Stres na poslu

STRES NA POSLU Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Obiteljski centar Virovitičko podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije

STRES
sklop emocionalnih, tjelesnih (fizioloških) i/ili bihevioralnih (ponašajnih) reakcija, dok kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim
Lazarus

STRESOR
događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju naš život i/ili živote nama dragih ljudi, materijalna dobra, samopoštovanje i sl.

DAKLE…
STRESOR

prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja stres na radnome mjestu prisutan je kod gotovo svakoga trećeg zaposlenika Europske unije. Prema prikupljenim podacima, u EU stresom na poslu obuhvaćeno je 28% ili 41,2 milijuna zaposlenika, od toga više žena od muškaraca.

pokazalo se da u zanimanja povezana s visokom razinom stresa spadaju poslovi vezani za edukaciju (prosvjeta i slične profesije), skrb o drugima (medicinsko osoblje, posebice medicinske sestre) i rukovođenje (menadžment).

SVI LJUDI SU
SVAKODNEVNO
IZLOŽENI STRESU !
Stres uvijek odnos između pojedinca i okoline, a ne svojstvo okoline ili stanje pojedinca (Lazarus i Folkman, 1964.)

SVAKODNEVNO
Svi mi procjenjujemo događaje oko sebe i označavamo ih na jedan od 3 načina:
događaj je irelevantan (nevažan)
događaj neugrožavajući ili pozitivan
događaj je ugrožavajući ili traži prilagodbu  situacija je stresna

Događaj procijenjen kao „ stresan “ za pojedinca može značiti:
neposrednu opasnost - odnosi se na postojeću situaciju
povredu ili gubitak – odnosi se na blisku budućnost
prijetnju - anticipirani gubitak ili povredu do koje može, ali ni ne mora doći
izazov - mogućnost dobitka te daljnjeg rasta i razvoja

Procjena vlastitih sposobnosti i mogućnosti svladavanja određene situacije je sekundarna procjena koja utječe na primarnu procjenu pa se tako „prijetnja“ može pretvoriti u „izazov“, ili „izazov“u „prijetnju“

događaj
PRIMARNA procjena događaja (odmah)
SEKUNDARNA procjena svojih mogućnosti (nakon nekog vremena)
DAKLE: IZAZOV PRIJETNJA PRIJETNJA IZAZOV PRIJETNJA IZAZOV

Kad postoji neravnoteža između zahtjeva radnog okruženja i mogućnosti da im pojedinac udovolji, a neuspješno udovoljavanje zahtjevima povezano je s važnim posljedicama  situacija se procjenjuje prijetećom
KADA DOLAZI DO PROFESIONALNOG STRESA?

Krupne promjene u radnoj sredini (ali i u osobnom životu!) su potencijalno visoko stresne transakcije jer nose neizvjesnost i potrebu prilagođavanja  prijetnja ili izazov?

Osobito su stresna zanimanja koja uključuju veliku odgovornost (za druge ljude ili materijalne vrijednosti), stalni vremenski pritisak ili neposredni rad s ljudima.

SAGORJEVANJE NA POSLU
posljedica izloženosti dugotrajnom profesionalnom stresu
češći kod “pomažućih” zanimanja

EMOCIONALNO ISCRPLJENJE
gubitak osjećaja osobne vrijednosti
razdražljivost, niska tolerancija za frustraciju, agresivnost
povlačenje u socijalnim odnosima
SIMPTOMI

MENTALNO ISCRPLJENJE
povećana upotreba duhana, alkohola…
izostajanje s posla
negativizam – za posao, za suradnike
pesimizam – i tako se ništa ne može učiniti
komunikacijske poteškoće
SIMPTOMI

SIMPTOMI
TJELESNO ISCRPLJENJE
češće pobolijevanje
osjećaj tjelesne iscrpljenosti
psihosomatika – glavobolje, bolovi u leđima, trbuhu, poremećaji spavanja, prehrane…

FAZE SAGORJEVANJA NA POSLU
RADNI ENTUZIJAZAM – povećana razina energije, nerealna očekivanja, nekritična predanost poslu
STAGNACIJA – svjesnost da dometi posla nisu onakvi kakvima ih je pojedinac zamišljao
EMOCIONALNO POVLAČENJE – udaljavanje od posla, izoliranje od klijenata
APATIJA – cinizam, ravnodušnost, depresija

A ZAŠTO?

