0
STRES KOD DJECESTRES KOD DJECE
Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih
Obiteljski...
DEFINICIJA STRESADEFINICIJA STRESA
Stanje stresa i kod odraslih i kod djece prepoznaje seStanje stresa i kod odraslih i ko...
Akutni stresAkutni stres
–– kratkoročne posljedicekratkoročne posljedice
Kronični stresKronični stres
–– dugoročne posljed...
STRESORISTRESORI
vanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanjevanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanje
st...
OBRAMBENI MEHANIZMIOBRAMBENI MEHANIZMI
NegiranjeNegiranje
Odbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnjeOdbijanje prihvać...
ProjekcijaProjekcija
Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsaPripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa
drugima....
NAČIN REAKCIJE NANAČIN REAKCIJE NA
STRES OVISI O:STRES OVISI O:
DobiDobi
SpoluSpolu
DimenzijiDimenziji
OTPORNOST - RANJIVO...
RAZLIKE U REAKCIJI NA STRESRAZLIKE U REAKCIJI NA STRES
DJECE I ODRASLIHDJECE I ODRASLIH
S dobi opada čestina korištenjeS d...
RAZLIKE U OBRANI OD STRESARAZLIKE U OBRANI OD STRESA
PO SPOLUPO SPOLU
U prvih 10 godina dječaci su malo višeU prvih 10 god...
OTPORNOST - RANJIVOSTOTPORNOST - RANJIVOST
„„opći kapacitet koji omogućuje osobiopći kapacitet koji omogućuje osobi
da pre...
Otpornost –Otpornost –
PREMA Mastena i sur. (1990.)PREMA Mastena i sur. (1990.)
RIZIČNI FAKTORIRIZIČNI FAKTORI ZAŠTITINI F...
Otpornost je relativno trajna osobinaOtpornost je relativno trajna osobina
ličnostiličnosti
OdbojniciOdbojnici – zaštitni ...
BOLESTBOLEST STRESSTRES
Bolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolestBolest utječe na stres, ali i stres utječe na ...
DODATNI STRESORI…DODATNI STRESORI…
Kronična bolest brata ili sestre je velikiKronična bolest brata ili sestre je veliki
st...
SPOLNI RAZVOJSPOLNI RAZVOJ
KAO IZVOR STRESAKAO IZVOR STRESA
Socijalno okruženje i stav društva uzrokujuSocijalno okruženje...
VRSTE STRESORAVRSTE STRESORA
Razlikuju se ovisno o dobiRazlikuju se ovisno o dobi
– Do 14 godina – primarni su obiteljski ...
GUBITAK OBITELJIGUBITAK OBITELJI
Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci,Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjese...
NAČINI REAKCIJE NA GUBITAKNAČINI REAKCIJE NA GUBITAK
BLISKE OSOBEBLISKE OSOBE
plačplač
teškoće spavanjateškoće spavanja
ma...
GUBITAK BRATA ILI SESTREGUBITAK BRATA ILI SESTRE
teže se djeci nositi steže se djeci nositi s
tim gubitkom jer sutim gubit...
RAZVOD RODITELJARAZVOD RODITELJA
pitanje je da li je razvod stresor ili jepitanje je da li je razvod stresor ili je
streso...
......
pripisivanjepripisivanje uzrokauzroka samom razvodu je važansamom razvodu je važan
prediktor podnošenja razvodapred...
ŠKOLA / VRTIĆ KAO STRESŠKOLA / VRTIĆ KAO STRES
zavisi o tipu škole / vrtića – kompetitivnost,zavisi o tipu škole / vrtića ...
Na stres u školi/ vrtiću utječu:Na stres u školi/ vrtiću utječu:
fizički uvjetifizički uvjeti škole / vrtićaškole / vrtića...
Načine suočavanja sa stresom dijete uči:Načine suočavanja sa stresom dijete uči:
– pokušajima i pogreškama;pokušajima i po...
Obratite pažnju na dijete – u različitimObratite pažnju na dijete – u različitim
situacijama, osobito kod svađa s prijatel...
Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni,Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni,
pokažite djetetu da vam je stalop...
Imenujte djetetove osjećaje i pomozite muImenujte djetetove osjećaje i pomozite mu
da priča o njimada priča o njima
Pomozi...
