Flora i fauna_mog_kvarta_-_lucija_b.

2,334 views
2,070 views

Published on

Published in: Education, Spiritual, Lifestyle
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,334
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Flora i fauna_mog_kvarta_-_lucija_b.

  1. 1. Privatna jezično-informatička gimnazija “Svijet”Kačićeva 3BZagreb Flora i fauna moga kvarta Učenica: Lucija B. Razred: 4.a Profesorica: Adriana Ivandić Zagreb, travanj 2011. 1
  2. 2. SADRŽAJ:1. UVOD ................................................................................................................................ 32. FLORA .............................................................................................................................. 42.1. Tisa ................................................................................................................................. 42.2. Divlji kesten ................................................................................................................... 62.3. Bazga .............................................................................................................................. 82.4. Žalosna vrba ................................................................................................................. 102.5. Hibridna platana ........................................................................................................... 122.6. Tulipan ......................................................................................................................... 132.7. Obični bor ..................................................................................................................... 152.8. Vrba .............................................................................................................................. 172.9. Magnolija ..................................................................................................................... 192.10. Maslačak ....................................................................................................................... 202.11. Tratinčica ...................................................................................................................... 212.12. Lipa............................................................................................................................... 223. FAUNA ............................................................................................................................ 243.1. Golub ............................................................................................................................ 243.2. Kuna zlatica .................................................................................................................. 263.3. Vjeverica ...................................................................................................................... 283.4. Jež ................................................................................................................................. 293.5. Pas ................................................................................................................................ 303.6. Muha............................................................................................................................. 313.7. Obični vrabac ............................................................................................................... 333.8. Sjenica .......................................................................................................................... 353.9. Sova .............................................................................................................................. 363.10. Vrana ............................................................................................................................ 383.11. Gujavica ....................................................................................................................... 393.12. Kos ............................................................................................................................... 414. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 42IZVORI INFORMACIJA: ....................................................................................................... 43 2
