2. Prednji mozak kod čoveka predstavlja najveći deo
centralnog nervnog sistema i pokriva ostale delove
mozga.
Sastoji se od dve hemisfere koje imaju različite uloge i
povezane su velikim snopom nervnih vlakana.
3. Uloga hemisfera
Regulisanje pokretljivosti mišića suprotnih strana
tela
Funkcije leve hemisfere: govor, pisanje i rešavanje
problema.
Leva hemisfera odgovorna je za analiticko, a
desna za sintetsko razmišljanje.
4. Gradja prednjeg mozga
Na površini prednjeg mozga je kora, odnosno siva
masa, a ispod je bela masa koju čine snopovi
mijelinskih nervnih vlakana.
Najveci deo(90 odsto) zauzima nova kora
organizovana u 6 slojeva tela neurona, a svaki sloj se
aktivira na odredjeni stimulus.
Stariji deo(10 odsto) čini limbička kora i mirisna kora.
5. Nova kora
Nova kora je podeljena na četiri režnja: čeoni,
potiljacni, temeni i slepoočni.
Po ulozi koju vrsi podeljena je na motornu(u čeonom
reznju), senzornu(u temenom reznju) i asocijativnu.
6. Penfildov motorni coveculjak
Penfild, kanadski
naučnik, ustanovio je
da se duž centralne
brazde nalazi
motorna mapa
pokretljivosti celog
tela.
Senzitivni coveculjak
Telo je i u ovoj zoni naopako predstavljeno, a velicina projekcije
srazmerna je gustini receptora u odredjenim delovim tela.
7. Vidna zona
Nalazi se u potiljačnom režnju. Na nju se projetkuje
mreznjača oka. Oštećenje vidne zone dovodi do
potpunog slepila.
Slušna zona
Nalazi se u gornjem delu slepoočnog režnja i preko
srednjeg mozga i talamusa prima informacije iz
slušnih receptora unutrašnjeg uha.
8. Govor
Zona koja je ključna za govor nalazi se u čeonom
režnju leve hemisfere i naziva se Brokina govorna
zona. Oštećenje ove zone dovodi do potpune
nesposobnosti govora – afazije.
Oštećenje jednog dela slepoočnog režnja leve
hemisfere dovodi do poremećaja govora – Vernikeova
zona.
9. Elektroencefalografija(EEG)
Ovo je postupak merenja bioelektricne aktivnosti
kore prednjeg mozga uz pomoc elektroda prislonjenih
na lobanju.
Učestalost EEG talasa razlikuje se tokom budnog
stanja i tokom sna. Postoje alfa, beta, teta i delta
talasi.
10. San I spavanje
San je prolazno stanje smanjene osetljivosti
organizma na stimuluse iz spoljasnje srdine.
San ima svoje faze. Tokom REM faze mišići su
opušteni i tada sanjamo. Zove se jos i paradoksalna
faza.
Ostatak sna provodimo u ne-REM fazi. U ovoj fazi se
smanjuje temperatura tela i utrošak energije,
smanjuje se funkcija srca, bubrega i disanje, dok se
procesi varenja pojačavaju.