaziti na probe. 21. sijeËnja 1957. godine na zajedniËkom sastanku predstavnika HPD-a Program koncerta odræanog "Tomislav", osnovne πkole i Druπtva "Naπa djeca" donesena je odluka da se 22. lipnja 1958. godine obnovi tamburaπki orkestar i u Druπtvu i u πkoli. Stoga su ujedinjena finan- cijska sredstva, a pomoÊ su dali i Poljoprivredna zadruga, SSRN Nova - V. Novak: "Pozdrav domovini" Gradiπka i mjeπtani Cernika u sabirnoj akciji. VeÊ 1. rujna nabavljeno je 14 (PZ) troglasnih tambura sustava JankoviÊ od graditelja Ivana Valjka u Zagrebu. - V. Æganec: "Mura, Mura" (PZ) Tamburaπe "Tomislava", uz Vinka SokiÊa vodio je Ivan JankoviÊ ml., a sa - N. ©tefanini: " Milo moje selo" πkolskim tamburaπkim orkestrom radio je Vojko JurËiÊ. (solo) 21. svibnja 1957. godine u Novoj je Gradiπki odræana opÊinska smotra - S. Bombardeli: pjevaËkih zborova osnovnih πkola, Gimnazije, HPD-a "Tomislav" i OPD "Ruæice rumena" (PZ) "Sloga" iz Nove Gradiπke. Za Novu godinu "Tomislav" upriliËuje tradicional- - B. Rakijaπ: "Kolo" (PZ) nu novogodiπnju zabavu. Uvoenjem tamburaπa i folklora, Druπtvo je obo- gatilo svoj repertoar. Mladi korepetitor Ivan JankoviÊ predlaæe da se uz zah- - K. Odak: "Æetva" (PZ) tjevnije zborne skladbe ukljuËe u program i lakπe popularne pa je s takvim - S. JankoviÊ: Slavonski narodni programom odræan koncert 22. lipnja 1958. godine. motivi (TO) U godinama koje slijede (1959., 1960. i 1961.) djelatnost i uspjesi - S. JankoviÊ: "Jesenska", Druπtva osciliraju; Ëas je koraËalo naprijed, Ëas je tavorilo u neizvjesnosti "U livadi" (PZ i TO) hoÊe li opstati ili se ugasiti. Stoga se 1962. godine organizira proπireni sas- - Dalmatinske narodne pjesme tanak Uprave "Tomislava", predstavnika kulturno-prosvjetnih institucija iz (duet uz TS) Nove Gradiπke te predstavnika druπtava i organizacija iz Cernika. Tadaπnju - Splet slavonskih narodnih kola vlast u Novoj Gradiπki na tom su sastanku zastupali Nikola StojakoviÊ i Grga (folklor i TS) FajdetiÊ. Stanje u Druπtvu objasnio je tajnik Zlatko Prelovπek, a kao glavni52
  • 53. razlog stagnacije Druπtva navodi pomanjkanje struËnog kadra "Naπ zboro-voa Vinko SokiÊ dao se na uËenje i struËno usavrπavanje. Uspjeπno jezavrπio Srednju muziËku πkolu u Bjelovaru i u te dvije godine tamo postaodirigentom HORD "Golub", ali je odræao rijeË da Êe se nakon svrπetka πkolo-vanja vratiti u Cernik i u HPD "Tomislav". Evo, sada je prilika da se Druπtvoobnovi ", rekao je Prelovπek. Iz tajniËkog izvjeπÊa za 1963. godinu Ëitamo o uzrocima stagnacije"Tomislava" "I mi smo proslavili 50. godiπnjicu (1955.) i bili ponosni, PjevaËki zbor HPD “Tomislav” iz 1963. godineradosni i veliki, a onda poslije toga malo smo se umorili a moæda i ulijenili... 1. red (odozdo slijeva na desno): Lela TomlinoviÊ,Kad se u druπtvo uvuËe nedisciplina i pomanjkanje osjeÊaja druπtvene Pavica MariÊ, Antun JosipoviÊ, Ivan JankoviÊ (ml.),odgovornosti, to je najubitaËniji bacil koji razara druπtvenu svijest svakog Zlatko Prevloπek (tajnik), Emil –uriÊ (predsjednik), Vinko SokiÊ (zborovoa), Vojko JurËiÊ, Draganpojedinca. »ini se da je od toga kroz izvjesno vrijeme malo bolovao i naπ ÆivkoviÊ, Franjo Vuk, Ivica Vuk, Pepica SokiÊ, Branka BrËiÊ"Tomislav. »uvajmo se toga, drugovi pjevaËi, u naπem daljnjem radu." 2. red: Pepica PetriÊ, Lenka JedliËko, Terezija Her- Na toj je skupπtini po prvi puta imenovan umjetniËki odbor u koji su ceg, Mira Vuk, Marijana JankoviÊ, Ljubica OrdaniÊ, Hermina Zec, Marica MariÊ, Jula Blazina, ©teficauπli: Luka MilinkoviÊ, uËitelj u mirovini (proËelnik), Vinko SokiÊ, zboro- Vuk, Mandica TerziÊ, Roza Blazina, Ankica JeliniÊ,voa (zamjenik), Zlatko Prelovπek, Ivan JankoviÊ ml. i Vojko JurËiÊ Katica –uriÊ, Ivanka –uriÊ, Mandica AndraπeviÊ 3. red: Nikola –uriÊ, Melhior ©imiÊ, Emil KumiÊ,(Ëlanovi). Prema Ëlanku 34. Statuta Druπtva artistiËki odbor ima pet Ëlano- Milan Trtanj, –uro PetriËeviÊ, Luka MilinkoviÊ, Mi-va, dva Ëlana po struËnoj glazbenoj osnovi i tri iz redova izvrπujuÊih Ëlanova. lan MatokoviÊ, Josip ©poljariÊ, Ferdo TerziÊ, Franjo –uriÊ, Mijo SokiÊ, Tomislav PetroviÊ, Nikola TerziÊPredsjednik osmiπljava i predlaæe umjetniËki program Druπtva za godinu 4. red: Josip KurjakoviÊ, Stjepan TrupiniÊ, Florijandana. UmjetniËki odbor predlaæe taj program izvrπnom odboru Druπtva na BrËiÊ, Ferdo AnraπeviÊ, Andrija TusiÊ, Branko JankoviÊ, Ivan PetriËeviÊ, Andrija Blazina, Stjepanusvajanje i realizaciju. AndraπeviÊ, Ivan AbriÊ, Drago MaliÊ, Franjo TusiÊ 53
  • 54. Tamburaπki orkestar HPD “Tomislav” 1963. godine HPD "Tomislav" ima koncert u Cerniku (18. lipnja), a uiz 1963. godine1. red (odozdo slijeva na desno): Tomislav Vuk, suradnji s PD "Sloga" iz Nove Gradiπke poËetkom listopada nastupa uMilan SokiÊ, Ivan JankoviÊ (korepetitor), Vinko DragaliÊu. Od 1963. godine redovito se odræavaju izleti i veselice za ËlanoveSokiÊ (dirigent), Stanko KurjakoviÊ, Ivan SokiÊ2. red: Mato KumiÊ, Ivan KapetaniÊ, Mato –uriÊ, Druπtva. 1964. godine na skupπtini Druπtva u upravni odbor izabrani su:–uro –uriÊ, Milan Trtanj, Franjo –uriÊ, Branko Emil –uriÊ (predsjednik), Dragan ÆivkoviÊ (potpredsjednik), Nikola MikaJankoviÊ,3. red: Ivan ÆivkoviÊ, Mijo Zec, Ferdo AndraπeviÊ, Vuk (tajnik), Franjo Vuk (blagajnik), Zlatko Prelovπek, »edo KopaËi, Jula©tefko Boπnjak, Mijo SokiÊ, Josip SokiÊ, Emil KumiÊ Blazina, Vojko JurËiÊ, Ivan Vuk, Ivan JankoviÊ ml. i Josip ©poljariÊ (Ëlanovi). U nadzorni odbor uπli su Dragan KurjakoviÊ kao predsjednik, Antun JosipoviÊ i ©tefica Vuk, Ëlanovi. UmjetniËki odbor Ëinili su Vinko SokiÊ, predsjednik, Luka MilinkoviÊ, zamjenik, Zlatko Prelovπek i Ivan JankoviÊ, Ëlanovi. Ova je skupπtina potakla Ëlanstvo na bolji i aktivniji rad pa se uz redovite pokuse s veÊinom Ëlanova ostvaruju bogatiji i uvjeæbaniji programi kao i nastupi u Staroj Gradiπki, Lipiku i bliæoj okolici Cernika. Uspjeπna je bila i novogodiπnja zabava uoËi Nove 1965. godine. 17. sijeËnja 1965. g. u Cerniku gostuje RKUD "Vijenac" iz Poæege a veÊ 15. svibnja "Tomislav" upriliËuje uzvratni koncert u Poæegi. Ovi su koncerti zbliæili Ëlanove dvaju druπtava pa ta povezanost i pri- jateljstvo traju joπ i danas. S neπto dopunjenim programom iste je godine54
  • 55. Druπtvo nastupilo u Cerniku, na raznim opÊinskim kulturnim manifestaci- Program koncerta odræanogjama i za 20. godiπnjicu osloboenja grada Nove Gradiπke. Na toj je proslavi u Poæegi 15. svibnja 1965. godineDruπtvo odlikovano za svoj dugogodiπnji uspjeπni rad. VeÊ je spomenuto da HPD "Tomislav" nema svoje prostorije za rad nego - E. Cossetto: "Pjesma mladosti"radi u πkoli po uËionicama. U 1966. i 1967. godini Uprava nastoji preko - M. Singer: "Konjuh planinom"Skupπtine opÊine Nova Gradiπka, Odjela za druπtvene djelatnosti rijeπiti - R. Gobec: "Pjesma o slobodi"problem vlastitih prostorija. Kako je Druπtvo brojalo 57 pjevaËa, 17 tambu-raπa, a u osnivanju je bila i folklorna sekcija, viπe se nije moglo raditi u πkoli. - I. L. Kalinski:Zato je krajem 1966. godine u Hrvatskom zadruænom domu osigurana "©okaËke narodne"posebna prostorija (bivπa gostionica Centar). Uredili su je sami Ëlanovi - V. SokiÊ: "Viπnjica"Druπtva meu kojima su se istakli majstorskim radovima Antun Barun, Ivica - R. Matz: "Æetelice"i Franjo Vuk, Josip ©poljariÊ i –uro PetriËeviÊ. Poboljπani uvjeti rada rezul- - M. B. Raπan: "Istri"tirali su renesansom druπtva 1967. godine kada je "Tomislav" gostovao na - B. Krnic:proslavi 80. godiπnjice Hrvatskog radniËkog obrtniËkog druπtva "Golub" iz "Pjesma o mojoj zemlji"Bjelovara i svojom pjesmom oduπevio nazoËne sluπatelje. U kolovozu 1967. godine Druπtvo je nastupilo na Smotri folklora uZagrebu i osvojilo 1. nagradu. Ta je godina znaËajna i po tome πto je HPD"Tomislav" snimilo i prvu radioemisiju za Radio Zagreb. Tako se u mjesecutravnju cerniËki glas Ëuo diljem Hrvatske i bivπe dræave Jugoslavije. PjevaËkizbor i tamburaπki orkestar nastupaju u Cerniku, Novoj Gradiπki i drugimmjestima tadaπnje opÊine Nova Gradiπka. Oduπevljen nastupima"Tomislava" novËanu je pomoÊ poslao Ivan Kruljac iz Zagreba, na Ëemu seDruπtvo pismeno zahvalilo darovatelju. Uz glavnog dirigenta Vinka SokiÊa utamburaπkom su orkestru u sljedeÊem razdoblju djelovali kao korepetitoriIvan JankoviÊ ml., Slobodan BudisavljeviÊ, Zlatko SokiÊ, Mladen IvoπeviÊ iSimeon (Moni) Drjankov, prebjeg iz Bugarske, a u pjevaËkom zboru RenataLekiÊ iz Starog Petrovog Sela. Rad Druπtva pojaËava se 1968. godine jerUmjetniËki odbor nastoji pribliæiti zbornu glazbu mlaem naraπtaju i πirimslojevima publike. Tako je odræan koncert za πkolsku djecu i odrasle (340posjetitelja), na kojem je zborovoa objasnio sastav zbora i tamburaπkogorkestra te naËin izvedbe programa. Isti je promotivni koncert odræan i uNovoj Gradiπki pred 700 gledatelja, uglavnom πkolske djece. 29. studenog 1968. g. odræan je koncert za zaposlene u Poljoprivredno-industrijskom kombinatu Nova Gradiπka πto se pokazalo kao dobra suradn-ja i korist za HPD "Tomislav". Zato je veÊ iduÊe 1969. godine upriliËen joπjedan nastup u PIK-u povodom zavrπetka æetvenih radova 9. kolovoza. Tijekom 1968. godine "Tomislav" je organizirao Ëetiri druπtvene veËeriza Ëlanove i prijatelje Druπtva te predstavnike drugih druπtava i lokalnevlasti. U tim je prigodama zborovoa Vinko SokiÊ odræavao kraÊa struËnapredavanja iz povijesti glazbe, a sve u svrhu suzbijanja glazbenog kiËa i 55
  • 56. unapreenja glazbeno-kulturnih vri- jednosti. UmjetniËki odbor, prema postojeÊim izvjeπÊima, nastoji da HPD "Tomislav" preuzme znaËajnu i odgov- ornu zadaÊu javnog kulturno-umjet- niËkog druπtva ne samo u Cerniku, nego na cijelom podruËju opÊine Nova Gradiπka i na republiËkoj razini. Pribliæila se i 150. godiπnjica roenja Vatroslava Lisinskog, utemeljitelja suvremene hrvatske glazbe. Druπtvo je odluËilo uloæiti maksimum svojih snaga u tu proslavu, a raspoloæenje Ëlanstva i respektabilan broj od 70 pje-Bedrich Smetana: “Vltava” vaËica i pjevaËa te 65. godiπnji rad biliPredavanje o upoznavanju glazbenih oblika s akcentom na programnu glazbu: Smetana, simfonijska poema su garancija zborovoi V. SokiÊu da moæe pripremati osobit koncert za tu prigodu. Program je obuhvatio skladbe V. Lisinskog i njegovih sljedbenika sve do Ivana pl. Zajca, a naslov mu je bio Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti. 20. travnja 1969. g. taj je program izveden u Cerniku i tom je prigodom kao pjevaË solist nastupio tenor Zvo- nimir PrelËec, prvak Opere Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu. Dvorana Hrvatskog zadruænog doma u Cerniku bila je pretijesna da primi sve one koji su æeljeli pratiti ovaj koncert. Troπkove koncerta snosio je PIK Nova Gradiπka koji je u dvorcu za Ëlanove "Tomis- lava", goste i uzvanike organizirao sveËanu veËeru. Slavlje je zavrπeno u kuÊi predsjednika Nikole Vuka, a naRaspored koncerta pjesama iz hrvatske proπlosti povodom 150. godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog Tekst iz Vjesnika 1969. godine56
  • 57. GOSTI IZ CERNIKA - IZNENADILI U organizaciji karlovaËkog Centra za obrazovanje odraslih, odræan je 8. studenoga u Zorin domu koncert pjesama iz Hrvatske proπlosti posveÊen proslavi 150. godiπnjice roenja kompozitora Vatroslava Lisinskog. Nastupili su Ëlanovi pjevaËkog zbora "Tomislav" iz Cernika, malog mjesta pored Nove Gradiπke. Ovaj mjeπoviti zbor od 60 ljudi bio je pravo otkriÊe za karlovaËku publiku koja je mogla samo poæeljeti da u svojoj sredini ima takav pjevaËki sastav. Dirigent Vinko SokiÊ s lakoÊom je postigao svu dinamiku u pjevanju zbora koja je za amatersko druπtvo prava rijetkost. Koncert je bio uveliËan i nastupom naπeg poznatog tenora i prvaka zagrebaËke opere Zvonimira PrelËeca koji je majstorski izveo ariju iz opere "Porin". Na kraju treba istaÊi da je koncert postigao uspjeh i po velikom broju publike πto je prava rijetkost na karlovaËkim koncertima. (KarlovaËki tjednik 20. XI. 1969.)program koncerta potpisali su se svi nazoËni i pristupnice potpisali nekikasnije vrlo aktivni Ëlanovi druπtva. Isti je koncert ponovljen 31.listopada u Novoj Gradiπki i 8. studenog u Karlovcu posredstvom bivπeËlanice "Tomislava" prof. Vjekoslave TomlinoviÊ. U Karlovcu su publikuoduπevile pjesme "SvraÊanje", "RadniËka himna" i "U boj, u boj" koje suna zahtjev publike morale biti viπe puta ponavljane. Tada Karlovac nijeimao nijedno pjevaËko druπtvo, iako je bio jedan od prvih gradova uHrvatskoj koji je utemeljio PjevaËko druπtvo "Zora" 1864. godine.KarlovaËki tjednik od 20. studenog 1969. g. donosi Ëlanak o koncertu papiπe: "Taj je koncertni program, osim dva puta u Cerniku i drugimmjestima izveden pred oko 4000 ljudi te se moæe konstatirati da je HPD"Tomislav" svojim radom ostalo stvarni kulturno-umjetniËki faktor napodruËju hrvatske glazbene kulture. Treba joπ sa zahvalnoπÊu reÊi da jeu spomenutom koncertnom rasporedu osim muπkog, æenskog i Oglas: Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti povodom 150. godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskogmjeπovitog zbora nastupio kao solist i veÊ spomenuti Zvonimir PrelËecuz klavirsku pratnju prof. Darka Mondekara iz Zagreba i gospoe Mire Zvonimir PrelËec , prvak opere HNK Zagreb s muπkim pje-ΔaÊan iz Nove Gradiπke." vaËkim zborom HPD-a “Tomislav” 8.XII. 1979. g. 57
  • 58. U meuvremenu "Tomislav" je sudjelovao na proslavi otkrivanja spomen-poprsja M. A. RelkoviÊa u Davoru 27. travnja 1969. godine. Tom je prigodom odræan samostal- ni cjeloviti koncert. Kako je PIK Nova Gradiπka imao svoje radne jedinice u Lipiku i Pakracu, rodila se ideja da Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti bude odræan 3. listopada 1969. u Hrvatskom domu u Pakracu. Tjedan dana prije, Miljenko RosiÊ, Zvonko Pavlenjak i Vilijem SvjetliËiÊ polijepili suNastup na proslavi otkrivanja spomenika M. A. RelkoviÊu u Davoru plakate po gradu, a veÊ drugi dan javljeno je, da su svi plakati poderani pa je odmah Miljenko RosiÊ pohitao odnijeti nove koji su sada postavljeni u prozore kuÊa i izloge obrtniËkih radionica u vlas- niπtvu Hrvata i prijatelja HPD-a "Tomislav". Poslije vrlo uspjeπnog koncerta u prepunoj dvorani “Hrvatskog doma” i vala oduπevlje- nja prireena je veËera u restoranu "Psunj", pred kojim je bio parki- ran autobus s instrumentima. Zbog bojazni da autobus ne bude oπte- Êen, organizator se pobrinuo da hrvatska mladeæ Ëuva autobus. Sve je ipak sretno zavrπilo, samo s dozom gorËine da veÊ i sam naslov koncerta moæe izazvati nezadovoljstvo u redovima Srba u Pakracu. VeÊ spominjana 150. obljetnica roenja V. Lisinskog odræavala se pod visokim pokrovitelj- stvom tadaπnjeg predsjednika Republike Josipa Broza Tita. Odræan je Susret pjevaËkih zborova Hrvatske u Petrinji 20., 21. i 22. lipnja 1969. g. Organizatori su bili: Prosvjetni sabor Hrvatske, Odbor za muziËku kulturu, Skupπtina opÊine Petrinja, Prosvjetno vijeÊe opÊine Petrinja i RKUD "Artur Turkulin" iz Petrinje. U konkurenciji 18 najboljih pjevaËkih druπtava iz Hrvatske HPD "Tomislav" postiæe velik uspjeh skladbama "RadniËka pjes- ma", "Kroz noÊ" i "Leti pjesma". Tim uspjehom Druπtvo je zasluæilo da bude pozvano i na sljedeÊi RepubliËki susret druπtava Hrvatske u Petrinji.58
  • 59. Nastup u Petrinji 1970. godine 1970. g. protjeËe u znaku 65. obljetnice HPD-a "Tomislav" i aktivnostioko nastupa na RepubliËkom susretu pjevaËkih druπtava u Petrinji. Uvjeæban OSVRT NA REPUBLI»KUje osobito kvalitetan program za veliki pjevaËki zbor. Tu su se naπle skladbe SMOTRU U PETRINJI"Pjesma oraËa" Z. GrgoπeviÊa, "Zdenec" R. Matza i "Mi Êemo mladi" E. "... Veliki aplauz doæivjelo je HrvatskoCossetta. Na smotri u Petrinji, koja je okupila 1200 pjevaËa, CerniËani su pjevaËko druπtvo "Tomislav" iz Cernika, toga malog seoskog mjesta nedalekopobrali sve epitete i posluæili kao primjer veÊim gradskim druπtvima, prem- Nove Gradiπke. ZaËudujuÊe je bilo vidjetida dolaze iz male slavonske sredine. Pozitivne kritike glazbenih struËnjaka da se na pozornici tada pojavi okodoprinijele su da se o "Tomislavu" poËne pisati u ondaπnjim javnim glasili- devedeset pjevaËa amatera, od preteænihma. Tako Zagorski godiπnjak, ©kolske novine, revija Studio i dnevne novine teæaka preko radnika do intelektualaca. Sa kakvim æarom i poletom su ovi pjevaËiVjesnik donose Ëlanke i prosudbe o "Tomislavu". Prof. dr. Lovro ÆupanoviÊ od omladinaca do sijedih glava divnou Vjesniku od 30. lipnja 1970. g. daje struËno miπljenje o nastupu i progra- izveli ZajËevu "RadniËku himnu", zaistamu "Tomislava" na smotri u Petrinji: “Rad HPD-a "Tomislav" iz Cernika je to bilo milina sluπati kao i ostale izve- dene skladbe. Tada smo se u mislimapredstavlja neoËekivano iznenaenje. Dokazalo je opstojnost pjevaËkog zapitali - gdje su naπa ostala mjesta izbornog amaterizma, a pjevanje je bilo na zavidnoj visini.”. gradovi gdje nema niti jednog pjevaËkog Pri obiljeæavanju 65. godiπnjice 12. prosinca 1970. g. bio je nazoËan zbora! Ovom zboru treba odati posebno divljenje i zahvalnost."predstavnik Prosvjetnog sabora Hrvatske, predsjednik Odbora za muziËku (Zagorski godiπnjak 1970.)kulturu prof. Zoran PalËok koji je istakao da je "Tomislav" "priredio cijelu 59
  • 60. AMATERIZAM NIKADA NEΔE POSTATI SUVI©AN Muziciranje nekih zborova izvanredno se dojmilo. Uz one sa steËenim reproduktivnim ugledom (na primjer zbor "Moπa Pijade", Zagreb, RKUD "Petar ZoraniÊ", OKUD "Joæa VlahoviÊ", RKUD "Kolo" ©ibenik, RKUD "Mato Braπan" Pula) za mene su pravo iznenaenje predstavljali nastupi muπkog zbora iz Kuzminca i mjeπovitog zbora "Tomislav" iz Cernika. U njihovu Ëistom i predanom pjevanju ogledali su se jednostavnost, ali i spon- tani zanos muziciranja. Ta dva mala mjesta a SR Hrvatskoj pokazala su u najveÊoj moguÊoj mjeri πto sve mogu uËiniti ljudska upornost i pobuda, liπene bilo kakvog koristoljublja. U njihovim nastupirna amaterizam je na ovom podruËju potvrdio sam sebe i dokazao da nikada ne moæe i neÊe postati suviπan Ëak i onda kad bude do kraja okruæen najsavrπenijim tehniËkim aparatima za proizvodnju tonova. Neka me ispriËaju svi ostali zborovi koje nisam posebno spomenuo. Bit Êe i za to prilike. Ovi maloËas apostrofirani (tj. oni iz Kuzminca i Cernika) neka posluæe kao uzor, a provoenju same ideje Ëak i u uvjetima koji su (najvjerojatnije) najminimalniji. Dr. Lovro ÆupanoviÊ (Vjesnik, 30. lipnja 1970) malu smotru i veliko iznenaenje". Pred prepunom dvoranom u Cerniku nastupili su pjevaËki zborovi: • HPD "Tomislav" Cernik - Runjanin: "Lijepa naπa domovino", - Bethoven: "Nebesa slave", - Cossetto: "Mi Êemo mladi", - Lisinski: "Oj talasi", - Matz: "Zdenec", - GrgoπeviÊ: "Pjesma oraËa", - Stepanov: "Slavonska berba", - Zajc: "RadniËka himna" Zborom je dirigirao Vinko SokiÊ. • HORD "Golub" Bjelovar - ©poljariÊ: "Naπe gorice" - MuhviÊ: "SeljanËica" br. 2. - Stepanov: "Slavonski momaËki zbor" Dirigent je Zlatko VitkoviÊ. • RKUD "Vijenac" Poæega - Mokranjac: "Deseta rukovet", - Cossetto: "Da se povezemo", "Orkestar", Dirigent je Vlado Munar. • KUD "FilipoviÊ" Zagreb - ©poljariÊ: "Zagorski svati" - NjiriÊ: "©irom domovine", Dirigent Vinko GlasnoviÊ. Pokrovitelj proslave bio je PIK Nova Gradiπka. U tom je vremenu pje- vaËki zbor snimio svoj program za Radio Osijek.60
  • 61. Novinski zapis: Studio br. 324, 1970. godine Novinski zapis: Studio br. 324, 1970. godine 61
  • 62. SKUP©TINA OPΔINE NOVA GRADI©KA BROJ: 017-1549/1-1974. Dana, 24. travnja 1974. godine U V J E R E N J E NA PRVOJ ZAJEDNI»KOJ SJEDNICI VIJEΔA UDRUÆENOG RADA, VIJEΔA MJESNIH ZAJEDNICA I DRU©TVENO POLITI»KOG VIJEΔA SKUP©TINE OPΔINE NOVA GRADI©KA ODRÆANOJ 24. TRAVNJA 1974. GODINE U POVODU 29-GODI©NJICE OSLOBO–ENJA KOMUNE DODJELJENA JE "PLAKETA OSLOBO–ENJA" HPD "TOMISLAV" IZ CERNIKA, KAO PRIZNANJE ZA POSTIGNUTE UZORNE USPJEHE U RADU I TIME STE»ENE ZASLUGE ZA NAPREDAK KOMUNE U PRIVREDI I DRUGIM DRU©TVENIM DJELATNOSTIMA. PREDSJEDNIK: STJEPAN RELKOVIΔ Obiljeæavanje 65. godiπnjice Druπtva uspjeπno su proveli Nikola Vuk (predsjednik), Josip Blazina (tajnik), Franjo Vuk (blagajnik), »edo KopaËi, Mirko MatkoviÊ, Miljenko RosiÊ, Branka SokiÊ, Melhior ©imiÊ, Ivica Vuk iNovinski zapis V. KerekoviÊa iz 1970. godine Dragan ÆivkoviÊ (Ëlanovi UO) te Ëlanovi UmjetniËkog odbora dr. Milan PaveliÊ, Vinko SokiÊ, Ivan JankoviÊ ml., Mirjana JankoviÊ i –uro PetriËeviÊ. U Nadzornom su odbori tada bili ©tefica –uriÊ, Antun JosipoviÊ i Josip ©po- ljariÊ. ZnaËajna je za ovo Druπtvo bila 1970. godina i po tome πto je prvi puta izraen amblem Druπtva. Kako je Ëlan HPD-a "Tomislav" Miljenko RosiÊ bio zaposlenik u PIK-u Nova Gradiπka i sudjelovao u poslovima oko izgradnje gradskog vodovoda i postavljanju fontane “Tri gracije” u parku, na danaπnjem Trgu kralja Tomislava, predloæio je akademskom kiparu prof. Vinku Fabrisu iz Zagreba, Ëiji je rad pobjedio na natjeËaju, da za 65. godiπnjicu HPD "Tomislav" izradi amblem. Umjetnik je poslao skicu koju je Upravni odbor prihvatio te je pred- loæeno da se amblem izradi i u hrastovini kao poklon druπtvima koja Êe sudjelovati na proslavi. Hrastove ambleme izradila je DI "Slavonija radinost", a radili su ih priznati umjetnici Josip PintariÊ Puco, Josip BiÊaniÊ i Stjepan ©kvorËeviÊ. Amblem je kruænog oblika promjera 40 centimetara, u sredini je stilizirana lira isprepletena hrvatskim grbom ispod kojih stoji godina 1905. Oko lire i grba kruæno je postavljen pleter, a s vanjske strane natpis Hrvatsko62
  • 63. pjevaËko druπtvo Tomislav Cernik. Danas je ovaj amblem sluæbeni znakDruπtva. 12. prosinca 1970. godine na sveËanom koncertu amblemi su uruËeniHORD "Golub" iz Bjelovara, RKUD-u "Vijenac" iz Poæege, KUD-u "IvanFilipoviÊ" iz Zagreba te domaÊinu HPD-u "Tomislav" Ëije prostorije i danaskrasi. Nakon zapaæene obljetnice HPD "Tomislav" uspjeπno djeluje tepoËetkom 1971. godine sudjeluje u proslavi RadniËko-sportskih igaraSlavonije i Baranje u Novoj Gradiπki i za 100. godiπnjicu DVD-a NovaGradiπka. Druπtvo je odræalo samostalni koncert u Cerniku 18. travnja a nas-tupio je i Zvonimir PrelËec uz klavirsku pratnju Darka Mondekara. Krajemgodine odræan je samostalni koncert u Novoj Kapeli a Druπtvo je sudjelovaloi na Inicijativnoj skupπtini i obnovi HPD "Lovor" iz Nove Kapele. Od nastu-pa biljeæimo i sudjelovanje na Zborskim susretima Hrvatske 19. i 20. lipnja1971. godine. TreÊe gostovanje u Petrinji ispunio je sljedeÊi program: - B. Krnic: "Pjesma o mojoj zemlji" - A. MarkoviÊ: "Ex Slavonija" - E. Cossetto: "Maj" Za interpretaciju kompozicije "Maj" osobitu Ëestitku dirigentu VinkuSokiÊu uputio je sam autor E. Cossetto. 1972. godina u HPD-u "Tomislav" donosi stagnaciju u radu pa Druπtvosudjeluje samo na prvomajskoj akademiji u Novoj Gradiπki, otvorenjuπportske dvorane pri ©koli uËenika u privredi u Novoj Gradiπki i na otvara-nju Druπtvenog doma u CerniËkoj ©agovini (27. srpnja 1972.). Dok traje ljet-na stanka za Ëlanove Druπtva, izaslanstva "Tomislava" odlaze u Bjelovar iPoæegu kao gosti na prigodnim proslavama pjevaËkih druπtava. VI. festival pjevaËkih zborova u Zadru odræan je od 5. do 7. listopada1973. godine uz sudjelovanje dvadesetak zborova. Slavonske su zborove zas-tupali KUD "Lipa" Osijek, HKUD "Vatroslav Lisinski" Naπice, RKUD"Vijenac" iz Poæege i HPD "Tomislav" iz Cernika. Program je obuhvatio: - I. Otvorenje festivala i koncert uveËe pred Katedralom - II. Nastup "Tomislava" u atriju Hotela "Novi park" u Boriku sa sljede-Êim programom: - A. MarkoviÊ: "Ex Panonija" - I. TijardoviÊ: "Livade, πume i æita" - F. Dugan, ml.: "Jurjevska iz Dobranca" i "Uz kolo" - V. SokiÊ: "Oj, Savice" (bas, bariton, solist Nikola TerziÊ) - F. Pokaz: "Duπo moja, Maro" - III. Koncert 12 zborova u katedrali Svete Stoπije 63
  • 64. Bio je posveÊen duhovnoj glazbi domaÊih i stranih autora. Tom je prigodom "Tomislav" pjevao "Ave Maria" J. Arcadelta iz XVI. st. i zasluæio veliki pljesak publike. 7. listopada odræan je zavrπ- ni koncert u Boriku te organizi- rano razgledavanje izloæbe “Zlato i srebro Zadra” πto je Ëlanovima HPD "Tomislav" bio osobit do- æivljaj. ©to se tiËe programske, tehniËke i umjetniËke izvedbe pohvalno je o nastupima "To- mislava" pisala Slobodna Dal- macija te u svojim emisijama izvjeπtavali Radio Zagreb i Radio Beograd pa je i to bio poticaj da ustraju i dalje na odræanju re- nomea koji su stekli svojim radom. 1973. godina je vrijeme dovrπetka izgradnje i otvorenja nove πkolske zgrade u Cerniku. "Tomislav" se sprema za javni Nastup u Zadru 1973. godine nastup na toj sveËanosti. Samo- stalni koncert odræan je 29. stu- denog a prihod od prodanih ulaznica Druπtvo je namijenilo opremanju jedne uËionice u πkoli. Treba spomenuti da je 1973. godina donijela joπ ËvrπÊe povezivanje "Tomislava" i KUD- a "Tamburica" iz Starog Petrovog Sela s kojim je imao niz uspjeπnih koncerata. Brojka od 70 Ëlanova iz 1969. i 1970. godine sada se svela na oko 58 Ëlanova zbora. U posljednjih nekoliko godina dio Ëlanstva napustilo je64
  • 65. U Ninu ispred spomenika Grguru Ninskomdruπtvo zbog odlaska na πkolovanje ili na rad u inozemstvo, a neki su starijiËlanovi i umrli poput Milana MatokoviÊa, Antuna Brace KusakoviÊa i ËlanaNadzornog odbora Antuna JosipoviÊa. VI. FESTIVAL PJEVA»KIH Na godiπnjoj skupπtini 16. prosinca 1973. godine odana je poËast pre- ZBOROVA HRVATSKE Uminulim Ëlanovima (uvijek se Druπtvo na sahranama pjesmom opraπtalo od ZADRU OD 5. - 7. X 1973.svojih Ëlanova) a u obiËajnom dnevnom redu skupπtine izabrano je novo ... “Za svaku pohvalu je nastup pevaËkogrukovodstvo. Predsjednikom HPD-a "Tomislav" postao je Nikola Vuk, za zbora iz jednog malog slavonskog sela, cernika koji je svojim programom itajnika je izabran Franjo KapetaniÊ, a blagajniËku duænost Êe obavljati Fra- uspeπnim izvoenjem kompozicija kojenjo Vuk. Mirko MatkoviÊ je poslovoa, Ruæa Vuk arhivar a Ëlanovi odbora su: smo imali priliku sluπati, dao primerIvica Vuk, Melhior ©imiÊ, Branka SokiÊ, Josip Blazina, Miljenko RosiÊ, Josip mnogim veÊim gradovima sa duæomKusakoviÊ i Æeljka JeliniÊ. U umjetniËkom odboru su se naπli: dr. Milan pevaËkom tradicijom, kako treba voditi i kako treba negovati horsku muziku”.PaveliÊ, predsjednik, Vinko SokiÊ, zborovoa, Jula BukviÊ, Ivana SokiÊ, MIODRAG SIMENTIΔ,Paula BrnËiÊ, Drago MaliÊ i Franc Szabo, Ëlanovi. Zdravko Kareπin, Matija predsjednik saveza KUD Beograda»ar, Vlado SokiÊ, Ankica TerziÊ i Ivo DeviÊ izabrani su u nadzorni odbor. i generalni sekretar Saveza amatera Srbije AnalizirajuÊi rad Druπtva, skupπtina je u svoj zapisnik unijela sljedeÊe: (Radio Zagreb, II. program 18. XI 1973.)Nedvojbeno ovako opseæan i kvalitetan rad Druπtva zahtijeva i odgovarajuÊusvijest kod pjevaËa i svih Ëlanova Druπtva, marljivost i poærtvovnost svakogpjevaËa. Upravo treba jaËati tu druπtvenu svijest jer je meu veÊim brojempjevaËa bilo i onih koji, unatoË æelji da pjevaju, nisu bili dorasli umjetniËkoj 65
  • 66. razini HPD-a "Tomislav" pa su brzo otpadali. Nama je u interesu da imamo πto viπe pjevaËa, ali na viπoj umjetniËkoj razini jer to garantira i viπu razinu Druπtva uopÊe, te pruæa πansu vrijednijim rezultatima HPD-a "Tomislav". Skupπtina je izrazila zahvalnost pjevaËima i zborovoi πto je "Tomislav" doπao u sam vrh zborne glazbe u Hrvatskoj, jer, ipak ne smije se zaboraviti da je ovo Druπtvo amatersko i dolazi iz jedne male sredine. Jedna od velikih boljki Druπtva uvijek je predstavljao prostor za rad - pjevaonica, prostor za odlaganje instrumenata, arhive, kostima i sl. Mjesna zajednica Cernik dodijelila je "Tomislavu" prostorije u zgradi OpÊine Cernik, no te su prostorije kao i cijela zgrada bile u vrlo jadnom stanju. Stoga ih je trebalo obnoviti a na tom su se poslu istakli Ëlanovi i prijatelji Druπtva: Franjo Vuk, Ivica Vuk, –uro Vuk, Ivo DeviÊ, Milan BabiÊ, Vladimir Vuk, Antun Barun, Slavko SokiÊ, Ivan PetroviÊ, Tomislav JeliniÊ i Nikola Trnka. Svi su oni, veÊ prema svojoj struci, kao stolari, tapetari, elektriËari, liËioci, doprinijeli da se urede dvije prostorije - veÊa pjevaonica, te manja prostori- ja za instrumente, kostime i druge rekvizite. Sada je "Tomislav" imao daleko bolje uvjete za probe, za “πtimanje” tambura i pohranu arhiva. Kupljen je i pianino "Forster" πto je unaprijedilo rad Druπtva, koje je u svakom trenutku bilo sposobno izvesti dobar program na bilo kojoj manifestaciji. Tako je na molbu Zbora lijeËnika Hrvatske, podruænice u Novoj Gradiπki 15. veljaËe 1974. odræan koncert bez ikakve naknade, samo uz osiguran prijevoz do Nove Gradiπke i natrag u Cernik. Povodom 85. obljetnice HPD-a "Vatroslav Lisinski" i 120. obljetnice roenja Vatroslava Lisinskog 16. lipnja 1974. u Naπicama je odræana smotra pjevaËkih zborova Slavonije na kojoj sudjeluje i "Tomislav". Na inicijativu pjevaËkih druπtava pokrenuta je ideja o osnivanju Saveza pjevaËkih kul- turno-umjetniËkih druπtava Slavonije i Baranje. Utemeljen je inicijativni odbor koji je na prvom sastanku 15. rujna 1974. godine u Cerniku rasprav- ljao o djelatnosti pjevaËkih zborova i kulturno-umjetniËkih druπtava na podruËju Slavonije i Baranje. 20. listopada odræana je osnivaËka skupπtina na kojoj je prihvaÊeno i ime saveza - Savez pjevaËkih zborova i kulturno- umjetniËkih druπtava "Franjo KuhaË". Za predsjednika skupπtine Saveza izabran je prof. Frano Dragun iz Osijeka, a predsjednik Izvrπnog odbora bio je Leon Majer iz Naπica. Prve Ëetiri godine sjediπte Saveza bit Êe u Naπicama. Savez je dobio zadaÊu organiziranja smotri i praÊenja rezultata rada pjevaËk- ih druπtava. Ukupno je odræano 19 smotri: u Naπicama 1974. i 1979., u Cerniku 1975. i 1985., u Osijeku 1976., 1984. i 1986., u Poæegi 1977., 1982. i 1993. u Slavonskom Brodu 1978., 1987., 1994., u Virovitici 1980., Vukovaru 1981., Donjem Miholjcu 1983., –akovu 1988. i 1989. te u Æupanji 1990. godine.66
