šTo je starije mediji ili politika

572 views
409 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
572
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
5
Actions
Shares
0
Downloads
5
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

šTo je starije mediji ili politika

  1. 1. Tema: TKO JE STARIJI, MEDIJI ILI POLITIKA… SVEUČILIŠTE U MOSTARU POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ - ODNOSI S JAVNOŠĆU Sanijela Matković
  2. 2. Teme • UVOD • MEDIJ I POLITIKA – KROZ PRIZMU POVIJESTI DO KRAJA II. SV. RATA • RAZVOJ POLITIČKOG MARKETINGA I PROPAGANDE SUVREMNOG DOBA • GLOBALIZACIJA • UMJESTO ZAKLJUČKA • LITERATURA
  3. 3. Tema- pojašnjenje • S obzirom na širinu teme dotakli smo se dijelova koji se odnose na etimološki i funkcionalni dio oba pojma. • Kroz povijest smo promatrali razvoj kako politike tako i medija tijekom evolucije društva (čovjek). • Svatko od nas pojam politike i medija, doživljava iz svoje vlastite perspektive, s toga naše izlaganje treba poslužiti kao materijal za zajedničku raspravu.
  4. 4. Teme • UVOD Definicija politike Definicija medija nekad i danas Izvori medija
  5. 5. Politika (grč. ta politika – poslovi vezani uz polis) je kolektivna djelatnost koja smjera donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice. Mediji su kompleksna pojava, koja označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje vijesti. ČOVJEK KOMUNIKACIJA MEDIJI POLITIKA
  6. 6. Politika pretpostavlja: • početnu, raznovrsnost stajališta, pa je pomirenje razlika među uključenim stranama, također jedan od njezinih ciljeva. To se postiže predlaganjem rješenja, koje se smatra racionalnim i ispravnim. Druge članove zajednice potrebno je pridobiti za tu opciju, što se postiže raspravom i uvjeravanjem. Politika, kako smo je ovdje definirali, „rodila „ u komunikacijskom procesu prvih ljudi. •Njezin razvoj možemo pratiti usporedo s razvojem ljudske komunikacije i društvenih uređenja. Definicija politike Ako krenemo od definicije: • da je politika „ kolektivna djelatnost koja smjera donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice“ tada „starosnu dob“ politike možemo izjednačiti sa starosnom dobi čovječanstva tj. prvih ljudi.
  7. 7. Pod medijima danas podrazumijevamo: •novine i drugi tisak •radijski i televizijski programi •programi novinskih agencija •elektroničke publikacije •teletekst •ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa: glasa, zvuka ili slike. Definicija medija- nekad i danas Da bismo mogli prepoznati prapočetke medijskog komuniciranja, trebamo isključiti tehnološku komponentu i usredotočiti se na dio definicije da su mediji u stvari prenošenje „oblikovanih sadržaja, putem: glasa, zvuka ili slike“. Prapočetke medijskog komuniciranja možemo promatrati kroz razvoj ljudske komunikacije, počevši od glasovnih i zvukovnih izvora, te izvora slike.
  8. 8. 1. glasovni izvori • pjesme • usmena predaja • poučavanje • 1894. prvi radio prijemnik (Alexander Stepanovich Popov) • glasovni izbornik u mobitela • glasovni Internet u automobilima 2. zvukovni izvori • zvuk roga • glazbala • u plemenskim i neciviliziranim narodima zvukovna „komunikacija“ • radio prijemnik 3. slikovni izvori • zapisi u pećinama • slikovni oblici pisma – Hijeroglifi oko 3000. g. pr. Kr. • pismo Izvori medija Izvori koji spadaju u sve tri kategorije su: 1934. god. - televizija 1989. god. - internet
  9. 9. Teme • MEDIJ I POLITIKA – KROZ PRIZMU POVIJESTI DO KRAJA II. SV. RATA Aristotel, Platon - poimanje politike i medija Politika i mediji od Acta Diurna do Gutenberga i prvih pisanih novina Politika i mediji početkom XX-og stoljeća Politika i mediji – politička komunikacija
  10. 10. • Aristotel je politiku uvrstio kao „najvažniju“među praktičkim naukama. u političkoj filozofiji drži se deduktivne logike • Platonova teorija države (totalitarizam, utopija (utopizam)) -korijene dvije najveće totalitarne ideologije XX.-og stoljeća: • fašizam • komunizam (boljševizam) Aristotel, Platon- poimanje politike i medija • Platonova pisma - preko njih je interpretirao svoju filozofiju Platon u tom prelasku sa usmene na pisanu komunikaciju već tada uvidio promijene koje za sobom nosi pojava „novih medija“.