  3. 3. 1. UVODCilj ovog projekta je sistematski nabrojiti i opisati tipične žive organizme na području mogakvarta.Živim u kvartu “Ribnjak” na Medveščaku koji je prilično urbaniziran pa je time prirodadevastirana i prilago ena životu u gradu. Većina površina je prekrivena betonom i asfaltom,ali ipak su ostavljene zelene površine od kojih je najveća park “Ribnjak”. Park “Ribnjak jehortikulturni spomenik (spomenik parkovne arhitekture) jer ima visoku estetsku i kulturno –povijesnu vrijednost. Park je početkom XIX st. uredio biskup Aleksandar Alagović. Većinaopisa odnosi se na organizme koji se mogu naći u ovom parku. 3
  4. 4. 2. FLORAFlora (latinski flos cvijet), biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.Posebno, skup biljnih svojti pojedinog dijela Zemljine površine (kontinenta, geografskogpodručja, zemlje, oblasti) ili nekog odre enog vremenskog razdoblja u prošlosti Zemlje,odnosno geološkog sloja, npr.: flora Europe, flora Balkana, flora devona, flora karbona ilionaj biljni svijet koji se prilagodio životu u jednoj odre enoj sredini, npr. morska flora,bakterijalna flora mlijeka, intestinalna flora. Prema sistematskoj pripadnosti pojedinih biljnihsvojti govori se npr. o flori bakterija, flori alga, o vaskularnoj flori. S obzirom na množinubiljnih svojti govori se o područjima s više ili manje bogatom florom. Osobitim bogatstvombiljnih tipova odlikuje se npr. flora Balkanskog poluotoka. S genetskog se geografskogstajališta flore pojedinih dijelova Zemlje najbolje karakteriziraju flornim elementima.Proučavanjem flore pojedinih područja bavi se geobotanika. 2.1. Tisa Carstvo: Plantae Koljeno: Pinophyta Razred: Pinopsida Red: Pinales Porodica: Taxaceae Rod: Taxus Vrsta: Taxus baccataCijela biljka je otrovna, osimsočnog dijela ploda (arilus) koji je crven (crvena boja privlačiptice). Ptice pojedu plod i defekacijom prenose koštice. Raste kao crnogorični grm ili kaonisko drvo, ali isto zna narasti do 15 metara visine, a deblo dosegne i preko 1 metra upromjeru. Bobičasta je ploda i tamnozelenih iglica. Za drvo tise je potrebno naglasiti na njenuizvanrednu tvrdoću i žilavost kao i izuzetnu otpornost na truljenje. Svi dijelovi tise, naročitoiglice, su joj IZRAZITO OTROVNE. Zbog ljepote, tisu se uzgaja i u gradskim parkovima. URepublici Hrvatskoj je zaštićena zakonom. Tisin životni vijek nerijetko biva i tisuću godina. 4
  5. 5. Slika 1 - Tisa 5
  6. 6. 2.2. Divlji kestenCarstvo: PlantaeKoljeno: Eurosids IIRazred: SapindalesRed: SapindaceaePorodica: AesculusRod: A.sect.AesculusVrsta: Aesculus hippocastamumPotiče iz Perzije, a plodovi su nejestivi, no zbog svoje ljepote je omiljeno stablo u parkovima,koje dostiže i starost od 200 godina, a cvjetovi, kora i plodovi se koriste u narodnoj medicini.Naraste do 20 metara s velikim prstenastim listovima koji se sastoje od većinom 7 listićaklinastog oblika zajedno sastavljenih. Veliki grozdasti cvatovi stoje u uspravnom položaju ičunjastog su oblika. Cvjetovi su sasvim bijeli ili crveni sa žutim ili crvenim mrljama. Tobolacploda je bodljikav zeleni omotač u kojem se nalaze 1 do 2 ploda sjajne tamnosme e boje sbijelom mrljom.Cvjeta u svibnju, a plodovi sazrijevaju u rujno i listopadu. 6
  7. 7. Slika 2. – Divlji kesten 7
  8. 8. 2.3. BazgaCarstvo: BiljkeDivizija: MagnoliophytaRAzred: MagnoliopsidaRed: DipsacalesPorodica: AdoxaceaeRod: SambucuzVrsta: Sambucus nigraBazga je listopadni grm, rje e drvo, koje naraste od 4-6 m, rje e do 10 m. Listovi su jojporedani u parove, dugi od 10-30 cm. Bazga je hermafroditna biljka. Cvjetovi su grupirani uvelike strukove, promjera 10-25 cm. Pojedini cvjetovi su bijeli, promjera 5-6 mm, sa 5 latica.Cvjeta sredinom ljeta. Plod je mala tamna bobica, 3-5 mm u promjeru, grupirana u velikimgrozdovima. Raste na sunčanim mjestima, i na vlažnim i na suhim zemljištima.Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanjemokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je tako er mogućepeći. 8
  9. 9. Slika 3. - BazgaSlika 4 – Bazga 9