  • 67. Sjediπte Saveza iz Naπica Êe kasnije biti preneseno u Osijek. Smotre, πto HPD “Tomislav” sa solisticom Verom Svobodom i Tamburaπki sastav “Tamburica” iz Starog Petrovogih je organizirao Savez, imale su pozitivne rezultate na razvitak glazbenog Sela na koncertu “Slavonska veËer” 1974. godineamaterizma, na oËuvanje kakvoÊe zbornog pjevanja, na razmjenu struËnihmiπljenja i iskustava i voditelja i Ëlanova pjevaËkih druπtava. U Savezu je"Tomislav" imao znaËajnu ulogu, zastupajuÊi ovaj dio Slavonije i Hrvatske. U travnju 1974. HPD "Tomislav" je organiziralo sveËani koncert"Slavonska veËer" povodom 50. obljetnice roenja i 30. obljetnice plodnogglazbenog rada hrvatskog melografa, skladatelja i dirigenta Julija Njikoπa.Svojim je radom Njikoπ nastavio put slavnih prethodnika Franje KuhaËa,Josipa AndriÊa i Paje KolariÊa. U programu koncerta bila su samo djela slav-ljenika, a sudjelovali su Vera Svoboda, prof. Pavle Blaæek iz Osijeka, STD"Pajo KolariÊ" Osijek i HPD "Tomislav" Cernik. Dirigirali su Julije Njikoπ,Rudi ErgotiÊ i Vinko SokiÊ. U prepunoj dvorani Hrvatskog doma u Cernikusluπatelje je pozdravio Nikola Vuk, predsjednik Druπtva, potom su govoriliIvo FuriÊ, tajnik Odbora za muziËku kulturu Prosvjetnog sabora SR Hrvatskei Tito BilopavloviÊ, tajnik Zajednice za kulturu OpÊine Nova Gradiπka. NasveËanosti su bili i predstavnici RKUD-a "Vijenac" iz Poæege i HKUD"Vatroslav Lisinski" iz Naπica. CerniËka je publika srdaËno prihvatila ipljeskom nagradila sudionike ovog koncerta. 67
  • 68. 70. obljetnica HPD “Tomislav” - 1975. godina 1975. protekla je u znaku 70. obljetnice HPD-a "Tomislav", a obiljeæe-1. red (odozdo slijeva na desno): Gordana Kape-taniÊ, Branka Vuk, Katarina Vuk, Nevenka JankoviÊ, na je koncertom na kojem su izvedena djela Arcadelta, Lisinskog, Zajca,Ivana FeriÊ, Ljubica DoπliÊ, Mirko JapundæiÊ Odaka, Dugana, GrgoπeviÊa, Gotovca, TajËeviÊa, Æganca, Matza, Krnica,(tajnik), Vinko SokiÊ (zborovoa), Nikola Vuk (pred-sjednik), Marijana ©imiÊ, Mirjana KumiÊ, Fana Vrhovskog, DevËiÊa, Gobeca, Cossetta, Rakijaπa, JankoviÊa, Njikoπa i SokiÊa.KumiÊ, Ankica Trnka, Dinka ©imiÊ, Viπnja VitkoviÊ Posebno se izdvaja skladba Rudolfa Matza "U svatovima" utemeljena na nar-2. red: Æeljka JeliniÊ, Slavica TokiÊ, PavicaMatkoviÊ, Milica TokiÊ, Æeljka FeriÊ, Josipa BukviÊ, odnoj poeziji iz Slavonije, izvedena kao praizvedba. Kruna proslave bila je II.Paula BrnËiÊ, Jula BukviÊ, ©tefica Vuk, AnelkaMariÊ, Marta Praπtalo, Vera JedliËko, Branka SokiÊ, smotra pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Cerniku i Novoj Gradiπki.Mirjana RosiÊ, Mandica TusiÊ, Branka BrËiÊ Smotra se odræavala pod pokroviteljstvom Skupπtine opÊine Nova Gradiπka a3. red: Franjo KapetaniÊ, Josip KusakoviÊ, Matija»ar, Josip Blazina, Zdravko Kareπin, Franjo BukviÊ, program je prijavilo 11 pjevaËkih zborova i dva tamburaπka orkestra u revi-Nikola ©imiÊ, Zdravko SokiÊ, Luka Zec, StjepanAndraπeviÊ, –uro PetriËeviÊ, Antun Barun jalnom programu. U Cerniku nije bilo dvorane u kojoj bi se mogla odræati4. red: Melhior ©imiÊ, Emil KumiÊ, Josip BenËiÊ, takva smotra pa je odluËeno da se ona odræi u novogradiπkoj kinodvorani.Josip MariÊ, Vladimir SokiÊ, Ivica Vuk, Drago MaliÊ,Franjo Vuk, Stjepan BakuniÊ, Slobodan BoæiËkoviÊ, »etiri dana uoËi smotre neprekidno je padala kiπa pa su se uz kino moraleIvo DeviÊ postaviti cerade kako bi zborovi pod njima Ëekali svoj nastup. Prijavljeno je5. red: Ivan –uriÊ, Nikola Trnka, Florijan BrËiÊ,Mirko MatkoviÊ, Stjepan LaziÊ, Mijo SokiÊ, Tomislav bilo 740, a nastupilo 697 pjevaËa i tamburaπa. Nastupili su: KUD "Daruvar",BrËiÊ, Slavko Herceg, Franjo –uriÊ, Drago LaliÊ,Stanko KranjËec, Franjo PetranoviÊ, Æeljko CurËiÊ, KUD "Matija Gubec" Donji Miholjac, HKUD "Vatroslav Lisinski" Naπice,Æeljko KumiÊ HPD "Lipa" Osijek, GPD "Pakrac", RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod,Nisu na slici: Josipa –uriÊ, Ankica ÆivkoviÊ, BoæicaAbriÊ, Lojza PetriËeviÊ, Ruæa Vuk, Æeljko BrËiÊ, Nikola RKUD "Vijenac" Poæega, HPD "KatanËiÊ" Valpovo, OKUD "Lisinski" Vin-–uriÊ, Stjepan TrupiniÊ, Antun PetriËeviÊ, MiljenkoRosiÊ, Ivo ÆakiÊ kovci, HPD "Rodoljub" Virovitica, HPD "Tomislav" Cernik, HPD "Tamburi- ca" Staro Petrovo Selo i TO RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod. Zamoljen je novogradiπki æupnik vlË. Mirko BijeliÊ da skrati misu u 9,00 sati pa se veÊ od 9,30 svi sudionici Smotre u sveËanim odorama i s bar- jacima kreÊu iz gimnazijskog dvoriπta prema gradskom parku gdje Êe biti poloæeni vijenci kod spomenika i otpjevane himne Hej Slaveni i Lijepa naπa.68
  • 69. 69
  • 70. Zapis iz VeËernjeg lista 26.XI.1975. godine Pripremni tamburaπki orkestar iz 1976. g. s voditeljem S. BudisavljeviÊem70
  • 71. Vjernici, koji su upravo pristizali iz crkve, i svisudionici Smotre formirali su dugu povorkukroz grad sve do kinodvorane koja je za Ëasbila prepuna. Sudionicima Smotre obratili suse predsjednik SO Nova Gradiπka StjepanRelkoviÊ i predsjednik Izvrπnog odbora SavezapjevaËkih druπtava i kulturno-umjetniËkihdruπtava Slavonije i Baranje Leon Majer. PrijepoËetka programa poznati novogradiπkinaivni slikar Josip PintariÊ Puco predao jepredsjedniku HPD-a "Tomislav" velikuumjetniËku sliku (ulje) na kojoj su portretitrojice najznaËajnijih dirigenata "Tomislava"Franje KumiÊa, Dragutina BegoviÊa i Vinka SokiÊa. Joπ je jedan umjetnik, Zapis iz revije “Svijet”: “Svoj prvi korak Lutkica je naËinila u Novoj Gra-akademski slikar prof. Josip Minks uveliËao Smotru tako πto je svakom diπki. Tamo je 25. svibnja oduπevljeno uskoËila u naruËaj Dinke ©imiÊ, Ëlanice HPD “Tomislav” izdruπtvu, naπem gostu, darovao originalni crteæ - grafiku s motivima iz povi- Cernika, na velikoj proslavi Dana mladosti, 30jesti i kulture s podruËja Cernika i Nove Gradiπke. CerniËani su dobili crteæ godina slobode i 70-te obljetnice zbora “Tomislav”. Zbor-domaÊin organizirao je u Novoj Gradiπkiruπevne crkvice Svetog Leonarda. Poslije podne u Cerniku je na otvorenom veliku sveËanost i II. smotru zborova Slavonije i Baranje, na kojoj se okupilo oko 800 pjevaËa izprostoru izmeu πkole i Kulmerovog dvorca odræan revijalni koncert desetak slavonsko-baranjskih mjesta.sudionika Smotre. Gost je bio poznati glumac i Slavonac Fabijan ©ovagoviÊ Lutkicu su NovogradiπËani prozvali “naπa mala Ëupavica”, slavljenik i domaÊin, zbor “Tomislav”koji je izveo monolog iz –uke BegoviÊa a njegov je nastup popraÊen burnim obeÊao joj je topao i muzikalan dom, a Dinka, kojaovacijama publike. Zbog velikog broja sudionika i nazoËne publike bio je je u ime zbora Lutkicu preuzela oduπevljeno je rekla: ”Svijet je divan!”zatvoren i promet prema Giletincima. Sutradan je direktor PIK-a NovaGradiπka Antun ©imiÊ priredio u Rikavicama piknik za sve koji su pridonijeliuspjehu Smotre. Prigodom ove obljetnice Druπ- tvo je tiskalo Spomenicu 1905. - 1975. Predgovor za Spome- nicu napisao je Tito Bilopavlo- viÊ knjiæevnik iz Nove Gra- diπke i veliki prijatelj "Tomis- lava". O povijesti Cernika pi- sao je publicist Tomislav –uriÊ a o radu Druπtva u razdoblju od 1905. do 1975. godine Miljen- ko RosiÊ, Ëlan Upravnog odbo- ra. IzdavaË Spomenice je Hr-vatsko pjevaËko druπtvo "Tomislav", a uredili su je Tito BilopavloviÊ, VinkoSokiÊ, Tomislav –uriÊ, Miljenko RosiÊ i Nikola Vuk. TehniËki urednik bio jeTomislav PetranoviÊ Rvat, novogradiπki slikar. Lekturu i korekturu obavio je 71
  • 72. Tito BilopavloviÊ, a fotografije su prikupili Vinko SokiÊ i Boæidar Bilopav- loviÊ. Spomenicu je tiskalo GrafiËko poduzeÊe "Mirko Gembarovski" iz Nove Gradiπke. Bila je to druga spomenica u povijesti Druπtva i danas je mnogi CerniËani imaju saËuvanu u svojim domovima. Pisana je slobodnije, bez pri- tisaka i cenzure i sadræi niz podataka, dokumenata i fotografija vaænih za HPD "Tomislav". Za 70. obljetnicu uz dva glazbena programa, Druπtvo je htjelo proslaviti jubilej izdavanjem znaËke i tiskanjem Spomenice. ZnaËku je osmislio slikar Tomislav PetranoviÊ Rvat. ZnaËka ima oblik πtita sa stiliziranom lirom u sredini te sa svake strane lire po jednu lovorovu granËicu. Iznad lire je natpis HPD Tomislav, a ispod Cernik 1905. ZnaËka je tre- bala biti u plavo-bijeloj boji, povrπinski pozlaÊena. Kako je izrada ove znaËke bila skupa, Druπtvo je odustalo od narudæbe, no likovno rjeπenje znaËke rabljeno je niz godina kao amblem Druπtva. 19. prosinca 1976. godine HPD "Tomislav" uz uobiËajene nastupe i probe prireuje sveËani koncert u Ëast zasluænog Ëlana –ure Petri-Raspored koncerta povodom 70. obljetniceHPD “Tomislav” ËeviÊa (IvËanovog), tj. 70. obljetnice roenja i 50. obljetnice aktivnog rada u "Tomislavu". Ovu je obljet- nicu i program koncerta cerniËka publika prihvatila kao velik kultur- no-umjetniËki dogaaj.Dodjela priznanja –uri PetriËeviÊu, 19.XII.1976. g. Zapis iz Vjesnika od 5. sijeËnja 1977. godine72
  • 73. U 1977. godini Druπtvo je sudjelovalo na Smotri pjevaËkih druπtavaSlavonije i Baranje u Poæegi, na MuziËkom festivalu "Slavonija 77" u Poæegi,a zajedno s Verom Svobodom i "Tamburicom" iz Starog Petrovog Sela nakoncertu za radnike DIK-a "Stjepan SekuliÊ Jucko" u Novoj Gradiπki.Nastupalo se na akademijama zajedno sa πkolom u Cerniku, na ZborulijeËnika na Strmcu, pri otvorenju zdravstvene stanice u OkuËanima, kodsveËanog otvorenja asfaltirane ceste u Cerniku i Giletincima te za radneljude PIK-a "Klas" u Novoj Gradiπki. Odræan je i redovni cjeloveËernjigodiπnji koncert u Cerniku. UnatoË stalnoj fluktuaciji Ëlanstva, Druπtvo jeopstalo i uvjeæbavalo vrlo zahtjevne programe. Neki su Ëlanovi dolazili naprobe Ëak iz Zagreba. ©to je Druπtvo viπe nastupalo u javnosti, poveÊavao se ibroj njegovih Ëlanova. Financiranje Druπtva nije bilo na potrebitoj razini,naime nedostajalo je sredstava da se kupe magnetofon, gramofon i sliËne Na MuziËkom festivalu 1977. u Poæegistvari, πto je bilo normalno za neka druga Druπtva. “Tomislav” je nastupio sa slijedeÊim programom: • U naπem selu (Matz) HPD "Tomislav" bilo je sudionikom Smotre pjevaËkih zborova • Grdit Êe te nana (KoraË, VukoviÊ, BrankoviÊ)Slavonije i Baranje 28. svibnja 1978. godine u Slavonskom Brodu. U zapis- • Zapis iz Slavonije (Cossetto)niku struËnog æirija (prof. dr. Lovro ÆupanoviÊ, prof. Vladimir KranjËeviÊ iprof. Otto Neuman) Ëitamo da su jednoglasnom odlukom na RepubliËki fes-tival u Zadru upuÊeni pjevaËki zborovi RKUD "–uro Salaj" iz SlavonskogBroda i HPD "Tomislav" iz Cernika i to zbog kvalitete pjevanja i koncepcije Nastup na smotri u Slavonskom Brodu 1978.g. 73
  • 74. programa. Programski savjet RepubliËkog festivala pjevaËkih zborova Hrvatske prihva- tio je sljedeÊi "Tomislavov" program: - E. Cossetto. "Maj", - D. S. Bortjanski: "Angel vopijaπe" - M. B. Raπan: "Istri" - B. Krnic: "Pjesma o mojoj zemlji"Zapisnik sa sjednice StruËnog æirija Iste je godine Druπtvo nastupilo na Susretu pjevaËkih zborova uV. smotre pjevaËkih zborovaSlavonije i Baranje 1978. godine Petrinji, na MF "Slavonija 78" u Poæegi, na koncertima u Novigradu Dalmatinskom i u Donjem Miholjcu uz godiπnjicu njihovog druπtva. S pje- vaËkim zborom iz Petrinje 1. travnja odræan je koncert u Cerniku. Bilo je i viπe prigodnih nastupa za novogradiπka poduzeÊa i srednje πkole. Redovni godiπnji koncert odræan je 19. studenog uz nastup PZ "Matija Gubec" iz Donjeg Miholjca. U 1979. godini bilo je sedamnaest nastupa Druπtva raËunajuÊi i jedan samostalni nastup tamburaπkog orkestra. Odræani su koncerti u Novoj Gradiπki, Slobodnici, Cerniku, Poæegi, Pakracu, Starom Petrovom Selu i Staroj Gradiπki. Programi su ocijenjeni visokim ocjenama, a obuhvaÊali su djela domaÊih i stranih glazbenika. Na godiπnjem koncertu obiljeæene su godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog i J. Hatzea. Druπtvo broji 94 izvrπujuÊa i 189 podupirajuÊih Ëlanova. Pojavljuje se ideja da se pri druπtvu osnuje folklorna sekcija jer pri πkoli veÊ djeluje mali folklor, ali se kao prob- lem postavio prostor za vjeæbanje i probe.74
  • 75. HPD “Tomislav” na XI. republiËkom festivalu pjevaËkih zborova 1978. godine Te su godine kupljene nove tambure i suknje i bluze za pjevaËice.Druπtvo je donijelo svoj Pravilnik o dodjeli priznanja aktivnim Ëlanovima. PjevaËki zbor i tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" 1980. godinegostuju kod OKUD-a "Treπnjevka" u Zagrebu i pritom daju cjeloveËernjikoncert u dvorani Kazaliπta "Treπnjevka". Prigodom obiljeæavanja 75. obljetnice æivota i 50. obljetnice plodnogknjiæevnog rada akademika Dragutina TadijanoviÊa 25. listopada 1980.godine u Spomen-domu "–uro Salaj" u Slavonskom Brodu odræana je sve-Ëana akademija "Dugo u noÊ, u zimsku bijelu noÊ". Program se sastojao odrecitala i pjesama na tekstove D. TadijanoviÊa, a izbor je naËinio Nedjeljko 75
  • 76. MihanoviÊ dok je za izbor skladbi bio zaduæen Lovro ÆupanoviÊ. Redatelj priredbe bio je Petar Kekez, glazbena pratnja na klaviru Darko Mondekar. U pro- gramu su sudjelovali Zlatko CrnkoviÊ i Mato ErgoviÊ, (glumci), Lada Kos, Vladimir Ruæjak, Nada SubotiÊ, Miroslav Zupanc, pjevaËki zbor RKUD "–uro Salaj" i HPD "Tomislav" iz Cernika. PjevaËi iz Cernika za tu su prigodu izveli skladbu "Jelena veze" BrankaProgram koncerta odræanog u Druπtvenom domu“Treπnjevka” u Zagrebu 22. oæujka 1980. godine Rakijaπa prema poznatoj pjesmi D. TadijanoviÊa. 25. veljaËe 1980. Ëlanovi HPD-a "Tomislav" odlaze u posjet Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagreb gdje su bili nazoËni izvedbi opere Nikola ©ubiÊ Zrinski. Mnogima je ovo bio prvi susret s HNK - om. 15. oæujka 1980. na izbornoj skupπtini donesena su Pravila o dodjeli priznanja Ëlanovima Druπtva. Duænost predsjednika Druπtva tada je preuzeo Nikola Vuk, za dopredsjednika izabran je Nikola Trnka, za tajnika Miljenko RosiÊ a blagajniËku duænost preuzima Franjo Vuk. Prvoga lipnja iste godine "Tomislav" je sudionik Sedme smotre pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje koja je odræana u Virovitici i posveÊena 100. obljetnici HPD-a "Rodobljub". "Tomislav" je izveo sljedeÊi program:Darko Mondekar, Zvonimir PrelËec i Vinko SokiÊ - Kirigin: "Mi smo poput zemlje" - Jasquin De Pres: "Et in carnatus est" - Rakijaπ: "Jelena veze" (praizvedba) - Kaplan: "Pjesma sijaËa"76
  • 77. Za 75. obljetnicu HPD-a"Tomislav" nabavljeni su kompletislavonskih noπnja za tamburaπkiorkestar tako da je uz kvalitetnosviranje orkestar dobio i ljepπuvizualnu sliku na pozornici. 75. obljetnicu rada HPD"Tomislav" obiljeæilo je 20. i 21.studenog 1980. godine koncertimau Cerniku i Novoj Gradiπki. Kaogosti CerniËanima pristigli suËlanovi KUD-a "Stiv Naumov" izBitole u SR Makedoniji. Tada je toDruπtvo bilo jedno od najkvalitet-nijih druπtava u Makedoniji. Na Povodom 75. obljetnice HPD “Tomislav” u Cerniku jeprogramu su bili domaÊi i strani autori a program je bio sastavljen od tri gostovalo KUD “Stiv Naumov” iz Bitoledijela. Prvi i treÊi dio izveli su pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar"Tomislava" a drugi dio KUD "Stiv Naumov". Drugi dan CerniËani, uvijekgostoljubivi domaÊini, upoznali su goste s ljepotama Slavonije organiziravπiizlet u –akovo i Kutjevo. 77
  • 78. Nakon πto su ova dva druπtva uspostavila prijateljske veze, uzvratni koncert "Tomislav" je odræao 1., 2. i 3. listopa- da 1981. u Bitoli. U novosagraenom spomen-domu u Bitoli, CerniËani su izazvali velik interes makedonske publike koja je velikim pljeskom pozdravila pjevaËe, tamburaπe i folklor. Tom je prigodom domaÊin organizirao izlete na Ohrid, Sveti Stefan i Prespansko jezero πto je CerniËanima ostalo u nezab- oravnoj uspomeni. U Bitolskom vesniku od 21. listopada 1981. godine Nikola Hristovski pod naslovom Amateri za primjer konstatira: "Tomislav", gost iz Cernika, pokazao je solidnu vokalnu tehniku, golemu korsku disciplinu i inter- pretaciju koja bijaπe na najviπem nivou pri izvedbi skladbi obraenih na narodnom slavonskom melosu. Dirigent Vinko SokiÊ s velikom umjeπnoπÊu izvrπio je izbor repertoara koris- teÊi golemu ljubav, kao i muzikalnost svojih sugraana iz Cernika i Nove Gradiπke. To je zdrav ansambl πto se moæe prezentirati u cijeloj Jugoslaviji. (slobodan prijevod s make- donskog jezika). U 1981. godini "Tomislav" ima nastup u Vukovaru na VIII. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje (13. svib- nja). Tom prigodom Ëlanovi su obiπli poznato arheoloπko nalaziπte VuËedol (Vukovarska golubica). 11. lipnja Druπtvo je uspjeπno nastupilo na MF "Slavonija 81." u Poæegi. 27. veljaËe 1982. na poziv OKUD "Treπnjevka" iz Zagreba, s dirigentom Zvonimirom PrelËecom, inaËe suradnikom "Tomislava", Druπtvo je nastupilo u Zagrebu. 8. svibnja u Cerniku je odræan uzvratni susret ovih dvaju druπtava. 20. oæujka "Tomislav" daje cjeloveËernji koncert u Petrinji a domaÊin je RKUD "A. Turkulin". 27. travnja izveden je kon- cert u Novoj Gradiπki a 12. lipnja "Tomislav" sudjeluje na IX. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Poæegi.78
  • 79. 8. svibnja 1982. godine umroje predsjednik Druπtva Nikola Vuk.»lanovi pjevaËkog zbora u sve-Ëanim su odorama dræali poËasnustraæu uz odar, a Ëlanovi tambu-raπkog orkestra obuËeni u narodnenoπnje nosili su vijence u pogreb-noj povorci. Prigodom sahranepjevaËki zbor mu je otpjevao nad-grobnu pjesmu i tako se dostojnooprostio sa svojim dugogodiπnjimzasluænim Ëlanom. Druπtvo se marljivo pripre-malo za obiljeæavanje 150. godiπ-njice roenja Ivana pl. Zajca, jednog od najveÊih hrvatskih skladatelja. Darko Mondekar, Nevenka PetkoviÊ-Sobjeslavski i Zvonimir PrelËec na gostovanju u CernikuSrediπnje su se proslave obavljale u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a "Tomislav" setom jubileju pridruæio koncertom 12. prosinca 1982. g. u prepunoj dvoraniHrvatskog doma u Cerniku. Uvodnu rijeË o æivotu i djelu I. pl. Zajca izrekaoje Miljenko RosiÊ, tajnik Druπtva, a pjevaËki zbor otpjevao je zborskeskladbe, solo popijevke i duete, dok su tamburaπi izveli za njih prireeneorkestralne skladbe. U tom su programu sudjelovali: Nevenka PetkoviÊ -Sobjeslavski, sopranistica i solistica Kazaliπta "Komedija" iz Zagreba,Zvonimir PrelËec, tenor i solist Opere Hrvatskog narodnog kazaliπta uZagrebu, mjeπoviti pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" uzklavirsku pratnju prof. Darka Mondekara iz HNK-a, uz dirigentsku palicuVinka SokiÊa. 79
  • 80. Zapis iz NG novina od 17.XII. 1982. godineProgram koncerta povodom 150. obljetnice roenja Na sveËanoj skupπtini RKUD "–uro Salaj" iz Slavonskog Broda 8. pros-Ivana Zajca inca 1982. prigodom 10. obljetnice rada toga druπtva "Tomislavu" je dodije- ljena diploma za stvaralaËki doprinos u desetgodiπnjem razvoju i kulturno- umjetniËkom djelovanju druπtva. RKUD "–uro Salaj" bilo je u samom vrhu zbornog pjevanja u Hrvatskoj. Uz redoviti rad i uobiËajene nastupe, biljeæimo samo one najznaËajnije koji Êe Ëitatelju dati sliku o djelatnosti i znaËaju HPD-a "Tomislav". Tako je Druπtvo na poziv KUD-a "MiÊo ©urlan" iz Bosanskog Novog 5. lipnja 1982. godine gostovalo na Susretu zborova i 22. listopada imalo koncert u Reπetarima. Uzvratni susret pjevaËa iz Bosanskog Novog dogodio se 12. stu- denog 1983. u Cerniku. Joπ su odræani samostalni koncerti 5. veljaËe u Cerniku, 26. veljaËe u Novoj Gradiπki, 25. svibnja u VoÊinu, a 18. lipnja Druπtvo je sudionik X. smotre pjevaËkih druπtava Slavonije i Baranje u Donjem Miholjcu. I tamburaπki orkestar 18. prosinca nastupa na I. smotri tamburaπkih orkestara i malih sastava Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu. Godiπnja izborna skupπtina Druπtva odræana je 3. veljaËe 1983. godine. Za predsjednika je izabran Nikola Trnka, za tajnika Miljenko RosiÊ, a blagaj- nikom je postao Dragutin LaliÊ. Predsjednik Nadzornog odbora bio je Josip KusakoviÊ, ArtistiËkog odbora Vinko SokiÊ, a Suda Ëasti Feliks KovaËeviÊ.80
  • 81. Na sjednici Upravnog odbora 17. veljaËe donesena je odluka o izradi Uprava HPD “Tomislav” 1983-1987. godinepraktikabala u pjevaonici πto bi rijeπilo problem malog prostora i velikog 1. red (odozdo slijeva na desno): Zlatko SokiÊ - diri- gent, korepetitor pripremnog TO, Miljenko RosiÊ -broja potrebnih stolica, poveÊala bi se kvaliteta proba jer bi svaki pjevaË tajnik, Ljubica JedliËko - blagajnik, Nikola Trnka -dobro vidio dirigenta. Mjesna zajednica Cernik dala je potreban materijal, predsjednik, Æeljka TrusiÊ, Ivica Vuk, Vinko SokiÊ - dirigentDIK "Stjepan SekuliÊ" i DI "Slavonijaradinost" ustupili su bez naknade 2. red: Vilko –uriÊ, Drago MaliÊ, Ivica Ograjπek,spuæve i tapetarske tkanine. Posao su vodili Nikola Trnka, Franjo i –uro Vuk Josip SokiÊ, Andrija LaziÊ, Dragutin JankoviÊ, Franjo Vuk i –uro Vuk.a njima su pomagali svi muπki Ëlanovi zbora, svatko prema svojim sposob-nostima. Kako nije bilo nikakvih radnih prostorija za ovaj posao, sve se radi-lo u dvoriπtu Nikole Trnke, predsjednika Druπtva. Bliæila se i 80. obljetnica HPD-a "Tomislav" i trebalo je priskrbitidodatna financijska sredstva. VeÊina Ëlanova prihvatila je prijedlog IviceOgrajπeka da se u jesen odræi zabava na kojoj bi se posluæivali domaÊi slavon-ski i cerniËki specijaliteti. Zabava je nazvana "CerniËki krmokolj" i prvi putje odræana 29. listopada 1983. godine. Danas je postala tradicionalna cerniË-ka zabava za koju se ulaznice razgrabe i mjesec dana unaprijed. Dvorana seuredi tako da daje ugoaj starine, to je mala izloæba etnografskih predmetacerniËkog kraja, a tamburice, Êupteti (kolaËi), krvavice, slavonske ljutekobasice, i sarma dræe goste do jutarnjih sati. Do sada je odræano 20 takvihzabava koje su Druπtvu donosile znatne prihode. Sve poslove, od klanja svin-ja do serviranja veËere, obavljaju sami Ëlanovi pokazujuÊi tako svoju slogu,zajedniπtvo i ljubav prema Druπtvu. 81
  • 82. VeÊ 1984. godine Druπtvo se poËelo pripremati za 80. obljetnicu utemeljenja i rada. Obnovljene su i ureene prostorije, nabavljene police za tambure, a æenski je zbor dobio nove haljine. Ostvareni su sljedeÊi nastupi: 21. travnja na 125. obljetnici O© "Matija Gubec", 19. svibnja cjeloveËernji koncert u Cerniku, 23. travnja nastup na sveËanoj skupπtini OpÊine Nova Gradiπka, 9. lipnja sudjelovanje na XI. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Osijeku, 15. lipnja cjeloveËernji koncert u Novoj Gradiπki. 23. prosinca "Tomislav" je zapala duænost da bude domaÊin i organizator II. smotre tamburaπkih orkestara i malih sastava u Novoj Gradiπki. Tom je prigodom nastupilo pet tamburaπkih orkestara: RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod, KUD "Maksim Gorki" Borovo, KUD "Tamburica" Staro Petrovo Selo, STD "Pajo KolariÊ" Osijek i HPD "Tomislav". Od malih sasta- va sudjelovali su KUD "Matija Gubec" Slavonski Kobaπ, TD "Slavonske lole" Semeljci, TS "–eram" Slavonski Brod, RKUD Nova Gradiπka, KUD "Tamburica" Staro Petrovo Selo i HKUD "Lisinski" iz Naπica.82
  • 83. 1985. godina proglaπena je Evropskom godinom glazbe. Sav kulturni Pripremni tamburaπki orkestar HPD “Tomislav” 1985. godinesvijet obiljeæio je ovu godinu obljetnicama G. F. Handla, J. S. Bacha i D. 1. red (odozdo slijeva na desno): Ivica DujiÊ, SenkaScarlattia pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Za HPD "Tomislav" GaπparoviÊ, Valentina OrdaniÊ, Mihaela Trtanj,Evropska godina glazbe takoer je bila znaËajna jer se obiljeæavala 80. Leon KovaËeviÊ, Damir MatkoviÊ, Andrijana LaziÊ, Branka TerziÊ, Marijana JeliniÊ, Mihaela LaziÊ,obljetnica utemeljenja i rada Druπtva. Pripremao se osobit program koji Kristina JedliËkodonosimo u cijelosti: 2. red: Tomo SvijeÊnjak, Marijana SokiÊ, Sanja SokiÊ, Ivana ÆakiÊ, Blaæenka TrupiniÊ, Marija DujiÊ, 1. Mjeπoviti PZ a capella: J. Kaplan: "Pjesma rodnog kraja", J. S. Bach: "Kom Renata TomlinoviÊ, ©tefica BukviÊ, Zlatko SokiÊ (dirigent)Suzer Tod", F. Dugan: "Molitva, V. ©poljariÊ: "ÆetelaËka", V. Æganec: "Protuletje 3. red: Zoran ÆivkoviÊ, Igor Ograjπek, Sandra Vuk,nam dohaja", M. TajËeviÊ: "Sadila Tinka bosilok", S. MihalËiÊ: "Roæa na vrtu" i Gordana JeliniÊ, Tanja KurjakoviÊ, Mirela Vuk, Gordana BabiÊ, Katarina OrdaniÊ, Ante ButkoviÊJ. Gotovac: "Nove brazde" 2. Pripremni pionirski tamburaπki orkestar: B. Krnic: "Pioniri stupaju",R. BrdariÊ: "©roteπ" i "Lijepa Janja" 3. Veliki omladinski tamburaπki orkestar: Zajc-StojanoviÊ: "NoÊnistraæari", P. Maseagni - RaljuπiÊ: "Intermezzo" iz opere Cavalleria Rusticana,J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi", J. AndriÊ: "Kolo na raskrπÊu". 4. PjevaËki zbor uz pratnju tamburaπkog orkestra: M. GavriloviÊ: "Voljenigrade", F. VidoπiÊ: "Slavonski scherzo", J. Gotovac: "Zavrπno kolo" iz opere Ero sonoga svijeta. S ovim je programom 13. travnja 1985. g. pred ispunjenom dvoranom uCerniku, a pod ravnanjem Vinka SokiÊa i korepetitora Zlatka SokiÊa 83
  • 84. Tekst Tomislava –uriÊa u Ëasopisu Matice iseljenika Hrvatske84
  • 85. (pripremni TO) odræan koncert koji je publika burno pozdravila i nagradiladugotrajnim pljeskom. Poseban gost ovog koncerta bio je J. Kaplan, profe-sor i glazbeni pedagog iz Lovrana, koji je za ovu prigodu skladao kompozici-ju "Pjesma rodnoga kraja" (praizvedba). Po zavrπetku koncerta on Êe reÊi:"Vaπ program i odliËna izvedba cijelog programa prelazi realne moguÊnostijednoga maloga mjesta kao πto je Cernik i moæete biti veoma ponosnipostignutim uspjehom. Ono πto sam posebno doæivio jest veliko zajedniπtvo;puna dvorana publike i vi izvoaËi bili ste jedno - kao jedna velika obitelj." Noni Æunec, predstavnik Prosvjetnog sabora SRH, Ëlanovima pjevaËkogzbora uruËio je diplome kao znak priznanja za dugogodiπnji rad iunapreenje glazbene kulture uopÊe. Tom je prigodom ovaj pjevaËki umjet-nik rekao: "Ovome veËeras tako vrijednom i lijepom nije potrebno i nema seπto dodati." Na sveËanoj sjednici skupπtine HPD-a "Tomislav" 13. travnja donesenaje Odluka o proglaπenju poËasnim Ëlanom dirigenta Vinka SokiÊa povodom80. obljetnice druπtva i 35. godiπnjice njegovog neprekidnog struËnogvoenja Druπtva, a u znak zahvalnosti za postignute izvanredne rezultate uradu te za posebno angaæiranje, kvalitetno uzdizanje i unapreenje ugledaDruπtva (Ëlanak 1.). Vrhunac obiljeæavanja Evropske godine glazbe bijaπe Smotra pjevaËkihzborova Slavonije i Baranje u Cerniku i Novoj Gradiπki 28. travnja 1985.godine. Za tu je Smotru "Tomislav" pripremio skladbe sa spomenutogsveËanog koncerta od 13. travnja. Smotra je bila posveÊena 80. obljetniciHPD-a "Tomislav" i 150. godiπnjici roenja Franje KuhaËa. Nastupila su sli-jedeÊa druπtva: RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod, HKUD "Lisinski"Naπice, RKUD "Vijenac" Poæega, HPD "Lipa" Osijek, KUD "Sklad" –akovo,CUO "BraÊa Ribar" Osijek, KUD "Matija Gubec" Donji Miholjac, KUD "IvoLola Ribar" Orahovica, HPD "Rodoljub" Virovitica i HPD "Tomislav"Cernik. Sluæbeni dio Smotre odvijao se u Domu kulture u Novoj Gradiπki jerse dvorana u Cerniku upravo obnavljala, a revijalni dio izveden je u Cerniku.Konferansu na Smotri vodio je poznati televizijski voditelj iz Zagreba OliverMlakar. StruËni æiri Smotre u kojem su bili Igor Gjadrov, predsjednik, prof.Branko Rakijaπ i Ivo FuriÊ, Ëlanovi, svi iz Zagreba, odredio je da program"Tomislava" kao najbolji zasluæuje da bude, barem kao gostujuÊi, izveden naFestivalu pjevaËkih zborova Hrvatske u Zadru. Prigodom 100. obljetnice Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva Cernik 18.kolovoza 1985. "Tomislav" je dao reprizu sveËanog koncerta koji je bionamijenjen svima onima koji nisu uspjeli biti nazoËni sveËanoj premijeri 13.travnja. U 1985. godini Druπtvo je joπ nastupalo na OpÊinskoj smotriamaterskih dostignuÊa, a tamburaπki orkestar na Smotri tamburaπkih 85
  • 86. Omladinski tamburaπki orkestarHPD “Tomislav” 1985. godine orkestara i malih sastava u Naπicama. Druπtvo je dalo hvalevrijedan dopri-1. red (odozdo slijeva na desno): Miroslav LaziÊ, nos u razvoju i njegovanju zborske i tamburaπke glazbe te se, premda dolaziMirta TrusiÊ, Sanja SmiljaniÊ, Boæena TerziÊ, DarijaLaziÊ, Danijela JeliniÊ, Martina FrancetiÊ, Anita Vuk, iz maloga mjesta, nametnulo svojim radom, nastupima i kvalitetom doTomislav MariÊ republiËkog znaËaja i time u medijima skrenulo pozornost na sebe. Zasluge,2. red: Vesna SokiÊ, Mirna JankoviÊ, Mirela SokiÊ,–urica TerziÊ, Gordana BukviÊ, Karmela JankoviÊ, naravno, pripadaju agilnim Ëlanovima, dirigentu i rukovodstvu Druπtva.Sanja BabiÊ, Mirela TomlinoviÊ, Ivana BakuniÊ,Vinko SokiÊ (dirigent) 14. lipnja u Osijeku 1985. g. je umro dugogodiπnji tajnik HPD-a3. red: Renato JeliniÊ, Vilko –uriÊ, Stjepan –uriÊ, "Tomislav", umirovljeni uËitelj cerniËke πkole, g. Zlatko Prelovπek.Silvio LaziÊ, Ante TerziÊ, Drago PaureviÊ, KrunoTrupiniÊ Izaslanstvo Druπtva uputilo se u Osijek na pogreb gdje se nad otvorenim grobom toplim rijeËima oprostilo od bivπega Ëlana. 1986. godina proglaπena je Godinom mira i Godinom mladih. HPD "Tomislav" okupljalo je i velik broj mladih Ëlanova meu pjevaËima i tam- buraπima. Stoga je uz Dan osloboenja komune Nova Gradiπka 19. travnja 1986. godine odræan koncert na kojem su mladi bili nositelji programa. U prvom su dijelu koncerta izvedene kompozicije: - R. Rajter: "Za mir" - M. GavriloviÊ: "Voljeni grade", - J. Njikoπ: "Diva Marica æito doæela", - T. VidoπiÊ: "©kripi eram", - Zuber-JadroπiÊ: "KuÊice stara" i "Kad noÊca se spusti".86