RADNI UVIJETI
neprikladan i neopremljen prostor
mikroklimatski uvjeti
pomanjkanje sredstava za rad
pomanjkanje privatnosti – stalan doticaj s klijentima
opasnost fizičkog napada ili ozljede
rad s osobama sa stalnim i intenzivnim nevoljama
rad s problemima s malim izgledima ili vremenski neizvjesnim rješenjem
sličnost osobnog iskustva s iskustvom klijenata

ORGANIZACIJA RADA
količina radnog opterećenja
odgovornost (osobito bez mogućnosti utjecaja, moći)
nejasna i promjenjiva organizacijska struktura
nejasno (dvosmisleno) definirane radne uloge i očekivanja od ostalih
nepostojanje odmora tijekom radnog dana
nejasna pravila nagrađivanja i/ili napredovanja
vremenski pritisak - rokovi
nemogućnost profesionalnog usavršavanja
nedostatak vremena i razumijevanja za reflektiranje i razmjenu iskustava

SOCIJALNI ODNOSI
psihosocijalna klima organizacije
stil odlučivanja i rukovođenja
nedostajanje jasne misije organizacije
pomanjkanje povratnih informacija o postignućima
zatvorenost organizacije u svoje okvire
nepoticanje organizacijske lojalnosti i privrženosti
dobivanje socijalne podrške

nerealna očekivanja
potreba za stalnom kontrolom nad situacijom
osjećaj kompletne odgovornosti za posao
pretjerana identifikacija s poslom
nedostatak suradnje i podjele posla s drugima
rigidnost i tvrdoglavost u postizanju ciljeva na poslu
pomanjkanje redoslijeda radnih prioriteta
osjećaj stručne nekompetentnosti
UNUTARNJI IZVORI

A ŠTO MOŽE SVATKO UČINITI ZA SEBE?

svijest o odgovornosti za vlastito mentalno i fizičko zdravlje
prepoznavanje stresogenih okolnosti i razvijanje stila suočavanja primjerenog situaciji
samoopažanje razine stresa i posljedica
odabir prikladnog načina suočavanja:

mijenjanje stresora - kad pojedinac ima dovoljno snage i misli da može uspostaviti kontrolu nad situacijom
rješavanje problema (npr. podizanje vlastite kompetencije, razvijanje specifičnih vještina)
komuniciranje o problemu – kad je stresor socijalne naravi
planiranjem i reorganizacijom svakodnevnih aktivnosti
rasterećenjem dnevnog rasporeda

izbjegavanje stresnih situacija – kad pojedinac nema dovoljno snage/mogućnosti za izravno djelovanje prema stresoru
prostorno udaljavane od kritične situacije
privremeno odustajanje i povlačenje
postavljanje vlastitih granica – jasno kažemo ne
delegiranje posla na druge

prihvaćanje stresne situacije – preventivne aktivnosti radi osnaživanja tjelesne i psihološke otpornosti na stres mijenjanjem percepcije situacije
kognitivna priprema na stresnu situaciju
ublažavanje posljedica stresa uključivanjem o aktivnosti koje povećavaju otpornost na stres (prehrana, rekreacija, relaksacija)
usvajanje tehnike pozitivnog mišljenja
smanjivanje nerealnih očekivanja (o zahvalnosti drugih, o vjerovanju da “ja mogu sve”)
osiguravanje vremena za sebe i na poslu, i izvan posla

POVEZANOST STRESA I FIZIOLOGIJE
stres organizam doživljava kao NAPAD u svakoj situaciji napada organizam reagira obrambeno
OAS – obrambeni adaptacijski sindrom
povećavanje razine adrenalina, ubrzano disanje, viši krvni tlak

kako je količina adaptivne energije konačna (organizam nije stvoren da bude stalno u opasnosti, treba mu vrijeme odmora), čest stres može dovesti do iscrpljenja – slabljenja imunološkog sustava
STRES (s fiziološke strane) je i dobitak na lutriji, smrt bliske osobe…

STRATEGIJE SAMOPOMOĆI
samoopažanje
strukturiranje vremena
postavljanje granica
promatranje unutarnjeg dijaloga
tehnike samoohrabrivanja
rekreacija
tehnike relaksacije

ŽELIMO VAM ŠTO MANJE STRESA I NA POSLU I U ŽIVOTU HVALA NA PAŽNJI

http://www.obiteljskicentar.hr	17
http://obiteljskicentar.hr	5
http://obiteljskicentar.com	3
http://www.obiteljskicentar.com	2

Stres na poslu

by Obiteljski centar on Aug 04, 2010

Accessibility

Upload Details

Usage Rights

4 Embeds 27

Statistics

Stres na poslu — Presentation Transcript