  10. 10. 2.4. Žalosna vrbaCarstvo: PlantaeDivizija: MagnoliophytaRazred: MagnoliopsidaRed: MalpighialesPorodica: SalicaceaeRod: SalixVrsta: S. babylonicaŽalosna vrba (lat. Salix babylonica) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat.Salicaceae).Porijeklom je iz sjeverne Kine. Raširena je po Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. Došla je uEuropu, putom svile. Kod nas se sadi u parkovima, vrtovima i na grobljima. I to ženskiprimjerci.Raste kao drvo visoko do 15 m. Izbojci su vrlo dugi, tanki i vise. Lišće je 8 do 15 cm dugo,odozdo sivo-zeleno, golo, kad uvene posme i. Prašnika su 2. U cvijetovima su po 2 žlijezde.Rese su na postranim mladicama. Cvate za ili iza listanja. Cvijetni priperci su žuti, ujednačeneboje. Oprašivanje kukci i vjetar. 10
  11. 11. Slika 5. – Žalosna vrba 11
  12. 12. 2.5. Hibridna platanaPorodica: Platanaceae (platanovke)Habitus: listopadno stablo visine do 35 m, velike i široke krošnjeKora: šarena, u različitim tonovima sme e, sive i žućkaste boje; ljušti se u krpamaPupovi: spiralni, čunjasti i obavijeni s jednom golom i sjajnom ljuskom; ožiljak otpalog listaje prstenast i okružuje cijeli pupListovi: jednostavni, dlanasto razdijeljeni i do 25 cm dugi; lisna peteljka je na bazi šuplja iunutar nje se razvija pup Slika 6. – Hibridna platana Slika 7.- Hibridna platana 12
  13. 13. 2.6. TulipanCarstvo: PlantaeDivizija: MagnoliophytaRazred: LiliopsidaRed: LilialesPorodica: LiliaceaeRod: TulipaTulipan je biljka koja ima lukovicu (geofita) koja je kruškolikog oblika, zaobljena s jednestrane, a s druge spljoštena. Dobio je ime po turskoj riječi tulipant što znači turban. Izlukovice raste niska biljka, visine izme u 10 i 70 cm. Najčešće ima 2-6 listova (pojedine vrsteimaju do 12 listova), zelene ili blijedozelene boje, dosta širokih, prema vrhu zašiljenih,donekle mesnatih. Cvjetna stapka je mesnata, krhka, na kraju se nalazi kupasti, zdjelasti,resasti ili zvjezdasti cvijet. Cvjetovi su veliki i rastu na vrhu stabljike. Uobičajeno je da jedancvijet raste na jednoj stabljici, premda postoje vrste koje imaju i do 4 cvijeta na jednojstabljici. Cvjetovi su veliki, raznih boja, najčešće s tri latice, velikim tučkom u sredini iprašnicima oko tučka. Cvate od travnja do svibnja. Dijele se na dva načina; po obliku cvijeta ipo vremenu cvatnje. 13
  14. 14. Slika 8. - Tulipan 14
  15. 15. 2.7. Obični borCarstvo: PlantaeDivizija: PinophytaRazred: PinopsidaRed: PinalesPorodica: PinaceaeRod: PinusVrsta: P. sylvestrisVisok je do 40 m. Drvo obiluje smolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika. Kora je nagornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama.Donji dio debla ima sivosme u, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta itanka.Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su jajasti, sumpornožuti, do 1 cm dugi, a ženski su uobliku malih sme ih ili crvenih šišarica. Oprašivanje vjetrom.Šišarke (češeri) su svjetlosme i ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise.Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrične, 3 do 8 cm duge i 2-3 cmširoke, rombična štitića, bez šiljka. Apofiza je ravna ili piramidalno izvučena, sa grbicom navrhu. 15
  16. 16. Slika 9. – Obični bor 16
  17. 17. 2.8. VrbaCarstvo: PlantaeDivizija: MagnoliophytaKlasa: MagnoliopsidaRed: MalpighialesPorodica: SalicaceaeRod: Salix sp.Vrba je biljka iz roda Salix koji okuplja do 350 vrsta. Obično raste kao drvo, mada možepoprimiti i formu grma. Kora stabla je siva i ispucala. Grane su tanke i dosta savitljive, madačesto dolazi do lomljenja grana zbog njihove krhtosti. List je većinom uzak i zašiljen na vrhu,tamnozelene boje na licu i nešto svjetliji na naličju.Vrba je dvodoma biljka koja ima "muške" i "ženske" cvjetove. Na jednom drvetu mogu senaći cvjetovi samo jednog pola, dakle ili muški ili ženski cvjetovi. Plod sadrži mnogobrojnesjemenke koje se lahko rasijavaju, a koje sazrijevaju prije ili istovremeno sa cvjetanjem.Raste obično na plavnim područjima, uz rijeke ili na vodenastim tlima.Vrba posjeduje i ljekovita svojstva. Njena kora se od davnina koristi za spravljanje čaja kojiublažava bolove i pospješuje izlučivanje otrovnih tvari iz organizma. Osim kore koriste se imladice sa pupoljcima na vrhu. 17
  18. 18. Slika 10. - Vrba 18