  • 87. Nastupili su mjeπoviti PZ, tamburaπki omladinski orkestar i pionirskipripremni zbor pod ravnanjem V. SokiÊa. U nastavku programa pionirskipripremni zbor izveo je Bachovu "Ah, πto volim" i Mozartovu "Uspavanku".U drugom dijelu pripremni pionirski tamburaπki orkestar svira sljedeÊeskladbe: - »ajkovski: "Valcer iz baleta Trnoruæica" - FeriÊ: "Posavski drmeπ", - Mravec: "Jesenski zvonËeki", a s malim pjevaËkim zborom joπ i oveskladbe: R. Brdari: "Lipa Janja", M. FeriÊ: "Biljana platno beleπe" i StamaÊ-BradiÊ: "Maestral". Dirigent je bio mladi korepetitor Zlatko SokiÊ. On je odiskusnijih Ëlanova tamburaπkog orkestra formirao tamburaπki slobodni sas-tav koji se na ovom koncertu, u treÊem dijelu, predstavio starogradskimpjesmama i romansama. PjevaËi su bili Ivica Ograjπek i Zdravko SokiÊ teskupina mladih Ëlanica "Tomislava" (Karmela, Danijela, Martina, Ivana,Mirta, Nela i –ura). U Ëetvrtom su dijelu koncerta nastupili Ëlanovi om-ladinskog tamburaπkog orkestra. Izveli su kompozicije: - J. AndriÊ: "Jasnino kolo", - J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi" i - S. RadosavljeviÊ: "ZaviËajna". Potom je nastupio mjeπoviti pjevaËki zbori omladinski tamburaπki orkestar s ovim toËkama: - Emil Cossetto: "Leti, pjesmo", - J. Njikoπ: "Prid zoru je lipo milovanje" i - J. Gotovac: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s onoga svijeta. Nastup na smotri u Osijeku 1986. godine Dirigirao je Vinko SokiÊ. Tijekom programa zasluæni su Ëlanovi primilidruπtvena priznanja (Zrinka JeliniÊ za deset godina aktivnog pjevanja,Gordana BukviÊ i Tomislav MariÊ za pet godina sviranja u tamburaπkomorkestru). Rukovodstvu Druπtva, koje je uspjeπno na svojim pleÊima iznijelo svezadaÊe uz 80. obljetnicu i brojne nastupe izreËena je velika zahvala naizvjeπtajno-izbornoj skupπtini 21. veljaËe 1987. godine. Skupπtina je izabralanovo rukovodstvo u koje su uπli Dragutin JankoviÊ (predsjednik), IvicaOgrajπek (dopredsjednik), Ljubica JedliËko (blagajnica), Luka Zec i –uroVuk (arhivari), Mato BileπiÊ, Dragica AndraπeviÊ, Mijo SokiÊ, Nikola Trnka,Ante ButkoviÊ, Zdravko SokiÊ i Vilko –uriÊ (Ëlanovi). Za tajnika je ponovnoizabran Miljenko RosiÊ. U Nadzorni odbor uπli su Mira KumiÊ (predsjedni-ca), Andrija LaziÊ i Vlado SokiÊ (Ëlanovi). ArtistiËki odbor Ëinili su VinkoSokiÊ (predsjednik), Josip KusakoviÊ i Drago MaliÊ (Ëlanovi). Za Ëlanove 87
  • 88. suda Ëasti Skupπtina je imenovala Emila –uriÊa za predsjednika, Ivu –uriÊa i Stanka KranjËeca za Ëlanove. 1987. godina ostala je u sjeÊanju Ëlanovima "Tomislava" po dvama kon- certima: u Jelsi na otoku Hvaru i u ©empasu u Republici Sloveniji. Prvi se koncert odræao 1. svibnja 1987. godine u turistiËkom mjestu Jelsi u suradnji s KUD-om “Δiro Gamulin” iz Jelse. Brojnoj domaÊoj publici pridruæio se i veÊi broj stranih turista koji su, nakon koncerta u dvorani hotela, traæili glazbenu kasetu izvedenih pjesama, ali na svoju æalost Druπtvo nije imalo takav promotivni materijal. Program je bio raznolik: mjeπoviti pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar izvodili su zborske skladbe a capela, koncertne orkestralne skladbe i zborsko-instrumentalne obrade i kompozicije. Pod dirigentskom palicom Vinka SokiÊa mjeπoviti je zbor otpjevao: - E. Cossetto: "Maj" - V. Æganec: "Protuletje nam dohaja" - R. Matz: "U svatovima" - F. Pokaz: "Duπo moja" a Tamburaπki orkestar izveo je sljedeÊe kompozicije: - J. AndriÊ: "Kolo na raskrπÊu"Program nastupa HPD “Tomislav” na XIII. smotripjevaËkih zborova u Osijeku 1986. godine - V. G. Broæ: "U posavskoj πumi - D. Hruza: "Savski valovi" - J. AndriÊ: "Jasnino kolo". Potom su pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar oduπevili nazoËnu pub- liku zborsko-instrumentalnim stilizacijama E. Cossetta: "Moja diridika", "Tri jetrve", "Slavonska poskoËica", "Zdravi bili ded i baka" i "©okaËka pisma i kolo". Nakon toga izvedene su joπ i kompozicije: - Srabec-Farkaπ: "Dalmatinski πajkaπ" (TO), - Gotovac-Bach: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s onoga svijeta (MPZ i TO) - Alfi Kabiljo: "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuzikla Jalta, Jalta, rado pjevana i sluπana kompozicija koju je za tamburaπki orkestar priredio Vinko SokiÊ. Istim se programom Druπtvo predstavilo i na turneji Cernik-Zagreb- Ljubljana- Postojna- Nova Gorica. Koncert u ©empasu odræan je 26. lipnja na inicijativu gospoe Æeljke TrusiÊ iz Nove Gradiπke i predstavnice KUD-a "Lipa" u slovenskom mjestu ©empasu. Pruæila se prilika da Ëlanovi Druπtva posjete i Postojnu te su tom prigodom u πpiljskoj dvorani otpjevali nekoliko pjesama πto je oduπevilo nazoËne posjetitelje jer je u πpilji vladala izvrsna akustika. Od nastupa u 1987. godini spominjemo sudjelovanje na XIV. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu. Smotra je88
  • 89. odræana 23. svibnja, a svojim programom i nastupom HPD "Tomislav" bivazapaæeno. Za nastup odabrane su sljedeÊe toËke: - J. Kaplan: "Stope u kamenu", - V. Æganec: "Protuletje" - Handl-Gallus-Petetin: "Ecce quommodo" - R. Matz: "U svatovima" Ocjena struËnog æirija za ovaj nastup je glasila: "OËito da snaæno vole idoæivljavaju pjesmu, spontani su, gradiraju osjete i radost. U dionicama pro-porcionalni." Po obiËaju krajem godine odræan je i cjeloveËernji koncert u Cerniku itradicionalna zabava CerniËki krmokolj. U 1988. godini prigodnim koncertima Druπtvo obiljeæava 100. obljet-nicu roenja Krste Odaka i 70. obljetnicu roenja Emila Cossetta. Tim jeobljetnicama podreen i izbor programa za Regionalnu smotru pjevaËkihzborova Slavonije i Baranje u –akovu, na kojoj je Druπtvo pohvaljeno zaprigodno odabrani program. 18. lipnja 1988. godine u Cerniku je upriliËen koncert koji se sastojao odtri dijela: zborske skladbe a capela, orkestralne skladbe i skladbe izvedene naregionalnim festivalima. Nastupili su mjeπoviti zbor, muπki zbor, solisti, ma-li pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar. Program se sastojao od ovih toËaka: - E. Cossetto: "Maj" - M. Haydn: "Tenebrae factae sunt" - M. AsiÊ: "Blagoslovljena ova zemlja" - K. Odak: "Æetva" - V. Mirk: "Kolo", a nastupili su zbor, solisti i tamburaπki orkestar.Tamburaπi su odsvirali tri kompozicije: - D. Hruza: "Veselo srce", - I. L. Kalinski- Æ. BradiÊ: "Mladost" - V.G. Broæ: "U posavskoj πumi" - J. Strauss: "Radetzki marπ" Mali su pjevaËi odabrali pjesme "Zdruæena slova", "Mrav" i "PriËao midjeda moj", a u izvedbi pomagao im je solist Ivica Ograjπek uz pratnju tam-buraπkog orkestra. Meu festivalskim skladbama odabrane su: - A. MarkoviÊ: "Ex Slavonija", solist Z. PetriÊ - S. VukosavljeviÊ: "Fijakerist", solist Z. SokiÊ, - N. Kalodjera: "Mi smo deËki", muπki zbor. Koncert je zavrπen popularnim "Svatovcem" S. JankoviÊa u izvedbi pje-vaËkog zbora, tamburaπkog orkestra i solista I. Ograjπeka. 89
  • 90. Na ovom su koncertu dodijeljena i druπtvena priznanja zasluænim Ëlanovima. Stanko KranjËec i Drago MaliÊ dobili su zlatnu znaËku za 40. god- ina pjevaËkog staæa, Antun PetriËeviÊ, srebrnu znaËku za trideset godina, Ivan SokiÊ (DobriÊ) grb Druπtva za deset godina te Ante ButkoviÊ, Martina FrancetiÊ, Gordana JeliniÊ, Miroslav LaziÊ, Silvijo LaziÊ, Igor Ograjπek, Katarina OrdaniÊ, Dragan PaureviÊ, Mirela Vuk, Renata TomlinoviÊ, Ivana ÆakiÊ i Zoran ÆivkoviÊ diplome za pet godina staæa u tamburaπkom orkestru. HPD "Tomislav" uvijek je bilo spremno nastupati u nekom programu ili odræati samostalni koncert za humanitarne namjene i tako pomagati druga druπtva, organizacije i ustanove, ne samo u Cerniku, nego i na πirem podruËju. Tako je na poticaj druπtva 13. studenog 1988. godine odræan sveËani koncert duhovne glazbe u prepunoj crkvi Sv. Petra u Cerniku uz svesrdnu pomoÊ cerniËkih franjevaca. Sav prihod od ulaznica bio je nami- jenjen obnovi cerniËke crkve. O tome koncertu pisao je Vjenceslav JanjiÊ, gvardijan cerniËkog franjevaËkog samostana, pod naslovom "To joπ Cernik doæivio nije". "Kao goπÊe ovoga koncerta nastupile su s. Cecilija Pleπa, me- zzosopran i s. Imakulata Malinka, orguljaπica, obje iz Zagreba. Povijesno i oblikovno program je bio raznolik pa su se u rasponu od 4 stoljeÊa nizalaImakulata Malinka (orgulje)i Cecilija Pleπa (mezzosopran) glazbena djela ponajbolje zborske duhovne glazbe: Gallusa, Bethovena, Hajdna, Lisinskog, Zajca, Dugana, AsiÊa, te solistiËke dionice orguljaπkih skladbi domaÊih i stranih autora sve do djela za tamburaπki orkestar: Kolba, Bazzotija, Yeseta, Dugana i Vile. Bio je to veliËanstven dogaaj i rijetka umjetniËka priredba za Ëitav ovaj dio Slavonije. Koncertom je suvereno i uspjeπno dirigi- rao dugogodiπnji umjetniËki voditelj i dirigent gospodin Vinko SokiÊ. Mjeπoviti je zbor marljivim radom ovladao zahtjevnim zborskim partiturama a capella stila, a sonornoπÊu pjevanja i puninom zvuka oduπevio brojnu publiku koja ga je burnim pljeskom nagraivala iz pjesme u pjesmu. Veliko osvjeæenje i nepodijeljenu radost izvoaËa i publike unijele su u program svojim solistiËkim nastupom za glas i orgul- je Ëasne sestre Cecilija i Imakulata izvodeÊi djela J. S. Bacha, Dvoræaka, Lisinskog, VidakoviÊa, Engel- hardta... Ugodno su iznenadili mladi i djeËji tambu- raπki orkestar, a koncert je zavrπio naπom poznatom boæiÊnom pjesmom "Svim na zemlji mir veselje" tako πto je dirigent pozvao publiku da aktivno sudjeluje u pjevanju. Ovom apoteozom mira zavrπio je veliËan-90
  • 91. Koncert duhovne glazbe u Cerniku 1988. godine uz sudjelovanje s. Imakulate Malinka i s. Cecilije Pleπa (COLLEGIUM PRO MUSICA SACRA) 91
  • 92. stveni koncert duhovne glazbe, a gromoglasni pljesak publike bila je velika nagrada Ëlanovima i dirigentu HPD-a "Tomislav" ". Na Izvanrednoj skupπtini Saveza pjevaËkih i kulturno-umjetniËkih druπtava Slavonije i Baranje odræanoj 24. rujna 1988. godine u Osijeku "Tomislavu" je ukazano veliko povjerenje i priznanje. Nakon pismene ostavke predsjednika Saveza Zvonka BrdariÊa, traæio se prijedlog za novog predsjednika. Predloæen je Miljenko RosiÊ iz Cernika, Ëovjek sa velikim amaterskim iskustvom koji Êe sigurno znati uspjeπno voditi ovaj savez. Prijedlog je jednoglasno usvojen. (citat iz zapisnika sa Skupπtine). Druπtvo je uspostavilo prijateljske kontakte s RKUD "Kristal" iz Æupanje koje je 17. prosinca bilo naπ gost. Ovo je bio prvi koncert u novo- ureenom Hrvatskom domu Ëijom je adaptacijom dobiven veliki prostor za rad Druπtva. Ove je godine prvi puta primijenjen Ëlanak 9. Pravilnika o dod- jeli priznanja aktivnim Ëlanovima Druπtva. Tim je Ëlankom propisano da se prigodom vjenËanja aktivnim Ëlanovima Druπtva a koji imaju najmanje jednu godinu staæa daruje prigodan dar, a na samom vjenËanju mjeπoviti zbor ili tamburaπki orkestar svojim nastupom uveliËavaju sam Ëin vjenËan- ja, obiËno u crkvi. Ta je Ëast pripala prvim mladencima Mariji MaπiÊ i Draæenu ©tefanoviÊu.Program koncerta duhovne glazbe 13. XI. 1988. g. HPD “Tomislav” na vjenËanju Marije MaπiÊ i Draæena ©tefanoviÊa 25.5.1988. g. VeÊ je spomenuta bogata suradnja "Tomislava" s drugim druπtvima u neposrednoj okolici, ali i diljem bivπe dræave. Na poziv RKUD "Kristal" iz Æupanje 1. veljaËe 1989. godine "Tomislav" je imao nastup u Æupanji na XXII. πokaËkom sijelu u sklopu manifestacije VeËeri uz tambure. Nastupilo je osam tamburaπkih sastava iz okolice Æupanje, Vinkovaca i Osijeka, a nastup "Tomislava" bio je posebno zapaæen.92
  • 93. Publici se osobito svidjela kompozicija "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuziklaJalta, Jalta, Alfija Kabilja. 23. travnja 1989. g. KUD "Drago VidoπeviÊ" iz Bosanskog Broda poziva"Tomislav" na Prvu smotru zborskog pjevanja dobojske regije (BIH).Bosanski je Brod tada bio jako industrijsko mjesto (rafinerija nafte) i kul-turno srediπte bosanske Posavine. U njemu se rodila i poznata operna divaLjiljana Molnar TalajiÊ koja je i sama u mladosti pjevala u Zboru "MartiÊ",utemeljenom 1906. godine. "Tomislav" je nastupio sa sljedeÊim progra-mom: - »aklec-Starc: "Mi volimo zemlju ovu" - D. S. Bortjanski: "Angel vopijaπe" - J. Gallus: "Ecce qommodo", - K. Odak: "Æetva" - V. Mirk: "Kolo" - E. Cossetto: "Maj" Premda je "Tomislav" nastupio kao gost, pohvaljena je koncepcija iizvedba programa pod ravnanjem dirigenta Vinka SokiÊa. Iste su godine obadruπtva 11. studenoga priredila zajedniËki koncert u Cerniku. U prvom dijelupod ravnanjem dirigenta Josipa JerkoviÊa nastupio je KUD "Drago Program sa smotre pjevaËkih zborova odræaneVidoπeviÊ", a u drugom "Tomislav". Program je obuhvatio sljedeÊe toËke u Bosanskom Brodu 1989. godinemjeπovitog pjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra: - J. AndriÊ: "Polagano kolo" (iz Male seoske suite), - K. Odak: "Dremle mi se, dremle" (solistica Lidija KovaËeviÊ) - B. PotoËnik: "SunËane ravni" (TO) - J. Arcadelt: "Ave Maria" (PZ) Na ovom su koncertu dodijeljena priznanja aktivnim Ëlanovima: zatrideset godina staæa Miji SokiÊu, za dvadeset godina staæa JosipuKusakoviÊu, Miljenku RosiÊu i –uri Vuku, za deset godina Ceciliji ©imiÊ i zapet godina ©tefici BukviÊ, Lidiji Coha, Tihomiru Cohi, Mariji DujiÊ, IviciDujiÊu, Katici JeliniÊ, Mihaeli LaziÊ, Andrijani LaziÊ, Valentini OrdaniÊ,Draæenu ©tefanoviÊu, Blaæenki TrupiniÊ, Branki TerziÊ i Mihaeli Trtanj.Slavljenicima je upuÊen veliki pljesak uz skladbe "Diridika" i "©okaËkapisma i kolo" Emila Cosssetta. Koncert je zavrπen nastupom KUD-a "DragoVidoπeviÊ" i zahvalnim govorom njegova predsjednika Tomislava ©akiÊa. Na blagdan Presvetog Trojstva 21. svibnja 1989. godine PjevaËki zborHPD-a "Tomislav" gostovao je u ZagrebaËkoj katedrali na poziv “Collegiumapro musica sacra” Ëiji zbor redovito pjeva u Katedrali i odræava tradicional-nu manifestaciju pod nazivom "RijeË i glazba" tijekom mjeseca svibnja, a zavrijeme svete mise. Ovom su ih prigodom zamijenili CerniËani koji su prvi 93
  • 94. put zapjevali u "Majci svih hrvatskih crkava". Viπe od 90 Ëlanova zbora i or- kestra doπlo je hodoËastiti ljubavi i dobroti i svoj glazbeni rad podariti ljudima dobre volje u glavnom gradu svih Hr- vata. U prepunoj Katedrali pjevali su i svirali misu Ëiji je autor Tom Yeset, direk- tor Tamburaπkog orkestra "Croatia" hrvatske æupe sv. Ante u Los Angelesu (California - SAD). Tije- kom mise izveden je iKoncert “Tomislava” u zagrebaËkoj katedrali 21. svibnja 1989. g. motet Milana AsiÊa "Blagoslovljena ova zemlja" te priËesna pjesma J. Haydna "O, Boæe, nisam vrijedan". Misu su sluæili dr. Stjepan Koæul uz koncelebraciju cerniËkog æupnika i gvardijana cerniËkog samostana fra Vjenceslava JanjiÊa. Dr. Koæul pozdravio je biranim rijeËima CerniËane, te pohvalio njihovo pjevanje i slavonski melos, a oduπevljeni vjernici u crkvi, njegovu su pohvalu popratili burnim pljeskom. U programu je nastupila i s. Cecilija Pleπa, a oso- bito je bila dojmljiva posljednja toËka za mjeπoviti zbor i tamburaπki orkestar u obradi Franje Dugana i Vjekoslava Vile "Svim na zemlji mir, veselje". Pjesmu su prihvatili svi nazoËni u crkvi. Poslije sveËanosti u Katedrali, Ëlanovi "Tomislava" bili su gosti franjevaca na Kaptolu i razgledali Pavlinsku izloæbu. 30. studenog i 1. prosinca "Tomislav" je ugostio Collegium pro musica sacra iz Zagreba pa je u Cerniku odræan zajedniËki koncert. Publika ga je izvanredno primila a osobito je pljeskom pozdravila solistiËku izvedbu s. Cecilije Pleπa. Nakon koncerta bilo je zajedniËko druæenje koje je potrajalo do dugo u noÊ. Sutradan su oba zbora imala nastup, "Tomislav" pod svetom misom pjevao je "Hrvatsku puËku misu" uz pratnju tamburaπkog orkestra, a gosti su poslije mise odræali koncert u trajanju od tridesetak minu-Zapis Vjenceslava JanjiÊa u Glasu koncila 11. lipnja 1989. godine ta.94
  • 95. Koncert povodom 85. obljetnice HPD ”Tomislav”9. lipnja 1990. godine »estitke dirigentu Vinku SokiÊu za 40 godina neprekidnog voenja zbora i orkestra 9. lipnja 1990. godine: s.Imakulata Malinka ispred Collegiuma pro musica sacra (dolje lijevo), Ivo FuriÊ u ime PSH (dolje desno), gradonaËelnik Nove Gradiπke Zdravko SokiÊ (desno) 95
  • 96. Kad je poËetkom 90- ih godina doπlo do demo- kratskih promjena, u Hr- vatskoj je zavladalo osobito raspoloæenje preplavljeno nacionalnim zanosom. Na srediπnji zagrebaËki trg, vraÊen je silom uklonjeni ban JelaËiÊ, pjevaju se desetljeÊima zabranjivane pjesme, istiËu trobojnice s povijesnim hrvatskim gr- bom. I HPD "Tomislav" uk- ljuËeno je u ta povijesna dogaanja pa svojim pro- gramima i nastupima po- tiËe hrvatsku slobodu i neo-Koncert povodom 240. godina Nove Gradiπke visnost. Druπtvo nastupa na predizbornim skupovima i drugim prigodnim manifestacijama pjevajuÊi, uz hrvatsku himnu Lijepu naπu, i druge hrvatske pjesme, omiljene u puku, a zbog kojih su mnogi CerniËani u proπlosti zavrπavali u zatvoru. Uspostava hrvatske vlasti, referendum o prekidu svih veza s bivπom zajedniËkom dræavom te meunarodno priznanje Republike Hrvatske poËetkom 1992. godine kod Hrvata i veÊine hrvatskih graana izazvali su val oduπevljenja, ali i nezadovoljstvo u dijelu srpske manjine, koji je potican politikom Beograda, joπ 1991. g. pokrenuo tzv. "balvan-revoluciju". U cerniËkom se kraju vodila politika suradnje sa svim strankama, pa i onima sa srpskim predznakom, sve do prvih otvorenih sukoba na podruËju OkuËana, Bijele Stijene, Pakraca i Lipika, u kojima su ranjeni ili smrtno stradali hrvatski policajci. VeÊ tada se vidjelo, da Êe varljivi mir zamijeniti rat kojim je prijetila JNA. CerniËani ubrzo shvaÊaju da treba organizirati samoobranu pa u jesen 1991. godine formiraju Narodnu zaπtitu, a dragovoljci stvaraju Psunjsku sat- niju za obranu HRT- odaπiljaËa na Psunju. 23. sijeËnja 1990. g. na sjednici Upravnog odbora HPD- a "Tomislav" donesena je odluka da Druπtvo snimi glazbenu kasetu pod nazivom Pjesmom kroz Hrvatsku. Ta je odluka ostvarena 12. i 13. svibnja nakon πto su osigurana financijska sredstva, a mjeπoviti PZ i TO uvjeæbali 12 pjesama. Na A straniOmot glazbene kasete snimljene u Cerniku 1990.g. kasete naπle su se pjesme:96
  • 97. J. Bjelovarac: "Pjesma naπa" V. KlaπÊ: "SvraÊanje" V. Lisinski: "Prosto zrakom ptica leti" I. Zajc: "Zrinsko Frankopanska" J. Njikoπ: "Slavonijo, zemljo plemenita" i "Pozdrav πumi" S. LovriÊ - F. Pokaz: "Duπo moja, Maro" Na B strani snimljene su pjesme: I. AndriÊ: "Polagano kolo" V. SokiÊ: "Oj, Savice" J. Njikoπ: "Na te mislim" D. Hruza: "Savski valovi" E. Cossetto: "Moja diridika", "Tri jetrve" i "©okaËka pisma i kolo" Solisti su bili Jula BukviÊ, Ankica Zec i Nikola TerziÊ. Tonski majstor:Miljenko Dörr. Kaseta je snimljena u refectoriju FranjevaËkog samostana.Tako su ljubitelji glazbe, poklonici HPD-a "Tomislav" i sami pjevaËi i tamburaπikonaËno dobili promotivni materijal iuspomenu. 5. i 6. svibnja 1990. godine HPD"Tomislav" gostuje na Susretu mladihvjernika u Rami-©Êitu u Bosni i Herce-govini. Do gostovanja dolazi na poticajfra Mije Dæolana, tamoπnjeg kapelana.Oko tisuÊu mladih iz Rame-©Êita i cijeleRamske kotline okupilo se u franjevaËkojcrkvi, u kojoj je "Tomislav" otpjevao iodsvirao Hrvatsku puËku misu. Nakonmise odræan je i koncert posveÊen trimamajkama: Majci nebeskoj, Majci zemalj-skoj i Majci Domovini, a sve je zavrπiloLijepom naπom iz tisuÊa razdraganihgrla. Nakon druæenja u samostanskomdvoriπtu CerniËani su prenoÊili po kuÊa-ma, a sutradan su ponovno nastupili zavrijeme mise. 7. i 8. srpnja 1990. godine s istimprogramom "Tomislav" je nastupio i uKraljevoj Sutjesci. Koncert je odræan ufranjevaËkoj crkvi a sadræavao je ovetoËke: 97
  • 98. - T. Yeset: "Hrvatska puËka misa", - M. AsiÊ: "Blagoslovljena ova zemlja", - J. Haydn: "O, Boæe, nisam vrijedan", - J. Arcadel: "Ave Maria", - J. Bozzati: "Oprosti mi, o majko moja" (meditacija za dva braËa i tamburaπki orkestar: solisti Melita TerziÊ i Miro LaziÊ), - D. S. Bortjanski: "Angel Vopijaπe", - obrada V. SokiÊ: "Bliæe, o Boæe moj" - Dugan-Vila: "Svim na zemlji mir, veselje" - J. Runjanin: Lijepa naπa U Ëast osnivanja HDZ-a u Cerniku i obiljeæavanja prvog Dana dræavnos- ti RH 9. lipnja 1990. g. "Tomislav" ima nastup u Hrvatskom domu u Cerniku. Ubrzo, 16. lipnja opet daje sveËani koncert povodom 85. obljetnice Druπtva i susreta generacija pjevaËa te svih koji su sudjelovali na dogradnji Hrvatskoga doma. Tom je prigodom MZ Cernik darovana uveÊana kopija pod staklom teksta o izgradnji Hrvatskog zadruænog doma upisana u Spomenicu πkole rukom Dragutina BegoviÊa. 85. obljetnica "Tomislava" zakljuËena je 23. lipnja susretom zborova KUD-a "Sklad" –akovo, RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod, HPD-a "Artur Turkulin" Petrinja i domaÊina "Tomislava". Na sjednici Upravnog odbora 23. svibnja 1990. godine donesena je odluka da se u Cerniku osnuje "Druπtvo za oËuvanje cerniËke kulturne baπtine". U njega bi uπli zainteresirani Ëlanovi iz Cernika, i CerniËani koji æive izvan Cernika i u inozemstvu, a æele i imaju sklonosti njegovati glazbu, folkor, arheologiju, povijest, gra- diteljstvo, gospodarstvo i turizam cerniËkoga kraja. “Tomislavovci” su se po prvi ukljuËili u akciju ureenja okoliπa zapuπtene ruπevne crkve Sv. Leonarda (Linarte) u neposrednoj blizini Cernika. Ta je crkva iz polovice XVIII. st. nekad bila drvena, a uz nju je, joπ u tursko vrijeme, bila fratar- ska kuÊa (hospicij) u kojoj su franjevci boravili s dopuπtenjem turske vlasti i odræavali "raju" u katoliËkoj vjeri. 23. rujnaGrafika Josipa Minksa:Crkva sv. Linarta u Cerniku Druπtvo je organiziralo cjelodnevni izlet i radnu akciju u okoliπu spomenute1975. godina crkve pa su Ëlanovi s oduπevljenjem spojili ugodno s korisnim. Tradicionalna zabava - Osmi cerniËki krmokolj organizirana je 27. listopada s lijepim uspjehom. Kako su sukobi sa Srbima postajali ËeπÊi i æeπÊi u listopadu 1991. g. provedena je i mobilizacija. Mlai Ëlanovi HPD-a javljaju se u postrojbe ZNG-e, stariji u Narodnu zaπtitu, a æene pristupaju humanitarnom radu u Crvenom kriæu i "Caritasu".98
  • 99. »im su poËela prva granatiranja Cernika, HPD "Tomislav" svoje probeodræava u podrumima FranjevaËkog samostana. Zbog poremeÊene politiËkesituacije otkazan je koncert "Tomislava" u Petrinji joπ 1990. godine, a pre-govori koji su voeni oko nastupa u BihaÊu 1991. godine prekinuti su zbogprometne situacije koju je izazvala “balvan-revolucija”. Odgovorni ljudi u Druπtvu, pouËeni povijesnim iskustvom, odluËili suna sigurno mjesto skloniti arhiv, tambure, umjetniËke slike, a napisanuPovijesnu tradiciju HPD-a "Tomislav" podijelili su Ëlanovima i razaslali naviπe mjesta, izmeu ostalih i u Republiku Sloveniju. »lanovi Druπtva sud- Slavko SokiÊjeluju u spaπavanju umjetniËkih djela, drvenih skulptura πto su ih umjetni-ci Likovne kolonije ostavili FranjevaËkom samostanu. Krajem 1991. g. i nekoliko prvih mjeseci 1992. godine Cernik je izloæenstalnim granatiranjima i napadima zrakoplova JNA koji su dolijetali izBihaÊa i Banjaluke. Stanovniπtvo je bilo bioloπki ugroæeno, svedeno na pukopreæivljavanje u podrumima. Prve su granate pale na Samostan i crkvu kojaje tek bila obnovljena. Nastava u πkoli je prestala, jer je πkola bila tolikooπteÊena i toliko puta pogoena, da je donesena odluka da se nastava odræa-va u podrumima kuÊa po pojedinim ulicama, a dio djece izmjeπten je uAustriju. Jedno se vrijeme u Zagreb putovalo od Nove Gradiπke preko Darko TerziÊPleternice, Naπica i Virovitice jer su autoput i æeljezniËka pruga bili ones-posobljeni od DragaliÊa do Novske. Ginulo se u kuÊama, po dvoriπtima, na ulicama. Rat je u Cerniku izaz-vao velika razaranja i smrt preko 40 osoba. Na æalost, i Druπtvo broji svojeærtve: kao dragovoljci u postrojbama HV poginuli su Slavko SokiÊ i DarkoTerziÊ (pjevaËi), a pri jednom granatiranju æivot je izgubila mlada pjevaËicaBlaæenka TrupiniÊ. »lan Tamburaπkog orkestra Igor Ograjπek tom jeprigodom teπko ranjen i ostao nepokretni invalid. Iako su prilike bile veoma nesigurne, Druπtvo je i dalje bilo aktivno svedo 5. srpnja kad je odræana posljednja proba u 1991. godini. Te je 1991. Blaæenka TrupiniÊgodine, 23. oæujka "Tomislav" sudjelovao na Smotri pjevaËkih zborovadobojske regije u Bosanskom Brodu. Pjevao je Muku gospodina Isusa Kristana Cvjetnicu 24. oæujka, i na Veliki petak 29. oæujka, sudjelovao na spomen--misi Zrinskom i Frankopanu 29. travnja, dao cjeloveËernji koncert uKutjevu 29. svibnja i imao nastup za MH u Novoj Gradiπki. Druπtvo je ugos-tilo KUD "Bartol KaπiÊ” iz Kolana na otoku Pagu. Gosti su najprije nastupiliu Novoj Gradiπki u petak na veËer, u subotu im je "Tomislav" organiziraoizlet u vinariju Manduπevac gdje su kuπali poznata akovaËka vina, a u subo-tu su gosti organizirali Paπku noÊ u Cerniku. Prodano je 213 ulaznica, aposluæivani su paπki sir, skuta, prπut, maslina, paπka janjetina s raænja idruge delicije. Igor Ograjπek 99
  • 100. HPD "Tomislav" trebalo je uËiniti uzvratni susret sredinom rujna, no do njega nije doπlo zbog izbijanja ratnih sukoba. Iz istog razloga otkazan je i koncert KUD-a "Podravka" iz Koprivnice zakazan za 9. studenoga kao i kon- cert duhovne glazbe polovicom listopada. Tijekom 1991.g. Druπtvo je kupilo navlake za tambure te dalo saπiti odi- jela za muπki pjevaËki zbor. U 1991. godini navrπilo se 300 godina kako je krπÊanska vojska, sastav- ljena od carskih Ëeta i narodnih ustanika pod vodstvom fra Luke Imbri- πimoviÊa, istjerala Turke iz Cernika nakon 155 godina osmanlijske vla- davine. Taj se znaËajni datum iz bogate cerniËke proπlosti trebao obiljeæiti 1991. godine u organizaciji osnovanog Druπtva prijatelja cerniËke kulturne baπtine Zagreb-Cernik, ali zbog ratnih prilika u kojima se Cernik tada zatekao, sve je odgoeno za neka mirnija vremena. Zbog ratnih okolnosti i HPD "Tomislav" nakratko prekida s radom u uvjerenju da Êe, Ëim se uspostavi mir, nastaviti s probama i nastupima. Za 30. travnja 1992. g. veÊ je bio pripremljen glazbeno-recitalni pro- gram sveËane mise koja se odræava u crkvi Svetoga Petra u Cerniku u spomen na hrvatske velikane Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, ærtve BeËkog dvora stradale u BeËkom Novom Mestu (1671. godine). Program je izveden prema ovom rasporedu: V. Lisinski: "Prosto zrakom ptica leti", mjeπoviti pjevaËki zbor R. Grgec: Zrinski Frankopani, recitator Viπnja BrËiÊ T. –uriÊ: Uloga Zrinskih i Frankopana u hrvatskoj povijesti, kraÊe predavanje Dragutin JankoviÊ P. Zrinski: Oproπtajno pismo supruzi Katarini, recitator Vitomir ÆakiÊ I. Zajc: Zrinsko Frankopanska, muπki pjevaËki zbor A. G. Matoπ: 1909., recitator Dajana HusaliÊ V. Nazor: Zvonimirova laa, recitator Dijana KumiÊ J. Runjanin: Lijepa naπa domovina, mjeπoviti zbor i tamburaπki orkestar, dirigirao je Vinko SokiÊ, orguljaπka pratnja fra. Josip Vrbanac F. K. Frankopan: Navik on æivi ki zgine poπteno (dodatak) U sklopu “Dana cerniËke kulture” 16. i 17. listopada 1992. godine, nakon πto je u zapadnoj Slavoniji uspostavljen kakav-takav mir, u FranjevaËkom samostanu Druπtvo prijatelja cerniËke kulturne baπtine orga- nizira znanstveni skup kojemu se odazvao niz eminentnih znanstvenika: povjesniËara, etnologa, folklorista, glazbenika, arheologa i dr. Cjelokupnu organizaciju skupa preuzelo je HPD "Tomislav". Trebalo je osigurati smjeπtaj i prehranu za sudionike, naÊi sponzore, tiskati plakate, programe i druge promidæbene materijale, omoguÊiti gostima ugodno provoenje slo-100
  • 101. bodnog vremena i sl. Sve je obavljeno na zadovoljstvo nazoËnih, a skup je Koncert HPD “Tomislav” povodom Dana cerniËke kulture 1992. godinekasnije poluËio nekoliko tiskanih knjiga i znanstvenih radova. Na poËetku skupa predsjednik Druπtva prijatelja cerniËke kulturnebaπtine Tomislav –uriÊ (Zagreb) dao je sudionicima sljedeÊe obrazloæenje: "Kao πto vam je poznato morali smo zbog rata odgoditi obiljeæavanje300. obljetnice osloboenja Cernika od Turaka πto se trebalo odræati 19.listopada 1991. u Cerniku. U okviru toga dogaaja trebao se odræati simpozijo Cerniku. Kako su se sada prilike izmijenile i u tom dijelu Hrvatske nastu-pio mir, predsjedniπtvo Druπtva na sjednici odræanoj u Cerniku 6. kolovoza1992. godine donijelo je odluku da se obiljeæavanje spomenute obljetniceodræi ove godine od 16. do 18. listopada u Cerniku". Dani cerniËke kulture i Znanstveni skup odræavani su u obnovljenimprostorima FranjevaËkog samostana. Posebno je uz pomoÊ opÊine NovaGradiπka ureena samostanska knjiænica koja bi trebala imati javni karak-ter. Knjiænica sadræi oko 7000 knjiga i dvije inkunabule. Postavljene su i tri izloæbe: Josipa BiÊaniÊa, domaÊeg kipara i rezbara,novogradiπkog slikara Tomislava PetranoviÊa Rvata i izloæba o radu HPD-a"Tomislav". Meu predavaËima Znanstvenog skupa bili su: Mato BatoroviÊ (Ilok),Tomislav –uriÊ (Zagreb), prof. Valerija Damevski (Zagreb), dr. DragutinFeletar (Zagreb), fra Vatroslav Feletar (Zagreb), fra Emanuel Hoπko (Rim),fra Pero KinderiÊ (Trsat), dr. Ive Maæuran (Zagreb), dr. Filip Potrebica 101