Organizirajte aktivnostiOrganizirajte aktivnosti
koje potiču suradnju, a nekoje potiču suradnju, a ne
natjecanje – ovo pom...
Osigurajte redovne razgovore u sigurnomOsigurajte redovne razgovore u sigurnom
okruženju – članovi obitelji, ali i grupe,o...
Potičite uključivanje roditelja, članovaPotičite uključivanje roditelja, članova
obitelji i prijatelja – to može biti zaje...
Organizirajte različite tjelesne i sportskeOrganizirajte različite tjelesne i sportske
aktivnostiaktivnosti
Razvijajte kod...
Poučite dijete načinima relaksacijePoučite dijete načinima relaksacije..
Naučite dijete da je griješiti normalno te daNauč...
Stvarajte s djetetomStvarajte s djetetom
pravila za različitepravila za različite
situacije, u razredu, usituacije, u razr...
Pričajte s djetetom o postupanju u teškimPričajte s djetetom o postupanju u teškim
situacijama, razgovarajte o tome što bi...
Stres je svakodnevna stvar – ne mora bitiStres je svakodnevna stvar – ne mora biti
tako „crna” kao što se na prvi pogled č...
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Stres kod djece

908

Published on

0 Comments
3 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
908
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
5
Actions
Shares
0
Downloads
34
Comments
0
Likes
3
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "Stres kod djece"

  1. 1. STRES KOD DJECESTRES KOD DJECE Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih Obiteljski centar Virovitičko-podravske županijeObiteljski centar Virovitičko-podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologijeSandra Matošina Borbaš, prof. psihologije
  2. 2. DEFINICIJA STRESADEFINICIJA STRESA Stanje stresa i kod odraslih i kod djece prepoznaje seStanje stresa i kod odraslih i kod djece prepoznaje se na temeljuna temelju emocionalnihemocionalnih reakcija (tuga, tjeskoba, panika, promjenereakcija (tuga, tjeskoba, panika, promjene raspoloženja, ljutnja..)raspoloženja, ljutnja..) misaonihmisaonih (samokritičnost, otežana koncentracija,(samokritičnost, otežana koncentracija, zaboravljivost, nametanje istih misli…)zaboravljivost, nametanje istih misli…) tjelesnihtjelesnih (znojenje dlanova, lupanje srca, crvenilo lica,(znojenje dlanova, lupanje srca, crvenilo lica, bol u trbuhu, glavobolja…) te ubol u trbuhu, glavobolja…) te u ponašanju pojedincaponašanju pojedinca (plakanje, lupanje, agresivnost, nekontrolirani ispadi,(plakanje, lupanje, agresivnost, nekontrolirani ispadi, povlačenje…)povlačenje…)
  3. 3. Akutni stresAkutni stres –– kratkoročne posljedicekratkoročne posljedice Kronični stresKronični stres –– dugoročne posljedicedugoročne posljedice
  4. 4. STRESORISTRESORI vanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanjevanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanje stresastresa – boravak izvan domaboravak izvan doma – strah od kazne od strane nastavnikastrah od kazne od strane nastavnika – brige vezane za druženja s vršnjacimabrige vezane za druženja s vršnjacima – brige vezane za uradak u školibrige vezane za uradak u školi – strah da neće biti izabran u neku grupu koja mu/joj je važnastrah da neće biti izabran u neku grupu koja mu/joj je važna – strah da je različit/a od drugihstrah da je različit/a od drugih – brige vezane za promjene na tijelu povezane sa sazrijevanjembrige vezane za promjene na tijelu povezane sa sazrijevanjem – razvod roditeljarazvod roditelja – selidba u drugi gradselidba u drugi grad
  5. 5. OBRAMBENI MEHANIZMIOBRAMBENI MEHANIZMI NegiranjeNegiranje Odbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnjeOdbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnje RegresijaRegresija Pojava ponašanja karakterističnog za raniju fazuPojava ponašanja karakterističnog za raniju fazu razvojarazvoja RacionalizacijaRacionalizacija Samozavaravajuća opravdanja za vlastitoSamozavaravajuća opravdanja za vlastito neprihvatljivo ponašanjeneprihvatljivo ponašanje RepresijaRepresija Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivajuIzbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju anksioznostanksioznost