  19. 19. 2.9. MagnolijaCarstvo: PlantaeRod: MagnoliaceaeVrsta: MagnoliaKao ukrasna biljka, magnolija je poznata već više od 1400 godina. Otkrio ju je davne 1638godine Francuz po imenu Pierre Magnol po kojem i nosi ime. Potječe iz istočne Azije isjeverne Amerike a danas se proširila na gotovo sva urbanizirana područja i gradske sredine. Slika 11 - Magnolija. 19
  20. 20. 2.10. MaslačakCarstvo: PlantaeDivizija: MagnoliophytaRazred: MagnoliopsidaRed: AsteralesPorodica: AsteraceaeRod: TaraxacumVrsta: Taraxacum officinale L.Ima 25 vrsta maslačaka, i obično se nalazi u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. Čestaje livadska biljka. U pučkoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te zasmanjivanje masnoće u krvi. Maslačak je tako er jestiv, tj. listovi kada su obareni, i uzgaja sekao jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta. Cvat maslačka je žute boje i sastoji se od 2vrste cvjetova: jezičasti i cjevasti. Slika 12. - Maslačak. 20
  21. 21. 2.11. TratinčicaCarstvo: PlantaeDivizija: MagnoliophytaRazred: MagnoliopsidaRed: AsteralesPorodica: AsteraceaeRod: BellisVrsta: B. perennisNa 4-15 cm visokim stapkama nosi u sredini žute a na rubu bijele ili crvenkasto-bijele cvjetneglavice, oko 15, iznimno do 30 mm široke. Involukrum je polukuglast, složen u dva reda odduguljastih dlakavih listića. Listovi su lopatičastog ili jajastog oblika, s jednom provodnomžilom u sredini, nepotpuno i nejasno nazubljeni. Postepeno se suzuju u peteljku, a svi susloženi u prizemnu rozetu. Roške su jajaste, glatke, do 1.5 mm duge, bez kunadre. Cvateskoro cijelu godinu, od ranog proljeća do zime. Tratinčica je cvat. Slika 13.- Tratinčica 21
  22. 22. 2.12. LipaCarstvo: PlantaeDivizija: MagnoliophytaRazred: MagnoliopsidaRed: MalvalesPorodica: MalvaceaeRod: TiliaVrsta: Tilia spLipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekolikostotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa i grupirani ukitama.Cvjetanje traje 2 do 3 tjedna, a nekad se dogodi da pro e i za 5 do 6 dana. U usporedbisa bagremom mnogo je nepouzdanija. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tiliatomentosa), velikolisna lipa (Tilia grandifolia) i sitnolisna lipa (Tilia parvifolia). Zahtijeva odvjetrova zaštićena zemljišta s dosta vlage ili nešto kiše u vrijeme cvjetanja. Stari Slaveni suživjeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo pa se možezaključiti da su Slaveni prije prijelaza na kršćanstvo poštivali idolopoklonstvo šume, dakle imislima bili povezani s lipom. Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao idol.Običaj idolopoklonstva lipe zadržao se i kod Slavena koji su napustili staru domovinu pautiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara.Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumamaSlaveni su sabirali med i vosak. Medovina ili medica bila je Slavenima omiljeno piće. Za lijekse sabire cvijet sa pricvjetnim listovima (ako je lijepe zelene boje). Inače se beru samocvjetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego što ostare i promijene boju. Suše se u hladu,na prozračnom mjestu, ponajbolje na tavanu. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svojuprirodnu boju i ugodan miris. Lipovi cvjetovi koriste se za liječenje prehlade i bolesti dišnihorgana. Pospješuju znoj i mokraću. Preporučuje se u liječenju kroničnog kašlja, bolova kodmokrenja, umora i preuzbu enosti živaca. Čisti krv. 22
  23. 23. Slika 14 - lipa 23
  24. 24. 3. FAUNAFauna (latinski Fauna ili Bona Dea) skupni naziv za sav životinjski svijet neke odre eneživotne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda uprošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj,kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, špilja itd. Za razliku od faune, sav se biljni svijetnaziva florom. Kao skupni naziv za sav živi svijet, floru i faunu, neki noviji autoriupotrebljavaju termin biot. 3.1. GolubCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: AvesRed: ColumbiformesPorodica: ColumbidaeRod: ColumbaVrsta: C. liviaOd divljih golubova pećinara (lat. Columba livia) potječu sve domaće pasmine golubova.Spada u porodicu golubova, red golupčarki, i ima oko 15 podvrsta. Dužina mu 32-34 cm,raspon krila oko 63 cm, dužina repa 10 cm, a teži oko 330 g. Golubica je nešto manja. Ovaptica ima perje škriljasto plave, mutnoplave boje. Perje na grudima i na vratu ima metalanodsjaj, koji je obično s donje strane purpurnog sjaja, dok je s gornje strane plavozelenogmetalnog sjaja. Na krilima se nalaze dvije crne pruge (trake) i jedan crno obojeni širokizavršni rub na repu. Na donjem djelu le a nalazi se svijetlije perje. Ženka je nešto blije e bojei ima znatno manje sjaja na grudima i vratu. 24