  • 102. Program koncerta odræanog u sklopu (Zagreb), prof. Vesna KlikiÊ-KoliÊ (Nova Gradiπka), Alojzije Aga (Cernik) iDana cerniËke kulture Vinko SokiÊ (Cernik). Akademik Matko PeiÊ bio je sprijeËen pa je poslao svoj pisani rad koji je na skupu proËitan. Vinko SokiÊ odræao je dva preda- vanja: CerniËka puËka pjesma i Glazbena tradicija HPD-a "Tomislav" Cernik. Dani cerniËke kulture i znanstveni skup ocijenjeni su uspjelima te je predloæeno da postanu tradicionalna godiπnja kulturna manifestacija. U veËernjim satima u crkvi Sv. Petra apostola odræan je godiπnji koncert HPD-a "Tomislav". Nastupili su pjevaËki zbor, tamburaπki orkestar i podm- ladak pjevaËkog zbora, izvodeÊi djela O. Kamila Kolba, P. Wagnera, W.A. Mozarta, V. Lisinskog, L. KozinoviÊa, B. AntoniÊa, I. Bozzottija, J. AndriÊa i M. AsiÊa i dr. Otpjevano je i nekoliko suvremenih domoljubnih pjesama i skladba "Molitva" iz repertoara nekadaπnjeg VIS-a "Prijatelji". Na orgulja- ma je pratio fra Josip Vrbanac, kapelan u Cerniku, a dirigirao je Vinko SokiÊ, dugogodiπnji zborovoa i crkveni orguljaπ. Tom su prigodom dugogodiπnji Ëlanovi "Tomislava" primili druπtvena priznanja. Pokrovitelj Dana cerniËke kulture bila je OpÊina Nova Gradiπka, spon- zori su bili MZ Cernik, novogradiπke tvrtke i cerniËki obrtnici.102
  • 103. Na BoæiÊnom koncertu 19. prosinca sudjeluju sve sekcije Druπtva i BoæiÊni koncert 19. prosinca 1992. godineuËenici iz osnovne πkole u Cerniku. Ostvaren je najbolji program od 80 minkoji se u postojeÊim prilikama mogao naËiniti. Repriza godiπnjeg koncerta pod naslovom Koncert duhovne idomoljubne pjesme odvijala se 15. travnja 1993. godine u Novoj Gradiπki, anastupili su mladi pjevaËki zbor (fra J. Vrbanac), mjeπoviti zbor i tambu-raπki orkestar HPD-a (V. SokiÊ). Solisti su bili Mihaela LaziÊ, ValentinaOrdaniÊ (TO), Sabina ÆakiÊ, Kristina BukviÊ, Martina LaziÊ, Ivica Ograjπek io. J. Vrbanac. Koncert je bio financijski uspjeπan, prodano je 226 ulaznica iostvaren prihod 1.521.000 HRD-a. Nakon odbitka troπkova Druπtvu je osta-lo 1.266.000 HRD-a, od Ëega je u banci oroËeno 1.000.000 uz kamatu od25%. Ta su sredstva narasla na iznos od 3.832.883 HRD-a. Nedugo zatim 2. svibnja 1993. u samostanskom je dvoriπtu odræan kon-cert mjeπovitog zbora nakon mise posveÊene 322. godiπnjici Zrinskog iFrankopana. Ova se misa i koncert odræavaju posljednje nedjelje u mjesecutravnju. Kao recitatori u programu su nastupili uËenici i njihov uËiteljhrvatskog jezika Alojzije Aga. 103
  • 104. Tamburaπki orkestar na BoæiÊnom koncertu 1992. g. Prvi put nakon rata HPD "Tomislav" nastupilo je na Smotri pjevaËkih druπtava Slavonije i Baranje u Poæegi. Po broju pjevaËa "Tomislav" je uπao meu tri najbrojnija zbora. VeÊ 29. svibnja 1993. "Tomislav" nastupa na sveËanoj akademiji za Dan dræavnosti RH u Domu kulture u Novoj Gradiπki. Uz "Tomislav" na akademiji su sudjelovali: PjevaËki zbor O© Staro Petrovo Selo, PjevaËki zbor Matice umirovljenika Nove Gradiπke i HPD "GraniËar" Nova Gradiπka. 1993. godine navrπilo se 630 godina od prvog pisanog spomena imena Cernik premda se Cernik u povijesnim izvorima susreÊe joπ 1255. godine. (Vidi knjigu Povijest Cernika, J. JanËule). Naime pronaena je povelja iz 1363. godine u kojoj se spominje utvrda i posjed plemiÊa DeæeviÊa πto je ponukalo Druπtvo prijatelja cerniËke kulturne baπtine da obiljeæe 630 godi- na Cernika i cerniËkog plemstva. Obljetnica je odræana uz Dan opÊine Cernik 4. studenoga. Cernik je u proπlosti bio trgoviπte, opÊina i kotarsko mjesto, ali je sve to izgubio nakon II. svj. rata. Program Dana opÊine i 630. godiπnjice Cernika i cerniËkog plemstva bio je raznolik i bogat kulturnim i glazbenim dogaajima. 4. studenoga u FranjevaËkom samostanu otvorena je izloæba Iz cerniËke kulturne baπtine. U 18 sati odræana je sveËana akademija u kojoj su nastupili104
  • 105. uËenici O© "M. Gubec" i KUD "SeljaËka sloga" izOpatovca. Petoga studenoga obavljen je blagoslovobnovljene zgrade Poglavarstva opÊine (1909.) iodræan okrugli stol Cernik juËer-danas-sutra. SveËanasjednica OpÊine Cernik i polaganje vijenaca u spomenpoginulim braniteljima bili su 6. studenoga, a istogdana HPD "Tomislav" u novoobnovljenoj crkvi Sv.Petra apostola u 19 sati daje sveËani koncert. 7. stu-denoga u 11 sati blagoslov obnovljene crkve i likablaæenoga Augustina KaæotiÊa "Tomislav" uveliËavapjevaËkim zborom i TO koji izvode Matzovu pjevanuPuËku misu. Blagoslov obnovljene crkve obavio je msgr.Marko Culej uz koncelebraciju o. Mirka MatauπiÊa,provincijala Hrvatske franjevaËke provincije Δirila iMetoda, te sveÊenika iz okolnih æupa. Skladnim pje-vanjem PuËke mise "Tomislav" je dao snaæniji ugoajtome slavlju. O dogaaju je u KANI 11/261 reportaæunapisao Æeljko JanjiÊ. Druπtvo je, poneseno vjerskim i kulturnim doga-ajima, vidno napredovalo; poveÊao se broj mladihpjevaËa i tamburaπa, uËestali su nastupi. "Tomislav"sudjeluje u crkvenim sveËanostima Velikog tjedna,Muci Isusa Krista, procesiji za Tijelovo, komemoracijiZrinskom i Frankopanu te poginulima u Domo-vinskom ratu. Tamburaπi nastupaju na Susretu malihpjesnika Slavonije i Baranje, prireuju se silvestarskaveËer i doËek Nove godine, veselice i druπtvene zabave. "Tomislav" je neza- Program koncerta povodom Dana opÊine i 630. godiπnjice Cernika i cerniËkog plemstvaobilazan Ëimbenik cerniËke kulture i tradicije i glazbeni luËonoπa ovogadijela Slavonije i Hrvatske. PoËetkom 1994. godine u Druπtvu je bilo vrlo æivo. Zaredale supripreme i probe za nastup na sveËanom koncertu prigodom obljetniceutemeljenja i obnove Hrvatskog pjevaËkog druπtva "GraniËar" iz NoveGradiπke. Suradnja ovih dvaju druπtava uvijek je bila na zavidnoj razini, aprijateljske i bratske veze njegovane u zajedniËkim nastupima, gostovanjimai druæenjem. Dobar dio pjevaËa "GraniËara", nakon πto je njihovo druπtvo zabranje-no, pjevao je u susjednom Cerniku. I doπlo povijesno vrijeme da "GraniËar"uskrsne i s novim naraπtajima GradiπËana obiljeæi svoj veliki jubilej."Tomislav" je za tu prigodu priredio sljedeÊi program: 105
  • 106. M. IvπiÊ - J. Zgorelec: Zastava Krista Kralja (TO) A. Dvorak: Gospod Bog je pastir tvoj (Mjeπoviti zbor uz pratnju orgulja) A. Kolb: Ave Marija (Mjeπoviti zbor) I. Zajc - V. SokiÊ: Na vojsku (TO) M. B. Raπan - T. VidoπiÊ: Krasna zemljo, Istro mila (Mj. zbor i TO) I. Zajc - D. Hruza: U boj, u boj (Mjeπoviti zbor uz tamburaπku pratnju) Nastupali su joπ HPD "GraniËar", Zbor Matice hrvatskih umirovljenika i HPD "Davor" Slavonski Brod. I 1994. g. "Tomislav" veÊ ustaljenim kalendarskim ritmom obiljeæava svojim nastupima obljetnicu Zrinskog i Frankopana (travanj), sudjeluje na smotri pjevaËkih druπtava i zborova u Slavonskom Brodu (svibanj), Mladoj misi u Dreæniku (srpanj), Mladoj misi u Vidovicama (BiH) 3. kolovoza te na svetoj misi u Cerniku, koju je predvodio msgr. Josip Jezerinac, povodom svrπetka obnove i posvete crkve te Dana opÊine Cernik, 6. studenog. Vidovice su hrvatsko selo u bosanskoj Posavini iz kojeg je ponikao najveÊi broj Ëasnih sestara i sveÊenika te je kao takvo bilo veliki izazov vojs- ci Republike Srpske koja ga je razorila i spalila, a stanovniπtvo protjerala ili ubila. Kako je cerniËki gvardijan Vjenceslav JanjiÊ rodom iz Vidovica, CerniËani su æeljeli biti sudionicima mlade mise na zgariπtu do temelja poruπene crkve Sv. Vida i svojim pjevanjem uveliËati slavlje trojice mladomisnika.Ispred crkve Sv. Vida u Vidovicama Nakon dvojbi, jer se tamo joπ uvijek pucalo, a poslije saznanja da se u 3. kolovoza 1994. godine pograniËnom podruËju moæe putovati s osobnom iskaznicom, otiπlo se skelom preko Save. Tamoπnje su vlasti imale garanciju srpske vojske da neÊe biti granatiranja sve do veËernjih sati. OËevidac i sudionik Miljenko RosiÊ iznosi svoja sjeÊanja: "Kad smo ugle- dali veliku modernu crkvu od armiranog betona posve razru- πenu, doæivjeli smo πok. Na sve strane izvaljeni betonski bloko- vi, grede iz kojih vire æeljezne armature, nema krova, sruπen oltar, samo, Ëuda li! potpuno netaknut visoki kriæ od stakle- nih opeka, ugraen u zid.106
  • 107. Meu ruπevinama prepuno naroda, rodbine mladomisnika, Ëasnih ses-tara, sveÊenika, a Ëlanovi "Tomislava" izvode "Hrvatsku puËku misu" i ostaleprigodne pjesme. Za uspomenu fotografirali smo se pred crkvom i puni doj-mova, nakon druæenja s domaÊinima, pred veËer krenuli natrag u Cernik." 18. lipnja 1994. godine odræana je izborna godiπnja skupπtina na kojojsu izabrani upravni, umjetniËki i nadzorni odbor. Upravni odbor: Dragutin JankoviÊ - predsjednik, Ivica Ograjπek - dopred-sjednik, Miljenko RosiÊ - tajnik, Vilko –uriÊ - blagajnik, Katarina PiljiÊ - arhivar-ka PZ, Krunoslav TrupiniÊ - arhivar TO, Nikola ©imiÊ - ekonom PZ, TomislavMariÊ - ekonom TO, Mijo SokiÊ - Ëlan, –uro Vuk - Ëlan, Luka Zec - Ëlan.UmjetniËki odbor: Vinko SokiÊ - predsjednik, Katarina PiljiÊ - Ëlan, JosipVrbanac - Ëlan, –urica TrupiniÊ - Ëlan. Nadzorni odbor: Vlado SokiÊ - pred-sjednik, Mato BileπiÊ - Ëlan, Vitomir ÆakiÊ - Ëlan. Tijekom rujna ostvaren je davnaπnji san Ëlanova "Tomislava" - zapoËeoje s radom mali tamburaπki orkestar u koji su uπli najbolji sviraËipripremnog tamburaπkog orkestra iz cerniËke πkole. Tako je stvorena solid-na osnova za popunjavanje velikog orkestra. Dan opÊine Cernik postao je "obiteljski" blagdan u kome sudjeluju svi:uËenici O© "M. Gubec", KUD "SeljaËka sloga" Opatovac i VIS "Svjetlost"franjevaËke mladeæi i djeca izcerniËkog vrtiÊa. "Tomislavov"MPZ pjevao je skladbu "Kako simi krasna", a TO i PZ kompozi-ciju "Ustaj vilo". PZ O© pjevao jepjesme "Grobovi im nikadoprostiti neÊe" i "Nek svud lju-bav sja". Mali πkolski pjevaËkizbor izveo je skladbu "Dom" i"Jesenska pjesma", a VIS"Svjetlost" "Samo mir" i "Mojadomovina". U programu su nas-tupili literati svojim ostvaraji- KUD “SeljaËka sloga” iz Opatovcama te recitatori. Koncert je zavrπio KUD "SeljaËka sloga" s folklornim nas-tupom, izvodeÊi "Hodano kolo", "Opa" (uz samicu), "Drmeπ” u parove,"Sirotu" i "©okce". Voditeljica programa bila je prof. Katarina Vuk, πkolskimzborovima ravnala je Katarina PiljiÊ, "Tomislavu" je dirigirao V. SokiÊ, acijelu akademiju uredio je Alojzije Aga. Od 1994. g. u Cerniku je zaæivjela joπ jedna kulturna manifestacija -Susreti malih pjesnika Slavonije i Baranje, priredba na kojoj osnovnoπkolci 107
  • 108. Ëitaju svoje pjesniËke uratke nakon πto ih je struËna komisija zaprimila pod zaporkom i uvrstila u program. Susret u Cerniku treÊa je sastavnica hrvatskih narjeËja - »a u Æminju, Kaj u Zlataru i ©to u Cerniku. Tamburaπki orkestar "Tomislava" ukljuËio se u program susreta, izvodeÊi glazbene brojeve tematski vezane za literarne djeËje uratke. Susreti se odræavaju poËetkom mjeseca studenoga svake godine. 14. prosinca u Zagrebu je u pros- torijama Folklornog ansambla "Lado" predstavljena knjiga Sedam stoljeÊa Cernika, rezultat znanstvenog skupa odræanog u Cerniku 1992. godine, zapravo zbornik radova prezenti- ranih na tom skupu. CerniËku opÊinu na promociji knjige zastupao je naËel- nik ing. Nikola JugoviÊ, a HPD "Tomislav" koje sljedeÊe godine slavi 90. obljetnicu od utemeljenja Dragutin JankoviÊ, predsjednik Druπtva. U prigodnom programu nastupili su Ëlanovi "Lada", zbor franjevaËkih bogoslova, Ogranak "SeljaËke sloge" iz Opatovca i TO HPD - a "Tomislav". O tome je dogaaju pisao VeËernji list od 16. prosinca 1994. Godine 1994. zavrπava sveËanim predboæiÊnim koncertom 18. prosinca u Hrvatskom domu u Cerniku. Nastupili su muπki vokalni ansambl crkve Sv. Trojstva iz Slavonskog Broda, HPD GraniËar iz Nove Gradiπke i HPD "Tomislav". CerniËani su izveli sljedeÊi program: Zajc - V. SokiÊ: "Ustaj, vilo" F. Suchon "Kako si mi krasna" V. S. Vilhor: Vilhor - V. SokiÊ: "S Velebita klik se ori" V. Juriπa: "Mala predigra" A. Dvorak: "Gospod Bog je pastir moj" E. Kolb: "Ave Marija" I. Zajc - V. SokiÊ: Offeratorium pastorale (pratnja vokalne grupe) J. Offenbach: Valcer iz opere Hoffmanove priËe (solo braË: Dalibor FeriÊ) R. Matz: "Æetelice" Mravec: Iz narodnog vrtiÊa (Kariπik) Pratnja na orguljama: fra Josip Vrbanac Zborovoa: Vinko SokiÊ U Domu kulture u Novoj Gradiπki odræana je 28. sijeËnja 1995. g. II. smotra pjevaËkih zborova Brodsko- posavske æupanije. Sudjelovali su HPD108
  • 109. "GraniËar" Nova Gradiπka, zbor Matice umirovljenika Nova Gradiπka, HPD Tamburaπki orkestar na Smotri Brodsko-posavske æupanije:"Davor" Slavonski Brod, HPD "Tomislav" Cernik i PjevaËki zbor "–alski" iz 1. red (odozdo slijeva na desno):Zaboka kao gost. Pod ravnanjem Vinka SokiÊa izvedene su sljedeÊe kompozi- Marijan SokiÊ, Andrijana LaziÊ, Tomislav MariÊ, Ivana TusiÊ, Dalibor FeriÊ, Kruno TrupiniÊ,cije: –ura TerziÊ, Miroslav LaziÊ, Igor Tomek M. IvπiÊ - J. Zagorelec: Zastava Krista Kralja 2. red: Marko Zec, Vinko SokiÊ - dirigent, Denis SmiljaniÊ, Vitomir –uriÊ, Dinko ÆakiÊ, I. Zajc - V. SokiÊ: Ustaj, vilo Vilko –uriÊ, Zoran ÆivkoviÊ, Dalibor PerkoviÊ E. Souchon: Kako si mi krasna V. Juriπa: Mala predigra K. Kolb: Ave Marija J. Offenbach: Barcarola F. S. Vihlar - V. SokiÊ: S Velebita klik se ori 25. veljaËe na godiπnjoj skupπtini Druπtva nakon izvjeπÊa o radu DruπtvanaËelnik OpÊine Cernik pohvaljuje postignute rezultate u 90 godina opsto-jnosti "Tomislava" i naglaπava masovnost Ëlanstva, osobito mladih za koje je"daleko povoljnije da se bave glazbom, nego da sjede po kafiÊima i æive bezcilja". Tom je prigodom naËelnik obeÊao svekoliku pomoÊ Druπtvu jer jeuoËio da "Tomislav" relativno malim sredstvima ostvaruje velike uspjehe iokuplja velik broj Ëlanova. Ravnatelj O© "M. Gubec" Cernik Mato OrdaniÊ uraspravi naglaπava suradnju i kaæe kako su pjevaËki zbor i tamburaπkiorkestar πkole zapravo dobra priprema za podmladak "Tomislavu", i da jenajvaænije πto su mladi otrgnuti od besciljnog hodanja po kafiÊima i manje 109
  • 110. izloæeni negativnim utjecajima ulice. U raspravi je sudjelovao i fra Vjenceslav JanjiÊ, gvardijan i æupnik u Cerniku, koji upuÊuje Druπtvu sve Ëestitke i pohvaljuje suradnju sa samostanom. Na skupπtini je iznesen podatak da je CerniËanka Slavica (Slava) TomlinoviÊ svu svoju imovinu oporuËno darovala HPD - u "Tomislav" pa je donesena odluka da se poËne s izgradnjom novih druπtvenih prostorija na darovanoj nekretnini u Rokovoj ulici, u samom srediπtu Cernika. O tome Êe joπ biti rijeËi u posebnom poglavlju ove knjige. Skupπtina je donijela odluku da se uz 90.godiπnjicu Druπtva dade izra- diti druπtvena zastava. Izmijenjen je i Pravilnik o dodjeli priznanja aktivnim Ëlanovima pa je prestao vaæiti Pravilnik od 20. veljaËe 1988. godine. DRU©TVENA ZASTAVA San cerniËkih pjevaËa o vlastitoj zastavi trajao je 90 godina. 1975. godine povodom 70. obljetnice voeni su pregovori s tadaπnjim predsjed- nikom Skupπtine OpÊine Nova Gradiπka Stjepanom RelkoviÊem, koji je bio voljan pomoÊi uz uvjet da na zas- tavi bude zvijezda petokraka. Dakako, CerniËani na to nisu pristajali pa se pitanje zastave viπe nije ni spomin- jalo sve do 1994. godine. Onda je poËela potraga za Ëov- jekom koji Êe osmisliti zastavu i za kumom koji Êe ju platiti. Zamoljen je prof. Josip Minks, osvjedoËeni i veÊ spominjani prijatelj HPD-a "Tomislav", da naËini skicu zastave, ali prema æeljama Ëlanova Druπtva: s jedne strane boje trobojnice sa stiliziranim okruglim znakom HPD-a "Tomislav", a s druge strane boja prema æelji autora i geslo Druπtva. Krajem sijeËnja 1995. prof. Minks poziva predstav- nike "Tomislava" u Zagreb da pogledaju skicu i dogovore se o njezinim eventualnim izmjenama. U Zagreb su se uputili Dragutin JankoviÊ, Miljenko RosiÊ i Tomislav –uriÊ, heraldiËki znalac iz Varaædinskih Toplica i pred- sjednik Druπtva prijatelja cerniËke kulturne baπtine. Sastanak se odræao u zagrebaËkom restoranu Kaptolska klijet, gdje je prof. Minks razastro svoju skicu na papiru u naravnoj veliËini po podu izmeu stolova za kojima su sjedili gosti restorana.110
  • 111. Skica je predstavljala zastavu pravokutnog oblikas produæenim desnim donjim uglom poput suvreme-ne haljine. Na licu zastave su tri polja trobojnice, usredini ukomponiran okrugli grb Druπtva izraen uzlatnom vezu, s lijeve strane grba izvezeno liπÊe vinoveloze s grozdovima, a s desne hrastove granËice saæirom. Vinova loza predstavlja ljupkost i opojnost kaoπto i pjesma opija Ëovjekovu duπu, hrast (cer) je sim-bol postojanosti iz kojega izvire ime Cernik i dugo-vjeËnost kao πto je i "Tomislav". NaliËje zastave je ciglaste boje - boje ljubavi, sgornje strane zlatnim je slovima upisano geslo IZDU©A U VISINE NEK PJEV SE NA©IH SRCA VINE, aæutim resama odvojeno od ostatka zastave. U sredini jesv. Cecilija, zaπtitnica glazbe, koja u ruci dræi struËakbijeloga cvijeÊa. Ispod je skupina pjevaËa (simbolzbornog pjevanja), dvije tambure i djevojka s tam-burom. Na produljenom desnom uglu stiliziran jestari povijesni hrvatski grb. Predvieno je da zastavabude svilena obrubljena resama boje starog zlata, adolje na rubu po jedna kita s resama. Zastava treba vis-iti na popreËnom okruglom nosaËu koji na krajevimaima zlatne ukrase, a u sredini starinski okov za koplje. NazoËni gosti bili su iznenaeni vienim prizorom i komentarima okoizgleda zastave te su i sami davali sugestije i pozorno sluπali objaπnjenjaautora. Upravni je odbor na sjednici 8. veljaËe 1995. godine usvojio predloæenorjeπenje pa se moglo zapoËeti s izradom zastave u Restauratorskom zavoduHrvatske u Zagrebu. Rok izrade bio je tri mjeseca, a cijelokupni troπak sno-sio je Vladimir Vuk, soboslikar iz Cernika, osvjedoËeni dobrotvor cerniËkihdruπtava i FranjevaËkog samostana. Zastava stoji u vitrini koju je u hrastovi-ni besplatno izradio Stjepan Poletto, drvorezbar iz Reπetara. U 1995. godini proslavljena su dva velika jubileja: 90 godina uspjeπnogdjelovanja Druπtva i 50 godina glazbeno-pedagoπkog rada njegova zboro-voe Vinka SokiÊa. "Nema ljepπeg glazbala od ljudskog glasa (...) U pjesmi su rad i pri-jateljstvo, ljubav i tuga, prkos, sve patnje i sve radosti. U srcu je veÊ 90 go-dina nose i vrijedni amateri pjevaËi iz Cernika u Ëijim se brojnim "pje- 111
  • 112. vaËkim" obiteljima pjesma u doslovnom smislu rijeËi prenosi i prenosi s koljena na koljeno. I tome nema kraja", reÊi Êe F. ValentiÊ u Ëlanku Posavske Hrvatske od 7. travnja povodom ovog jubileja. O slavljeniku zborovoi Vinku SokiÊu u istom Ëlanku stoji: "VeÊ 60 godina u srcu je nosi (pjesmu op. a.) i Vinko SokiÊ (72), zborovoa, kompo- zitor, aranæer i kulturni djelatnik iz Cernika... PoËetak te velike ljubavi bio je u roditeljskom domu gdje su pjesme i tradicionalna slavonska tamburica pretoËeni u suzu na djetinjem licu, æuljeve oca radnika i brigu i ponos majËinu u kruh i vino na blagdanskom stolu..." Pod pokroviteljstvom OpÊine Cernik jubilej je obiljeæen 11. lipnja 1995. godine. Proslava je poËela mimohodom druπtava, nastavljena misom u crkvi Sv. Petra, apostola, na kojoj je HPD "Tomislav" pjevalo PuËku misu T. Yesseta, a fra Vjenceslav JanjiÊ, gvardijan cerniËki, posvetio zastavu Druπtva. Za tu je sveËanu prigodu "Tomislav" po prvi put izveo Geslo HPD-a "Tomi- slav". Na tome koncertu u dva dijela izvedene su skladbe: • V. SokiÊ: "Geslo HPD-a "Tomislav"” • R. Matz: "Zdrava Marija" • J. Gotovac: Kamena djeva (solistica Ankica Zec) • B. Krnic: "Koledari" Tamburaπki orkestar odsvirao je skladbe: • I.Bozzotti: "Oprosti mi, o majko moja" (solisti na braËevima Marijan SokiÊ i Tomislav MariÊ) • J. Njikoπ: Sa cerniËkih sokaka (glazbene slike Eto cerniËke mladosti, u pohode franjevaËkom samostanu, Poigrajmo kolo) • D. Hruza: "Savski valovi" (valcer) • A. MarkoviÊ: " Ex Slavonija" (Na stihove V. KovaËeviÊa pjeva solist Zdravko PetriÊ) Zavrπetak slavlja bio je sveËani koncert slavljenika, na kojemu su joπ nastupili KUD "Kristal-Sladorana" iz Æupanje, HPD "Gra- niËar" iz Nove Gradiπke, HPD "KatanËiÊ” iz Valpova, HKUD "Vijenac" iz Poæege, tambu- raπki orkestar KUD-a "Tena" PIK-a –akovo i TO O© "I. G. KovaËiÊ” Staro Petrovo Selo. Dirigenti su bili Suzana JuzbaπiÊ (Æupanja),112
  • 113. 11 . lipnja 1995. g.Julijana ÆirovËiÊ (Nova Gradiπka), prof. Sandra MiËuda (Valpovo), Branka SveËani mimohod svih sudionika susretaHorvat-MirkoviÊ (Poæega), Ivan LekiÊ (Staro Petrovo Selo), Robert Kudelj- povodom 90. obljetnice HPD “Tomislav” (lijevo); sveËana sveta misa i posveta zastave (desno)njak (–akovo) i Vinko SokiÊ (Cernik). Prigodnim rijeËima gostima se obratio Dragutin JankoviÊ, predsjednikDruπtva, a potom su slavljenicima Ëestitali Nikola JugoviÊ, naËelnik OpÊine Vinko SokiÊ prima BronËanu plaketuCernik, Marijan ©tefanac, doæupan Brodsko-posavske æupanije i Æeljko “Tambura Paje KolariÊa”BigoviÊ, predsjednik Æupanijske skupπtine. Od primljenih priznanja za ovaj jubilej istiËuse Povelja "Rudolf Matz" koju je Vinku SokiÊuuruËio Damir BaËiÊ, tajnik Hrvatskog sabora kul-ture, za viπe od 45 g. uspjeπnog rada u"Tomislavu". HPD-u "Tomislav" uruËena jeBronËana plaketa "Tambura Paje KolariÊa" s 18.FTG u Osijeku. Na posljednjoj stranici tiskanogprograma za ovaj koncert nalazi se tekst TitaBilopavloviÊa iz kojega donosimo stihove: Pjesma koja nadglasava tutanj rata. Tambraπki orkestar ”Tomislava” Pjesma πto se ugrauje u Domovinu. Pjesma koju samo smrt briπe s usana. Pjesma koja je kruh i vino na blagdanskom stolu Pjesma kao sloboda. (...) Za uzviπeno bratstvo i dobrotu svijeta. 1.svibnja 1995.g. u 5 sati u jutro zapoËela jevojno-redarstvena akcija "Bljesak" u zapadnojSlavoniji. Hrvatska policija i domobranskepostrojbe pokrenule su oslobaanje velikog teri-torija od DragaliÊa do Novske, od vrhova Psunjado rijeke Save, tzv. "srpske krajine". 113
  • 114. Program sveËanog koncerta u Cerniku 11. lipnja 1995. g. povodom 90. obljetnice HPD “Tomislav”Novinski zapis: Franjo SamardæiÊ, VeËernji list 1995. g. Novinski zapis: Vjeko Hudolin, Glas Slavonije 1995. g.114
  • 115. Dva dana poslije, tamburaπki sastav HPD-a "Tomislav" pod nazivom"Æute dunje" odlazi u OkuËane i cijeli dan svojom svirkom, i pjesmomuveseljava hrvatske vojnike i policajce, dajuÊi im potporu i priznanje zapostignuti uspjeh u oslobodilaËkim akcijama. Nakon uspjeπno provedene akcije u hrvatskim je selima zateËenostraπno stanje: sve su crkve i sve πto je imalo hrvatski predznak sruπeno je iuniπteno. Mirovne snage u UNPA zoni nisu zaπtitile ni ljude ni objekte. Naruπevinama katoliËkih crkava u DragaliÊu, Gornjim BogiÊevcima,OkuËanima i Goricama sluæene su svete mise na kojima je pjevao PZ HPD-a"Tomislav". Neke su se crkveodmah obnavljale, a druge sumorale Ëekati bolja vremena. UBogiÊevcima i Goricama misnoslavlje predvodio je biskup msgr.–uro Kokπa, u OkuËanima zagre-baËki nadbiskup, kardinal FranjoKuhariÊ, a u DragaliÊu biskuppoæeπki msgr. Antun ©kvorËeviÊ.Na misnim je slavljima HPD"Tomislav" svojom pjesmompruæalo utjehu i nadu povratnicimai onima koji su doπli s raznihstrana, da obiu zgariπta svojihdomova i crkava i pomole se za HPD “Tomislav” s kardinalom KuhariÊempoginule Ëlanove obitelji i mjeπtane. Bilo je to vrijeme u kojem je pjesma u osloboenim OkuËanima 1995. godine"Tomislava" tjeπila, bodrila i ulijevala nadu, vrijeme suosjeÊanja, patnje iradosti slobode. 9. rujna 1995. g. HPD "Tomislav" pjesmom je na posljednji poËinakispratilo svoga bivπega predsjednika Emila –uriÊa. U studenom (3.11.) Druπtvo sudjeluje na 2. susretu malih pjesnikaSlavonije i Baranje u Cerniku. Tamburaπki orkestar tom zgodom dobivapriznanja i pohvale struËnih osoba iz ekipe HRT-a koja je snimala program io Cerniku napravila dvije TV emisije (Mali πtokavËiÊi, U potrazi za izgublje-nim blagom). 17. studenoga 1995. godine "Tomislav" svoj jubilarni koncert daje uNovoj Gradiπki. U Domu kulture okupilo se mnoπtvo GradiπËana koji su æe-ljeli posluπati cjeloveËernji koncert mjeπovitog pjevaËkog zbora i tambu-raπkog orkestra HPD-a iz Cernika. Izvedeno je 19 glazbenih toËaka. Kaosolisti nastupili su s. Slavica TomiÊ, fra Josip Vrbanac i Ankica Zec. 115
  • 116. Program koncerta u Domu kulture Instrumentalni solisti bili su Marijan SokiÊ i Igor Tomek, a u klavirskoju Novoj Gradiπki 17. studenog 1995. pratnji bili su Ana Marija BariËeviÊ i fra Josip Vrbanac. 16.prosinca 1995. godine u Hrvatskom domu u –akovu KUD "Tena" PIK-a –akovo slavilo je 10. obljetnicu pod naslovom VeËer uz tamburu. I CerniËani daju svoj doprinos ovoj obljetnici na zajedniËkom koncertu domaÊina i Slavonskog tamburaπkog orkestra "Pajo KolariÊ” iz Osijeka. "Tomislavov" PZ i TO sa solistima Ankicom Zec i fra Josipom Vrbancom, a pod ravnanjem V. SokiÊa izveli su: E. Suchon: "Kako si mi krasna" J. Gotovac: "Kamena djeva" J. Njihoπ: "Sa cerniËkih sokaka" D. Hruza: " Savski valovi" P. KinderiÊ - P. Gali: "Molitva" E. Cossetto: ©okaËka pisma i kolo I. Zajc - D. Hruza: "U boj, u boj" Zavrπna proslava 90. obljetnice Druπtva organizirana je 17. prosinca 1995. godine sa sljedeÊim programom:116
  • 117. Novinski zapis: Glas Slavonije 1995. g. 16 sati: Posveta temelja druπtvenih prostorija 17 sati: SveËana skupπtina (u zgradi Poglavarstva) 19 sati: SveËani koncert uz dodjelu priznanja dugogodiπnjim aktivnim Ëlanovima (Hrvatski dom) 1996. godine Druπtvo je zapoËelo s pripremama programa za uobiËa-jene nastupe, ali i za posebne, zahtjevnije poput obljetnice HPD-a"GraniËar" iz Nove Gradiπke, uz Ëiju je obljetnicu odræan i Susret pjevaËkihzborova iz »akovca, Zaboka, Slavonskog Broda, Poæege, BedekovËine, NoveGradiπke i Cernika. Susret je organiziran 3. veljaËe 1996. g. u Domu kultureu Novoj Gradiπki. Na razini Brodsko-posavske æupanije i Grada Slavonskog Broda 10.oæujka sveËano je proslavljena πesta obljetnica utemeljenja Hrvatske demo-kratske zajednice pa je HPD "Tomislav" pozvano da u Kazaliπno-koncertnojdvorani "Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ” svojim nastupom uveliËa sveËanost. Nakon redovitog nastupa u crkvi Sv.Petra apostola 28. travnja uz obljet-nicu pogubljenja Zrinskog i Frankopana juniorski tamburaπki orkestar svokalnim skupinama veÊ 16. svibnja sudjeluje na XIX. Festivalu tamburaπkeglazbe u Osijeku. Izvedena su ova glazbena djela: O.K. Kolb: "Radovan" (koncertna koraËnica) J.Njihoπ: "Blagdan" (praizvedba sveËane uvertire) "Slavonijo zlatna ruæo hrvatska" 117
  • 118. Nastup “Tomislava” na XIX. festivaluhrvatske tamburaπke glazbe u Osijeku 1996. g. Za uspjeπan nastup Ëlanovi TO i pjevaËi primili su diplome i Ëestitke organizatora. 25. svibnja 1996. na redovnoj skupπtini zakljuËeno je da 1995. g. najus- pjeπnije u 90-godiπnjem radu Druπtva. Upravni je odbor odræao velik broj sjednica i raspravio 56 toËaka dnevnog reda, izmijenjeni su i dopunjeni Ëlanci statuta pa upravni odbor sada broji 13 Ëlanova. 15. lipnja na blagdan Sv. Vida "Tomislav" dræi koncert u OkuËanima. Koncert sadræi ove kompozicije: J. Runjanin: "Lijepa naπa domovino" E. Suchon: "Kako si mi krasna" I. Zajc - D. Praπelj: "Æivila Hrvatska" R. Matz: "Zdrava Marija" O. K. Kolb: "Radovan" KinderiÊ-MikiÊ-GaliÊ: "Molitva" R. ©imunaci: "Jedne tihe noÊi" J. Njihoπ: "Slavonijo zlatna ruæo hrvatska" I. Zajc - V. SokiÊ: "Frankopanka" V. S. Vilhar - V. SokiÊ: "S Velebita klik se ori" I. Zajc: "U boj, u boj" D. Marπan - Kaloera: "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku"118
  • 119. 24. lipnja Upravni odbor umjesto Ivice Ograjπeka (prestao s radom uDruπtvu) za dopredsjednika bira –uru Vuka. Tamburaπi veÊ redovito sudjeluju u glazbenom dijelu programa Susretamalih pjesnika Slavonije i Baranje, koji se odræava svake godine poËetkommjeseca studenoga uz Dan opÊine Cernik. Tom prigodom do izraæaja dolazisvestrana suradnja "Tomislava" i O© "Matija Gubec", domaÊina i organiza-tora ove priredbe s obzirom da na Susret dolaze mladi i njihovi uËitelji izcijele Slavonije i Baranje te gosti iz Zagorja, Istre, Dalmacije i BiH. Tambura-πima "Tomislava" daje se prilika da pokaæu πto umiju a oni svojim sviranjem,neposrednoπÊu i slavonskom duπom uvijek pokupe najveÊi pljesak publike,u Ëemu znaËajnu ulogu i simpatije ima i njihov dirigent mo. Vinko SokiÊ. 1996. godinu HPD "Tomislav" uspjeπno je privelo kraju sveËanimboæiÊnim koncertom 21. prosinca u Hrvatskom domu u Cerniku. Osim"Tomislava" na koncertu su nastupili zbor Osnovne glazbene πkole NovaGradiπka (dirigent Ë.s. Slavica TomiÊ) i zbor O© "Matija Gubec" Cernik(dirigenti Katarina PiljiÊ i V. SokiÊ). Nakon 21 glazbene toËke koncert jezavrπen zajedniËkim pjevanjem publike i zborova poznate nam boæiÊnepjesme "Narodi nam se Kralj nebeski". PoËetkom 1997. god. zbog bolesti dirigenta g. Vinka SokiÊa zbornakratko preuzima aktivna pjevaËica Katarina PiljiÊ, inaËe nastavnica glazbeu O© "Matija Gubec" u Cerniku. Za 1997. godinu artistiËki je odbor na Ëelu sa zborovoom VinkomSokiÊem odredio koncepciju daljnjeg rada i sadræaj programa koje Êeuvjeæbavati Mjeπoviti zbor a capella, tamburaπki orkestar i mjeπoviti zbor stamburaπkim orkestrom. Prema potrebi iz tih su se sadræaja sastavljali pro-grami za brojne nastupe: 15. veljaËe - susret pjevaËkih zborova u Novoj Gradiπki 8. travnja - koncert u OkuËanima 17. svibnja - Dani HPD-a "Davor" u Slavonskom Brodu 21. svibnja - koncert uz Dan dræavnosti RH 7. lipnja - koncert u Lipiku 24. lipnja - koncert u Novoj Gradiπki 13. srpnja - sveËanost oproπtaja od fra Vjeceslava JanjiÊa 4. studenoga - Dan opÊine Cernik 8. studenoga - Susret malih pjesnika Slavonije i Baranje 28. studenoga - 115. obljetnica HKUD "Vijenac" Poæega 6. prosinca - Koncertna veËer u Cerniku Dirigenti na svim nastupima bili su Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ. Natom su koncertu dugogodiπnji Ëlanovi Druπtva dobili unikatne diplome 119