  6. 6. ProjekcijaProjekcija Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsaPripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa drugima.drugima. PremještanjePremještanje Premještaje misli ili impulsa s prijetećih iliPremještaje misli ili impulsa s prijetećih ili neprikaldnih objekata na manje prijetećeneprikaldnih objekata na manje prijeteće Formirana reakcijaFormirana reakcija Ponašanje koje je upravo suprotno pravimPonašanje koje je upravo suprotno pravim impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostaliimpulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali potisnutipotisnuti SublimacijaSublimacija Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna,Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna, konstruktivna nastojanjakonstruktivna nastojanja
  7. 7. NAČIN REAKCIJE NANAČIN REAKCIJE NA STRES OVISI O:STRES OVISI O: DobiDobi SpoluSpolu DimenzijiDimenziji OTPORNOST - RANJIVOSTOTPORNOST - RANJIVOST
  8. 8. RAZLIKE U REAKCIJI NA STRESRAZLIKE U REAKCIJI NA STRES DJECE I ODRASLIHDJECE I ODRASLIH S dobi opada čestina korištenjeS dobi opada čestina korištenje obrambenih mehanizama, a rastu strategijeobrambenih mehanizama, a rastu strategije suočavanja sa stresom koje uključuju punusuočavanja sa stresom koje uključuju punu upotrebu kognitivnih i emocionalnihupotrebu kognitivnih i emocionalnih kapaciteta.kapaciteta. Suočavanje djece s problemom postajeSuočavanje djece s problemom postaje zrelije kako se povećava kontrolazrelije kako se povećava kontrola impulzivnosti koja je česta kod male djece.impulzivnosti koja je česta kod male djece.
  9. 9. RAZLIKE U OBRANI OD STRESARAZLIKE U OBRANI OD STRESA PO SPOLUPO SPOLU U prvih 10 godina dječaci su malo višeU prvih 10 godina dječaci su malo više osjetljiviji od djevojčica, dok je uosjetljiviji od djevojčica, dok je u adolescenciji obratno.adolescenciji obratno. MASKULIN STIL – suočavanje usmjerenoMASKULIN STIL – suočavanje usmjereno na problemna problem FEMININ STIL – suočavane usmjereno naFEMININ STIL – suočavane usmjereno na socijalnu podršku i izbjegavanjesocijalnu podršku i izbjegavanje
  10. 10. OTPORNOST - RANJIVOSTOTPORNOST - RANJIVOST „„opći kapacitet koji omogućuje osobiopći kapacitet koji omogućuje osobi da prevenira pojavu, umanji štetneda prevenira pojavu, umanji štetne utjecaje nepogodnih osoba ili situacija”utjecaje nepogodnih osoba ili situacija” Grotberg, 1998.Grotberg, 1998. dobra prilagodba usprkos izloženostidobra prilagodba usprkos izloženosti teškom ili kroničnom stresu;teškom ili kroničnom stresu; smisao života, čvrstoća duha, humorsmisao života, čvrstoća duha, humor (crni); korištenje zaštitnih faktora(crni); korištenje zaštitnih faktora (prijatelji, obitelj, opuštanje…); način(prijatelji, obitelj, opuštanje…); način gledanja na situaciju (izazov)gledanja na situaciju (izazov)
  11. 11. Otpornost –Otpornost – PREMA Mastena i sur. (1990.)PREMA Mastena i sur. (1990.) RIZIČNI FAKTORIRIZIČNI FAKTORI ZAŠTITINI FAKTORIZAŠTITINI FAKTORI NEDOSTATAK BRIGE ODRASLIHNEDOSTATAK BRIGE ODRASLIH STABILNA BRIGA ODRASLIHSTABILNA BRIGA ODRASLIH NESPOSOBNOST RJEŠAVANJANESPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMAPROBLEMA SPOSOBNOST RJEŠAVANJASPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMAPROBLEMA SOCIJALNA IZOLIRANOSTSOCIJALNA IZOLIRANOST PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA –PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA – ŠIROKA SOCIJALNA MREŽAŠIROKA SOCIJALNA MREŽA NEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI INEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI I NEODSTATAK OSJEĆAJANEODSTATAK OSJEĆAJA SAMOEFIKASNOSTISAMOEFIKASNOSTI MANIFESTNA KOMPETENTNOST IMANIFESTNA KOMPETENTNOST I SAMOEFIKASNOSTSAMOEFIKASNOST NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJANEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA SAMOPOUZDANOSTSAMOPOUZDANOST NEDOSTATAK KOMPETENTNOGNEDOSTATAK KOMPETENTNOG MODELAMODELA IDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIMIDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIM MODELOMMODELOM OSJEĆAJ BESCILJNOSTIOSJEĆAJ BESCILJNOSTI USTRAJNOST I ASPIRACIJA,USTRAJNOST I ASPIRACIJA, POSTOJANJE CILJAPOSTOJANJE CILJA
  12. 12. Otpornost je relativno trajna osobinaOtpornost je relativno trajna osobina ličnostiličnosti OdbojniciOdbojnici – zaštitni faktori kod visoke– zaštitni faktori kod visoke razine stresa, povremeni su:razine stresa, povremeni su: liječnička pomoćliječnička pomoć psihološka pomoćpsihološka pomoć socijalna pomoćsocijalna pomoć ......