  25. 25. Slika 14. - Golub 25
  26. 26. 3.2. Kuna zlaticaCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: MammaliaRed: CarnivoraPorodica: MustelidaeRod: MartesVrsta: M. martesKuna zlatica (lat. Martes martes) rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjevernepolovice Staroga Svijeta. U Europi je stalni stanovnik Skandinavije, Rusije, Engleske,Njemačke, Francuske, Ma arske, Italije, cijelog Balkana, Bugarske, Rumunjske i Poljske.U mom kvartu se može vidjeti noću kada ide u lov i skriva se ispod automobila na parkingu.U duljinu naraste 50-55 cm, rep je oko 35 cm dug, vagnuti može 1,5-1,8 kg. Po gornjemdijelu tijela dlaka krzna joj je tamno sme e boje, na njuški svijetlo sme a, sa strana i potrbuhu žućkasta, na nogama crno-sme a. Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obraštenadlakom zlatno-žute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Preko dana u pravilu miruje, predvečer izlazi u lov i lovi tokom cijele noći. Plijen su joj sve životinje koje može savladati, odnejakog laneta i zeca sve do miša, od tetrijeba gluhana do sitne pjevice. U stanju je zaklati iodraslu, od zime oslabljenu srnu. Glavni dio plijena sačinjavaju sitni sisavci, pogotovoglodavci koji žive na stablima, vjeverice i puhovi. Pljačka gnijezda ptica, voli med i slatkeplodove (trešanja, šljiva, malina i šumskoga drveća).[1]Pari se jedan puta godišnje, od VI-VIIImjeseca, no može se znakove parenja primijetiti i u I-II mjesecu. Ta pojava je u vezi spostojanjem embriotenije kod zlatice. Ženka nosi oko 260-305 dana. Mlade nalazimo od III-IV mjeseca, u jednom leglu 3-5 mladunaca (neki puta i po 7), ženka ima 4 sise. Mladi ostajuslijepi 34-38 dana, sišu 7-8 tjedana. Spolno dozore u dobi izme u 15-39 mjeseci. Životni vijekkune zlatice iznosi 10-12 godina. 26
  27. 27. Slika 15. – Kuna zlatica. 27
  28. 28. 3.3. VjevericaCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: MammaliaRed: RodentiaPorodica: SciuridaeRod: SciurusVrsta: S. vulgarisCrvena vjeverica (latinski: Sciurus vulgaris) je jedina europska autohtona vrsta iz porodicaSciuridae, a kroz mnoga stoljeća je bila i jedina vrsta na starom kontinentu.Životni prostor: stare bjelogorične, crnogorične i miješane šume, parkovi, vrtovi; u Alpama dovisine 2000m.Obilježja: odozgo- crvenosme a poput lisice, katkada crna (osobito planinska), odozdo-bijela; oči i uske velike (zimi s čupercima dlaka na vrhovima uski); rep dug, kitnjast.Način života: spretno i brzo se penje i skače, po deblima i glavom nadolje; daleko skače;veliko, loptasto gnijezdo od grančica i mahovine gradi u krošnjama, dupljama; Slika 16. - Vjeverica. 28
  29. 29. 3.4. JežCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: MammaliaInfrarazred: EutheriaNadred: LaurasiatheriaRed: EulipotyphlaPorodica: ErinaceidaeJeževi (Erinaceidae) su porodica sisavaca. Najpoznatiji pretstavnici porodice koji žive uEuropi su tamnoprsi (Erinaceus europaeus) i bjeloprsi ježevi (Erinaceus concolor). Krznoježeva je najčešće neupadljivo sme e ili sive boje. Ježevi imaju kao vrlo učinkovitu obranu nale ima i bokovima bodlje (tamnoprsi jež ih ima oko 6 do 8 tisuća). Bodlje su preoblikovanadlaka, i iznutra su šuplje. Svaka bodlja ima poseban mišić (Musculus arrestor pili) kojiupravlja njenim položajem. Kad su ugroženi, sklupčaju se u kuglu. Zubi su im šiljasti i oštri,dobro prilago eni njihovom načinu prehrane. Ježevi žive u vrlo različitim staništima. Praviježevi vole suha područja, može ih se sresti u rijetkim šumama, na travnjacima i livadama, alii na kultiviranim područjima, kao i na zelenim površinama u gradovima. Hrana ove skupineživotinja su u prvom redu beskralješnjaci (kukci i njihove larve kao i kolutićavci), no jedu imale kralježnjake kao i strvinu. U manjoj mjeri jedu i biljni materijal kao korijenje i voće. Slika 17. - Jež. 29