  • 120. poËasnog Ëlana HPD-a "Tomislav". To su: Drago MaliÊ, Franjo Vuk i Ivica Vuk. Od pobrojanih nastupa u 1997. godini CerniËanima Êe u dugoj uspo- meni ostati program sveËanog oproπtaja od fra Vjencislava JanjiÊa, gvardi- jana i æupnika u Cerniku. Ovaj omiljeni sveÊenik proveo je 10-tak godina u Cerniku i zajedno sa narodom pretrpio ratna razaranja i druge ratne nedaÊe. Izmeu ostaloga i sam je pri granatiranju samostana bio ranjen, ali nikada nije izgubio vjeru u pravednu borbu za slobodu Hrvata, bodrio je narod u crkvi, branitelje na bojiπnici, prognanike, ranjenike. FranjevaËki samostan i crkvu obnavljao je s narodom i pronalazio donatore.Crkvene prostore otvorio je javnosti za izloæbe, predavanja, koncerte i turistiËke obilaske. 19. srpnja 1997. godine prireen mu je oproπtaj u samostanskom dvoriπtu, a bilo je nazoËno viπe od 1000 odraslih i djece iz æupe Cernik, susjednih æupa i Nove Gradiπke. SveËanost je otvorilo HPD "Tomislav" Kaplanovom "Kolijevkom moga djetinstva", a tijekom sveËanosti joπ su izvedene ©imunacijeva "Na obali Save", AsiÊeva "Blagoslovljena ova zemlja" (na izriËitu æelju fra Vjenceslava), Njikoπeve "Blagdan" i "Slavonijo, zlatna ruæo hrvatska" te Cossettove "Sla- vonska poskoËica", "Tri jetrve" i "Diridika". "Tomislav" se oprostio pjes- mom "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku", a tamburaπki sastav joπ je odsvirao "Pjesmu rastanka". U programu su joπ nastupili Ëlanovi KUD-a "SeljaËka sloga" iz Opatovca koji su izveli splet narodnih pjesama i igara, a osobit je gost bio poznati estradni umjetnik Krunoslav KiÊo Slabinac, kum i dobrotvor samostana te osobni Vjenceslavov prijatelj. Nakon πto je otputovao na novu duænost u Hrvatsku katoliËku misiju u Salzburg, fra Vjenceslav JanjiÊ je na adresu HPD-a "Tomislav" uoËi BoæiÊa poslao pismo u kojem poziva "Tomislav" i KUD "SeljaËka sloga" iz Opatovca da sljedeÊe godine svojom pjesmom i igrom uveliËaju Dan Hrvata u Salzburgu. Poziv je s radoπÊu prihvaÊen. PoËetkom 1998. godine utanaËuje se gostovanje "Tomislav" u Salzburgu. Troπkove puta i smjeπtaja snose Hrvatska katoliËka misija, jedna od najstarijih misija u Europi, koja krajem stoljeÊa slavi 50 godina postoja- nja. Turneja u Salzburgu trajala je dva dana. 23. svibnja pred tristo uzvanika odræan je koncert koji je obuhvatio vokalne a capella, vokalno - instrumen- talne - folklorne i domoljubne skladbe "za svaËiju duπu poneπto". (PRO- GRAM). Publika je bila oduπevljena, osobito mladeæ, a posebne su Ëestitke120
  • 121. "Tomislavu" upuÊene od provinci-jala o. Lucija Jageca. U nedjelju 24. svibnja u crkviSv. Andrije u Mirabellplatzu pje-vaËki zbor i tamburaπki orkestarizveli su Hrvatsku puËku misu T.Yeseta u nazoËnosti oko 700 vjer-nika. Nakon mise koju je vodio o.L. Jagec uz asistenciju fra V. Janji-Êa, "Tomislav" je dao joπ i dodatniprogram. Tijekom boravka u SalzburguËlanovi HPD-a "Tomislav" obiπlisu znamenitosti ovoga lijepoga tu-ristiËkog grada. Prilikom posjete Salzburgu 1998. godine Od ostalih nastupa u 1998. godini treba spomenuti nastup na sveËanomobiljeæavanju 8. obljetnice HDZ-a Brodsko- posavske æupanije 29. oæujka uSlavonskom Brodu, i na Susretu pjesme prijatelja 13. lipnja u Novoj Gradiπkii otvorenju Slavin-doma u Cerniku. Na sjednici Upravnog odbora 9. rujna 1998. godine donesen je zaklju-Ëak da se zbog bolesti dirigenta Vinka SokiÊa angaæira Renata LekiÊ-GrgiÊ, 121
  • 122. Uprava HPD “Tomislav” 1998. godine(Odbor za Ëijeg je mandata izgraen Slavin-dom) koja je veÊ u "Tomislavu" obavljala posao korepetitora u pjevaËkom zboru, aSjede (slijeva): Dragica AndraπeviÊ, Miljenko ostale poslove u umjetniËkom odboru i s tamburaπkim orkestrom i dalje ÊeRosiÊ-BaÊa - tajnik, Renata LekiÊ-GrgiÊ - diri- obavljati V. SokiÊ.gentica PZ, Vinko SokiÊ - dirigent TO i Ëlan odbo-ra, Katarina PiljiÊ, Dragutin JankoviÊ - predsjed- ©kolski tamburaπki orkestar pod vodstvom uËiteljice glazbe Katarinenik, Nikola JugoviÊStoje (slijeva): Nikola ©imiÊ, Mato OrdaniÊ, PiljiÊ svoje Êe probe odræavati u prostorijama HPD-a "Tomislav" i bit ÊeVilko –uriÊ - blagajnik, –uro Vuk - dopredsjed- smatran podmlatkom Druπtva.nik, Nikola TerziÊ, Luka Zec, Mijo SokiÊ. 4. listopada "Tomislav" se oprostio od dugogodiπnjeg pjevaËa i poËas- nog Ëlana Druπtva Drage MaliÊa, koji je iznenada preminuo i bio pokopan na cerniËkom groblju. Na godiπnjem koncertu u Cerniku dodijeljena su veÊ tradicionalna priznanja za dugogodiπnji rad, a za svoje zasluge diplomu poËasnog Ëlana primio je g. Melhior ©imiÊ. Novu 1999. godinu Druπtvo je zapoËelo druπtvenom veselicom 9. sijeËnja, tzv. "pjevaËkom Novom godinom" na kojoj se okupila veÊina Ëlanova pjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra. Razlog tom veselju bile su nove impresivne prostorije Druπtva u Slavin- domu. Slavlje je potrajalo dugo u noÊ, a nazoËne su uveseljavali Ëlanovi tam- buraπkog sastava "Æute dunje". Na izbornoj skupπtini za 1999. g. u Upravni odbor izabrani su D. Jan- koviÊ (predsjednik), –. Vuk (dopredsjednik), Miljenko RosiÊ (tajnik), Vilko122
  • 123. –uriÊ (blagajnik), Katarina PiljiÊ (arhivar PZ), Luka Zec (ekonom), MijoSokiÊ (ekonom), Denis Meseπ (arhivar TO), Dragica AndraπeviÊ, NikolaJugoviÊ, Mato OrdaniÊ, Mislav SokiÊ, Vinko SokiÊ, Nikola ©imiÊ i VitomirÆakiÊ (Ëlanovi). UmjetniËki odbor Ëinili su V. SokiÊ, Renata LekiÊ - GrgiÊ,Katarina PiljiÊ, Mato OrdaniÊ i Miljenko RosiÊ. Vlado SokiÊ, Stanislav LaziÊi Josip Vuk postali su Ëlanovi Nadzornog odbora, a Nikola Trnka, NikolaTerziÊ i Drago ÆakiÊ Ëlanovi Stegovnog odbora. Odmah nakon skupπtine prikupljena je Ëlanarina u iznosu od 8000kuna Ëime je podmiren troπak otvorenja Slavin - doma jer nije pristiglaobeÊana donacija æupanije. Ubrzo nakon otvorenja 28. travnja 1999. g. vidjelo se da "hram kultureu Cerniku", kako su CerniËani prozvali Slavin-dom, neÊe sluæiti samo"Tomislavu", nego Êe ovi osobiti prostori sluæiti i drugim kulturnim prired-bama. Spomenutog dana u prepunoj pjevaonici odræana je promocija knjige"Na dvoru cara Perzijskog" autora Tomislava –uriÊa, novinara i publicista,sina Dragutina –uriÊa, nekadaπnjeg zborovoe "Tomislava". Poput ocaTomislav je zaljubljenik u cerniËku kulturu i baπtinu te je za svoje novinarskei knjiæevne radove u kojima promovira i Cernik, proglaπen poËasnimgraaninom Cernika. PostojeÊi uvjeæbani raspored pjesama u 1999. godini dopunjen jenovim i zahtjevnijim kompozicijama: I. Zajc: "Dva madrigala" (a capella) A. Canjiga: "Za Hrvatsku" (a capella) J. Gotovac: "Slava Lisinskom" (a capella) "Pjesma moja raspjevana" (a capella) S. LovriÊ: "Tuæaljka" (a capella) J. Njikoπ: "Romanca u G-duru" (TO) "Elegija o Lisinskom" (TO) M. Farkaπ: "Santa Lucia" (TO) Vangelis-SokiÊ: "Conquest of Paradise" PZ i TO V. Lisinski: "Zbor Hrvatica" iz opere Porin Kradier Cossetto: "La Paloma" TO Od vaænijih nastupa treba spomenuti koncert za Tijelovo, odræan uSlavin-domu 3. lipnja 1999. godine. Na tom su koncertu sudjelovala i πkol-ska djeca rasporeena u mali pjevaËki zbor, veliki pjevaËki zbor i tamburaπkiorkestar. Mali je zbor sa solistima iz 2. razreda otpjevao pjesme "Tako, tako","©kolska torba", "Tko sam ja", "Klavir" i "Notni stol". Autor teksta i glazbe jeMarija MatanoviÊ. Veliki pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar O© "MatijaGubec" izveli su sljedeÊe glazbene toËke: 123
  • 124. V. Lisinski: "Pjesma poslije obuke" I. L. Kalinski-T. VidoπiÊ: "PotoËiÊ” B. MihaljeviÊ-V. SokiÊ: "PriËao mi djeda moj" Vangelis-SokiÊ: "Osvajanje raja" Daroviti uËenici, polaznici glazbene πkole, izveli su dvije klavirske kompozicije: L. v. Beethoven: "Za Elizu" (solo Ivana OrdaniÊ) i H. Venzel; Dor Zitherbub (duo ËetveroruËno Josipa SokiÊ i Saπa ©imiÊ) Veliki tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" odsvirao je “La Paloma” i “Santa Lucia”, a potom su u duetu Ankica Zec (sopran) i Katarina PiljiÊ (alt) uz klavirsku pratnju Vinka SokiÊa otpjevale Ave Mariju. Æenski pjevaËki zbor nastupio je sa "Zborom Hrvatica" iz opere Porin, a mjeπoviti zbor "Ljepota cvijeÊem krasi se" (I. Zajca) i "Za Hrvatsku" A. Canjuge. Dirigenti su bili Katarina PiljiÊ (©kola), Renata LekiÊ-GrgiÊ i Vinko SokiÊ ("Tomislav"). Uz blagdan Sv. Vida i Dane kulture mira u OkuËanima je 15. lipnja "Tomislav" odræao cjeloveËernji koncert mjeπovitog zbora i tamburaπkog orkestra, a raspored je obuhvatio zborske a capella skladbe, orkestralne skladbe, tamburaπke sastave, vokalno - instrumentalne folklorne i domo- ljubne skladbe. U programu je uz ostalo bio naglaπen Kamilo Kolb, skladatelj, orguljaπ, pjevaË, zborovoa, pedagog i publicist Ëiji opus sadræi 1280 skladbi iz razliËi- tih glazbenih æanrova. Kolb je roen u OkuËanima 31. srpnja 1887. godine, a od 1945. do 1950. g. je u zatvoru Stara Gradiπka. Umro je 13. srpnja 1965. u Virovitici. Od brojnih popijevki posveÊenih Blaæenoj Djevici Mariji "Tomislav" je pjevao Ave Mariju. BoæiÊni koncert u Slavin-domu124
  • 125. 15. listopada 1999. godine u Slavin-domu u Cerniku HPD "Tomislav"prireuje koncert za sudionike StruËnog skupa uËitelja i profesora biologijeiz cijele Republike Hrvatske. Naime, obnovljeni reprezentativni prostori FranjevaËkog samostana,Galerija suvremene umjetnosti, Kulmerov dvorac i druge kulturno-povi-jesne znamenitosti Cernika sve viπe su privlaËile ljude iz raznih ustanova,πkola i organizacija da ovdje organiziraju struËne skupove, predavanja i tu-ristiËke posjete. Nadaleko poznata gostoljubivost CerniËana prema svimakoji dou u Cernik oslikava se i ovim nastupom HPD-a "Tomislav" predËlanovima spomenutoga skupa. Mnogi su bili iznenaeni saznanjem da uovako malom slavonskom mjestu buja kulturni æivot, djeluju ustanove iudruge koje njeguju glazbu, folklor, izdavaπtvo i dr. VeÊ tradicionalna zabava "CerniËki krmokolj" odræan je i ove godine 23.listopada. Iako posjeta nije bila kakvu smo priæeljkivali, u druæenju, zabavi iveselju u potpunosti je uspjela. I financijski rezultat je bio veoma dobar.»ista zarada iznosila je 10.454,93 kn. Uspjeπan rad Druπtva u 1999. godini zakljuËen je jubilarnim Kon-certom pjesama iz hrvatske proπlosti 18. prosinca, a posveÊen je obljetniciroenja i smrti Vatroslava Lisinskog. Bila je to repriza jubilarnog koncerta iz1969. godine. Æivot i djelo V. Lisinskog na koncertu je prezentirao AlojzijeAga. Koncert je ujedno bio i tradicionalni boæiÊni nastup "Tomislava" predcerniËkom publikom. 2000. godina u znaku je 95. obljetnice Druπtva i 50. godiπnjice umjet-niËkog glazbenog rada maestra Vinka SokiÊa. Zato su i programi podreeni Medalje koje HPD “Tomislav” svojim Ëlanovima dodjeljuje za dugogodiπnji radovim obljetnicama, no Druπtvo je imalo i druge nastupe: - 25. veljaËe - Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti u Novoj Gradiπkipod pokroviteljstvom Matice hrvatske. Tom je prigodom Vinku SokiÊuodana osobita Ëast, a Glasnik Matice hrvatske poËetkom 2001. godineobjavio je Ëlanak Alojzija Age o zborovoi Vinku SokiÊu te Ëlanak VinkaSokiÊa “Tradicija i kontinuitet zborske glazbe u novogradiπkom kraju 1946.-2000.” - 4. oæujka s istim koncertom Druπtvo je nastupilo u dvorani hotelaMinerva u Varaædinskim Toplicama. - 6. oæujka "Tomislav" sudjeluje na 33. πokaËkom sijelu u Æupanji, - 17. lipnja u crkvi Sv. Franje Asiπkog u Lipiku, Druπtvo nastupa na I.smotri pjevaËkih zborova Poæeπko-slavonske æupanije. Jedan tuæan dogaaj obiljeæio je 2000. godinu. Naime, 19. lipnja u 67.godini umro je Nikola Trnka, dugogodiπnji pjevaË i predsjednik Druπtva urazdoblju od 1982. do 1987. godine. Posljednju poËast Druπtvo mu je odalo 125
  • 126. 5“Tomislavova” diploma, plaketa i zahvalnica126
  • 127. pjesmama "Tuæaljka" i "Bliæe, o Boæe moj" prigodom ukopa na novogra-diπkom groblju. Sastav “Najbolji hrvatski tamburaπi” bio je gost na XVI. tradicionalnomcerniËkom krmokolju 28. listopada 2000. godine. Zabava je bila uspjeπna,prodana je 241 ulaznica, a Ëist prihod iznosio je 15.502,00 kune. "Glazba je oduvijek bila a i bit Êe i dalje, jedno od moguÊih sredstavaljudske komunikacije. Bilo bi zanimljivo naËas razmisliti πto bi bilo s namada jednoga dana nestane glazbe iz naπega æivota. U nastaloj tiπini Ëovjekatomske ere ostao bi bez ljepote i poezije, bez topline, druπtvenosti i pri-jateljstva, bez poπtenja i istine; Ëovjeku danaπnje epohe prijeti opasnost dase raspadne u dva dijela: biÊe koje raËuna i planira i biÊe koje se zadovoljavasamo podmirenjem svojih osobnih potreba (...)." Citatom Z. PalËoka zboro-voa Vinko SokiÊ htio je naglasiti utjecaj glazbe, osobito u "maloj provinci-ji" na svekoliki ljudski æivot i da je vrijedilo gotovo cijeli æivot posvetitiDruπtvu i ljudima meu kojima æivimo. A on je upravo to uËinio i Cernik jenjegovu 50. obljetnicu rada i 95. obljetnicu Druπtva primio kao osobitglazbeni, druπtveni i kulturni dogaaj. Tome su se dogaaju pridruæila kul-turno-umjetniËka druπtva na proslavi 4. studenoga 2000. godine uHrvatskom domu u Cerniku. Sudjelovali su HPD "GraniËar" Nova Gradiπka,RKUD "Vijenac" Poæega, KUD "Toplice" Varaædinske Toplice i KUD"Kristal-Sladorana" iz Æupanje. Lijevo: Josip OstiÊ, predsjednik novogradiπkog "Tomislav" je 16. prosinca odræao jubilarni koncert u Slavin-domu, na ogranka Matice hrvatske Ëestita Vinku SokiÊukojem su izvedeni programi 95. obljetnice Druπtva, 50. obljetnice glazbeno- na 50. obljetnici umjetniËkog rada Desno: Tajnik Druπtva Miljenko RosiÊ u uvodupedagoπkog rada Vinka SokiÊa i VII. susreta malih pjesnika Slavonije i koncerta govori o radu jubilarca Vinka SokiÊaBaranje. U programu su bile zastupljene ove kompozicije: - R. Matz: "U naπem selu" (PZ i TO ) - V. SokiÊ: "Oj, Savice" (solist Z. PetriÊ) - F. Dugan ml. : "Zahvalnica" 127
  • 128. - o. K. Kolb: "Radovan" - J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi" - J. Kaplan: Dugo u noÊ (recitatorica V. BrËiÊ) - J. Njikoπ: "Elegija o Lisinskom" - I. Zajc: "RadniËka himna" - V. Novak: "Hrvatom" - J. AndriÊ: "ÆetelaËko kolo" (TO) PjevaËki zbor Osnovne πkole "Matija Gubec" Cernik joπ je izveo i ove kompozicije: - I. Ocvirek: "Idila", - Julije Njikoπ: "Opet Êe zvoniti zvona", "Miruj, miruj srce moje" i "Slavonijo zlatna ruæo".»estitku i poklon Vinku SokiÊu za 50. obljetnicu Koncert je zavrπio skladbama "Vivat Croatia" i "Narodi nam se KraljumjetniËkog rada u ime Druπtva uruËio je nebeski". Ravnali su Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ, a program su vodilipredsjednik Dragutin JankoviÊ Zdravka ÆakiÊ i Stjepan Vuk. Na ovom je koncertu æenski pjevaËki zbor nastupio u novim haljinama, koje je darovao Josip JeliÊ, prognanik iz Baranje i nekad vlasnik pogona æenske konfekcije u Starom Petrovom Selu. Tako je sveËano, i na najbolji moguÊi naËin, zavrπena jubilarna 95. godiπnjica Druπtva. U kolovozu 1998. za gvardijana i æupnika u Cernik dolazi fra Franjo TomaπeviÊ, ujak bivπeg gvardijana Vjenceslava JanjiÊa. Novi se gvardijan vrlo brzo uklopio u svekoliki æivot CerniËana, a kako je bio sposoban i poduzetan brzo je okupio suradnike te pokrenuo obnovu crkve u BaÊindolu, FranjevaË- kog samostana u Cerniku i gotovo do temelja poruπene crkve Svetog Leonar- da. Ovaj je sveÊenik uËinio mnogo na kulturnom i vjerskom podruËju; za njegova su mandata tiskane tri knjige o æupi Cernik, dovrπena je obnova Sv. Linarte, ureeni samostanski prostori, prireivane izloæbe i koncerti. Dobro je suraivao sa svim udrugama u mjestu pa tako i s "Tomislavom" koji je veÊ po tradiciji stalni sudionik u liturgijskim slavljima. Na sjednici Upravnog odbora 21. sijeËnja 2001. godine donesena je odluka o imenovanju voditelja PZ i TO. Maestro Vinko SokiÊ zamolio je Upravni odbor da se imenuje novi voditelj PZ, a on bi, zbog svojega zdravstvenoga stanja i lijeËnikovog savjeta, vodio samo tamburaπki orkestar. Upravni je odbor ovaj prijedlog prihvatio i za zborovou imenovao gu Katarinu PiljiÊ, uËiteljicu glazbene kulture u O© "Matija Gubec" Cernik. Nakon πto je nastupila na posao u πkoli, ga Katarina PiljiÊ veÊ se 15. rujna 1993. godine uËlanila u HPD "Tomislav" i postala aktivnom pjevaËi- com u zboru. Zbog svoje struËne osposobljenosti, iskustva i osobite volje za radom u Druπtvu, ubrzo je zapoËela zamjenjivati, najprije na probama, a kas-128
  • 129. nije i na nastupima, dotadaπnje dirigente gu Renatu LekiÊ i mò VinkaSokiÊa. ImajuÊi sve to na umu i nakon izjave mò SokiÊa da Êe novoj dirigen-tici pomagati u slaganju programa i drugim struËnim poslovima, Upravniodbor imenuje gu Katarinu PiljiÊ dirigenticom zbora. Ona je tom prigodom izjavila: "Bilo mi je teπko prihvatiti ovu zadaÊu, alis obzirom na to kako sam od samog poËetka lijepo prihvaÊena u Druπtvu,uspjeli ste me nagovoriti. Traæim slobodne ruke u svome radu i oËekujemdobru suradnju od gospodina Vinka SokiÊa. Nadam se da Êu ispuniti vaπaoËekivanja." Od toga dana ga Katarina PiljiÊ marljivo uvjeæbava programe zbora iuspjeπno vodi pjevaËe na javnim nastupima, a u ©koli pak, u radu s djecom,priprema i osigurava "Tomislavu" podmladak i svijetlu buduÊnost. "Tomislav" je od 8. do 14.travnja 2001. godine svojim nastupi-ma obogatio obredne sadræaje Cvjet-nice i Velikog tjedna, a 27. svibnjapjevanom misom fra I. Perana po-pratio blagoslov obnovljene crkveSvetog Leonarda i doËek poæeπkogbiskupa msgr. Antuna ©kvorËeviÊakoji je crkvu blagoslovio. Od 27. do 28. travnja 2001.godine Druπtvo organizira turneju uVaraædinske Toplice i Lepoglavu. Ukino-dvorani u Varaædinskim Topli-cama "Tomislav" se predstavio broj-noj publici s 22 skladbe razliËitihæanrova, prireenih za mjeπovitizbor i tamburaπki orkestar. “Tomislavci” pjevaju na misi prigodom posvete 2. lipnja Druπtvo nastupa na Smotri pjevaËkih druπtava u Ëast 130. obnovljene crkve Sv. Leonarda u Cernikugodiπnjice HPD-a “Davor” iz Slavonskog Broda. Smotra je odræana podpokroviteljstvom Hrvatskog sabora kulture, Grada Slavonskog Broda iBrodsko-posavske æupanije. Sudjelovali su HKD "Lisinski" Naπice, HPD"GraniËar" Nova Gradiπka, HPD "Danica" Sisak, HPD "Tomislav" Cernik,HPD "Vijenac" Poæega i domaÊin HPD "Davor". CerniËani su izveli πestskladbi pod ravnanjem Katarine PiljiÊ i Vinka SokiÊa. 14. lipnja uz blagdan Tijelova, "Tomislav" organizira koncert godiπnjihdostignuÊa pjevaËkih zborova i tamburaπkih orkestara Druπtva i Osnovneπkole "Matija Gubec" u Cerniku. 129
  • 130. Na sjednici Upravnog odbora 11. srpnja 2001. godine raspravljalo se o kadrovskoj politici u Druπtvu i prijedlozima Dragutina JankoviÊa (15 godina predsjednik) i Miljenka RosiÊa (25 godina dopredsjednik i tajnik) da ih se razrijeπi duænosti i da te obveze preuzmu mlai ljudi. JankoviÊ i RosiÊ ostaju u Upravnom odboru i svojim Êe znanjem i iskustvom pomagati novoizabra- nim duænosnicima. Odbor je prijedlog usvojio i na istoj sjednici za pred- sjednika Druπtva izabrao –uru Vuka, za dopredsjednika Luku Zeca i za tajni- ka Vitomira ÆakiÊa. "Koncert popularnih skladbi za srce i duπu" odræan je 23. listopada u Domu kulture pred brojnom novogradiπkom publikom, a 15. prosinca veÊ je sve bilo spremno za Koncert pjevaËkih zborova i tamburaπkih orkestara u Cerniku, na kojem sudjeluju HPD "Davor" iz Slavonskog Broda, HPD "GraniËar" iz Nove Gradiπke, KUD "Kristal-Sladorana" iz Æupanje i domaÊin HPD "Tomislav". U 2002. godini UmjetniËki odbor (V. SokiÊ, K. PiljiÊ, A. Zec, M. RosiÊ i M. OrdaniÊ) kreirao je opseæan program rada koji je 23. veljaËe na Skupπtini druπtva jednoglasno usvojen. Skupπtina je potvrdila imenovanje –ure Vuka za predsjednika i usvojila izmjene i dopune Statuta, πto ih je predloæio Ured za opÊu upravu jer je trebalo Statut usuglasiti sa Zakonom o udrugama. Donesen je i zakljuËak da se prie izgradnji pomoÊnih prostorija uz Slavin- dom jer su svi raËuni za izgradnju doma podmireni. Planirani nastupi ost- vareni su ovim redom: - 23. oæujka pjevana misa fra I. Perana povodom posvete zvona crkve Sv. Leonarda u nazoËnosti msgr. Antuna ©kvorËeviÊa, - 24.-29. oæujka liturgijsko pjevanje u crkvi uz blagdane Cvjetnice, Velikog tjedna, Velikog petka i Uskrsa, Koncert u crkvi Sv. kriæa u Sigetu 4. travnja 2002. g.130
  • 131. - 4 travnja gostovanje u crkvi Sv. Kriæa u Sigetu i pjevanje HrvatskepuËke mise povodom 300. obljetnice proglaπenja blaæenikom sv. AugustinaKaæotiÊa te 35. godiπnjice uspjeπne operacije srca p. Nedjeljka DominikaSliπkoviÊa - 7. travnja za “mladi Uskrs” i spomen-misu za poginule uDomovinskom ratu te pokojnu dobrotvorku Vjekoslavu Slavu TomlinoviÊDruπtvo je nastupilo u cerniËkoj crkvi, a 21. travnja æupsku misu i pjevanje"Tomislava" snima HRT u sklopu ciklusa prijenosa misa i predstavljanjamjesta (Portret crkve i mjesta, II program HRT-a) - 28. travnja "Tomislav" gostuje u Samoboru, pjevajuÊi Hrvatsku puËkumisu u franjevaËkoj crkvi te dodatak kod spomenika Ferde LivadiÊa("Zrinsko-Frankopanka"i dr. uz dan pogibije hrvatskih knezova 30. travnja) - 8. i 9. lipnja tamburaπki orkestar "Tomislava" s uËenicima iz Cernikagostuje na Krku i u Æminju ostvarujuÊi prijateljske posjete mjestima kojasudjeluju na Susretu malih pjesnika u Cerniku - 22. lipnja Druπtvo je sudionik Smotre pjevaËkih zborova u NovojGradiπki ("GraniËar", "Tomislav" i "Lisinski" iz Naπica), - 21. srpnja pjesmom je uveliËano slavlje mladomisnika fra VjekoslavaLaziÊa. - 28. srpnja uz Dan opÊine Cernik Druπtvo je imalo tri nastupa: naoproπtaju od gvardijana fra Franje TomaπeviÊa i vikara Gorana Malenice, nasveËanoj sjednici OpÊinskog poglavarstva i vijeÊa i na otvorenju druπtvenogdoma "Dr. F. Tuman" u Giletincima. U svim su programima sudjelovali iuËenici cerniËke πkole. - 16., 17. i 18. kolovoza prof. Jasna SkenderoviÊ, roenjem SubotiËanka,a æivi u Zagrebu, ugovorila je gostovanje HPD-a "Tomislav" u Subotici koddomaÊina HPPD "Bunjevac". Spomenuta gospoa viπe je puta "Tomislavove"nastupe pratila svirajuÊi na orguljama. Bilo je planirano da "Tomislav" uSubotiËkoj katedrali pjeva puËku misu uz tambure, a poslije mise izvedekraÊi program duhovnih skladbi. Drugi dan je bio predvien za izlet na PaliÊ,a naveËer koncert s veÊim brojem skladbi domoljubnog karaktera. No tjedandana prije polaska dogodio se meudræavni incident na ©arengradskoj adi aizazvala ga je srpska graniËna policija pucajuÊi na Hrvate koji su htjeli obiÊisvoje posjede na adi. Pobojavπi se izgreda, SubotiËani su otkazali nastup"Tomislava" i tako se nakon trinaest godina ponovila ista situacija kao πto jeto bilo s Petrinjom i BihaÊem. - 8. studenog uspjeπno su nastupili pjevaËki zbor πkole i tamburaπkiorkestar "Tomislava" na IX. Susretu malih pjesnika Slavonije i Baranje uCerniku. 131
  • 132. - 22. listopada odræan je XVIII. cerniËki krmokolj s tradicionalnom veËerom, a goste su iznova oduπevili “Najbolji hrvatski tamburaπi” iz Zagreba. Prihod od zabave iznosio je 19.467,94 kuna , - 7. prosinca "Tomislav" se prikljuËuje Susretu pjevaËkih zborova povodom 120. godiπnjice HKUD "Vijenac" iz Poæege, a joπ sudjeluju HPD "GraniËar" Nova Gradiπka, Gradski pjevaËki zbor Lipik, HPD "Rodoljub" Virovitica, "Vox Voluptatis" iz Budimpeπte i klapa "Maslina" iz ©ibenika. - 14. prosinca koncertom "U sve vrijeme godiπta" Druπtvo je zahvalilo Bogu za uspjeπnu i bogatu ovogodiπnju glazbenu æetvu, a u toj su zahvali sud- jelovali HPD "GraniËar" i pjevaËka skupina "SlavËa" iz Nove Gradiπke. Godina je zavrπila polnoÊkom na kojoj su Ëlanovi "Tomislava" predvodili pjevanje lijepih hrvatskih boæiÊnih pjesama. Na godiπnjoj izbornoj skupπtini Druπtva odræanoj 23. veljaËe 2003. godine izabrani su novi upravni odbor, umjetniËki, nadzorni i stegovni odbor koji su na sastanku 12. oæujka izabrali svoja rukovodstva. Upravni odbor: –uro Vuk (predsjednik), Luka Zec (dopredsjednik), Vitomir ÆakiÊ (tajnik), Vilko –uriÊ (blagajnik), Nikola JugoviÊ, Mato OrdaniÊ, Katarina PiljiÊ, Petar PiljiÊ, Miljenko RosiÊ, Mijo SokiÊ, Mislav SokiÊ, Vinko SokiÊ i Nikola ©imiÊ (Ëlanovi). UmjetniËki odbor: Vinko SokiÊ (predsjednik), Mato OrdaniÊ, Katarina PiljiÊ, Miljenko RosiÊ i Ankica Zec (Ëlanovi). Nadzorni odbor: Vladimir Vuk (predsjednik), Stanko LaziÊ i Josip Vuk (Ëlanovi). Stegovni odbor: Æeljka“Tomislavci” u Meugorju 10. svibnja 2003. g. TrusiÊ (predsjednica), Dragutin ÆakiÊ i Nikola TerziÊ (Ëlanovi).132
  • 133. 11. svibnja 2003. g. 10. i 11. svibnja 2003. godine HPD "Tomislav" odlazi u pohode Koncert u Stupu kod Sarajeva (gore) i obilazak grada (dolje)Meugorju i Sarajevu. U Meugorju pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar pje-vaju i sviraju Hrvatsku puËku misu, a poslije mise i dodatni program zanazoËne sveÊenike i uglednike. U crkvi u Stupu kod Sarajeva za hrvatskevjernike ponovljen je program iz Meugorja. 133
  • 134. Na sjednici Upravnog odbora odræanoj 7. travnja, izmeu ostalog, raspravljalo se i o predstojeÊoj 100. obljetnici HPD-a "Tomislav" pa je za- kljuËeno da se prvenstveno treba poËeti raditi na prikupljanju materijala za monografiju Druπtva. U tu svrhu formiran je ureivaËki odbor za izradu monografije: ‚ Vinko SokiÊ (prikupit Êe raspoloæive materijale i pisati tekstove), ‚ Vitomir ÆakiÊ (vodit Êe tajniËke poslove i davati na raspolaganje dokumentaciju, ‚ Mato OrdaniÊ (prikupljat Êe fotografije i dokumente, napisati Ëlanak o suradnji πkole i Druπtva), ‚ Miljenko RosiÊ (prikupljat Êe dokumentaciju, pisati o radu Druπtva, izgradnji Slavin-doma, nabavi zastave i korigirati dio tekstova), ‚ Alojzije Aga (uobliËavat Êe pisane materijale, korigirati i pisanom rijeËju povezivati sve prikupljeno), ‚ –uro Vuk (koordinirati i usmjeravati rad odbora, osigurati financijska sredstva, napisati uvodnu rijeË), ‚ Petar PiljiÊ (prikupljati materijale, skenirati, unositi tekst u kompjutor, suraivati s tehniËkim urednikom), ‚ Tihomir Podkonjak (tehniËki urediti monografiju, suraivati s tiskarom), ‚ Nikola JugoviÊ (pomagati u osiguranju sredstava i savjetovati), ‚ Dragutin JankoviÊ (suraivati i savjetovati)©ima Jovanovac, direktor Brodfesta U okviru XI. Brodfesta, Hrvatska glazbena unija, podruænica NovauruËio je Vinku SokiÊu nagradu za æivotno djelo Gradiπka pod nazivom "Novogradiπki glazbeni spomenar" odluËuje dodijeli- ti zborovoi Vinku SokiÊu nagradu za æivotno djelo. Brodfest se odræao od 15. do 18. svibnja pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa, a dodjela nagrade upriliËena je 14. svibnja u Cerniku. SveËanost dodjele nagrade odræavala se pod pokroviteljstvom OpÊinskog poglavarstva, supokrovitelj je bio VeËernji list a organizator HPD "Tomislav". SlavljeniËku atmosferu uveliËali su Tamburaπki orkestar "Zlatne æice" iz Poæege, Tamburaπki orkestar Osnovne πkole “Ivana i Antuna KukuljeviÊa” iz Varaædinskih Toplica, Tamburaπki sastav "Sjenke" iz Reπetara, Tamburaπki sastav KUD-a "SeljaËka sloga" iz Opatovca, Tamburaπki sastav "Satir" iz Davora i PZ i TO "Tomislava" sa solistom Tomislavom BoriÊem, opernim pjevaËem iz Zagreba koji je maestru SokiÊu otpjevao poznatu skladbu "Pjevat Êe Slavonija" i podigao na noge prepunu dvoranu sluπatelja. ©ima Jovanovac, direktor Brodfesta, uruËio je slavljeniku nagradu i Ëestitao mu na 50-godiπnjem uspjeπnom glazbenom i pedagoπkom radu. Tako je slavljem u Cerniku zapoËela glazbena manifestacija XI. Brodfesta, a na "VeËeri nove domoljubne pjesme" u dvorani "Ivane BrliÊ-134
  • 135. MaæuraniÊ" u SlavonskomBrodu 16. svibnja sveËanoje Vinku SokiÊu uruËenastatua Violinski kljuË sugraviranom posvetom.Statuu je slavljeniku baπ na80. roendan uruËio æupanBrodsko-posavske æupanijeMato DoriÊ. O ovim jedogaajima pisao hrvatskitisak i izvjeπtavala HRT. Koncert HPD “Tomislav” na XI. festivalu domoljubne pjesme Hrvatske - Brodfest 14. svibnja 2003. g. (gore) Novinski zapis iz “Arene” (lijevo) 24. svibnja 2003. PZ "Tomislava" sudjeluje na misi za krizmenike, kojupredvodi msgr. Antun ©kvorËeviÊ, biskup poæeπki. 27. rujna uz dvanaestu obljetnicu 21. brigade HV-a u æupnoj crkvi uCerniku "Tomislav" nastupa s pjesmom "Æivot svoj prikazujemo Bogu" A.Skobalja, a sutradan na Strmcu domoljubnim pjesmama uveliËava sveËanostosnivanja brigade i narodno veselje. 25. listopada ReπtaraËke lole gosti su XIX. cerniËkog krmokolja koji jedonio Druπtvu prihod od 15.775,00 kuna Kako je veÊ ustaljeno godiπnjim planom rada, "Tomislav" je nastupio ina X. jubilarnom Susretu malih pjesnika Slavonije i Baranje, a zajedno snovogradiπkim "GraniËarom" 20. prosinca odræao boæiÊni koncert. 7. veljaËe 2004. godine Druπtvo je odræalo redovnu izvjeπtajnuskupπtinu koja Êe ostati u sjeÊanju po zapaæenom prvom nastupu tamburaπ- 135