  13. 13. BOLESTBOLEST STRESSTRES Bolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolestBolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolest Posredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, tePosredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, te se mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kodse mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kod dugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javitidugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javiti psihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir napsihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir na želucu, probavne teškoće...želucu, probavne teškoće... Kronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolestiKronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolesti su dva puta veće kod kronično bolesne djece.su dva puta veće kod kronično bolesne djece. Pretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiskaPretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiska zbog bolesti.zbog bolesti. Uz kroničnu bolest veže se i socijalna izolacija, smanjenoUz kroničnu bolest veže se i socijalna izolacija, smanjeno tjelesno samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što istotjelesno samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što isto utječe na intenzitet stresa.utječe na intenzitet stresa.
  14. 14. DODATNI STRESORI…DODATNI STRESORI… Kronična bolest brata ili sestre je velikiKronična bolest brata ili sestre je veliki stresor u životu mlađeg ili starijeg brata ilistresor u životu mlađeg ili starijeg brata ili sestresestre Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne)Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne) su isto izvor stresasu isto izvor stresa
  15. 15. SPOLNI RAZVOJSPOLNI RAZVOJ KAO IZVOR STRESAKAO IZVOR STRESA Socijalno okruženje i stav društva uzrokujuSocijalno okruženje i stav društva uzrokuju stres pri govoru o ovoj temi.stres pri govoru o ovoj temi. Ranije sazrele djevojčice i kasnijeRanije sazrele djevojčice i kasnije razvijeni dječaci – veći stres, emocionalnarazvijeni dječaci – veći stres, emocionalna uznemirenost uzrokuje rizična ponašanjauznemirenost uzrokuje rizična ponašanja Svako odstupanje od normalnog periodaSvako odstupanje od normalnog perioda razvoja je stresnorazvoja je stresno
  16. 16. VRSTE STRESORAVRSTE STRESORA Razlikuju se ovisno o dobiRazlikuju se ovisno o dobi – Do 14 godina – primarni su obiteljski stresoriDo 14 godina – primarni su obiteljski stresori – 15 do 17godina – stresori u vršnjačkim15 do 17godina – stresori u vršnjačkim odnosimaodnosima – 18 do 20 godina – akademski stresori18 do 20 godina – akademski stresori Neki stresori se zavisno od dobiNeki stresori se zavisno od dobi percipiraju kao veliki ili mali, npr.percipiraju kao veliki ili mali, npr. Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5 godina starosti djeteta, a izazovno sa 15godina starosti djeteta, a izazovno sa 15 godina starosti djetetagodina starosti djeteta
  17. 17. GUBITAK OBITELJIGUBITAK OBITELJI Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci,Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci, maksimum dobivaju sa 18 mjeseci – gubitakmaksimum dobivaju sa 18 mjeseci – gubitak “glavne” osobe je najstresniji“glavne” osobe je najstresniji rezultat gubitka obitelji je smanjeni razvojrezultat gubitka obitelji je smanjeni razvoj djeteta u svim aspektima – istraživanje djece udjeteta u svim aspektima – istraživanje djece u sirotištimasirotištima Razvoj reakcija kod odvajanjaRazvoj reakcija kod odvajanja ProtestProtest DepresivnostDepresivnost Ravnodušnost prema obitelji – ili represija ili aktivnoRavnodušnost prema obitelji – ili represija ili aktivno suočavanjesuočavanje Smrt roditelja, a zatim bolest roditelja je najjačiSmrt roditelja, a zatim bolest roditelja je najjači stresor kod djecestresor kod djece