  30. 30. 3.5. PasCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: MammaliaRed: CarnivoraPorodica: CanidaeRod: CanisVrsta: C. luppusPodvrsta: C. l. familiarisDomaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa(Canidae). Psi su vjerojatno prve pripitomljene životinje, koje čovjeku vjerno služe sve dodanas. Ljudi su ih selektivno razmnožavali za mnoge namjene, a rezultat je toga životinjarazličitih oblika, veličina i sposobnosti.Pas je životinja koja pripada čoporu, koji ima uro enu potrebu za životom u sustavuhijerarhije. Već sa 4 do 5 tjedana očigledno je koji dio legla je dominantniji i kako se tadominacija iskazuje. Dominantno štene je ono koje prvo jede, koje započinje igru i ono kojese usudi izaći iz legla.Kad napusti leglo, štene dobiva novo društvo koje čine svi članovijednog kućanstva; i ljudi i životinje. Odvojeno od sigurnosti i topline legle, neće se opustitidok potpuno ne upozna novi teritorij. Slika 18. - Pas 30
  31. 31. 3.6. MuhaCarstvo: AnimaliaKoljeno: InsectaRazred: ArthropodaRed: DipteraPodred: BrachyceraInfrared: MuscomorphaSekcija: CalyptrataeNadporodica: MuscoideaPorodica: MuscidaeMuhe (Muscidae) su porodica srednje velikih do velikih dvokrilaca (Diptera) s usnimorganima za lizanje i sisanje, koji su kod nekih preobraženi za probadanje kože životinja.Ličinke se hrane biljkama, truleži ili su nametnici. Neke žive u vodi.Najpoznatije su vrste: kućna muha (Musca domestica), sobna muhica (Fannia canicularis),pakosna pecavka (Stomoxys calcitrans). Hrane se cvjetnim sokom (cvjetarke), trulim isvježim organiskim tvarima (kućna muha), krvlju (pecarka, zajedavka), hvatanjemdrugih kukaca, itd. Neke vrste muha polažu svoja jaja u trulo meso životinja, otvorene rane iligusjenice/ličinke drugih kukaca. 31
  32. 32. Slika 19.- Muha 32
  33. 33. 3.7. Obični vrabacCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataPotkoljeno: VertebrataRazred: AvesRed: PasseriformesPodred: PasseriPorodica: PasseridaeRod: PasserVrsta: P. domesticusObični vrabac, vrabac pokućar, domaći vrabac a često i vrabac (lat. Passer domesticus)je ptica pjevica koja pripada porodici vrabaca.Odrasli vrabac je velik 14-16 cm i težak 24-38 g, i malo je veći od poljskog vrapca. Rasponkrila iznosi 25 cm. Tijelo mu je često "napuhano", spojeno s manjom glavom. Na glavi imakratki, stožasti kljun. Na nogama ima četiri prsta, a rep je kratak. Kad leti, maše krilimanekoliko puta u sekundi. Odlično i brzo leti. Pod krilima se nalazi bijela mrlja. 33
  34. 34. Slika 20. – Obični vrabac 34
  35. 35. 3.8. SjenicaCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: AvesRed: PasseriformesPodred: PasseriPorodica: ParidaeSa izuzetkom tri monotipična roda Sylviparus, Melanochlora i Pseudopodoces, sjenice suizuzetno sličnog izgleda, i opisane su kao "jedne od najsličnijih ptičjih porodica što se tičegeneralne morfologije". Uobičajena dužina im je 10-16 cm, a kod monotipičnih rodova to je9-21 cm. Po težini variraju od 5 do 50 grama, odnosno od 7 do 30 grama kada se tri netipičnaroda uklone. Većina varijacija u porodici se odnosi na boju perja.Kljunovi sjenica su uglavnom kratki, i variraju od zdepastih do finih, ovisno o ishrani. Vrstekoje se više hrane kukcima imaju finije kljunove, a one koje jedu sjemenje imaju zdepastije.Najneobičniji kljun ima vrsta Pseudopodoces humilis, čiji je dug i zakrivljen. Slika 21 - Sjenica 35
  36. 36. 3.9. SovaCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: AvesPodrazred: NeornithesRed: StrigiformesPorodica: StrigidaeSove uglavnom love noću i noćne su životinje. Pažljivo vrebaju svoj plijen, a kada gaugledaju gotovo nečujno se spuste i napadnu. Sovino preje je vrlo mekano, a posebno jeprilago eno preje na krilima koje na prednjem kraju imaju nazubljen rub. To im sve zajednopomaže da sovin let bude potpuno nečujan te ju učini vještim lovcem. Prehrana joj jeraznilika, lovi male sisavce, ptice, vodozemce i kukce. Slika 22. - Sova 36
  37. 37. Slika 23. - Sova 37