  • 136. kog sastava "Fijaker". Taj mladi sastav Ëini πest tamburaπa, Ëlanova "To- mislava" koji su samoinicijativno poËeli svirati zabavne i popularne narodne skladbe. Prvi javni nastup i zasluæeni pljesak ohrabriπe ih pa oni danas pokrivaju veÊinu cerniËkih zabavnih potreba. Kako je utemeljena folklorna skupina u sastavu KUU Cernik, ovaj je tamburaπki sastav postao prateÊi folk- loraπima i pobrao velike simpatije cerniËke publike. Uz veÊ uobiËajne nastupe, Druπtvo je na poziv bivπega gvardijana o. Franje TomaπeviÊa 23. svibnja 2004. godine gostovalo u Klanjcu u Hrvatskom zagorju. Na srediπnjem trgu odræan je popodnevni koncert a na izletu po Zagorju Ëlanovi su otpjevali Lijepu naπu kod spomenika hrvatskoj Himni. 5. lipnja 2004. godine HPD "Tomislav" sudjeluje na Smotri i druæenju pjevaËkih zborova u Novoj Gradiπki a potom na Susretu pjevaËkih zborova u Lipiku. U crkvi Sv. Franje Asiπkog pjevali su zborovi iz Lipika, Novske, Nove Gradiπke, Poæege i Cernika. CerniËani su izveli sljedeÊe skldbe: - D. Bortjanski: "MoÊ ljubavi", - G. D. Marzi: "Signore delle cime" - A. MihanoviÊ: "Na brodici", Dirigirala je Katarina PiljiÊ.Nastup “Tomislava” u crkvi u Klanjcu23. svibnja 2004. g. 26. kolovoza 2004. g. nakon kratke i teπke bolesti umro je u 57. godini Slavko Herceg (Mato), aktivni Ëlan pjevaËkog zbora. »lanovi druπtva odali su mu duænu poËast i na sahrani otpjevali "Nadgrobnicu" i "Bliæe, o Boæe moj". 4. studenog uz Dan opÊine Cernik "Tomislav" pjeva na sveËanoj sjedni- ci opÊinskog poglavarstva i na otvorenju Hrvatskog doma u ©umetlici. Tom je prigodom svirao i sastav "Fijaker". Nakon nastupa na XI. susretu malih pjesnika 12. studenog, veÊ 3. prosinca PZ i TO sudionici su Susreta pjevaËk- ih zborova u æupaniji povodom 25. obljetnice zbora KUD-a “Kristal- Sladorana”. 15. prosinca HPD "Tomislav" daje boæiÊni koncert za roditelje poginu- lih u Domovinskom ratu. Organizatori su Udruga roditelja poginulih bran- itelja i Otvoreno puËko uËiliπte "Matija Antun RelkoviÊ" u Novoj Gradiπki. BoæiÊnim koncertom i podjelom priznanja Ëlanovima Druπtva ostvaren je godiπnji plan rada. Na koncertu su sudjelovali i pjevaËi "GraniËara", a dirigenti su bili Julijana ÆirovËiÊ, Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ.136
  • 137. Koncert HPD “Tomislav” na srediπnjem trgu u Klanjcu 23. svibnja 2004. g. (gore) Susret pjevaËkih zborova u Lipiku (dolje) 137
  • 138. 2005. godina za HPD "Tomislav" najznaËajnija je u povijesti ovoga Druπtva zato πto se navrπava 100 godina rada od utemeljenja 1905. godine. Na godiπnjoj skupπtini 2005. godine donesen je plan rada u ovoj jubilarnoj godini. Evo toga plana: 1. Tiskanje monografije. 2. Jubilarna izloæba o radu druπtva. 3. Postavljanje biste prvom dirigentu i utemeljitelju Franji KumiÊu. 4. Obnova grobnice donatorice Slavice TomlinoviÊ. 5. Izgradnja vanjskog sanitarnog Ëvora. 6. Zavrπetak terase i postavljanje ploËica u dvoriπtu Slavin-doma. 7. Izrada vrata na dvoriπnom objektu. Od ostalih aktivnosti upravni odbor je planirao slijedeÊe: - 19. veljaËe odræati sveËanu skupπtinu (nadnevak je izabran kao dan kad je 1905. utemeljeno Druπtvo), - 4. lipnja otvoriti izloæbu o radu Druπtva, predstaviti monografiju i odræati cjeloveËernji sveËani koncert, - 18. lipnja pjevati na sveËanoj misi za pokojne Ëlanove Druπtva, poginule branitelje i donatoricu Slavicu TomlinoviÊ te odræati sveËanu Smotru pje- vaËkih zborova (6 do 7 zborova i tamburaπkih orkestara), - zatraæiti pokroviteljstvo Ministarstva kulture (B. BiπkupiÊa) te uputiti po- ziv biskupu msgr. Antunu ©kvorËeviÊu da predvodi misno slavlje u cerniË- koj crkvi Sv. Petra apostola, - poËetkom listopada odræati sveËani koncert u Novoj Gradiπki, - 22. listopada odræati zabavu "CerniËki krmokolj", - 18. prosinca prirediti boæiÊni koncert, - u meuvremenu organizirati 1-2 gostovanja, - nastupiti na sveËanoj proslavi 120. obljetnice DVD-a Cernik 24. lipnja. Druπtvo je financijskim planom predvidjelo prihod od 94.000,00 kuna, ali sve spomenute aktivnosti traæit Êe daleko veÊe iznose. Stoga se oËekuje pomoÊ od Ministarstva kulture, Æupanije Brodsko-posavske, OpÊine Cernik i donatora. U ovoj jubilarnoj godini HPD "Tomislav" apelira na svoje Ëlanove da se, u skladu s obljetniËkim trenutkom, redovito odaziva- ju na pokuse i dostojnim programom uveliËaju nastupe na obljetnici.138
  • 139. PjevaËki zbor HPD “Tomislav” 2005. godine: 1. red (odozdo slijeva na desno): Valerija Bator, Nataπa ©imiÊ, Slavica Vuk, Vesna KumiÊ, Ankica Zec, Marina ÆivkoviÊ, Katarina PiljiÊ-zborovoa, Vinko SokiÊ - predsjednik UmjetniËkog odbora, Ana SokiÊ, Marina BakuniÊ, Natalija TerziÊ, Kristina BakuniÊ, Ana Podobnik, Slobodanka OstojiÊ, Viπnja BrËiÊ 2. red: KatarinaNovoselac, Mandica JankoviÊ, Veronika TerziÊ, Nevenka JankoviÊ, Sofija SokiÊ, Cecilija ©imiÊ, Æeljka TrusiÊ, Veronika Podkonjak, Goranka TerziÊ,Ruæa SokiÊ, Katarina-Zlata SokiÊ, MirjanaRosiÊ, Ana Trnka, Dragica AndraπeviÊ 3. red: Æeljko Novoselac, Vitomir ÆakiÊ, Stjepan Vuk - ©tefo, Josip Vuk, Vlado SokiÊ, Ivo –uriÊ, Drago ÆakiÊ, –uro Vuk, Nikola ©imiÊ, Luka Zec, AndrijaLaziÊ, Zdravko SokiÊ, Krunoslav Szabo, Æeljko BrËiÊ - Duπa, Dragutin JankoviÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mijo SokiÊ .Tamburaπki orkestar HPD “Tomislav” 2005. godine:1. red (odozdo slijeva na desno): Igor LaziÊ, Magdalena SokiÊ, Andreja - Leonela VojvodiÊ, Kreπimir ÆakiÊ, Bernarda MatkoviÊ, Magdalena Vuk, Laura TerziÊ, Ivan TerziÊ, Ana PiljiÊ2. red: Saπa SokiÊ, Vilko –uriÊ, Ivan IvanoviÊ, Ivana MikanoviÊ, Ivan DokuzoviÊ,VinkoSokiÊ - dirigent, VlatkaTtrupiniÊ, Melani VojvodiÊ, Viktorija SokiÊ, Juro LjubiËiÊ. 139
  • 140. Upravni odbor HPD “Tomislav” 2005. godine: Sjede slijeva na desno: Vitomir ÆakiÊ - tajnik, Nikola JugoviÊ, Vinko SokiÊ, Katarina PiljiÊ, –uro Vuk - predsjednik, Luka Zec - dopredsjednik Stoje slijeva na desno: Petar PiljiÊ, Vilko –uriÊ, Mato OrdaniÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mijo SokiÊ, Nikola ©imiÊ. UmjetniËki odbor HPD “Tomislav” 2005. godine: Sjede slijeva na desno: Ankica Zec, Vinko SokiÊ - predsjednik, Katarina PiljiÊ Stoje slijeva na desno: Mato OrdaniÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa140
  • 141. UreivaËki odbor monografije:Sjede slijeva na desno: Alojzije Aga,Vinko SokiÊ, –uro Vuk, Nikola JugoviÊ,Tihomir PodkonjakStoje slijeva na desno: Petar PiljiÊ, MatoOrdaniÊ, Dragutin JankoviÊ, MiljenkoRosiÊ - BaÊa, Vitomir ÆakiÊ “FIJAKER” zabavni sastav HPD-a “Tomislav” Slijeva na desno: Saπa SokiÊ, Ivan TerziÊ, Ivan IvanoviÊ, Ana PiljiÊ, Igor LaziÊ, Juro LjubiËiÊ 141
  • 142. VINKO SOKIΔ (ÆIVOTOPIS) inko SokiÊ, uËitelj glazbe i dirigent, roen je u Cerniku 5. sijeËnja 1923. godine u brojnoj radniËkoj obitelji. Od djetinjstva pokazuje interes i talent za glazbu pa veÊ u puËkoj πkoli upoznaje notno pismo i postaje Ëlanom tamburaπkog πkolskog orkestra, a 1936. godine aktivnim Ëlanom HPD-a "Tomislav", kojim tada rukovodi Dragutin BegoviÊ, zborovoa "Tomislava" i upravitelj ©kole u Cerniku. Glazbeni razvoj Vinka SokiÊa nastavlja se u FranjevaËkom samostanu gdje samouËno vjeæba sviranje na glasoviru, harmoniju i orguljama. 1938. g. V. SokiÊ utemeljuje pjevaËki zbor u cerniËkoj crkvi, koji djeluje pri organizaciji KatoliËka akcija i s tim Êe zborom nastupiti pri doËeku nadbiskupa Alojaija Stepinca. 1940.g. SokiÊ preuzima duænost orguljaπa u crkvi Sv. Petra apostola u Cerniku i tu obvezu, uz kraÊe prekide, obavlja do danaπnjih dana. OpÊe i struËno glazbeno obrazovanje stjeËe na seminarima i teËajevima koje tada organizira Prosvjetni sabor Hrvatske, Odbor za muziËku kulturu Zavoda za unapreenje osnovnog obrazovanja SRH te Centra za struËno usavrπavanje uËitel- ja i nastavnika. U Zagrebu je 1950. g. s odliËnim uspjehom zavrπio glazbeni semi- nar, a potom jednomjeseËne teËajeve na Cresu 1955. i 1956. g., u PoreËu 1957., u Senju l959., u Puli 1965. i 1973., u Zadru 1974. i u Opatiji 1976. godine. PredavaËi su mu bili istaknuti glazbeni pedagozi, akademski profesori, poznati dirigenti i skladatelji. Uporan i talentiran veÊ je 1956. godine stekao dopuπtenje pedagoπkog kolegija da moæe samostalno voditi pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar kao i nastavu muz- iËkog odgoja u opÊeobrazovnoj πkoli. Godine 1961/62. zavrπava srednju muziËku πkolu u Bjelovaru, 1965. polaæe struËni ispit u MuziËkoj πkoli "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu. Na Pedagoπkoj akademiji u Slavonskom Brodu diplomirao je glazbeni odgoj 1970. godine i stekao nastavniËko zvanje. Kao nastavnik glazbenog odgoja radio je u O© "Milan TomiÊ Slobodan" (danas "Mato Lovrak") u Novoj Gradiπki, a od 1979. g. do umirovljenja uËitelj je glazbe u O© "Matija Gubec" u Cerniku. Bio je nastavnik i struËni voditelj MuziËke πkole u Novoj Gradiπki i kao vrstan glazbeni pedagog odræavao je struËna preda- vanja za nastavnike glazbene kulture s podruËja cijele Slavonije i Baranje te uËitel- je razredne nastave iz πkola novogradiπkog kraja. Od 1946. g. do 1963. g. SokiÊ uspjeπno vodi pjevaËke zborove SKUD "Crvena zvijez- da", RKUD "Vladimir Nazor", OPD "Sloga" i nakratko HPD "GraniËar" u Novoj Gradiπki, a 1961. i 1962. g. HORD "Golub" u Bjelovaru.142
  • 143. 1950. godine preuzima struËno voenje HPD-a"Tomislav" u Cerniku i pred Druπtvo postavlja viπeumjetniËke zahtjeve utemeljene na htijenjima πtosu ih 1905. g. postavili osnivaËi "Tomislava".SokiÊ vjeπto stvara tematske prigodniËarske pro-grame uz velike obljetnice domaÊih i stranih skla-datelja, uvodi viπe duhovne i crkvene glazbe, a pje-vaËki zbor i tamburaπki orkestar pod njegovimvodstvom postiæu zavidne uspjehe.Vinko SokiÊ nije samo glazbeni pedagog i zboro-voa, nego se bavi druπtvenim i kulturnim radomu Cerniku i Novoj Gradiπki. »lan je razliËitih odb-ora za kulturu, Ëlan Odbora Matice hrvatske uNovoj Gradiπki, pisac Ëlanaka o glazbi i folklorucerniËkog kraja. »lanci su mu objavljivani u zbirci znanstvenih radova Sedam Maestro Vinko SokiÊ za orguljamastoljeÊa Cernika, u Godiπnjaku Matice hrvatske i lokalnim tiskovinama. u æupnoj crkvi u Cerniku Premda u poznim godinama i naruπena zdravlja, Vinko SokiÊ i danas jeglazbeno aktivan u HPD ”Tomislav” i kao orguljaπ u cerniËkoj crkvi. REKLI SU O VINKU SOKIΔU U analizi vrednovanja i ocjeni SokiÊevog rada sa "Tomislavom" govore struË-na miπljenja prosudbenih komisija, citati i sadræaji zapisivaËa uz izvedbene pro-grame i koncerte. “Glavni dio zasluga za steËene rezultate koji su od HPD "Tomislav" uËinili kulturni - umjetniËko druπtvo republiËkog znaËaja, pripada Ëlanovima pjevaËkog i tamburaπkog zbora, Ëlanovima odbora i naroËito zborovoi Vinku SokiÊu, koji veÊ 25 godina vodi naπe druπtvo. Svjestan visokih ciljeva koje si je postavio HPD"Tomislav "Vinko SokiÊ unio je u njihovo ostvarenje svu svoju struËnu spremu, svu energiju sav svoj talent i oduπevljenje, pa je tako uspio ostvariti neoËekivano veliki uspjeh, proslaviti "Tomislav "i Cernik i sebe. On je svojim radom i postignutim uspjesima otpoËeo novu povijest HPD "Tomislav" na Ëemu smo mu svi neizmjernozahvalni.” Miljenko RosiÊ - tajnik HPD "Tomislav" "Tomislav" 1905. - 1975. “Jedan od najmlaih “Tomislavovih" dirigenata Vinko SokiÊ zaljubljenik upjesmu i glazbu, Ëovjek πirokog slavonskog srca, hoÊe prodrijeti u sve dotadaπnjenepoznanice u glazbi. NoseÊi palicu zborovoe "Tomislava" on je beskrajnomljubavlju u mnogim problematiËnim dilemama amaterima saËuvao kontinuitetzborske glazbe u Cerniku i u novogradiπkom kraju. Æivotno mu je iskustvo πirilopravo na individualnost. Koliko proba, nastupa samostalnih koncerata, pohvala, 143
  • 144. priznanja, spomenica, diploma? I ravna Vinko zborom, i poravnava Vinko sva Od mnogobrojnih nagrada i priznanja πto ih je V. SokiÊ dobio za svoj dugogo- izopaËenja u partiturama, sve staromodno mudrijaπenje. Pa ukljuËuje jednu gen- diπnji glazbeno-pedagoπki rad istiËu se: eraciju pa drugu, pa tako redom, kultivira sirove glasove. Strpljivo razvija smisao • Diploma Saveza muziËkih zbornog pjevanja, otvara uho za suvremeno. I dok je Gradiπka ostala nepomiËna, druπtava Hrvatske (1962.) Cernik je hodio na republiËke smotre i festivale. I za ovaj koncert i onaj koji Êe usli- • Diploma HORD "Golub" jediti, pun je projekta, pun kriticizma ali i emotivnog oruæja i glazbenih aspiracija. iz Bjelovara (1962.) Koncert odræan 8. prosinca 1979. valja pridruæiti trofejima Vinka SokiÊa, kao • Diplome Festivala pjevaËkih dokaz novog uzlaznog hoda ovog neumornog reproduktivnog stvaraoca.” zborova Hrvatske u Zadru Ivo FuriÊ - glazbeni pedagog, dirigent i tajnik (1973. i 1978.godine) Odbora za muziËku kulturu Prosvjetnog sabora Hrvatske • Diplome FPZ Hrvatske u Petrinji (1969.,1970. i 1971.) “HPD "Tomislav" bilo je izvoriπte i æariπte kulturno - umjetniËkog djelovanja. • Diploma Prosvjetnog sabora Marljivim i savjesnim radom, te postignutim neoËekivano visokim rezultatima, Hrvatske za unapreenje muziËke kulture (1975.) pod struËnim vodstvom svoga dirigenta Mó Vinka SokiÊa postalo je i ostalo stvarni kulturno umjetniËki Ëimbenik na podruËju hrvatske glazbene kulture, svetinja i • Priznanje KPSH povodom 35. obljetnice glazbenog rada (1983.) LEGENDA CerniËana, Slavonije pa i πire.” • Zahvalnica MZ Cernik “Cijeli svoj æivot poklonio je Vinko SokiÊ glazbi svome "Tomislavu". Svaki za pomoÊ u razvoju i unapreenju dijeliÊ njegove liËnosti "Tomislav" je. Æivio je uz glazbu s glazbom i za glazbu. Takav Mjesne zajednice (1984.) je i danas. Stoga mu æelimo joπ zdravlja i druæenje s glazbenicima pjevaËima, • Diploma poËasnog Ëlana zborom i orkestrom i joπ puno uspjeπnih nastupa, kako u lijepoj naπoj tako i u HPD-a "Tomislav" (1985.) inozemstvu. Iako krhka • Plaketa OpÊine Nova Gradiπka zdravlja, mladenaËkog je (1985.) duha i volje, a sve ove • BronËana plaketa godine ostao je skroman i "Tambura Paje KolariÊa" (1995.) tih, srcem i duπom za • Povelja Hrvatskog sabora glazbu naπu Hrvatsku.” kulture "Rudolf Matz" za iznimna dostignuÊa (zapisi: NG - novine kulturno-umjetniËkog 1.oæujka.1985. L. BukviÊ, amaterizma i obogaÊivanje Sjeverni obzor - Sl. Brod, hrvatske kulture (1995.) 22. prosinca 2003. • Povelja OpÊine Cernik (1996.) Novine za kulturu • Odlikovanje Predsjednika V. MikiÊ) Republike Hrvatske Red hrvatskog pletera (1998.) • Zlatna diploma Hrvatskog sabora kulture (2000.) • Nagrada za æivotno djelo. Hrvatske glazbene unije, »estitka i simboliËan poklon Druπtva Brodfest - podruænica 6 (koπara s 50 ruæa) za 50. obljetnicu umjetniËkog rada Vinka SokiÊa Nova Gradiπka (2003.) 16. prosinca 2000. godine144
  • 145. IZGRADNJA SLAVIN-DOMA ruπtvene prostorije u "Tomislavu" uvijek su bile goruÊi prob- lem, ali nikada nije bilo dovoljno sredstava da se otpoËne s planiranjem gradnje vlastitog prostora. Krajem oæujka 1994. g.ga Marica KumiÊ iz Karlovca telefonski obavjeπÊuje Dragutina JankoviÊa,predsjednika HPD-a "Tomislav" da je po oporuci, a nakon smrti VjekoslaveTomlinoviÊ, "Tomislav" postao vlasnikom cjelokupnih nekretnina poko-jnice. Upravni odbor ovlastio je predsjednika da na ostavinskoj raspravi zas-tupa interese Druπtva. Rasprava je odræana 13. lipnja 1994. g. i uz dvanaestpozvanih zakonskih nasljednika, nazoËan je i "Tomislavov" predstavnik.Sud je odluËio sljedeÊe:I. Utvruje se da ostavinsku imovinu saËinjavaju: • nekretnine u Karlovcu i to jednosobni stan na II. katu koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice sa WC-om i predsoblja ukupne povrπine 32,17 m2. • nekretnine u Cerniku i to kuÊa br. 97 i dvoriπte od 219 Ëhv.II. Njezinim nasljednikom po oporuci proglaπava se u cijelosti Hrvatsko pje-vaËko druπtvo "Tomislav" Cernik. Kako se nitko u zakonskom roku nije æalio, rjeπenje je postalo pravo- Vjekoslava (Slava) TomlinoviÊmoÊno. Tko je Vjekoslava TomlinoviÊ Vjekoslava TomlinoviÊ, u Cerniku poznatija kao Slavica i Slava, roena je u Cerniku 4. svibnja 1923. godine od majke Rozalije, kuÊanice i oca Franje (Francla), trgovca u Cerniku. Franjo (Francl) bio je jedno vrijeme predsjednik i u dva mandata dopredsjednik HPD-a "Tomislav". Vjekoslava je joπ kao uËenica postala aktivnim Ëlanom tamburaπkog orkestra i pjevaËkog zbora u "Tomislavu". Ljubav prema glazbi, "Tomislavu" i rodnom zaviËaju nije jenjavala ni onda kada je po zavrπetku studija poËela raditi i æivjeti u Karlovcu. Uvijek se interesirala za rad Druπtva, posjeÊivala ga pri boravcima u Cerniku, a 1969. godine organizirala je koncert "Pjesme iz hrvatske proπlosti" u Zorin-domu u Karlovcu kad su CerniËani burno pozdravljeni od karlovaËke publike. Vjekoslava TomlinoviÊ umrla je u Karlovcu 25. studenoga 1992. godine i sahranjena na cerniËkom groblju. Na temelju rjeπenja o nasljeivanju od 13. lipnja 1994. g. OpÊinski sud u Karlovcu vrπi uknjiæbu prava vlas- niπtva na cjelokupnim nekretninama pokojne Vjekoslave TomlinoviÊ u korist HPD-a "Tomislav", a OpÊinski sud u Novoj Gradiπki o tome obavjeπÊuje Druπtvo 18. studenog 1994. g. 145
  • 146. Upravni odbor imenuje komisiju koja Êe voditi brigu o nasljeu: Dragutin JankoviÊ, –uro Vuk, Miljenko RosiÊ, Vlado SokiÊ i Ivica Ograjπek. Komisija je utvrdila da je stan u Karlovcu u loπem stanju jer je oπteÊen tijekom rata i da bi njegov popravak i odræavanje bilo skupo, te predloæila da se stan proda. 25. studenoga 1994. godine stan je prodan za 20000 DM, a novac je u nazoËnosti odvjetnika primio Miljenko RosiÊ, tajnik Druπtva. Neπto stare devizne πtednje u PB Zagreb preneseno je u kunama (75%) na raËun Druπtva i namirena su dugovanja za grijanje. O svemu uËinjenom komisija je dala izvjeπÊe na skupπtini Druπtva 25. veljaËe 1995. godine. Donesen je zakljuËak da se izgrade druπtvene prostorije za "Tomislav" na zemljiπtu u Cerniku. Nakon katastarske izmjere traæio se projektant i kao najpovoljniji ponuaË izabrana je projektantska kuÊa "MATAN" d.o.o. s glavnim projektantnom ing. arhitekture Ivanom LaziÊem. S obzirom na to da se buduÊi objekt nalazi u zaπtiÊenoj povijesnoj zoni, trebalo je pribaviti dozvolu od Dræavne uprave za zaπtitu kulturne i prirodne baπtine - povjerenstva u Osijeku. 11. rujna Druπtvo je dobilo posebne (konzervatorske) uvjete graenja pa je uz idejni projekt izdana lokacijska dozvola bez koje se ne moæe priÊi izra- di glavnog projekta. Glavni projekt je zavrπen krajem rujna 1995. godine, pribavljena je sva potrebna prateÊa dokumentacija i veÊ 15. prosinca podne-Novinski zapis: Glas koncila 1995. g. sen zahtjev za izdavanje graevinske dozvole na koju se Ëekalo sve do 10. srp-146
  • 147. nja 1996. godine. U meuvremenu prikupljene su ponude izvoaËa radovana iskopu i betoniranju temelja. 8. studenog potpisan je Osnovni ugovor s 17. prosinca 1995. fra Vjenceslav JanjiÊtvrtkom "Grading" d.o.o. iz Cernika koja je zapoËela s radovima 13. stu- je blagoslovio temelje Slavin-domadenoga. Prije betoniranja ploËe LukaZec (pjevaË u "Tomislavu") postavioje vodovodnu i kanalizacijsku mreæukako se kasnije ne bi moralo razbijatiploËu. Radovi su dobro napredovali,premda vrijeme nije bilo naklonje-no, pao je i prvi snijeg. Posveta temelja obavljena je 17.prosinca nakon sveËane skupπtinepovodom 90. obljetnice Druπtva.PjevaËki zbor pjevao je stojeÊi na tekstvrdnutoj betonskoj ploËi i to je prviput u devedesetgodiπnjoj povijesti dasu bili "svoji na svome", doduπesamo na temeljima. Odbor za izgradnju Slavin-doma dao je tiskati pro-midæbeni materijal "rijeËju i slikom" pod nazivom"Pomognimo izgradnju hrama kulture" i veÊ u oæujku 1996.materijal je razaslan diljem Hrvatske. Trud se isplatio, pomoÊ je poËela pristizati: OpÊinaOkuËani darovala je blok-opeke u vrijednosti 1000 DM,toliko je uplatio i "Mercis", trgovaËko poduzeÊe iz NoveGradiπke. Pun tegljaË blokova donirala je graevinska tvrt-ka "Grading" i TrgovaËko poduzeÊe "Dinarka" iz Knina, acerniËko poduzeÊe "Metalotehna" darovalo je materijal zapregradne zidove . "Nigma" iz Nove Kapele dala je vapne-naËku sipinu za zidanje, Brodsko-posavska æupanija uplati-la je 20.000 kn, a OpÊina Cernik 30.000 kn. Sada se moglopriÊi traæenju izvoaËa radova do pod krov, a Ëlanovidruπtva sami su organizirali i izvodili ËiπÊenje gradiliπta,izradili kanalizaciju u duljini od 70 metara, izradili vanjskiWC. Komunalno poduzeÊe "SlavËa" besplatno je izvelo sveradove i dalo materijal za prikljuËak na javni vodovod. 24. lipnja 1996. godine Upravni odbor imenuje Odborza izgradnju doma, u koji ulaze Dragutin JankoviÊ, NikolaJugoviÊ, Miljenko RosiÊ, Mato OrdaniÊ, –uro Vuk i Luka Promidæbeni letak namjenjen prikupljanju sredstava za pomoÊ u izgradnji Slavin-domaZec. Ovaj je Odbor na svojim leima ponio sve zadaÊe oko 147
  • 148. izgradnje doma. Za izvoenje radova do pod krov izabran je zidarski i krovopokrivaËki obrtnik Draæen Butorac iz Cernika, koji je ponudio rok od 40 dana za dovrπenje ugov- orenog posla. Ugovor je potpisan 1. lipnja, a radovi Êe zapoËeti 1. kolovoza. Graevinsko poduzeÊe "PANON" d.o.o. obeÊalo je dati cement, a novogradiπka ©umarija potrebnu krovnu grau. Projektom je bilo predvieno da u pjevaonici na krovu budu tri armirano-betonske grede bez stro- pa, koje su se Ëinile vrlo grubima s obzirom na dimenzije, pa je predloæeno da se one zamijene laminiranim drvenim gredama πto se pokazalo puno ljepπim i prirodnijim rjeπenjem. Krovne nosaËe izradio je Industrijski kombinat "Gaj" d.d. iz Slatine za svotu od 15.558,60 kn. Betoniranje ploËe nad mont-stropovima u dijelu izvan pje- vaonice izveli su igraËi i trener NK-a "Mladost" u vidu jaËeg treninga od pola dana. ObeÊana graa od ©umarije nije stigla pa je uskoËio Ivan GudeljeviÊ, vlasnik tvrtke "Metalotehna". Dio zgrade je pokriven, a Ëim su vremenske prilike dopustile, nastavilo se s radovima. Pokriven je i stari dio (pro- davaonica i stan) tako da je sve doπlo pod isti krov, a Ëlanovi Druπtva drago- voljno su obili staru æbuku te, kad se æbukala nova zgrada, sve je oæbukano kao cjelina. Sad je bilo lakπe jer se moglo raditi i za slabijega vremena. Iz Australije od tamoπnjih Cerni- Ëana, iseljenika, pristiglo je 1700 AUD koje je donio Ivo KumiÊ. Odmah je kupljen parket i stavljen na tavan da se dobro sasuπi. GP "Grading" besplatno Êe obaviti æbukanje unutarnjih zidova, a Josip KovaËeviÊ, vlasnik obrtniËke radion- ice "Central", i Luka Zec obavit Êe, takoer besplatno, vodovodne i in- stalacije centralnog grijanja.148
  • 149. Druπtvo je kupilo elektromaterijal, a besplatno su ga ugradili MilanBabiÊ, Kruno TrupiniÊ, Josip MariÊ, Vinko PetroviÊ i Vinko ÆivkoviÊ.Stolarske radove izvela je Stolarsko-rezbarska radionica "©tiviËiÊ" iz SiËica uvlasniπtvu Stjepana ©tiviËiÊa. "Lim-mont", obrtniËka radionica Tomislava©imiÊa iz Cernika besplatno je obavila limarsko-bravarske poslove. Stolarijai elektromaterijal plaÊeni su zahvaljujuÊi pomoÊi Ministarstva kulture RH uiznosu od 100 000 kn. Od radova joπ je obavljeno æbukanje i liËenje sjev-ernog zida objekta. Neke donacije i obeÊanja su se izjalovila, ali se ipak uspjelo osiguratisredstva za zavrπne radove: postavljanje keramiËkih ploËica, æbukanje pre-ostalih vanjskih zidova i dr. Vladimir Vuk, kum zastave "Tomislava", liËilaciz Cernika, bez naknade je pripremio i oliËio zidove i stolariju. Prodavaonica"M.K.M." iz Nove Gradiπke poklanja rezervoar za loæ ulje, betonske kocke naprilazu objektu daruje Ivan GudeljeviÊ, a o svom troπku postavlja ih DraæenButurac. Postavljanje parketa obavili su radnici DI "S. SekuliÊ" s –uromVukom i Stjepanom VlaoviÊem na Ëelu. 149
  • 150. Centralno grijanje uveo je Vlado TerziÊ, vlasnik obrtniËke radionice "TROX" iz Cernika, sanitarije Josip kovaËeviÊ, uliËni zid podigao je zidar Draæen Buturac, a æeljezna ukrasna vrata tvrtka "Themmag" iz Nove Gradiπke. Preostalo je joπ urediti dvoriπte i sruπiti stari bunar, ali i niz "sitnica" koje su se stalno pojavlji- vale. ZahvaljujuÊi Ministarstvu kul- ture koje je 10. rujna odobrilo 35 000 kn, mogla su se nabaviti hrastova velika harmonika-vrata izmeu pje- vaonice i hola, postavljena je rasvje- ta, karniπe za zavjese (donacije drvo- tokara Tomislava SokiÊa iz Cernika), zavjese (donacija obitelji Kolinski iz Nove Gradiπke), a tepison je darovalo trgovaËko poduzeÊe "Mercis". »lanice zbora uredile su prostorije i sve je blistalo kao πto se blistalo u srcima svih Ëlanova "Tomislava" jer se Druπtvo nakon 93. godine prestalo potucati po skuËenim i neodgovarajuÊim prostorima. 4. studenoga uz Dan opÊine Cernik svanuo je za "Tomislav" povijesni dan - otvorenje druπtvenih prostorija Slavin-doma. Taj Êe datum biti zlat- nim slovima upisan u spomenicu Druπtva jer je po prvi put "Tomislav" dobio svoj "glazbeni hram", tj. vlastitu zgradu s pogodnim i novim prostorima za rad. Dom je otvorio æupan brodsko - posavski Mirko Tomac, a blagoslovio fra V. JanjiÊ koji je za tu prigodu doputovao iz Salzburga. O povi- jesnici Druπtva i kronologiji grad- nje Slavin doma govorio je pred- sjednik Dragutin JankoviÊ. Kon- cert je uz Lijepu naπu obuhvatio i prigodne skladbe: Geslo HPD-a "Tomislav" (na stihove Tita Bilo- pavloviÊa glazbu napisao V. So- kiÊ), "Fala" (stihove Luke Paljetka prepjevao Alojzije Aga, aranæirao V. SokiÊ), "Pjevajte Gospodinu" P. Wagnera, "ÆetelaËko kolo", "Na obali Save", "Slavonijo zlatna ru- æo", "Pozdrav domovini" Vilka150
  • 151. Novaka, "U boj, u boj", I. Zajca, "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku" i "Virat Croatia". Pjevanje himne na otvorenju Slavin doma 4. studenog 1998. godineProgram otvorenja naËinio je umjetniËki odbor, konferansu je napisaoAlojzije Aga, voditeljica je bila Gordana Tarbuk, a dirigent V. SokiÊ. Treba joπ naglasiti da je Druπtvo svima koji su pomogli gradnju doma iizvoaËima radova dodijelio zahvalnice, rad slikara Tomislava PetranoviÊaRvata, a Josip BiÊaniÊ, naivni kipar i drvorezbar iz Cernika "Tomislavu" jedarovao raspelo. 2002. g. na zapadnoj strani dvoriπta u nastavku nove zgrade, vlastitimsredstvima zapoËeta je izgradnja pomoÊnih prostorija. Za dvije godine objektje zavrπen, u njemu je izgraena peËenjara, skladiπte za praktikable i stariarhiv te puπnica. I ovdje su svoj doprinos dali Ëlanovi te obrtnici IvanGudeljeviÊ, Tomislav ©imiÊ, Josip KovaËeviÊ i Luka Zec, Ëlan HPD "Tomi-slav". 2005. g. GP "Grading" darovalo je ploËice za terasu, a iste je ugradioDraæen Butorac. Upravi i Ëlanovima druπtva ostaje na brizi ureivati i odræavati Ëitav ovajprostor i osmisliti programe koji bi tom objektu dali svekoliki kulturniznaËaj. 151
  • 152. SURADNJA HPD-a "TOMISLAV" I FRANJEVA»KOG SAMOSTANA d svoga utemeljenja 1905. godine Druπtvo je gajilo krπÊanske vrednote i iskazivalo nacionalne i vjerske osjeÊaje. Tijesna suradnja s FranjevaËkim samostanom oslikavala se u sudjelo- vanju Druπtva u prigodnim vjerskim dogaanjima kao πto su posebne mise za Uskrs, BoæiÊ, Tijelovo, krizmu, prvu priËest i dr. ZahvaljujuÊi pojedinim gvardijanima, "Tomislav" je ostvario prijateljske odnose sa sliËnim druπtvima u raznim mjestima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te inozemstva gdje su na sluæbi sveÊenici franjevci. "Tomislav" je uvijek bio pokretaË i real- izator humanitarnih i drugih akcija koje je podræavala Crkva; organizirao je koncerte, od Ëijih su prihoda obnavljani crkva i samostan; uveliËavao je misna slavlja i doËeke crkvenih velikodostojnika (Stepinac, KuhariÊ, ©kvorËeviÊ), podizao na viπu razinu crkveno pjevanje puka predvodeÊi crkvene pjesme (muπki s kora, æene iz partera). HPD "Tomislav" sudjeluje u svekolikom duhovnom æivotu CerniËana, i ovis- no o gvardijanu (æupniku), ispunjava sve zahtjeve koje pred njega postavlja samostan. ©kola, crkva, "Tomislav" nerazdvojne su sastavnice svekolikog kulturnog, obrazovnog, vjerskog i zabavnog æivota cerniËkog puka, od onih najmlaih do najstarijih. Kad je Ëlanovima Druπtva bilo branjeno da sud- jeluju u vjerskim slavljima pjevaËi "Tomislava" "glumili" su obiËne vjernike i zduπno pjevali na polnoÊkama i misama Velikog tjedna. HPD “Tomislav” sudjeluje na svetoj misi na kojoj je blagoslovljena zastava Druπtva152
  • 153. SURADNJA ©KOLE I HPD-a "TOMISLAV"OD OSNUTKA DO DANAS rajna je i neraskidiva povezanost O© "Matija Gubec" i HPD "Tomislav" od osnutka do danas. Dobar i zapaæen glazbeni rad u ©koli odrazio se na uspjeπan rad u "Tomislavu" i obrnuto."Tomislav" i ©kolu su povezivali zajedniËki interesi i uËitelji koji su po svompozivu i opredjeljenju radili na promicanju obrazovanja, glazbene kulture isvekolikog druπtvenog æivota. UËitelji su se od osnivanja i tijekom cijelogjednog vijeka aktivno ukljuËivali u rad "Tomislava" kao ravnatelji zbora ilikao Ëlanovi upravnog odbora. Velika je sreÊa πto je odlaskom jednog, na nje-govo mjesto dolazio drugi sliËnih stremljenja i glazbenih moguÊnosti.Ugraivali su oni u rad "Tomislava" svoju posebnost, sposobnost i snaæno suobiljeæili vrijeme u kojem su djelovali. Mnogo su uËinili u glazbenoj nao-brazbi mladeæi, cijelog mjesta pa i πireg podruËja. Brojnim koncertima ijavnim nastupima oblikovali su glazbeni ukus, kulturu sluπanja i Ëuvstvenidoæivljaj glazbenih arija.O njihovom radu, postignuÊima i djelovanju ostali su pismeni zapisi,fotografije, koncertni programi, a posebno je vrijedno πto su ostali u æivomsjeÊanju pjevaËa i mjeπtana. Uz glazbenu pismenost i doæivljaj razvijali su,izborom repertoara i sastavljanjem programa domoljublje i rodoljublje i svi-jest o Ëvrstoj pripadnosti hrvatskom narodu. Iz πkolske Spomenice moæe se iπËitati isti odgojni pristup ©kole pa neËudi πto su ©kola i "Tomislav" izgradili primjerenu suradnju. ©kola je bila, ai danas je, srediπte glazbene obuke. Ona je mjesto gdje uËenici stjeËuosnovnu glazbenu naobrazbu u redovnom i izvannastavnom programu.Glazbeno nadareni uËenici redovito bivaju zapaæeni i ukljuËuju se u rad pje-vaËkog zbora i tamburaπkog orkestra. PoËinju uvjeæbavati glas i razvijajutehniku sviranja. UËe se radu u druπtvu, toleranciji, suradnji, druæenju,opraπtanju, disciplini i odgovornosti u ispunjavanju zadataka. Duhovno se obogaÊuju ljepotom glazbenih arija i zvukom tamburice.Razvija se ljubav prema glazbi i njeguje glazbeni ukus i izbor glazbenogrepertoara. SteËenim Ëuvstvenim doæivljajima i navikama lako se, i po iner-ciji ukljuËuju u rad "Tomislava". Sigurni smo da je i to vaæan razlog πto"Tomislav" i danas ima dovoljan broj tamburaπa i pjevaËa i πto slavi rijedakjubilej sto godina neprekidnog rada. 153