  18. 18. NAČINI REAKCIJE NA GUBITAKNAČINI REAKCIJE NA GUBITAK BLISKE OSOBEBLISKE OSOBE plačplač teškoće spavanjateškoće spavanja maštanjemaštanje somatske tegobesomatske tegobe snažno vezivanje za preostalog roditeljasnažno vezivanje za preostalog roditelja gubitak motivacije za školugubitak motivacije za školu ponašajni problemiponašajni problemi smanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitkasmanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitka
  19. 19. GUBITAK BRATA ILI SESTREGUBITAK BRATA ILI SESTRE teže se djeci nositi steže se djeci nositi s tim gubitkom jer sutim gubitkom jer su roditelji najčešćeroditelji najčešće zaokupljeni svojomzaokupljeni svojom tugomtugom pretjerana zaštitapretjerana zaštita drugog djetetadrugog djeteta idealiziranje preminulogidealiziranje preminulog djetetadjeteta
  20. 20. RAZVOD RODITELJARAZVOD RODITELJA pitanje je da li je razvod stresor ili jepitanje je da li je razvod stresor ili je stresor roditeljski sukob – teškoće kodstresor roditeljski sukob – teškoće kod razvodarazvoda primarnoprimarno uzrokuje količina sukoba.uzrokuje količina sukoba. razvod se sastoji od niza podstresora –razvod se sastoji od niza podstresora – mijenjanje materijalnog statusa, čestinamijenjanje materijalnog statusa, čestina viđanja drugog roditelja, preseljenje.viđanja drugog roditelja, preseljenje. stres je to manji što je više faktora ostane istimastres je to manji što je više faktora ostane istima o starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i načino starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i način suočavanja sa razvodom roditelja.suočavanja sa razvodom roditelja.
  21. 21. ...... pripisivanjepripisivanje uzrokauzroka samom razvodu je važansamom razvodu je važan prediktor podnošenja razvodaprediktor podnošenja razvoda činjenica da li dijete pripisuje uzrok razvodačinjenica da li dijete pripisuje uzrok razvoda sebi, nekim drugim znanim ili neznanimsebi, nekim drugim znanim ili neznanim faktorima.faktorima. roditeljiroditelji majke iskazuju slabije razvijene roditeljskemajke iskazuju slabije razvijene roditeljske vještine nakon razvoda.vještine nakon razvoda. važan način nošenja sa stresom djece je i načinvažan način nošenja sa stresom djece je i način komunikacije roditelja nakon razvoda.komunikacije roditelja nakon razvoda.
  22. 22. ŠKOLA / VRTIĆ KAO STRESŠKOLA / VRTIĆ KAO STRES zavisi o tipu škole / vrtića – kompetitivnost,zavisi o tipu škole / vrtića – kompetitivnost, pritisak učitelja/odgojitelja/vršnjakapritisak učitelja/odgojitelja/vršnjaka dječaci imaju više stresnih događaja u školi /dječaci imaju više stresnih događaja u školi / vrtiću od djevojčicavrtiću od djevojčica način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?
  23. 23. Na stres u školi/ vrtiću utječu:Na stres u školi/ vrtiću utječu: fizički uvjetifizički uvjeti škole / vrtićaškole / vrtića ličnost i ponašanje nastavnikaličnost i ponašanje nastavnika ili odgojiteljaili odgojitelja stresnost okolinestresnost okoline –– vrtićke, školske ilivrtićke, školske ili izvanškolske, aktivnosti pod odmorom ili uizvanškolske, aktivnosti pod odmorom ili u slobodnoj igri.slobodnoj igri.
  24. 24. Načine suočavanja sa stresom dijete uči:Načine suočavanja sa stresom dijete uči: – pokušajima i pogreškama;pokušajima i pogreškama; – od odraslih – učenje po modelu.od odraslih – učenje po modelu.