  11. 11. Politika i mediji od Acta Diurna do Gutenberga i prvih pisanih novina •59. god. p.n.e. Acta Diurnu (stari Rim), Julije Cezar obavještava javnost o važnim socijalnim i političkim događajima •VI. st., Kina, rabe se rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova • Sredina XIII. st. Koreja rabe se pokretna metalna slova za tiskanje •Do sredine XV. st. Europa knjige umnožava prepisivanjem rukom, tiskani pamfleti ( senzacionalistički sadržaj). •U 1556. godini venecijanske vlasti izdaju (još uvijek rukom pisane) Notizie scritte ili Gazetta, prve novine koje su se plaćale. •XV. st. (1436.) Johannes Gensfleich Gutenberg, izumio je tiskarski uređaj •1448. Gutenberg osniva tiskarsku radionicu, tiskana Biblija
  12. 12. Politika i mediji od Acta Diurna do Gutenberga i prvih pisanih novina •59. god. p.n.e. Acta Diurnu (stari Rim), Julije Cezar obavještava javnost o važnim socijalnim i političkim događajima •VI. st., Kina, rabe se rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova • Sredina XIII. st. Koreja rabe se pokretna metalna slova za tiskanje •Do sredine XV. st. Europa knjige umnožava prepisivanjem rukom, tiskani pamfleti ( senzacionalistički sadržaj). •U 1556. godini venecijanske vlasti izdaju (još uvijek rukom pisane) Notizie scritte ili Gazetta, prve novine koje su se plaćale. •XV. st. (1436.) Johannes Gensfleich Gutenberg, izumio je tiskarski uređaj •1448. Gutenberg osniva tiskarsku radionicu, tiskana Biblija
  13. 13. Politika i mediji od Acta Diurna do Gutenberga i prvih pisanih novina • U prvoj polovici XVII. st. novine se pojavljuju kao redovne i povremene publikacije (engleske su novine izvještavale o slabostima francuske vojske, dok su se francuske bavile posljednjim kraljevskim skandalima u Engleskoj) • Druga polovica XVII. st. novine se bave i lokalnim temama,no podložne su oštroj cenzuri i sprječavanju vijesti Engleske novine, nisu zabilježile smaknuće Charlesa I. ili kraj engleskog građanskog rata. Oliver Cromwell pokušao je spriječiti novinama čak i prisutnost egzekuciji- (odrubljivanju glave) tadašnjem engleskom kralju.Prve televizijske emisije su emitirane u Velikoj Britaniji 1936.
  14. 14. Politika i mediji početkom XX-og stoljeća • XX.-o st. su obilježile sljedeće ličnosti: • Vladimir Iljič Uljanov Lenjin • Adolf Hitler • Benito Missolini • Josif Visariionovič Džugašvili Staljin • Mao Zedong, • Fidel Castro • Josip Broz Tito “Mediji su, u stvari „tvorci mišljenja“” David Wragg, „Odnosi s medijima“, • Mediji u vrijeme njihovih „demokracija“ imali su vrlo jasan zadatak da ”prosvijete svoj narod”, ukažu narodu na svu veličinu njihovog političkog sustava, istodobno nudeći im isključivo istinu koju su sami kreirali u svim sferama života: od znanosti, preko gospodarstva, obrazovanja, medicine, itd.
  15. 15. Politika i mediji početkom XX-og stoljeća • XX.-o st. je obilježila kontrola medija (tisak) • Reich - Paula Josepha Goebbelsa, njemački političar i kancelar ( Reichov ministar narodnog prosvjećenja i propagande 1933.- 1945. • najbliži suradnik Adolfa Hitlera • govor sa ogromnom količinom propagande • antisemitizam • unutar Ministarstva je čak organizirao i vodio tzv. odjel za “Obranu od laži”
  16. 16. Politika i mediji – politička komunikacija • Komunikacija je bitna za ljudsko društvo, iskustvo, razumijevanje, dapače, bez komunikacije ljudsko društvo ne bi ni moglo postojati. • Bez političke komunikacije ne bi moglo biti nikakve politike, jer u politici se uvelike radi koliko o prenošenju poruka, toliko i o tome da se uopće ima neka poruka" R. Huggins i J. Turner Uvod u politologiju “Bujanje” masovnih komunikacija dovelo je do širenja političkih poruka u sva područja života.
  17. 17. Teme • RAZVOJ POLITIČKOG MARKETINGA I PROPAGANDE SUVREMNOG DOBA “winner take all” Novine, radio, televizija Pojava najutjecajnijeg medija, televizije Televizija kao “vjetar u leđa” Vojska PR-a
  18. 18. Razvoj političkog marketinga i propagande suvremenog doba- “winner take all” Politički marketing :  skup tehnika kojima je svrha pospješiti podobnost jednog kandidata, da ga približiti što većem broju birača, tj. da se za svakog od njih načini uočljiva razlika u odnosu na druge kandidate i da sa minimalnim sredstvima dobije što veći broj glasova.