  38. 38. 3.10. VranaCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataRazred: AvesRed: PasseriformesPodred: PasseriNatporodica: CorvoideaPorodica: CorvidaeVrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne gra e, sa snažnim nogama, a kod svih vrstaosim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja suuglavnom crne ili plave; me utim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubičast odsjaj amnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicuspadaju najveće vrapčarke.Prirodna hrana mnogih vrana se sastoji od beskralježnjaka, ptića, malenih sisavaca, bobica,voća, sjemenja i strvina. Me utim, mnoge su se vrste odlično priagodile životu u gradovima iishrani koja uključuje i kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace. Slika 24. – Vrana 38
  39. 39. 3.11. GujavicaCarstvo: AnimaliaNatkoljeno: LophotrochozoaKoljeno: AnnelidaRazred: ClitellataPodrazred: OligochaetaRed: HaplotaxidaePodred: LumbricinaNatporodica: LumbricoideaPorodica: LumbricidaeVrsta: Lumbricus terrestrisGujavice (Lumbricidae) (poznatija pod imenom "kišne gliste") su porodica izpotkoljena kolutićavaca, reda maločetinaša.Tijelo im je sastavljeno od velikog broja kolutića i pokriveno je kožom. U svakom kolutićuponavljaju se isti organi (krvne žile, cjevčice za izlučivanje, gangliji i drugo). U kožisu žlijezde koje izlučuju sluz, što gujavici olakšava kretanje u tlu. Kretanju pomažu snažnimišići i osam odnosno četiri para četina koje se nalaze na svakom kolutiću.Probavni sustav čine usta, ždrijelo i dugačko crijevo koje završava crijevnim otvorom.Probijajući se kroz tlo gujavica guta zemlju i lišće. Razgra ene hranjive tvari odlaze u krv, aneprobavljene tvari i rahla zemlja izlaze kroz crijevni otvor. Krvotok im je zatvoren. Sastojise od le ne i trbušne krvne žile koje su me usobno povezane prstenastim žilama u svakomkolutiću. Krvne žile im se granaju u tanke kapilare koje u koži preuzimaju kisik. Disanjegujavica obavlja kožom koja je uvijek vlažna. Preko nje plinovi difuzijom lako ulaze u krv iizlaze iz krvi u okoliš. Za izlučivanje ima u svakom kolutiću po dvije cjevčice za izlučivanje.Na trbušnoj strani tijela gujavica ima ljestvičav živčani sustav. U svakom kolutiću nalaze sepo dva ganglija me usobno povezana živčanim vrpcama. U nekoliko kolutića prednjeg dijelanalaze se muški i ženski spolni organi. Gujavica je dvospolac, ali oplodnja je unutarnja.Gujavica i njezini srodnici razvili su se od drevnih kolutićavaca. 39
  40. 40. Slika 25. – Gujavica 40
  41. 41. 3.12. KosCarstvo: AnimaliaKoljeno: ChordataKlasa: AvesRed: PasseriformePorodica: TurdidaeRod: TurdidaeVrsta: T. merulaPtica je velika oko cm i teška je od 80-125 grama. Mužjak je crne boje perja, crno-sme e bojenogu, a kljun je dug i žuto-crvene boje. Ženka kosa je sme e boje s ponekom crnom mrljom iprilično je neugledna, nešto je svjetlije boje na trbuha koji je posut mnoštvom pjegicasme kaste boje. Noge su joj tanke i sivometalne boje s četiri prsta na kojima se nalazesitne kandže. Kos spada u grupu ptica pjevačica. Uglavnom živi uz šumarke, na livadama, ugradovima itd. Nastanjuje mnoge dijelove Europe, Azije i Australije. Kos je svežder koji seuglavnom hrani insektima,puževima, crvima, obožava iskopavati gliste u vrtovima adopunjava prehranu i orasima, sjemenkama i koštunjavim voćem. Zimi jede bobice kojeostaju po granama i razne sjemenke koje nalazi. Ženke i mladi mužjaci do 1 godine starosti sesele, a mužjaci ostaju. Slika 26. – Kos 41
  42. 42. 4. ZAKLJUČAKPromatranjem biljnog i životinjskog svijeta u mom kvartu vidi se da su prisutni organizmikoji su kultivirani od čovjeka ili oni koji su se prilagodili uvjetima urbanog staništa. Odbiljaka koje rastu tu su uglavnom one koje se koriste u parkovnoj arhitekturi a samoniklebiljke se smatraju korovima i neumorno se suzbijaju. Od životinja se mogu vidjeti uglavnomkućni ljubimci ali i velik broj ptica, naročito pjevica, vrana, a od grabljivica česta je sova iškanjac koji se gnijezdi na zagrebačkoj katedrali. Brojni su i razni glodavci dok se zvijeririjetko vide kao opisana kuna. Kukci su najprisutniji i s najviše predstavnika iako sezaprašivanjem suzbijaju. U parku “Ribnjak” može se vidjeti i vodozemce žabu . Prema svemuvi enom može se zaključiti da u okolnostima potpune promjene prirodnog staništa mnogiorganizmi se mogu prilagoditi novim okolnostima i tom ukazuje na snagu evolucijskogprocesa. 42