  25. 25. Obratite pažnju na dijete – u različitimObratite pažnju na dijete – u različitim situacijama, osobito kod svađa s prijateljima,situacijama, osobito kod svađa s prijateljima, pojave noćnog mokrenja, slabe koncentracije…pojave noćnog mokrenja, slabe koncentracije… Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  26. 26. Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni,Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni, pokažite djetetu da vam je stalopokažite djetetu da vam je stalo Priznajte djetetu osjećaje – važno je daPriznajte djetetu osjećaje – važno je da dijete zna da je u redu biti ljut, uplašen,dijete zna da je u redu biti ljut, uplašen, usamljen.usamljen. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  27. 27. Imenujte djetetove osjećaje i pomozite muImenujte djetetove osjećaje i pomozite mu da priča o njimada priča o njima Pomozite djetetu da vidi situaciju naPomozite djetetu da vidi situaciju na pozitivniji način – neki stresori posramljujupozitivniji način – neki stresori posramljuju dijete, a posramljivanje, pak, utječe nadijete, a posramljivanje, pak, utječe na samopouzdanjesamopouzdanje.. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  28. 28. Organizirajte aktivnostiOrganizirajte aktivnosti koje potiču suradnju, a nekoje potiču suradnju, a ne natjecanje – ovo pomaženatjecanje – ovo pomaže djetetu da sudjelujedjetetu da sudjeluje svojim ritmom i potičesvojim ritmom i potiče razvoj socijalnih vještinarazvoj socijalnih vještina.. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  29. 29. Osigurajte redovne razgovore u sigurnomOsigurajte redovne razgovore u sigurnom okruženju – članovi obitelji, ali i grupe,okruženju – članovi obitelji, ali i grupe, razreda, u situacijama koje su im ugodne volerazreda, u situacijama koje su im ugodne vole dijeliti osjećaje, iskustva, strahove…Odraslidijeliti osjećaje, iskustva, strahove…Odrasli mogu tako otkriti načine koje dijete koristi imogu tako otkriti načine koje dijete koristi i pomoći drugima iz ovih iskustava.pomoći drugima iz ovih iskustava. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  30. 30. Potičite uključivanje roditelja, članovaPotičite uključivanje roditelja, članova obitelji i prijatelja – to može biti zajedničkoobitelji i prijatelja – to može biti zajedničko čitanje , ohrabrivanje otvaranja i međusobnogčitanje , ohrabrivanje otvaranja i međusobnog slušanja.slušanja. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  31. 31. Organizirajte različite tjelesne i sportskeOrganizirajte različite tjelesne i sportske aktivnostiaktivnosti Razvijajte kod djeteta zdrave prehrambeneRazvijajte kod djeteta zdrave prehrambene naviknavike.e. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  32. 32. Poučite dijete načinima relaksacijePoučite dijete načinima relaksacije.. Naučite dijete da je griješiti normalno te daNaučite dijete da je griješiti normalno te da su greške dio učenjasu greške dio učenja.. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  33. 33. Stvarajte s djetetomStvarajte s djetetom pravila za različitepravila za različite situacije, u razredu, usituacije, u razredu, u obitelji. Zajedničkiobitelji. Zajednički odredite posljedice.odredite posljedice. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  34. 34. Pričajte s djetetom o postupanju u teškimPričajte s djetetom o postupanju u teškim situacijama, razgovarajte o tome što bi moglosituacijama, razgovarajte o tome što bi moglo učiniti, pitajte ga za njegovo /njeno mišljenjeučiniti, pitajte ga za njegovo /njeno mišljenje Pričajte i čitajte priče o suočavanju saPričajte i čitajte priče o suočavanju sa stresom.stresom. Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresompod stresom
  35. 35. Stres je svakodnevna stvar – ne mora bitiStres je svakodnevna stvar – ne mora biti tako „crna” kao što se na prvi pogled čini.tako „crna” kao što se na prvi pogled čini. Stres se uvijek može shvatiti dvostruko:Stres se uvijek može shvatiti dvostruko: KaoKao izazovizazov iliili KaoKao prijetnjaprijetnja.. Vaš način gledanja na stres određuje i kakoVaš način gledanja na stres određuje i kako će dijete gledati na stres i kako će se nositi sće dijete gledati na stres i kako će se nositi s njim.njim. I ZAPAMTITE…I ZAPAMTITE…
  1. A particular slide catching your eye?

    Clipping is a handy way to collect important slides you want to go back to later.

×