  • 154. Sve je zapoËelo 1905. godine kada grupa uglednika i entuzijasta spoz- navπi potrebu podizanja svekolikog druπtvenog æivota, odluËi osnovati pje- vaËko druπtvo. SuosnivaË i prvi ravnatelj zbora je poznati dugogodiπnji uËitelj ©kole Franjo KumiÊ. UËitelj Franjo je ostavio malo zapisa o glazbe- nom radu u πkoli i "Tomislavu", ali fotografije i usmena predaja govore o plodnom i osmiπljenom radu. Ravnao je zborom od osnutka pa do 1932. go- dine. Naslijedio ga je vrijedan, sposoban, samoinicijativan, glazbeno nada- ren uËitelj i upravitelj ©kole Dragan BegoviÊ. Njegov rad Êe najbolje oslikati njegovi osobni zapisi iz Spomenice Ëije faksimile predstavljamo.154
  • 155. Lako je zakljuËiti da je rad uËitelja BegoviÊa bio kratak, ali zapaæen ponizu znaËajnih inicijativa za druπtveni razvoj Cernika. Radio je u Cerniku do1940. godine kada je premjeπten u Zagreb. Poslije 1945. godine u mnogim obiteljima i kuÊama zavladao je strah inespokoj. Nitko se nije osjeÊao sigurnim. Pobjednik je "u ime naroda" vrπioodmazdu bez stvarne i dokazane krivnje. Nicala su stratiπta. Ukratko, to jebilo vrijeme bezakonja. Novostvorena vlast je postupno izgraivala repre-sivni aparat na boljπeviËko partizansko-komunistiËkoj ideologiji.Tradicionalno naslijee europskog graanskog druπtva u kulturi i druπtve-nom æivotu nemilosrdno se potire i progoni. U mnogim sredinama se zatirui gase kulturna druπtva i prisilno osnivaju nova na revolucionarno-boljπeviËkim zasadama. U takvim okolnostima pokrenut je rad HPD-a"Tomislav". Nije bilo lako oæiviti rad u vremenu svjeæih sjeÊanja na patnje,stradanja i pogibiju Ëlanova uæe ili πire obitelji. PokretaËi rada su bili,izmeu ostalih, uËitelji ©kole Petar IπtakoviÊ kao ravnatelj zbora, VojkoJurËiÊ kao tajnik Druπtva. UËitelju IπtakoviÊu treba zahvaliti i odati priznanjeza doprinos zborovoe u teπkom vremenu, usprkos Ëinjenici da se na njeganije moglo dugoroËno osloniti. Takovo stanje je potrajalo do 1950. kada je"Tomislav" uspio dugoroËno rijeπiti problem ravnatelja zbora imenovanjemcerniËkog sina Vinka SokiÊa, uËitelja u πkoli u Novoj Gradiπki. Zavrπio je svoj radni vijek u ©koli u Cerniku radeÊi od 1979. do 1981.godine kada je umirovljen. Unaprijedio je glazbeni æivot u ©koli. Zbor iorkestar su ostvarili niz kvalitetnih priredbi i javnih nastupa. Ostat Êe za-pamÊen kao glazbeni urednik operete "Zeko, zriko i janje" koja je izvedena uprepunoj dvorani u Cerniku. Gostovala je ©kola i po okolnim mjestima i poprijemu kod publike postigla je veliki uspjeh. Nakon umirovljenja aktivno jesuraivao sa ©kolom, a 1993. preuzeo je ravnanje πkolskim orkestrom kaovanjski suradnik te i danas obnaπa istu duænost. Jedno kratko vrijeme tamburaπkim orkestrom "Tomislava" je ravnaouËitelj glazbene kulture Slobodan BudisavljeviÊ. 155
  • 156. Pripremni tamburaπki orkestar 2005. godine: Teæak i odgovoran je posao ravnanje tamburaπkim orkestrom. Orkestar1. red (odozdo slijeva na desno): Helena MihaliÊ, svake godine doæivljava najveÊe promjene i izmjene svoga Ëlanstva. Napuπta-Dario LuciÊ, Bernarda –uriÊ, Tomislav DokuzoviÊ,Nikolina JugoviÊ, Milan KumiÊ, Kristina BukviÊ, Filip ju ga iz raznih opravdanih razloga kao npr: promjena πkole, odlaska u drugoBakuniÊ, Monika SokiÊ, Ivona KlikiÊ2. red: Luka LaziÊ, Matija PetriÊ, Zlatko Galik, Matej mjesto πkolovanja, udaja i drugo. Najkvalitetnije zamjene orkestar je dobi-IvanoviÊ, Marina ÆivkoviÊ, Klara KlikiÊ, Josipa vao iz tamburaπkog orkestra ©kole. Nije rijetkost da su pojedini uËenici svi-JugoviÊ, Danijel TerziÊ, Sandra JuriπkoviÊ, KatarinaPiljiÊ - dirigent rali u oba orkestra. UviajuÊi tu meuovisnost πkolskog i "Tomislavovog"3. red: Valentina MatekoviÊ, Vinko StojiÊ, SandaTrupiniÊ, Vlatka Vuk, Domagoj MiljanoviÊ, Petra orkestra, Upravni odbor je donio odluku kojom se πkolski tamburaπkiKlikiÊ, Dario TerziÊ, Stjepan MihaliÊ, Nataπa CuriÊ. orkestar proglaπava pripravniËkim orkestrom "Tomislava". Tom odlukom Ëlanovi tamburaπkog orkestra ©kole imaju sva prava i obveze kao i svi izvrπu- juÊi Ëlanovi "Tomislava". Tamburaπki orkestar "Tomislava" svake godine sudjeluje u programu zavrπne priredbe Susreta malih pjesnika Slavonije i Baranje, prateÊi πkolski pjevaËki zbor izvoenjem niza orkestralnih kom- pozicija. Zbog bolesti Vinka SokiÊa, kratko vrijeme zborom je ravnala mlada uËiteljica glazbene kulture iz Starog Petrovog Sela Renata LekiÊ. Zamijenila ju je uËiteljica glazbene kulture Katarina PiljiÊ. Odmah po dolasku u Cernik ukljuËila se u rad "Tomislava" kao Ëlan pjevaËkog zbora. Ubrzo je prihvatila teπku duænost ravnateljice zbora. Oæivjela je glazbeni æivot u πkoli te je uz veliki pjevaËki zbor osnovala mali pjevaËki zbor i pripravniËki tamburaπki orkestar. Poboljπala je repertoar i podigla kvalitet rada oba zbora. Priredbe i javni nastupi postali su zapaæeni i prepoznatljivi. Vrlo uspjeπno je povezala rad ©kole s radom "Tomislava" u organizacijskom i suradniËkom smislu. U 1994. i 1995. godini smo zabiljeæili zajedniËke koncerte πkolskog pjevaËkog zbora i HPD-a "Tomislav", a posebno Êe ostati zapamÊen boæiÊni koncert156
  • 157. 1996. godine. ©koli je bila Ëast sudjelovati u zajedniËkom koncertu a ostat Êesvima u sjeÊanju veselica i druæenje nakon koncerta. Uz spomenute ravnatelje zbora u "Tomislavu" su radili kao tajnici sli-jedeÊi uËitelji : Zlatko Prelovπek, Vojko JurËiÊ i Mirko JapundæiÊ. Kao Ëlanoviupravnog odbora HPD-a "Tomislav" posljednjih godina sudjeluju MatoOrdaniÊ, Petar PiljiÊ i Katarina PiljiÊ, a kao suradnici Druπtva Alojzije Aga,Nada DoπliÊ, Marija LukaË i Ljilja MihaliÊ. Na kraju moæemo reÊi da su ljudi i tradicija povezali dvije znaËajne kul-turno obrazovne institucije ©kolu i HPD "Tomislav". Povezali su ih zajedniË-ki odgojni interesi i ljubav prema glazbi. Velik je njihov doprinos nauzdizanju svekolikog druπtvenog æivota i pronoπenja glasa o Cerniku i cer-niËkom kraju. Razvijali su u narodu glazbeni ukus a izborom programa svi-jest o pripadnosti europskom duhovnom miljeu. Nemjerljiva je vrijednostπto su mnogi radom u "Tomislavu" izgradili nova prijateljstva i proæivjelimnogo lijepih trenutaka. S iskrenom nadom, vjerom i optimizmom gledamou buduÊnost i joπ mnogo godina plodnog rada i suradnje ©kole i "Tomislava"u duhu dosadaπnje tradicije. Program BoæiÊnog koncerta iz 1996. godine 157
  • 158. CERNI»KI KRMOKOLJ158
  • 159. 159
  • 160. 160
  • 161. 161
  • 162. RUKOVODSTVO HPD-a “TOMISLAV” OD OSNUTKA DO DANASGOD. PREDSJEDNIK DOPREDSJEDNIK TAJNIK BLAGAJNIK ZBOROVO–A1905. Gustav Wolcheim Ignac MiπkatoviÊ Josip CeniÊ Franjo KumiÊ1906. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1907. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1908. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1909. Ignac MiπkatoviÊ Stjepan TrupiniÊ -ıı- -ıı-1910. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1911. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1912. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1913. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1914. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1915. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1916. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1917. Josip CeniÊ -ıı- Stjepan MiπkatoviÊ -ıı-1918. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1919. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1920. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1921. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1922. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1923. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1924. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1925. Stjepan Vuk Josip CeniÊ Andrija TusiÊ -ıı-1926. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1927. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1928. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1929. Ferdo FilipoviÊ -ıı- -ıı- -ıı-1930. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1931. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1932. -ıı- -ıı- -ıı- Dragan BegoviÊ1933. -ıı- -ıı- Stjepan »aklec -ıı-1934. -ıı- -ıı- -ıı- Dragutin GjuriÊ1935. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1936. -ıı- -ıı- -ıı- –uka PetriËeviÊ, ÆivkoviÊ, A. KolakoviÊ1937. -ıı- -ıı- Josip KovaËeviÊ Dragan BegoviÊ1938. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1939. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1940. -ıı- -ıı- -ıı- I. MuhviÊ1941. -ıı- -ıı- -ıı- Petar IπtakoviÊ1942. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1943. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1944. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1945. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1946. Franjo LuciÊ Franjo TomlinoviÊ Vojko JurËiÊ Nikola TomlinoviÊ Petar IπtakoviÊ1947. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1948. Franjo TomlinoviÊ –uro KumiÊ -ıı- Dragan –uriÊ -ıı-1949. od 25.2. Ivan PetriÊ Franjo TomlinoviÊ Zlatko Prelovπek Stjepan AlasiÊ -ıı-1950. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- Vinko SokiÊ1951. -ıı- -ıı- Nikola Kunce Branka Jerant -ıı-162
  • 163. GOD. PREDSJEDNIK DOPREDSJEDNIK TAJNIK BLAGAJNIK ZBOROVO–A1952. Dragan ÆivkoviÊ Franjo TomlinoviÊ Zlatko Prelovπek Branka Jerant Vinko SokiÊ1953. -ıı- -ıı- -ıı- Ankica Vuk -ıı-1954. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1955. Ivan PetriÊ Dragan ÆivkoviÊ -ıı- Franjo Vuk -ıı-1956. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1957. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1958. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1959. Dragan ÆivkoviÊ Emil –uriÊ -ıı- -ıı- -ıı-1960. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1961. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1962. Emil –uriÊ -ıı- -ıı- -ıı-1963. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1964. -ıı- Nikola Vuk -ıı- -ıı-1965. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1966. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1967. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1968. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1969. Nikola Vuk Josip Blazina -ıı- -ıı-1970. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1971. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1972. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1973. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1974. -ıı- Franjo KapetaniÊ -ıı- -ıı-1975. -ıı- Mirko JapundæiÊ -ıı- -ıı-1976. -ıı- Franjo KapetaniÊ -ıı- -ıı-1977. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1978. -ıı- Miljenko RosiÊ -ıı- -ıı- -ıı-1979. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1980. -ıı- Nikola Trnka Miljenko RosiÊ -ıı- -ıı-1981. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1982. od 20.8. N. Trnka -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1983. Nikola Trnka Ivica Ograjπek -ıı- Ljubica JedliËko -ıı-1984. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1985. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1986. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1987. Dragutin JankoviÊ -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1988. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1989. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1990. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1991. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1992. -ıı- –uro Vuk -ıı- -ıı- -ıı-1993. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1994. -ıı- -ıı- -ıı- Vilko –uriÊ -ıı-1995. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1996. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1997. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1998. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- Renata LekiÊ-GrgiÊ1999. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2000. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2001. od 11.7. –uro Vuk od 11.7. Luka Zec od 11.7. V. ÆakiÊ -ıı- Katarina PiljiÊ2002. –uro Vuk Luka Zec Vitomir ÆakiÊ -ıı- -ıı-2003. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2004. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2005. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- 163
  • 164. PRIZNANJA AKTIVNIM »LANOVIMA HPD-a “TOMISLAV"PREMA PRAVILNIKU O DODJELI PRIZNANJARed. Mat. Diploma Plaketa BronËani Srebrni Zlatni PoËasni Ime i prezimebroj broj za 5 god. za 10 god. znak za 20 g. znak za 30 g. znak za 40 g. Ëlan1. Nikola Faler 1935.2. Rudolf Matz 1935.3. Dragutin BegoviÊ 1955.4. Ferdo FilipoviÊ 1955.5. Franjo KumiÊ 1955.6. Vinko SokiÊ 1985.7. Drago MaliÊ 5 1977. 1988. 1997.8. Franjo Vuk 15 1983. 1993. 1997.9. Ivica Vuk 3 1977. 1997.10. Melhior ©imiÊ 8 1977. 1988. 1998.11. Mijljenko RosiÊ 32 1980. 1989. 1999. 2005.12. Dragutin JankoviÊ 354 1993. 2000. 2005.13. O© “Matija Gubec” Cernik 2005.14. –uka PetriËeviÊ 1 1976. primio priznanje za 50 godina aktivnog pjevanja15. ©tefica –uriÊ 160 1977. 1996.16. Dragica AndraπeviÊ 157 1997.17. Fana KumiÊ 29 1997.18. Ivo –uriÊ 102 1980. 1988. 1998.19. Stanko KranjËec 26 1977. 1988.20. Mijo SokiÊ 104 1989. 1999.21. Andrija LaziÊ 238 1991. 2001.22. Jula Blazina-BukviÊ 7 1977.23. Antun PetriËeviÊ 109 1988.24. Mirjana RosiÊ 27 1980. 1987. 1997.25. Vlado SokiÊ 28 1980. 1987. 1997.26. –uro Vuk 35 1989. 1999.27. Luka Zec 50 1991. 2001.28. Nikola ©imiÊ 67 1984. 1994. 2004.29. Æeljka TrusiÊ 93 1984. 1994. 2004.30. Josip Blazina 21 1980.31. Ivo DeviÊ 24 1980.32. Franjo –uriÊ 17 1980.33. Josip KusakoviÊ 36 1980. 1989.34. Mirjana KumiÊ 38 1980. 1990.35. Dinka ©imiÊ 39 1980. 1990.36. Zdravko SokiÊ 64 1982. 1993.37. Nikola Trnka 71 1984. 1994.38. Vitomir ÆakiÊ 149 1986. 1996.39. Nevenka JankoviÊ 86 1998.40. Vilko –uriÊ 192 1985. 1996. 1999.41. Cecilija ©imiÊ 173 1989. 1999.42. Mandica JankoviÊ 260 2000.43. Sofija SokiÊ 201 1991. 2001.44. Ankica Trnka 87 1984. 2002.45. Viπnja BrËiÊ 52 1995. 2005.46. Slavica Vuk 324 1991. 1995. 2005.47. Paula BrnËiÊ 33 1977.48. Stjepan LaziÊ 44 1980.49. Nikola KumiÊ 46 1981.50. Marta MagdiÊ 100 1984.164
  • 165. Red. Mat. Diploma Plaketa Red. Mat. Diploma Ime i prezime Ime i prezimebroj broj za 5 god. za 10 god. broj broj za 5 god.51. Vera SokiÊ 99 1985. 110. Ankica BabiÊ 326 1992.52. Zrinka JeliniÊ 163 1986. 111. Mario BiËaniÊ 334 1992.53. Ivan SokiÊ 169 1988. 112. Damir Coha 333 1992.54. Æeljko DoπliÊ 179 1990. 113. Andrija –uriÊ 325 1992.55. Zora AndraπeviÊ 209 1991. 114. Vitomir –uriÊ 350 1992.56. Ivan Ograjπek 217 1991. 115. Hrvoje JugoviÊ 338 1992.57. Zoran ÆivkoviÊ 286 1988. 1993. 116. ©tefanija JugoviÊ 327 1992.58. Andrijana LaziÊ 295 1989. 1994. 117. Kristina KurjakoviÊ 330 1992.59. Mihaela LaziÊ 299 1989. 1994. 118. Marija MaπiÊ-©tefanoviÊ 339 1992.60. Valentina OrdaniÊ 296 1989. 1994. 119. Vilim Rauch 364 1992.61. Mihaela Trtanj 303 1989. 1994. 120. Marijan SokiÊ 335 1992.62. Davor Petti 305 1990. 1995. 121. Branka SuænjeviÊ 220 1992.63. Stjepan Vuk 312 1991. 1995. 122. Mirela ÆakiÊ 359 1992.64. Borislav ÆivkoviÊ 336 1992. 1995. 123. Sabina ÆakiÊ 329 1992.65. Kruno TrupiniÊ 199 1985. 1995. 124. Hrvoje ÆakiÊ 343 1992.66. Mira PetroviÊ 90 1996. 125. Palmira Ograjπek 344 1993.67. Marko Zec 318 1991. 1996. 126. Dinko ÆakiÊ 396 1993.68. Martina LaziÊ 369 1992. 1997. 127. Ivan MatoπeviÊ 438 1994.69. Katarina SokiÊ 342 1992. 1997. 128. Tomislav MatoπeviÊ 439 1994.70. Ankica Zec 96 1991. 1997. 129. Josip MijatoviÊ 440 1994.71. Josip ÆakiÊ 366 1998. 130. Petar RadiÊ 441 1994.72. Drago ÆakiÊ 383 1994. 1999. 131. Katica ÆivkoviÊ 388 1996.73. Æeljka SokiÊ 208 1997. 2000. 132. Snjeæana AbriÊ 399 1997.74. Suzana Szabo 205 2000. 133. Darija »ek-MartinoviÊ 228 1997.75. Katarina PiljiÊ 395 1997. 2002. 134. Renata CuriÊ 403 1998.76. Mislav SokiÊ 417 1998. 2003. 135. Vitomir JeliniÊ 424 1998.77. Petar MartinoviÊ 431 2000. 2005. 136. Denis Meseπ 420 1998.78. Josip Vuk 428 2000. 2005. 137. Dalibor PerkoviÊ 416 1998.79. Stjepan –uriÊ 134 1985. 138. Dinko ©imiÊ 421 1998.80. Vesna SokiÊ 195 1985. 139. Mirela ©imiÊ 367 1998.81. Gordana BukviÊ 214 1986. 140. Matija Vuk 422 1998.82. Tomislav MariÊ 215 1986. 141. Igor GudeljeviÊ 437 1999. 142. Ivana TusiÊ 414 1999.83. Karmela JankoviÊ 226 1987. 143. Miroslav DoπliÊ 464 2000.84. Ante TerziÊ 255 1987. 144. Adela SokiÊ 432 2000.85. Mirta TrusiÊ 242 1987. 145. Igor LaziÊ 466 2001.86. Ante ButkoviÊ 267 1988. 146. Adrijana MatkoviÊ 447 2001.87. Martina FrancetiÊ 249 1988. 147. Leon SokiÊ 467 2001.88. Gordana JeliniÊ 282 1988. 148. Ivan IvanoviÊ 468 2002.89. Miroslav LaziÊ 244 1988. 149. Tomislav Kruljac 469 2002.90. Silvio LaziÊ 243 1988. 150. Dalibor Timarac 471 2002.91. Igor Ograjπek 261 1988. 151. Mario TrupiniÊ 472 2002.92. Katarina OrdaniÊ 291 1988. 152. Matija TrupiniÊ 473 2002.93. Dragan PaureviÊ 252 1988. 153. Katarina Novoselac 449 2003.94. Renata TomlinoviÊ 265 1988. 154. Æeljko Novoselac 451 2003.95. Mirela Vuk 264 1988. 155. Krunoslav Szabo 450 2003.96. Ivana ÆakiÊ 284 1988. 156. Æeljko BrËiÊ 111 2004.97. Lidija Coha 293 1989. 157. Vesna KumiÊ 480 2004.98. Tihomir Coha 294 1989. 158. Juro LjubiËiÊ 496 2004.99. ©tefica BukviÊ 247 1989. 159. Ana Podobnik 477 2004.100. Marija DuiÊ 297 1989. 160. Saπa SokiÊ 497 2004.101. Ivica DuiÊ 292 1989. 161. Viktorija SokiÊ 498 2004.102. Katica JeliniÊ 357 1989. 162. Marina ÆivkoviÊ 478 2004.103. Draæen ©tefanoviÊ 268 1989. 163. Valerija Bator 485 2005.104. Blaæenka TrupiniÊ 283 1989. 164. Slobodanka OstojiÊ 37 2005.105. Branka TerziÊ 298 1989. 165. Ana PiljiÊ 500 2005.106. Mato BileπiÊ 310 1991. 166. Veronika Podkonjak 482 2005.107. Katica Brkan 358 1991. 167. Magdalena SokiÊ 501 2005.108. Danijela HusaliÊ 313 1991. 168. Goranka TerziÊ 356 2005.109. Goran Ruπkan 320 1991. 169. Veronika TerziÊ 486 2005. 165
  • 166. POPIS »LANOVA PJEVA»KOG ZBORAHPD-a "TOMISLAV" 1905.-2005.1. Naa Abdiji 56. Æarko BoæuliÊ 108. Valent –uriÊ 163. Ivan JurËeviÊ2. Boæica AbriÊ 57. Drago BrajkoviÊ 109. Vera –uriÊ 164. Vojko JurËiÊ3. Ivana AbriÊ 55. Boæo BrËiÊ 110. Vesna –uriÊ 165. Bernarda Kao4. Mato AbriÊ 56. Branka BrËiÊ 111. Vilko –uriÊ 166. Anka KapetaniÊ5. Snjeæena AbriÊ 57. Florijan BrËiÊ 112. Zdenka –uriÊ 167. Dragica KapetaniÊ6. Hijacinta AlasiÊ 58. Tomislav BrËiÊ 113. Zlatko –uriÊ 168. Franjo KapetaniÊ7. Maja AlasiÊ 59. Æeljko BrËiÊ 114. Cecilija –uriÊ-©imiÊ 169. Gordana KapetaniÊ8. Slavko AlasiÊ 60. Mirko BrejkoviÊ 115. Miπo FerkoviÊ 170. Sofija KapetaniÊ9. Anka AndraπeviÊ 61. Katica Brkan 116. Ankica Frlin 171. Zdravko Kareπin10. Bernarda AndraπeviÊ 62. Paula BrnËiÊ 117. Ivan Frlin 172. Ankica KatiËiÊ11. Dragica AndraπeviÊ 63. Vesna BrniÊ 118. Ana GajiÊ 173. Ksenija Keleuva12. Ferdo AndraπeviÊ 64. Jasmina Brπec-KumiÊ 119. Slaana GaπparoviÊ 174. Ljubica Kit13. Irena AndraπeviÊ 65. Branka BukviÊ 120. Josip GelemanoviÊ 175. Mirjana Kit14. Josip AndraπeviÊ 66. –uro BukviÊ 121. Dubravka GrgiÊ 176. Danijel KovaËeviÊ15. Josip AndraπeviÊ 67. Franjo BukviÊ 122. Tanja GrgiÊ 177. Josip KovaËeviÊ16. Katica AndraπeviÊ 68. Josip BukviÊ 123. Jadranka Herceg 178. Margareta KovaËeviÊ17. Maca AndraπeviÊ 69. Josipa BukviÊ 124. Kruno Herceg 179. Stanko KranjËec18. Mandica AndraπeviÊ 70. Jula BukviÊ 125. Krunoslav Herceg 180. Ljubica Krpan19. Pavica AndraπeviÊ 71. Katica BukviÊ 126. Maja Herceg 181. Branimir Kulaπ20. Sofija AndraπeviÊ 72. Kornelija BukviÊ 127. Mato Herceg 182. Anka KumiÊ21. Stjepan AndraπeviÊ 73. Kristina BukviÊ 128. Slavko Herceg 183. Anka KumiÊ22. Zora AndraπeviÊ 74. ©tefica BukviÊ 129. Snjeæana Herceg 184. Dijana KumiÊ23. Maja AndraπeviÊ-BeniÊ 75. Valentina BukviÊ 130. Vjekoslava Herceg 185. Emil KumiÊ24. Darija AndraπeviÊ-BrnËiÊ 76. Æeljka Buturac 131. Danijela HuseliÊ 186. Fana KumiÊ25. Ankica BabiÊ 77. Hrvoje Coha 132. Marija IvinoviÊ 187. Jasna KumiÊ26. Dragica BabiÊ 78. Renata CuriÊ 133. Zdravko IvinoviÊ 188. Katica KumiÊ27. Andrijana BakuniÊ 79. Matija »ar 134. Branko JankoviÊ 189. Kristina KumiÊ28. Anka BakuniÊ 80. Boæena »ek 135. Dinka JankoviÊ 190. Mandica KumiÊ29. Darija BakuniÊ 81. Darija »ek-MartinoviÊ 136. Dragutin JankoviÊ 191. Mandica KumiÊ30. Gabrijel BakuniÊ 82. Zvonko »urËiÊ 137. Franjo JankoviÊ 192. Marijana KumiÊ31. Kristina BakuniÊ 83. Æeljko »urËiÊ 138. Ivan JankoviÊ 193. Mihajlo KumiÊ32. Marija BakuniÊ 84. Ivan DeviÊ 139. Ivan JankoviÊ 194. Mirjana KumiÊ33. Marina BakuniÊ 85. Lucija DoπliÊ 140. Josipa-Melita JankoviÊ 195. Nikola KumiÊ34. Nikolina BakuniÊ 86. Ljubica DoπliÊ 141. Mandica JankoviÊ 196. Vesna KumiÊ35. Stjepan BakuniÊ 87. Marijana DoπliÊ 142. Manuela JankoviÊ 197. Vesna KumiÊ36. Antun Barun 88. Suzana DoπliÊ 143. Marijana JankoviÊ 198. Vikica KumiÊ37. –ura Barun 89. Vesna DoπliÊ 144. Mihaela JankoviÊ 199. Zvonko KumiÊ38. Fina Barun 90. Æeljko DoπliÊ 145. Nevenka JankoviÊ 200. Æeljka KumiÊ39. Vinko Barun 91. Snjeæana –ejkiÊ 146. Retica JankoviÊ 201. Terezija KumiÊ-ÆakiÊ40. Martina Bator 92. Andra –uriÊ Dida 147. Vinko JankoviÊ 202. Andrija KurjakoviÊ41. Valerija Bator 93. Andrija –uriÊ 148. Zdenka JankoviÊ 203. Josip KurjakoviÊ42. Josip BenËiÊ 94. Blanka –uriÊ 149. Ivan JankoviÊ, 204. Kristina KurjakoviÊ43. Æeljko BeniÊ 95. Dragan –uriÊ 150. Marko JedliËko 205. Pepica KurjakoviÊ44. Cica Beuk 96. Franca –uriÊ 151. Mijo JedliËko 206. Antun KusakoviÊ45. Ivan BiËaniÊ 97. Franjo –uriÊ 152. Vera JedliËko-SokiÊ 207. Josip KusakoviÊ46. Ivo Bilandæija 98. Ivan –uriÊ 153. Dragica JeliniÊ 208. Vesna KusakoviÊ47. Mato BileπiÊ 99. Jasna –uriÊ 154. Katica JeliniÊ 209. Dragutin LaliÊ48. Mirjana BileπiÊ 100. Jozefina –uriÊ 155. Zrinka JeliniÊ 210. Andrija LaziÊ49. Andrija Blazina 101. Katica –uriÊ 156. Æeljka JeliniÊ 211. Bernardica LaziÊ50. Josip Blazina 102. Ksenija –uriÊ 157. Æeljka JeliniÊ 212. Ivan LaziÊ51. Æeljka BlaæekoviÊ 103. Ljubica –uriÊ 158. Branka Jerent 213. Karlo LaziÊ52. Andrijana BlaæeviÊ 104. Martina –uriÊ 159. Slavica JugoviÊ 214. Ljiljana LaziÊ53. Melhior Boπnjak 105. Nikola –uriÊ 160. Slavko JugoviÊ 215. Martina LaziÊ54. Petar Boπnjak 106. ©tefica –uriÊ 161. ©tefanija JugoviÊ 216. Stjepan LaziÊ55. Slobodan BoæiËkoviÊ 107. Tomislav –uriÊ 162. –uro JurËeviÊ 217. ©tefanija LaziÊ166
  • 167. 218. Tomislav LovriÊ 282. Davor Petti 345. Terezija SuænjeviÊ 408. Stjepan TrupiniÊ219. Blanka LukaËiÊ 283. Katarina PiljiÊ 346. Vesna SuænjeviÊ 409. Æeljka TrusiÊ220. Dragica MaareviÊ 284. Æeljko PintariÊ 347. Frantz Szabo 410. Ana TusiÊ221. Drago MaliÊ 285. Elizabeta Podkonjak 348. Krunoslav Szabo 411. Andrija TusiÊ222. Darija MarËinkoviÊ 286. Ivan Podkonjak 349. Irena ©agovac 412. Dragutin TusiÊ223. Mica MarËinkoviÊ 287. Marica Podkonjak 350. Katica ©imiËiÊ 413. Franjo TusiÊ224. Ana MariÊ 288. Veronika Podkonjak-BeriÊ 351. Dinka ©imiÊ 414. Helena TusiÊ225. Josip MariÊ 289. Ana Podobnik 352. Karmela ©imiÊ 415. Katica TusiÊ226. Matija MariÊ 290. Irena Podobnik 353. Lojzo ©imiÊ 416. Magdalena TusiÊ227. Moca MariÊ 291. Anelka Poleto 354. Marijana ©imiÊ 417. Marina TusiÊ228. Terezija MariÊ 292. Sanja PopadiÊ 355. Marko ©imiÊ 418. Mirjana TusiÊ229. Petar MartinoviÊ 293. Zrinka PosavËeviÊ 356. Melhior ©imiÊ 419. Suzana TusiÊ-Szabo230. Marija MaπiÊ-©tefanoviÊ 294. Marta Praπtelo 357. Mirela ©imiÊ 420. Mirela ValentiÊ231. Danijela MatekoviÊ 295. Slobodanka 358. Nataπa ©imiÊ 421. Zdenka Videc232. Adrijana MatkoviÊ Praπtelo-OstojiÊ 359. Nikola ©imiÊ 422. Viπnja VitkoviÊ-BrËiÊ233. Dorica MatkoviÊ 296. Ivana Rauch 360. Stjepan ©imiÊ 423. –urica VlainiÊ234. Krunoslav MatkoviÊ 297. Miljenko RosiÊ 361. Tomislav ©imiÊ 424. Maja VlainiÊ235. Mirko MatkoviÊ 298. Mirjana RosiÊ 362. Viktor ©imiÊ 425. Marina VlainiÊ236. Pavica MatkoviÊ 299. Senka Rukavina 363. Katica ©imiËiÊ 426. Ivana VlaoviÊ237. Luka MilinoviÊ 300. Goran Ruπkan 364. Ljubica ©oπtariÊ 427. Marijana VuËkoviÊ238. Tomislav MiπkatoviÊ 301. Mijo SalkoviÊ 365. Josip ©poljariÊ 428. Antun Vuk239. Klementina MlinariÊ 302. Antun SekuliÊ 366. Draæen ©tefanoviÊ 429. Branka Vuk240. Ivanka Mravinac 303. Lucija Sever 367. Mirko ©tefanoviÊ 430. Dragan Vuk241. Milan Mravinac 304. Sanja SlipËeviÊ 368. Ankica TerziÊ 431. –uro Vuk242. Nada NenadoviÊ-Kovre 305. Adela SokiÊ 369. Dalida TerziÊ 432. Franjo Vuk243. Katarina Novoselac 306. Ana SokiÊ 370. Dominik TerziÊ 433. Ivica Vuk244. Æeljko Novoselac 307. Antun SokiÊ 371. Dragan TerziÊ 434. Josip Vuk245. Ivan Ograjπek 308. Branka SokiÊ 372. Ferdo TerziÊ 435. Marta Vuk246. Palmira Ograjπek 309. Dragica SokiÊ 373. Franjo TerziÊ 436. Mira Vuk247. Drago OrdaniÊ 310. Dragica SokiÊ 374. Goranka TerziÊ 437. Nikola Vuk248. Julka OrdaniÊ 311. –urica SokiÊ 375. Josip TerziÊ 438. Ruæica Vuk249. Leonora OrdaniÊ 312. Gordana SokiÊ 376. Julka TerziÊ 439. Slava Vuk (Josipova)250. Sara OrdaniÊ 313. Ivan SokiÊ 377. Kornelija TerziÊ 440. Slava Vuk251. ©tefica OrdaniÊ 314. Ivana SokiÊ-FeriÊ 378. Mandica TerziÊ 441. Stjepan Vuk252. Stjepan OstojiÊ 315. Josipa SokiÊ 379. Marina TerziÊ 442. ©tefica Vuk253. Anita PauriÊ 316. Katarina-Zlata SokiÊ 380. Natalija TerziÊ 443. Tonka Vuk254. Marijan PauriÊ 317. Katica SokiÊ (Draganova) 444. Zvonko Vuk255. Marko PauriÊ 318. Marina SokiÊ 381. Natalija TerziÊ (Matina) 382. Nikola TerziÊ 445. Katarina Vuk-Glavaπ256. Mato PauriÊ 319. Mijo SokiÊ257. Mato PauriÊ 320. Mijo SokiÊ 383. Pavica TerziÊ 446. Ankica Zec258. Natalija PauriÊ 321. Naco SokiÊ 384. Roza TerziÊ 447. –uro Zec259. Slavko PauriÊ 322. Nada SokiÊ 385. Suzana TerziÊ 448. Luka Zec260. Vjekoslav PauriÊ 323. Petar SokiÊ 386. Terezija TerziÊ 449. Marijana Zec261. Milan PaveliÊ 324. Ruæa SokiÊ 387. Tomislav TerziÊ 450. Marko Zec262. Mato PaviÊ 325. Sofija SokiÊ 388. Valentina TerziÊ 451. Ksenija ZoriËiÊ263. Ivica Pereglin 326. Stevo SokiÊ 389. Valerija TerziÊ 452. Anica ÆakiÊ264. Katarina Pereglin 327. Stjepan SokiÊ 390. Veronika TerziÊ 453. Dinka ÆakiÊ265. Duπanka PerkoviÊ 328. ©tefica SokiÊ 391. Zdravko TerziÊ 454. Drago ÆakiÊ266. Ivan PerkoviÊ 329. ©tefica SokiÊ 392. Zvonko TerziÊ 455. Ivan ÆakiÊ267. Andrija PetriËeviÊ 330. Vera SokiÊ 393. Gorana Timarac 456. Lucija ÆakiÊ268. Alojzija PetriËeviÊ 331. Vinko SokiÊ 394. Milica TokiÊ 457. Marko ÆakiÊ269. Antun PetriËeviÊ 332. Vlado SokiÊ 395. Ivica TomlinoviÊ 458. Mirela ÆakiÊ270. –uro PetriËeviÊ 333. Zdravko SokiÊ 396. Lela TomlinoviÊ 459. Sabina ÆakiÊ271. Ivan PetriËeviÊ 334. Æeljka SokiÊ 397. Emil TopiÊ 460. ©tefica ÆakiÊ272. Mijo PetriËeviÊ 335. Slavko SokiÊ-Bibun 398. Olga TopiÊ 461. Vinko ÆakiÊ273. –urica PetriÊ 336. Ivan SokiÊ-DobriÊ 399. Ankica Trnka 462. Zdravka ÆakiÊ274. Katica PetriÊ 337. Vinka Soldo 400. Davorka Trnka 463. Ankica ÆivkoviÊ275. Vinko PetriÊ 338. Vjekoslava Sporiπ 401. Nikola Trnka 464. Katica ÆivkoviÊ276. Zdravko PetriÊ 339. Juraj SrebaËiÊ 402. Æeljka Trnka-©imonji 465. Marica ÆivkoviÊ277. Anita PetroviÊ 340. Dubravka Sremac-Kit 403. Milan Trtanj 466. Marina ÆivkoviÊ278. Franjo PetroviÊ 341. Mirela StaziÊ 404. Antonija TrupiniÊ 467. Nikolina ÆivkoviÊ279. Mira PetroviÊ 342. Ruæica StaziÊ 405. Blaæenka TrupiniÊ 468. Valentina ÆivkoviÊ280. Tomislav PetroviÊ 343. Branka SuænjeviÊ 406. Franjo TrupiniÊ 469. Vesna ÆivkoviÊ281. Vinko PetroviÊ 344. Marina SuænjeviÊ 407. Lenka TrupiniÊ 470. Marica ÆivkoviÊ-Odak 167