  43. 43. IZVORI INFORMACIJA:http://hr.wikipedia.org/wiki/Tisa_(biljka)http://hr.wikipedia.org/wiki/Divlji_kestenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bazgahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDalosna_vrbahttp://www.tamariscompany.com/index.php?option=com_content&view=article&id=94%3Ahibridni-platan&catid=156%3Alistopadno-drvee&Itemid=8&lang=srhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tulipanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dni_borhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Vrbahttp://mojcvijet.hr/content/view/270/73/http://hr.wikipedia.org/wiki/Masla%C4%8Dakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tratin%C4%8Dicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sovehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vranahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Golubovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kuna_zlaticahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Crvena_vjevericahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Je%C5%BEevihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87i_pashttp://hr.wikipedia.org/wiki/Muhehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Obi%C4%8Dni_vrabachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sjenica 43
  44. 44. Ime i prezime: Lucija BeljanDatum: 15.10.2010. Vrijeme: 16:00Temperatura: 13°CPopis životinja Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost FotografijaGolub Columba livia 2 Slika 14Pas Canis familiaris 2 Slika 18Muha Musca domestica 2 Slika 19Obični vrabac Passer domesticus 2 Slika 20Sjenica Parus sp. 2 Slika 21Gujavica Lumbricus terrestris 2 Slika 25 44
  45. 45. Vrana Corvidaea 1 Slika 24* brojnost mjerite ovim oznakama: 1 – od 1 do 10 jedinki 2 – od 10 do 50 jedinki 3 – više od 50 jedinki 45
  46. 46. Ime i prezime: Lucija BeljanDatum: 15.10.2010. Vrijeme:16:00Temperatura: 13°CPopis biljaka Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost FotografijaTisa Taxus baccata 1 Slika 1Divlji kesten Aesculus hippocastanum 1 Slika 2Bazga Sambucus 1 Slika 3Žalosna vrba Salix babylonica 1 Slika 4Hibridna platana Platanus acerifolia 1 Slika 6 i 7Obični bor Pinus sylvestris 1 Slika 9Vrba Salix 1 Slika 10 46
  47. 47. Magnolija Magnolia liliflora 1 Slika 11 47
  48. 48. Ime i prezime: Lucija BeljanDatum: 1.2.2011. Vrijeme: 15:00Temperatura: 0°CPopis životinja Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost FotografijaGolub Columbidae 1 Slika 14Pas Canis familiaris 1 Slika 18Obični vrabac Passer domesticus 1 Slika 20Sjenica Passeriformes 1 Slika 21Sova Strix strix 1 Slika 22Vrana Corvidaea 1 Slika 24 48
  49. 49. Kos T. merula 1 Sllika 26* brojnost mjerite ovim oznakama: 1 – od 1 do 10 jedinki 2 – od 10 do 50 jedinki 3 – više od 50 jedinki 49
  50. 50. Ime i prezime: Lucija BeljanDatum: 1.2.2011. Vrijeme: 15:00Temperatura: 0°CPopis biljaka Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija Tisa Taxus baccata 1 Slika 1 Bazga sambucus 1 slika 4 Žalosna vrba Salix babylonica 1 Slika 5 Hibridna platana Platanus acerifolia 1 Slika 6 Obični bor Pinus sylvestris 1 Slika 9 Vrba Salix 1 Slika 10 50
  51. 51. Ime i prezime: Lucija BeljanDatum: 6.3.2011. Vrijeme: 12:00Temperatura: 5°CPopis životinja Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija Golub Columbidae 1 Slika 14 Pas Canis familiaris 1 Slika 18 Muha Muscidae 1 Slika 19 Obični vrabac Passer domesticus 1 Slika 20 Sjenica Passeriformes 1 Slika 21 Vrana Corvidaea 1 Slika 24* brojnost mjerite ovim oznakama: 1 – od 1 do 10 jedinki 2 – od 10 do 50 jedinki 3 – više od 50 jedinki 51
  52. 52. Ime i prezime: Lucija BeljanDatum: 6.3.2011. Vrijeme: 12:00Temperatura: 5°CPopis biljaka Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija Tisa Taxus baccata 1 Slika 1 Divlji kesten Aesculus hippocastanum 1 Slika 2 Bazga Sambucus 2 Slika 3 Žalosna vrba Salix babylonica 1 Slika 5 Hibridna platana Platanus acerifolia 1 Slika 6 Tulipan Tulipa 2 Slika 8 Obični bor Pinus sylvestris 1 Slika 9 52
  53. 53. Vrba Salix 1 Slika10Magnolija Magnolia liliflora 1 Slika 11Maslačak Taraxacum 3 Sllika12Tratinčica Bellis perennis 3 Slika 13 53

×