  19. 19. Novine, radio, televizija…  Nastanak radija - 30-tih god XX. st.  Novi brži medij koji dovodi do prestruktuiranja tiska  Vijesti su prepuštene radiju, a novinama očuvanje, trajnost tiskane informacije  Pretpostavke za razvoj propagande-namjerna manipulacija mislima, stavovima, ponašanjima
  20. 20. Pojava najutjecajnijeg medija-TV (televizija)  50- tih god. XX.-og st. (TV ZG 15.svibnja, 1956.)  Promidžba kroz magazine za žene  Televizija kao ognjište  Utječe na svijest primatelja, djeluje na emocije, zlouporaba, “jako oružje”  Televizija mijenja stil i vođenje političkih kampanja  Od 1945. do 1965. u PR zaposleno >od 100.000 ljudi
  21. 21. Televizija kao “vjetar u leđa”  J. F. Kenedijeva pobjeda nad republikancem Nixonom  Po prvi put demonstrirana moć novog medija Burne 60.-te: - Borba Afroamerikanaca (Martin L. King) - Vijetnam 1968. – cenzure - Watergate 1974. - istraživačko novinarstvo
  22. 22. Vojska PR-a  specijalisti u odnosima s javnošću  Istraživači javnog mijenja  stručnjaci koji pišu govore  prikupljivači novca  reklamne agencije…  Ključni ljudi u politici, savjetnici...
  23. 23. Teme • GLOBALIZACIJA Mediji i politika kao biznis Vlasnici medija Isprepletenost politike i medija
  24. 24. Globalizacija  Svijet je danas postao globalno selo u kojem, zahvaljujući medijima, svi znaju sve što se događa.  Masovni mediji igraju jednu od ključnih uloga u globalizaciji.
  25. 25. Mediji i politika kao biznis  Što pojedinac odnosno primatelj poruke danas doznaje gledajući ili slušajući masovne medije?  Što prosječni potrošači medija znaju zapravo o pozadini događaja, stvarnim razlozima, te o ulozi različitih aktera?  Strani i domaći poznavatelji medija i politike oštro kritiziraju i upozoravaju na činjenicu da mediji i politika sve više postaju biznis.
  26. 26.  Ben Bagdikian- „trojka vlada svijetom“ (a trojku čine međunarodne financijske institucije, multinacionalne oglašivačke agencije i medijske korporacije).  Chomsky- utjecaj moćnih korporacija i na politiku i na medije.  Neven Šantić- interesi korporacija impregnirani u politiku, a istovremeno golemim kapitalom utječu na medije.  "Bermudski trokut" (korporacije-političke stranke-mediji).  Vlasnici medija imaju interese koji se uvijek ne moraju poklapati s očekivanom ulogom medija u politici i društvu. On smatra da je u opasnosti položaj medija kao kontrolora političkog procesa, uz zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast takozvanoga četvrtog stupa demokracije.
  27. 27. Vlasnici medija  Poznavanje vlasništva medija odgovara na pitanje je li objavljena vijest manipulacija, promidžba određenih političkih stavova ili osoba, poluistina ili potpuna neistina.  Medijski moguli:  Berlusconi  Turner  Murdoch  Oprah Winfrey…
  28. 28. Isprepletenost politike i medija  Korporacije, političari i mediji prepoznali veliki utjecaj masovnih medija na primatelje poruka  Glavna poluga ostvarivanja određenih političkih, ekonomskih i drugih interesa jeste utjecaj na javno mnijenje, što se najefikasnije artikulira posredstvom medija.
  29. 29.  Analitičari suvremenog društva danas upozoravaju na sve veću personalizacija politike i političara, jer to odgovara medijima koji postaju više biznis, a sve manje korektiv i kontrolor političkih procesa.  Tablodizacija medija-rađanje infoteinmenta  Gdje je prostor za ozbiljan rad političara i medija?
  30. 30. Teme • UMJESTO ZAKLJUČKA
  31. 31. Umjesto zaključka  Analizom komentara u novinama, praćenjem trendova i tema koje obrađuju pojedini mediji, kao i kut promatranja određenje pojave, događaja ili osobe otkrit će nam veze između vlasnika, urednika i političara.  Dr. Marko Goluža:  „Što je viša politička kvaliteta, to je bolji odnos političara prema medijima, jer je to uzajamna i isprepletena veza.”
  32. 32. Literatura  Jochen Bleicken i suradnici, Povijest svijeta, Marjan tisak d.o.o, Split, 2005.  Stjepan Malović, Medijski prijepori, ICEJ, 2004.  David Wragg: Odnosi s medijima, Biblioteka marketing-prijevod, Clio 1996.  Edward De Bono,Povijest izuma, Marjan tisak d.o.o, Split,2005.  Neven Šantić, Estradizacija svega postojećega, MEDIJI; VLASNIŠTVO POLITIKA Dani novinarstva HND – Opatija 2007.  Dušan Babić, Ekonomski pritisci na medije u BiH, Media plan institut, 2004.  Neil Wenborn i suradnici, Kronika XX stoljeća, događaji i ličnosti, Mladinska knjiga Zagreb, 2004.  http://www.fpn.cg.yu Politički marketing i politički sistem, ppt.  http://hr.wikipedia./ 26. i 27. lipanj, 2009.  http://www.zorantomic.net, 25. lipanj, 2009.

×