  • 168. POPIS »LANOVA TAMBURA©KOG ORKESTRAHPD-a "TOMISLAV" 1905.-2005.1. Tomislav AbriÊ 58. Igor GudeljeviÊ 115. Ivana MikanoviÊ 172. Branka TerziÊ2. Kreπimir AlasiÊ 59. Ivan IvanoviÊ 116. Neven Mlaen 173. Damir TerziÊ3. ©tefo AlasiÊ 60. Branko JankoviÊ 117. Leonard MrkonjiÊ 174. Darko TerziÊ4. Tomislav AlasiÊ 61. Karmela JankoviÊ 118. Igor Ograjπek 175. Dinko TerziÊ5. Darija AndraπeviÊ 62. Mirna JankoviÊ 119. Sanja Ograjπek 176. Dubravko TerziÊ6. Draæenka AndraπeviÊ 63. Vlatko JankoviÊ 120. Katarina OrdaniÊ 177. –ura TerziÊ7. Ferdo AndraπeviÊ 64. Zlatko JankoviÊ 121. Valentina OrdaniÊ 178. Helena TerziÊ8. Franjo-BaËa AndraπeviÊ 65. Goran JedliËko 122. Dragan PaureviÊ 179. Ivan TerziÊ9. Ivan AndraπeviÊ 66. Kristina JedliËko 123. Mato PauriÊ 180. Kornelija TerziÊ10. Mirela AndraπeviÊ 67. Damir JeliniÊ 124. Vikica PauriÊ 181. Laura TerziÊ11. Kruno AndrijrÊ 68. Danijel JeliniÊ 125. Dalibor PerkoviÊ 182. Melita TerziÊ12. Gordana BabiÊ 69. Danijela JeliniÊ 126. Boæica PetoπiÊ 183. Mirna TerziÊ13. Sanja BabiÊ 70. Franjo JeliniÊ 127. Darija PetriÊ 184. Natalija TerziÊ14. Ivana BakuniÊ 71. Gordana JeliniÊ 128. Vera PetroviÊ 185. Snjeæana TerziÊ15. Kruno BegoviÊ 72. Ljubica JeliniÊ 129. Zvonko PetroviÊ 186. Dalibor Timarac16. Lela BegoviÊ 73. Marijana JeliniÊ 130. Ana PiljiÊ 187. Danijela TomaπeviÊ17. Zdenka BegoviÊ 74. Renata JeliniÊ 131. Ivica Podkonjak 188. Mladen TomaπeviÊ18. Goran BiËaniÊ 75. Tomislav JeliniÊ 132. Æeljka PopoviÊ 189. Igor Tomek19. Mario BiËaniÊ 76. Vitomir JeliniÊ 133. Ivan RadiÊ 190. Mirela TomlinoviÊ20. Franjo BoriÊ 77. Zvonko JeliniÊ 134. Petar RadiÊ 191. Renata TomlinoviÊ21. ©tefko Boπnjak 78. Hrvoje JugoviÊ 135. Vilim Rauch 192. Vjekoslava TomlinoviÊ22. Branka BukviÊ 79. Ana KapetaniÊ 136. Tomislav SlipËeviÊ 193. Antun Trtanj23. Dragutin BukviÊ 80. Antun KapetaniÊ 137. Darko SmiljaniÊ 194. Mihaela Trtanj24. Gordana BukviÊ 81. Ivan KapetaniÊ 138. Denis SmiljaniÊ 195. Blaæenka TrupiniÊ25. Josip BukviÊ 82. Josip KapetaniÊ 139. Lidija SmiljaniÊ 196. Kruno TrupiniÊ26. Stanislav BukviÊ 83. Ksenija Keleuva 140. Sanja SmiljaniÊ 197. Leon TrupiniÊ27. ©tefica BukviÊ 84. Leon KovaËeviÊ 141. Igor SokiÊ 198. Mario TrupiniÊ28. Ante ButkoviÊ 85. Tomislav Kruljac 142. Ivan SokiÊ 199. Matija TrupiniÊ29. Draæenka CipriÊ 86. Darija KumiÊ 143. Josip SokiÊ 200. Vlatka TrupiniÊ30. Damir Coha 87. Emil KumiÊ 144. Katarina SokiÊ 201. Mirta TrusiÊ31. Lidija Coha 88. Mato KumiÊ 145. Leon SokiÊ 202. Ivana TusiÊ32. Tihomir Coha 89. Slaana KumiÊ 146. Magdalena SokiÊ 203. Miroslav ValentiÊ33. Vladimir DediÊ 90. Marija KurjakoviÊ 147. Marija SokiÊ 204. Nedjeljka Vapnar34. Ivan DokuzoviÊ 91. Stanko KurjakoviÊ 148. Marijan SokiÊ 205. Vlado VincetiÊ35. Miroslav DoπliÊ 92. Tatjana KurjakoviÊ 149. Marijana SokiÊ 206. Andreja-Leonela36. Kreπo Dretar 93. Andrijana LaziÊ 150. Mijo SokiÊ VojvodiÊ37. Vladimir Dretar 94. Boris LaziÊ 151. Milan SokiÊ 207. Melani VojvodiÊ38. Ivica DujiÊ 95. Darija LaziÊ 152. Mirela SokiÊ 208. Anita Vuk39. Marija DujiÊ 96. Igor LaziÊ 153. Mislav SokiÊ 209. Danko Vuk40. –uro –uriÊ 97. Josip LaziÊ 154. Sanja SokiÊ 210. Magdalena Vuk41. Franjo –uriÊ 98. Mihaela LaziÊ 155. Saπa SokiÊ 211. Matija Vuk42. Ivana –uriÊ 99. Miroslav LaziÊ 156. Snjeæana SokiÊ 212. Mirela Vuk43. Kruno –uriÊ 100. Silvio LaziÊ 157. Vesna SokiÊ 213. Sandra Vuk44. Mato –uriÊ 101. Vesna LaziÊ 158. Viktorija SokiÊ 214. Tomislav Vuk45. Stjepan –uriÊ 102. Juro LjubiËiÊ 159. Vinko SokiÊ 215. Mijo Zec46. Tanja –uriÊ 103. Tomislav MariÊ 160. Zlatko SokiÊ 216. Anica ÆakiÊ47. Vikica –uriÊ 104. Zlatko MatiÊ 161. Toma SvijeÊnjak 217. Dinko ÆakiÊ48. Vilko –uriÊ 105. Bernarda MatkoviÊ 162. Alojz ©imiÊ 218. Dinko ÆakiÊ49. Vitomir –uriÊ 106. Damir MatkoviÊ 163. Damir ©imiÊ 219. Hrvoje ÆakiÊ50. Dalibor FeriÊ 107. Mirna MatkoviÊ 164. Dinko ©imiÊ 220. Ivana ÆakiÊ51. Sonja FeriÊ 108. Vlatka MatkoviÊ 165. Dragan ©imiÊ 221. Josip ÆakiÊ52. Karlo FrancetiÊ 109. Zorislav MatkoviÊ 166. Helena ©imiÊ 222. Kreπimir ÆakiÊ53. Martina FrancetiÊ 110. Ivan MatoπeviÊ 167. Mladen ©imiÊ 223. Marija ÆakiÊ54. Suzana FrancetiÊ 111. Tomislav MatoπeviÊ 168. Saπa ©imiÊ 224. Vitomir ÆakiÊ55. Mirjana GaπpareviÊ 112. Denis Meseπ 169. Antun TerziÊ 225. Boris ÆivkoviÊ56. Senka GaπparoviÊ 113. Josip MijatoviÊ 170. Bernarda TerziÊ 226. Ivan ÆivkoviÊ57. Zlatko GolubiÊ 114. Vesna MijatoviÊ 171. Boæena TerziÊ 227. Zoran ÆivkoviÊ168
  • 169. PJEVA»KI ZBOR HPD-a "TOMISLAV" u 2005. godini Dirigent g-a Katarina PiljiÊSOPRANI ALTOVI TENORI BASOVI1. Nikolina BakuniÊ 1. Dragica AndraπeviÊ 1. Ivo –uriÊ 1. Æeljko BrËiÊ2. Valerija Bator 2. Kristina BakuniÊ 2. Æeljko Novoselac 2. Dragutin JankoviÊ3. Mandica JankoviÊ 3. Viπnja BrËiÊ 3. Zdravko PetriÊ 3. Andrija LaziÊ4. Vesna KumiÊ 4. Slobodanka OstojiÊ 4. Antun SekuliÊ 4. Petar MartinoviÊ5. Katarina Novoselac 5. Ana Podobnik 5. Vlado SokiÊ 5. Miljenko RosiÊ6. Sofija SokiÊ 6. Veronika Podkonjak 6. Josip Vuk 6. Zdravko SokiÊ7. Æeljka SokiÊ 7. Mirjana RosiÊ 7. Stjepan Vuk 7. Mijo SokiÊ8. Cecilija ©imiÊ 8. Ana SokiÊ 8. Drago ÆakiÊ 8. Krunoslav Szabo9. Nataπa ©imiÊ 9. Ruæa SokiÊ 9. Vitomir ÆakiÊ 9. Nikola ©imiÊ10. Veronika TerziÊ 10. Katarina - Zlata SokiÊ 10. –uro Vuk11. Æeljka TrusiÊ 11. Goranka TerziÊ 11. Luka Zec12. Slavica Vuk 12. Natalija TerziÊ13. Ankica Zec 13. Ana Trnka14. Marina ÆivkoviÊ15. Nevenka JankoviÊTAMBURA©KI ORKESTAR HPD-a "TOMISLAV" u 2005. god.Dirigent g. Vinko SokiÊ1. Ivan DokuzoviÊ 7. Ivana MikanoviÊ 13. Laura TerziÊ2. Vilko –uriÊ 8. Ana PiljiÊ 14. Vlatka TrupiniÊ3. Ivan IvanoviÊ 9. Magdalena SokiÊ 15. Melani VojvodiÊ4. Igor LaziÊ 10. Viktorija SokiÊ 16. Andreja-Leonela VojvodiÊ5. Juro LjubiËiÊ 11. Saπa SokiÊ 17. Magdalena Vuk6. Bernarda MatkoviÊ 12. Ivan TerziÊ 18. Kreπimir ÆakiÊRUKOVODSTVO HPD-a "TOMISLAV" u 2005. godiniUPRAVNI ODBOR UMJETNI»KI ODBOR NADZORNI ODBOR STEGOVNI ODBOR–uro Vuk (predsjednik) Vinko SokiÊ (predsjednik) Vlado SokiÊ (predsjednik), Æeljka TrusiÊ (predsjednica)Luka Zec (dopredsjednik) Mato OrdaniÊ Stanko LaziÊ Nikola TerziÊVitomir ÆakiÊ (tajnik) Katarina PiljiÊ Josip Vuk Dragutin ÆakiÊVilko –uriÊ (blagajnik) Miljenko RosiÊNikola JugoviÊ Ankica ZecMato OrdaniÊKatarina PiljiÊ (dirigent PZ)Petar PiljiÊMiljenko RosiÊ (arhivar)Mijo SokiÊ (ekonom)Mislav SokiÊVinko SokiÊ (dirigent TO)Nikola ©imiÊ 169
  • 170. POPIS OBRA–ENIH I IZVO–ENIH SKLADBImjeπovitog, æenskog i muπkog pjevaËkog zbora, tamburaπkog orkestra,aktivnosti dramske i folklorne sekcijeA.Anel: "OJ JESENSKE DUGE NOΔI" E.Cossetto: "LETI PJESMO" "ZAVR©NO KOLO IZ OPERE ERO S ONOG "PJESMA ÆETELACA"AneliÊ: "POLETI PJESMO NA©A" "FOLKLORNI KONCERT BR.1: SVIJETA" "KOLIJEVKA MOG DJETINJSTVA" - MOJA DIRIDIKA "PJESMO MOJA RASPJEVANA" "PJESMA RODNOG KRAJA"B.AntoniÊ: "LEPAJ MARE" - POSAVSKI DRME© "SLAVA LISINSKOM" "PEJSAÆ I.""PLOVI, PLOVI" - TRI JETRVE "DOBRA VE»ER UZORITA" "HRVATSKOJ" (praizvedba)"PALA MAGLA" - SLAVONSKA POSKO»ICA "OMILI MI U SELU DIVOJKA" "JELEN»E MALENO""IZRASLA JE KOPRIVA" - LETOVANIΔ "EVO SAM TI DO©A" "ZA MIR I SLOBODU""ZEMLJA UZDRHTA" - ZDRAVI BILI DED I BAKA "SADA SVI U SKUPU" "STOPE NA KAMENU"J.Arcadel: "AVE MARIA" "TAJNA LJUBAV" - ©OKA»KA PISMA I KOLO J.Kaplan-D.TadijanoviÊ: "DUGO U NOΔªM.Arko - J.Vrhovski: "DAVNA POLJA" P.Gotovac: "KUKURUZI SE NJI©U" "PJESMA MLADOSTI" P.Kemf: "©IROM SLAVONIJE"J.AndriÊ: "KOLO U ©LJIVIKU" "MI ΔEMO MLADI" "REPUBLIKO SLAVO NA©A" J.Kaliman-Kaplan: "BARKA MOJIH SNOVA""KOLO NA RASKR©ΔU" Z.GrgoπeviÊ: "PJESMA ORA»A" "MAJ" I.Kirigin: "PJESMA NOVE MLADOSTI""U»ITELJSKO KOLO" "ZAPIS IZ SLAVONIJE" H.Gallus: "ECCE QUOMODO" "MI SMO POPUT ZEMLJE""KUPI DIKO CIGLICE" "ORKESTAR" F.Gruber: "TIHA NOΔ" C.Kreutzer: "PASTIROVA PJESMA""POLAGANO KOLO" "»AST VAM LJUDI GRADITELJI""ÆETELA»KO KOLO" Lj.GaletiÊ: "OD SVA »ETIRI VJETRA" P.KinderiÊ-I.MikiÊ-B.Gali: "MOLITVA" "DOMOVINI""JASNINO KOLO" V.Glavacki: "TAMBURA NEK SVIRA" (solist Josip Vrbanec) "NA©A MLADOST""DJEVOJA»KE SANJE" (kvartet) "GRDIT ΔE TE NANA" H.Koch: "RUMBALA" "ZEMLJO VOLJENA""PJESMA BEZ RIJE»I" "ZBOGOM MATI" R.Gobec: "PJESMA O SLOBODI" P.KolariÊ-J.Njikoπ: "MIRUJ, MIRUJJ.AndriÊ - D.CesariÊ: "SLAVONSKI TRIPTIH" "PRKOSNA BALADA" SRCE MOJE" A.GreËaninov: "VALCER"M.AsiÊ: "BLAGOSLOVLJENA OVA ZEMLJA" "ZEMLJO NA©A" L.KozinoviÊ: "KRALJICI MIRA" M.GavriloviÊ: "VOLJENI GRADE"J.S.Bach: "AH ©TO VOLIM" "PROSIJALA SJAJNA MJESE»INA" "KAM DA SE POJDE" M.Kozina: "HEJ DRUGOVI""KOM SUZER TOD" (koral) "OJ IVANE IVANIΔU" "VESELA JE SLAVONIJA" "LEPE TI JE ZAGORJE ZELENE" A.Kabiljo: "FINALE IZ MJUZIKLA JALTA""NADGROBNICA" "DA SE POVEZEMO" N.Hercigonja: "JUGOSLAVIJO" O.K.Kolb:"NA MAJ»INOM KRILU"T. Boch: "ZAGREB MOJ GRAD" "NA©A PJESMA" "MURA, MURA" "RADOVAN KONCERTNA KORA»NICA"M. BuriÊ: "POSIJMO SJEME" M.Haydn: "TENEBRAE FACTE SUNT" "MARIJO MAJKO LJUBLJENA" E.Cossetto-V.SokiÊ: "PJESNI»KI SVATOVAC"S. Bombardeli: "RUÆICE RUMENA" "O BOÆE NISAM VRIJEDAN" "PRISTUPIT ΔU""KAD BI DRAGU JA VIDIJA" P.I.»ajkovski: "NADGROBNICA" G.F.Händel: "ALELUJA" ("TOMISLAV" sa "AVE MARIA" VALCER IZ BALETA "TRNORUÆICA"V.G.Broæ: "U POSAVSKOJ ©UMI" (vel.gl.sl.) zborom CPMS-Zagreb) "VE»ERNJI ZVON" (duet i orgulje)"MOJ SAN" P.Degeyter: "INTERNACIONALA" D.Hruza: "SAVSKI VALOVI" N.Kalogjera-Krπek: "MA©KARE"N.BaπiÊ: "LISTAJ GORO" F.Dugan ml.: "ZAHVALNICA" "HRVATSKO PRELO" "MI SMO DE»KI""TRI ZBORSKE MINIJATURE" "JURJEVSKA IZ DOBRANCA" "VESELO SRCE" N.Kalogjera-StankoviÊ: "KORA»NICA IZ(Podne, Notturno, PtiËek slaviËek) "UZ KOLO" J.Hatze: "MAJKA" FILMA NERETVA"L.V.Beethoven-GlasnoviÊ: "NEBESA SLAVE" F.Dugan st.: "MOLITVA" "SERENADA" P.Krelja: "VRAGOLAN""PTI»JA TUGA" "LEPI JURO" "SLAVONSKA RAPSODIJA" F.Lhotka: "HRVATSKI SVATOVI"H.Blobner: "RADNI»KI POZDRAV" F.Dugan-V.Vila: "SVIM NA ZEMLJI" Hrvatski crkveni kantual: "SVATOVSKA"J.Bjelovarac: "NA©A PJESMA" HCK-V.Vila: "NARODI NAM SE" "KRALJICE NEBA, RADUJ SE" "SLAVONIJO"I.Bozzotti: "MEDITACIJA - OPROSTI MI O L.Delibes: "VALCER IZ BALETA COPELIA" M.JuπiÊ-J.Zgorelec: "ZASTAVA KRISTA "VESELI KOVA»I"MAJKO MOJA" (za dva braËa i TO) N.DevËiÊ: "MITRALJEZA" KRALJA" "ZEMLJA SLOBODE" "©TO NAM RADI ONAJ DIDO STARI"H.Bone: "ZAHVALNICA" A.DobraniÊ: "GARAVU©A" S.Irodier-V.SokiÊ: "LA PALOMA" "NISAM ZNALA, NISAM VIROVALA"D.S.Bortnjanski: "ANGEL VOPIJA©E" A.Dvorák: "GOSPOD BOG JE PASTIR S.JankoviÊ: "JESENSKA" "EVO SAM TI DO©LA""MOΔ LJUBAVI" MOJ" (iz ciklusa BibliËke pisme) "SPLET NARODNIH KOLA" "DA MI JE ZNATI"R.BrdariÊ (obrada): "©ROTE©" N.DikliÊ: "DRUÆE" "©OKA»KO CVIΔE" "AKO SPAVA© VILO MOJA""LIJEPA JANJA" –.Eisenhuth: "KROZ NOΔ" "U LIVADI" "AKO SI LEGLA SPAT" "STAROVIRSKE PISMICE" "MENE ©ILJE MOJA MATI"D.BegoviÊ (obrada): "OJ CERNI»E" R.Eugehardt: "AVE MARIA" "SLAVONSKA TUÆALJKA"(CerniËka puËka) "POSKO»ICA" N.Faller: "PJESMA RODNOG KRAJA" "SLAVONSKI NARODNI MOTIVI" "DREMALA, SPAVALA"B.Birt: "POVRATAK" D.Fio: "FERNANDINE MOJ" "SVATOVAC" I.Lhotka Kalinski: "©OKA»KE NARODNE"Z.Bogdan: "HEJ SALA©I" "U NA©EG MARINA" T.Yesseta: "HRVATSKA PU»KA MISA" "TRI DJEVOJKE"M.Biro-H.BoreniÊ: "MIRNO TEKU RIJEKE" M.FeriÊ: "POSAVSKI DRME©" (PZ/TO) "NA OBALI"J.CaniÊ: "PJESMA BEZ RIJE»I" "BILJANA PLATNO BELE©E" V.Juriπa: "MALA PREDIGRA" "MLADOST""SAN SELJA»KE DJEVOJKE" Æ.FoËiÊ: "OD DRAVE DO DUNAVA" –.JusiÊ-B.Starc: "JEDAN DAN" I.Lhotka Kalinski-VidoπiÊ: "POTO»IΔ"(st. II. molitva prije spavanja) M. pl. Farkaπ: "SANTA LUCIA" (Napuljska B.KrniÊ: "KOLEDARI" "VRANI SE KONJI IGRAJU""–A»KA LJUBAV" barkarola) "ÆETELA»KA" F.LivadiÊ: "POÆUDA DOMOVINE"J.CeniÊ-V.SokiÊ: "JEDNA JE HRVATSKA" "DUNAVSKI VALOVI" "PO»EO JE RADNI DAN" "JO© HRVATSKA NIJ PROPALA"»aklec-Starc: "MI VOLIMO ZEMLJU OVU" F.FosiÊ: "SVA SI LIJEPA" "PJESMA O MOJOJ ZEMLJI" V.Lisinski: "IZ ZAGORJA OD PRASTARA"O.A.Canjuga: "MALA FANTAZIJA" M.T.FosiÊ: "ISUSE KRALJU" "PIONIRI STUPAJU" (Prosto zrakom ptica leti)"PREDIGRA" (tamb. kvartet) "KUPLET: PO©TAR ©TEF" J.Gotovac: "JADRANU" "MORE DIKO""SPAVAJ SPAVAJ DJETIΔU" "KROZ »AR©IJU" "NA© GRAD" "PRELJA"O.A.Canjuga-V.Vila: "U TO VRIJEME "NOVE BRAZDE" V.KlaiÊ: "SVRAΔANJE" "MOJA LA–A"GODI©TA" "KAMENA DJEVA" J.Kaplan: "PJESMA SIJA»A" "OJ TALASI"170
  • 171. "ZBOR HRVATICA IZ OPERE "PORIN"" "KOD BIJELE LA–E" A.Smolka: "ZDRAVO DJEVO" "POPUTNICA HRVATSKOG DOMA""ARIJA ZORKO MOJA IZ OPERE PORIN" "KROZ PONOΔ NJEMU" M.Stahl: "MILOST" "HVALITE GOSPODA""PJESMA POSLIJE OBUKE" "PRO©ETAJ JELO" "DOMOVINI I LJUBI" (solo tenor uz TO V.SokiÊ-T.BilopavloviÊ: "GESLO HPD"CUM INVOCAREM" "PJESME IZ NOB-e" Z.PrelËec ili Z.PetriÊ) TOMISLAV" (praizvedba 1995.)St.LovriÊ: "GINE, VENE" "TAP©E KOLO" "U SALI VELIKOG VIJEΔA" "NEK ÆIVI RAD I SLOBODA" V.SokiÊ: "OJ SAVICE" "LASTAVICAM""TUÆALJKA" "VESELO JE NA©E SELO" "VI©NJICA JE ROD RODILA" "ZBOR VILA" (ljubio je goluban - iz opereLang-StojanoviÊ: "DA MI DAMO DE»KE Tri cerniËke zapisao i revidirao: "OJ "SA CERNI»KIH SOKAKA" (glazb. slika TO) N.©.Zrinjski)IZBIRATI" CERNI»E, CERNI»KO KOLO i KOLO I. Eto cerniËke mladosti "ZRINSKO-FRANKOPANKA"A.Lajovic: "KI©A" II. U pohodu franjevaËkom samostanu KARAK»A" "RADNI»KA HIMNA"F.LuËiÊ: "RODIO SE BOG I »OVJEK" III.Poigrajmo kolo Zapis i obrada: "PASTIRSKA" (NA SALA©I "ÆIVILA HRVATSKA" (Glasna jasna) "DIVA MARICA ÆITO DOÆELA" KOD BETLEMA") "USTAJ VILO"R.Matz: "HRVATSKI PJEVA»KI POZDRAV" "PRID ZORU JE LIPO MILOVANJE" Revidirao: "BLIÆE O BOÆE MOJ" "BUDNICA" (Mi smo braÊa)"SELJA»KA SLOGA" (1929.) "SLAVONIJO ZLATNA RUÆO HRVATSKA" Arr. starograd.: "POKRAJ SAVE KUΔA MALA" "CURI»ICA MALA""JA»KA" (iz Gradiπta)"PROLJETNA PJESMA" "BLAGDAN" SVE»ANA OUVERTURA F.©ram: "GOLUB I DJEVOJKA" "TRI »A©E""ZDRAVA MARIJA" (DomjaniÊ) "OJ BARANJO LIPA I BOGATA" ©tefanini: "MILO MALO MOJE SELO" "OFFERTORIUM PASTORALE" (Dvopjev za"POSLU©AJTE SVI SADA" "ROMANCA U G-duru" sopran i alt) Z.©poljar: "ODBI SE BISER GRANA""NADGROBNICA" (U DUBINI GROBA) "ELEGIJA O LISINSKOM" "AVE MARIA" "PLAVA MOMA""PJESME IZ SLAVONSKOG BRODA" "SA SLAVONSKIH SOKAKA" "NA GONDOLI" (iz ope.N.©.Z.) "KI©A PADA""S ONU STRANU VODE SAVE" "ÆELIM BITI SLAVONIJO S TOBOM" "USPAVANKA JELENE" (N.P.Sobjeslavski) "SVATOVSKA IZ SRIJEMA""U SVATOVIMA" "VEZAK VEZLA" "VIR" (N.P.Sobjeslavski) "IZ ZEMLJE SAM »ESTITIH HRVATA" V.©poljariÊ: "NA©E GORICE" "DUET EVE I ZRINJSKOG" (Sobjeslavski iKad dolaze po mladuDok se plete "OJ HRVATSKA OJ" "ÆETELA»KA" PrelËec)Kad je vinac gotov (praizvedba 1975. - tri "ÆETVA" J.©korjanec: "MIRNO SPAVAJ DRUÆE I.pl.Zajc-V.SokiÊ: "HIMNA SLOBODI" (izstavka na rijeci narodne poezije iz Slavonije) K.Odak: "OJ DJEVOJKO" STARI" GunduliÊeve "Dubravke" PZ i TO)"JASEN»ICE" "DREMLE MI SE DREMLE" Z.©piπiÊ-KuzmanoviÊ: "KAD SU O "FRANKOPANKA" (PZ i TO)"ÆETELICE" J.Ocvirk: "NOΔ NA SAVI" POVRATKU ©UMJELE VRBE I VLATI" I.pl.Zajc-J.StojanoviÊ: "NOΔNI STRAÆARI""POSKO»ICA" "SKO»I DJEVOJ»ICE" Z.©piπiÊ-M.JandroπiÊ: "SUZA ZA (TO)"HRVATSKA MISA U D-duru" "IDILA" ZAGORSKE BREGE" I.pl.Zajc-D.Hruza: "VE»ER NA SAVI" (PZ i"ZDENAC" TO) F.Pokorni: "TE»E VODA TE»E" R.©imunaci: "NA OBALI SAVE""U NA©EM SELU""–ES MI DIKO" F.PintariÊ-V.SokiÊ: "PASTORALE" (DUDA© "POZDRAV DOMOVINI" "U BOJ, U BOJ" (iz op. N.©.Zrinjski PZ i TO) - TO) "JEDNE TIHE NOΔI" M.Zuber: "KUΔICE STARA"P.Mascagni-RaljuπiÊ: "INTERMEZZO"(iz opere Cavalleria Rusticana) M.Prebranda: "DVIJE DALMATINSKE" "KAD NOΔCA SE SPUSTI" ©.©rabec: "DALMATINSKI ©AJKA©" (duo i TO) "NA BEMBA©U" V.Æganec: "MARICA SE VESELI"Iv.MuhviÊ: "SNIVAJ SLATKO" N.Toth: "KUMEK S VOLI" –.Prejac: "VU PLAVEN TRANCI" "MURA, MURA""MIR" "JESENOVA»KA SVITA" "ZRASLA MI JE ROÆA""NADGROBNICA" Prejac: "ROMANCA" M.TajËeviÊ: "SADILA TIMKA BOSILOK" "POD KOPINOM""JORGOVAN I SLVUJ" F.Pokaz: "DU©O MOJA MARO" "BORJANO BORJANKE" "TRI ME–IMURSKE"F.Mendelssohn: "PJESMA VENECIJAN- B.PotoËnik: "SUN»ANE RAVNI" "VEHNI, VEHNI FIJOLICA"SKIH GONDILIJERA" "MAGDO, MAGDO MORI" V.Paljetak-V.SokiÊ-A.Aga: "FALA" "PIJ MILA PIJ"B.MihaljeviÊ: "PJEVAT ΔE SLAVONIJA" Z.TutiÊ-R.DujmiÊ-T.Uhlik: "MOJA DOMOVINA" (rev. i prepjev.) "NJOJ JE PRA VE»ER""MOJA SEKA" R.Taclik: "HAJD U KOLO" "ZIBU HAJU" J. De Pres: "ET INCARNATUS EST" "MOSTARSKI PAZAR"B.MihaljeviÊ-V.SokiÊ: "SLAVONIJO" "VE»ERNJA PJESMA" C.Octochorda: "O»E NA© DOBRI" "OJ BOSILJE BILJE" "MALO JA, MALO TI"–.Marπan-N.Kaloera: "BOÆE »UVAJ I.Peran: "HRVATSKA MISA" "DO–I DU©E PRESVETI" (Posljednica) "MOM»E MI PRO–E KROZ SELO"HRVATSKU" J.Runjanin-A.MihanoviÊ: "LIJEPA NA©A R.Taclik-D.DomjaniÊ: "TAMA JE SVUD" "POD OKNOM"–.Marπan-V.SokiÊ: "VIVAT CROATIA" DOMOVINO" I.TijardoviÊ: "LIVADE, ©UME I POLJA ÆITA" "LEHKU NOΔ"Mravec: "JESENSKI ZVON»EKI" "VU JESENI" B.Rakijaπ: "DVA KOLA" V.Tomerlin: "PJESMA O PJESMI"M.Majer: "HRVATSKO KOLO" "PARTIZANSKA IZ SLAVONIJE" "VUPREM O»I" (pripr. PZ i TO)"HRVATSKA" "JELENA VEZE" "TRI PRIGORSKE" "ZDRUÆENA SLOVA" (pripr. PZ i TO) "PROTULETJE NAM DOHAJA"W.Mayer: "INTERMEZZO" (T.kvartet) B.Raπan: "ISTRI" "VESELI VLAK" (pripr. PZ i TO) "DORICA PLE©E"W.A.Mozart: "AVE MARIA" (duet ga.K.PiljiÊ "HIMNA ISTRE" (KRASNA ZEMLJO) V.S.Vilhar: "NA©E PJESME" "EVO VAKO TO JE LAKO"i A.Zec) Z.RunjiÊ: "VESELI VLAK" (pripr. PZ i TO) "RASTI RUÆO" V.ÆakiÊ-V.SokiÊ: "CERNI»KA” (IspodI.MatetiÊ Ronjgov: "PJESMA SLOBODI" R.Rajter: "ZA MIR" V.S.Vilhar-V.SokiÊ: "S VELEBITA KLIK SE Lipovice stare)A.MarkoviÊ: "EX SLAVONIJA" (solo Z.PetriÊ "HRAST" ORI" XVIII. stoljeÊe: "TI KRISTE KRALJ SIi TO) A.Rubinstein-Rajter: "MELODIJA" V.S.Vilhar-P.Sager: "HRVATSKA DAVORIJA" VJEKOVA""CANITE CANTICUM NOVUM" S.RadenkoviÊ: "RADNI»KI POZDRAV" A.J.Varlamov: "KRASNI SARAFAN" CRKVENI OBREDNI SADRÆAJI CVJETNICEG.De Marzi: "SIGNORE DELLE CIME" S.RadosavljeviÊ: "ZAVI»AJNA" I VELIKOG TJEDNA, LITURGIJSKIH "A" ,S.Mokranjac: "II RUKOVET" T.VidoπiÊ: "SLAVONSKI SCHERZO" "B" i "C" GODINA, TE USKRSNI, TJELOV- Ratkajski: "PRVO CVIJEΔE" "©KRIPI –ERAM""VIII RUKOVET" SKI I BOÆIΔNI CIKLUSI, PSALMI I HIMNI. S.Stepanov: "SLAVONSKA BERBA" "U KOLU"A.MilanoviÊ: "NA BRODICI" - "HEJ SLAVENI" "CVIJEΔE MI POLJE POKRILO" R.Wagner: "SVADBENI ZBOR"V.Mirk: "KOLO" "SLAVONSKI MOMA»KI ZBOR"V.Novak: "HRVATSKOJ" P.Wagner: "PJEVAJTE GOSPODINU" "IMAM DIKU""HRVATOM" K.Wojtyla: "KRIST NA ÆALU" KAZALI©NE PREDSTAVE R.Simoniti: "BOLEN MI LEÆI""POZDRAV DOMOVINI" J.Vrhovski: "NA©E SELO" H.Singer: "KONJUH PLANINOM" 1935. Koncert s predstavom: "NA OZLJU"BOG I HRVATI" S.Vukosavljev: "FIJAKERIST" GRADU" u Cerniku i Novoj Gradiπki"SANAK SPAVA" V.A.Slavjanski: "EJ UHNJEM" B.VukoviÊ: "HRVAT U GRADI©ΔU" 1938. Igrokaz M.Singer: "ZA VOLJU DJETE-"DOBRA VE»ER UZORITA" Ruska narodna: "©IROKI DNJEPAR""VE»ERNJI ZVON" H.Venzel: "DER ZITHERBUB" (klavir TA" Reæiser: Dragutin BegoviÊ E.Suchon: "KAKO SI MI KRASNA""BI MIRNA NOΔ" ËeteveroruËno) 1939. Dramska druæina: "KUMSTVO" ©aljivi R.Schumann: "MALA ROMANCA" igrokazJ.Njikoπ: "SLAVONIJO ZEMLJO PLEMENI- Vangelis-V.SokiÊ: "CONQUEST OF J.Straus-M.FeriÊ: "RADETSKY MARSCH" PARADISE" 1940. Igrokaz: "NA© NOVI ©KOLNIK"TA" (solist J. Blazina)"POZDRAV ©UMI" (solist N. TerziÊ) StamaÊ-BradiÊ: "MAESTRAL" I.pl.Zajc: "DVA MADRIGALA" "KAMENI SVATOVI""LEGENDA O TAMBURICI" A.Skobalj: "ÆIVOT SVOJ PRIKAZUJEMO 1. Ljepota cvijeÊem krasi se Josip Freudenreich: "GRANI»ARI""NA TE MISLIM" BOGU" 2. Plavo kad nebo tone Reæiser Zlatko Prelovπek 171
  • 172. TURNEJE, POSJETI, GOSTOVANJA svojoj stogodiπnjoj povijesti HPD "Tomislav" nije se ograniËilo na malo cerniËko podruËje, veÊ je uspjeπnim nastupima, viπim dometima zbornog pjevanja i tamburaπke glazbe, istaknutim nacionalnim i vjerskim zanosom te gostoljubivoπÊu svojih Ëlanova prih- vaÊeno na cijelom novogradiπkom podruËju, Slavoniji, Hrvatskoj, bivπoj Jugoslaviji i inozemstvu. "Tomislav" je pjesmom pronio glas Cernika po Sloveniji, u Makedoniji, u Bosni i Hercegovini, Austriji i diljem Hrvatske. Od veÊih gradova u kojima“Tomislavci” pred spomenikom hrvatskoj himni je druπtvo nastupalo treba spomenuti Zagreb, Salzburg, Sarajevo, Osijek,23. svibnja 2004. g. Zadar, Karlovac, a od manjih Novu Gradiπku, Bosansku Gradiπku, Bosanski Brod, Bosanski Novi, Slavonski Brod, Vukovar, –akovo, Ilok, Vinkovce, Postojnu, ©empas, Novu Goricu, Ramu-©Êit, Kraljevu Sutjesku, Me- ugorje, Bitolu, Ohrid, Sveti Naum, Poæegu, Pleternicu, Staru Gradiπku, Pakrac, Lipik, Donji Miholjac, Naπice, Petrinju, Viroviticu, Ogulin, Novsku, Varaædinske Toplice, Samobor, Ga- reπnicu, MuÊ, Nin, Plitvice, Rab, Oku- Ëane, Klanjec i Æminj. Druπtvo se rado odazivalo na proslave i davalo koncerte u manjim mjestima poput Jasenovca, Badlje- vine, Velike, Starog Petrovog Sela, Gornjih BogiÊevaca, DragaliÊa, Gori- ca, SmrtiÊa, Podvrπkog, BaniÊevca, ©umetlice i CerniËke ©agovine. Sa svih putovanja i gostovanja cerniËki su pjevaËi donosili lijepe uspomene i uspostavljali prijateljske veze s Ëlanovima drugih druπtava te ih pozivali na gostovanja i druæenje u Cernik.172
  • 173. ZAVR©NA RIJE» ragi Ëitatelji, poπtovani prijatelji Hrvatskog pjevaËkog druπtva "Tomislav", evo nas na kraju joπ jedne knjige o Cerniku, knjige o cerniËkoj glazbenoj i kulturnoj tradiciji, o CerniËanima samima koji su utemeljili, razvijali iodræali svoj "Tomislav". Zajedno smo proπli samo dionicu puta i tu nije kraj jer"Tomislavov" put vodi dalje u buduÊnost i njime Êe poÊi neki novi pjevaËi, tamburaπi,glumci, plesaËi i zborovoe. U knjizi je obuhvaÊeno razdoblje od 100 godina djelatnosti"Tomislava", okolnosti i potrebe u kojima je Druπtvo utemeljeno, razvoj, napredak islava koju je svojim radom steklo. Da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana, bilo je potrebno prikupiti bezbrojnepodatke, dokumente, izjave i fotografije razasute po arhivama, tavanima i ladicama star-ih ormara, prelistati zapisnike i albume, proËitati struËnu literaturu i sve to uobliËiti uovu monografiju - spomenicu Druπtva. Premda u vremenskom tjesnacu ureivaËki jeodbor uspio u svom naumu, a sami Êe Ëitatelji prosuditi kolika je kakvoÊa i vjerodosto-jnost uËinjenog. U æurbi smo moæda πtogod i previdjeli, koga zaboravili spomenuti,neπto ispustili, ali nastojali smo se uvijek dræati povijesnog slijeda, Ëinjenica i istine, makakva ona bila. "Tomislav" je pjevao i "pjevao", ali je ostao dosljedan svom kulturnoprosvjetnom i glazbenom zadatku, svom hrvatskom i katoliËkom duhu sve do danaπnjihdana na Ëast i slavu svome mjestu i domovini. Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli da ovaj ozbiljni posao privedemo kraju nazadovoljstvo danaπnjih i buduÊih naraπtaja. Zahvaljujemo domoljubima koji su 1905.utemeljili HPD "Tomislav", odræali ga i jaËali okupljajuÊi hrvatski narod u sudbonosnimvremenima. Pjesmi hvala - pjesma nas je odræala. Hvala narodnim uËiteljima koji suupregli svoje umne sposobnosti i talent da kao zborovoe vode Druπtvo sve do danaπnjihdana. Hvala pjevaËicama i pjevaËima, sviraËicama i sviraËima, plesaËicama i plesaËima,glumicama i glumcima koji su svojim djelom kao amateri proslavili ime Cernika. Hvala opÊinskim duænosnicima, dobrotvorima i cerniËkom puku koji su zajedniË-kim silama podupirali rad Druπtva i omoguÊavali mladima da nau pravi put u æivotu.Zahvaljujemo kulturno-umjetniËkim druπtvima s kojima smo s zadovoljstvom uspjeπnosuraivali, njihovim zborovoama i predsjednicima. Zahvala i novinarima, radio i TVreporterima, kritiËarima i drugima koji su pisali i objavljivali Ëlanke, vijesti i reportaæeo "Tomislavu". Neka ova knjiga bude uspomena starijima a mladima poticaj da nastave putem svo-jih predaka i oËuvaju cerniËku tradiciju πto ju je njegovalo i Ëuvalo HRVATSKO PJE-VA»KO DRU©TVO "TOMISLAV". 173
  • 174. Zahvaljujemo svima koji su pomogli proslavu 100. obljetnice Druπtva Sponzorirali tisak monografije Marijana LanosoviÊa 24, Nova Gradiπka Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiπka Tel.: (035) 333-100 Tel.: (035) 362-892 www.laredoute.hr www.arca.hr MINISTARSTVO KULTURE OPΔINA CERNIK REPUBLIKE HRVATSKE ÆUPANIJA GRAD NOVA GRADI©KA BRODSKO-POSAVSKA174
  • 175. SOBOSLIKARSKA I LI»ILA»KA RADNJA Borongajska 81a • 10000 Zagreb • www.eurom.hr VELEPRODAJA IGRA»AKA, SEZ. ARTIKALA I POSU–A Katica PeliÊ - direktor Telefon: (01) 2307-000 • Fax: (01) 2307-300 ZASTUPANJE PROIZVO–A»A STROJEVA ZA PAKIRANJE Poæeπka 37, Cernik Petar PeliÊ - direktor Tel.: (035) 369-196 Telefon: (01) 2307-252 • Fax: (01) 2307-261 d.o.o. za izvoenje graditeljskih radova, usluge, uvoz-izvoz Poæeπka 169, Cernik Tel.: (035) 369-501, 369-502 Mob.: (091) 369-5003 www.gp-grading.t-com.hr Vlado TerziÊ Predstavniπtvo Zagreb ©kolska 21, Cernik Zelinska 3/1, II. ulaz, 1. kat Tel.: (035) 369-590 Tel./fax: (01) 611-0418 Mob.: (091) 369-5901 IZVO–ENJE GRA–EVINSKIH RADOVA KOÆNA GALANTERIJA Draæen Buturac Rokova 36, Cernik Tomislav MartinoviÊ Tel./fax: (035) 369-255 Frankopanska 53, Cernik Mob.: (091) 2519-218 Tel.: (035) 369-201, 369-105 175
  • 176. Zahvaljujemo sponzorima koji su pomogli proslavu stogodiπnjice Druπtva TRGOVA»KI OBRT d.o.o. ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI Gajeva 56, Nova Gradiπka • Skupljanje, proËiπÊavanje i distribucija vode • Odvoenje vl. Stjepan Meseπ i proËiπÊavanje otpadnih voda • Odvoz otpada - odlaganje smeÊa • Odræavanje javnih povrπina • Trænica na malo • Ivana GunduliÊa, Nova Gradiπka • Odræavanje groblja, obavljanje pogrebnih poslova • Tel./fax: (035) 362-454 • Mob.: (098) 935-7393 d.o.o. ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I TRGOVINU Poæeπka 23, Cernik, tel.: (035) 369-140 vl. Vitomir ÆakiÊ BaÊindol 136A GunduliÊeva 12, Nova Gradiπka Tel.: (035) 362-688 • Mob.: (098) 340-394 Tel./fax: (035) 323-108 Trg kralja Tomislava 129, DragaliÊ Tel.: (035) 376-288 LIMARSKO-BRAVARSKA OBRTNI»KA RADNJA PROIZVODNJA, OBRADA Tomislav ©imiÊ I KONZERVIRANJE MESA PERADI Frankopanska 134a, Cernik vl. Mato KovaËeviÊ Tel.: (035) 369-287 • Fax: 369-575 Rokova 74, Cernik Mob.: (098) 189-8425 Tel.: (035) 369-273, Mob.: (098) 530-682 STROJOBRAVARSKA RADIONICA Vaclav Gazda Frankopanska 11 • Nova Gradiπka vl. Draæen ©tefanoviÊ Tel./fax: (035) 361-218 dr. Marija ©tefanoviÊ, oftamolog • O©TRENJE MLINSKIH VALJAKA Slavonskih graniËara 5 • Nova Gradiπka • IZRADA ZUP»ANIKA ZA MLINSKE VALJKE Tel.: (035) 363-250176
  • 177. CAFFE BAR • PIZZERIA ©kolska,Cernik • Tel. 369-462 vl. Damir RomiÊ KovaËevac 131, N. Gradiπka Tel.: (035) 324-032 GSM: (091) 539-4632 BarunPLIN • CENTRALNO GRIJANJE • VODOVOD d.o.o. za trgovinu na veliko i malo Josip KovaËeviÊ vl. Vilko –uriÊ –uriÊeva 28, Cernik Rokova, Cernik • Tel. (035) 369-560 Tel.: (035) 369-285 GSM: (098) 256-081, (098) 722-801 POSJETITE NAS U TRGOVINI “FRANCL” DIGITALNI FOTO I VIDEO STUDIO RESTORAN S PRENOΔI©TEM vl. Zdravka SeniÊ Maksimilijana BenkoviÊa 5, Nova Gradiπka Tel.: (035) 330-444 • GSM: (098) 340-555 A. Stepinca 1, Nova Gradiπka www.maksimilijan.com Tel.: (035) 362-544 d.o.o. ZA GRAFI»KU DJELATNOST I TRGOVINU Strossmayerova 20 • Nova Gradiπka Tel.: (035) 365-801 • Fax: (035) 331-081 vl. Branko Golenko www.grid.hr Ulica hrvatske mladeæi 30, ZapreπiÊRA»UNALA • AUDIO-VIDEO OPREMA Tel.: (01) 331-1218 • (01) 331-0097DIGITALNI FOTOAPARATI I KAMERE Mob.: (091) 590-9548 177
  • 178. Zahvaljujemo sponzorima koji su pomogli proslavu stogodiπnjice Druπtva VRTLARIJA PrvËa 18, Nova Gradiπka Tel./fax: (035) 366-304 • Mob.: (098) 256-000 alatnicar@sb.htnet.hr • Izrada proizvoda tokarenjem na preciznim cnc tokarilicama klase I. • Izrada programa za cnc upravljanje • I PEKARA • Projektiranje alata i naprava (Pro Enginer, Solidworks, AutoCad) • • Tehnoloπki design • Odræavanje CAD/CAM sustava • vl. Dubravka PiπkuliÊ - Capan • Projektiranje i izvoenje DNC veza • Izrada alata za plastiku, πtancanje, lijevanje (tlaËno i kokilno) i kovanje • RelkoviÊeva 26, Nova Gradiπka • Izrada specijalnih naprava • Izrada metalne galanterije • Tel.: (035) 362-169 • Fax: (035) 361-874 CAFFE BAR Drvna industrija “Stjepan SekuliÊ” d.o.o. TRADICIJA TRGOVINSKO-UGOSTITELJSKOG OBRTA RelkoviÊeva 13, Nova Gradiπka PREKO 80. GODINA U VLASNI©TVU OBITELJI KOLINSKI Tel.: (035) 362-222 • Fax: (035) 361-453 www.di-sekulic.hr TRGOVINA Salon namjeπtaja Nova Gradiπka NA MALO I VELIKO Tel./fax: (035) 362-770 Slavonskih graniËara 1, Nova Gradiπka AUTO MOTO CENTAR d.o.o. AUTOKLUB NOVA GRADI©KA HRVATSKI AUTOKLUB vl. Ivan AmiÊ PU»KO OTVORENO U»ILI©TE Frankopanska 17, Cernik Tel.: (035) 369-355 Koæarska 2, Nova Gradiπka Tel.: (035) 361-623, 361-764, 361-653 Urije bb Nova Gradiπka Tel.: (035) 361-022 Fax: (035)362-580178
  • 179. Urije bb Nova Gradiπka Svetog Roka 9, Cernik Tel.: (035) 361-444 Fax: (035) 362-507 Telefon: e-mail: (035) 369-440, 369-601 ppkompleks-ng@hi.htnet.hr ORDINACIJA OPΔE MEDICINE ZLATA ©ARIΔ dr.specij. RelkoviÊeva 4, Nova Gradiπka Tel.: (035) 362-013, 362-144 Tel./fax: (035) 362-782 Strossmayerova 17, Nova GradiπkaE-mail: hr-nova-gradiska@sb.htnet.hr • ORDINACIJA OPΔE MEDICINE Marija SokiÊ-BigoviÊ dr. med.RevikkuS Strossmayerova 17, Nova Gradiπka • ZIDARSKI OBRT Æeljko BakuniÊNaselje Urije 26, Nova Gradiπka Giletinci 80 Tel.: (035) 362-420 Tel.: (035) 369-963 • Milan BabiÊ • Zlatko KurjakoviÊ • Hinko MihanoviÊ • Miro SejdiÊ vl. Dinko TerziÊ Cvjetni trg 12, Nova Gradiπka • Alojz SokiÊ Tel./fax: (035) 365-999 Mob.: (091) 335-9999 • Luka Zec 179
  • 180. LITERATURA1. Dokumentacija arhiva HPD-a “Tomislav”: Zapisnici UO i Skupπtine, tajniËka izvjeπÊa, programi, napisi u tisku2. Julije JanËula: Povijest Cernika, Cernik 1980.3. Spomenica Osnovne πkole “Matija Gubec” Cernik4. Spomenica HPD-a “Tomislav”, Nova Gradiπka 1975.5. Skupina autora: 125 godina razvoja πkolstva na podruËju O© “Matija Gubec”, Cernik 1984.6. Tomislav –uriÊ: Iz povijesti novogradiπkog kraja, Zagreb 1991.7. Skupina autora: Sedam stoljeÊa Cernika (zbornik radova), Cernik 1994.8. Alojzije Aga: Povijest Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva Cernik (1885.-1995.), Cernik 1995.9. Alojzije Aga: CerniËke tvornice krajem XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa, Cernik 1998.10. Skupina autora: Æupa Cernik, Cernik 2000.11. Skupina autora: Godiπnjak æupe Cernik, Cernik 2000.12. Skupina autora: Godiπnjak MH Nova Gradiπka, Nova Gradiπka 2001.13. Feliks ValentiÊ: ZaviËajnici, Nova Gradiπka 2001.14. Feliks ValentiÊ: Novogradiπki leksikon, Nova Gradiπka 2003.15. Skupina autora: Deset godina OpÊine Cernik, Cernik 2003.16. Vinko SokiÊ: MuziËka kultura u doba Ilirskog preporoda (diplomska radnja), 1970.17. Kreπimir KovaËeviÊ: Hrvatski kompozitori i njihova djela, Zagreb 1960.18. Monografija: 25. godiπnjica Collegium pro musica sacra, Zagreb 1996.19. Monografija: HORD “Golub” Bjelovar, 111 ”Golubovih” ljeta, Bjelovar 1998.20. Branimir Kempf: Hrvatsko pjevaËko druπtvo “Vijenac” Poæega, Poæega 1992.21. Franjo ©ram: Crtice iz hrvatske glazbene kulture, Zagreb 1940.22. Ivan PandæiÊ: Tragom KaæotiÊeva svjetla, Zagreb 2002.23. Hrvatska enciklopedija svezak 4, LZ “M. Krleæa”, Zagreb 2002.24. MuziËka enciklopedija, JLZ, Zagreb 1971.25. Novinski Ëlanci: Jutarnji list, Vjesnik, VeËernji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Brodski list, Poæeπki list, Glas koncila, Kana, KarlovaËki tjednik, Bitolski vesnik, List iseljenika Hrvatske, Novogradiπke novine, CerniËki list, Hrvatski list, Vikend, Arena, Studio, Svijet, ©kolske novine180
  • 181. ISBN 953-99213-2-5