Stres kod djece

STRES KOD DJECE

DEFINICIJA STRESA
Akutni stres – kratkoročne posljedice
Kronični stres – dugoročne posljedice

STRESORI
vanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanje stresa

RAZLIKE U OBRANI OD STRESA PO SPOLU
U prvih 10 godina dečaci su malo više osjetljiviji od djevojčica, dok je u adolescenciji obratno
MASKULIN STIL – suočavanje usmjereno na problem
FEMININ STIL – suočavane usmjereno na socijalnu podršku i izbegavanje

RAZLIKE U REAKCIJI NA STRES DJECE I ODRASLIH
S dobi opada Korištenje obrambenih mehanizama, a rastu strategije suočavanja sa stresom koje uključuju punu upotrebu kognitivnih i emocionalnih kapaciteta
Suočavanje dece postaje zrelije kako se povečava kontrola impulzivnosti kod male djece

NAČIN REAKCIJE NA STRES OVISI O:
Dobi
Spolu
Dimenziji
OTPORNOST - RANJIVOST

OTPORNOST - RANJIVOST
DOBRA PRILAGODBA USPRKOS IZLOŽENOSTI TEŠKOM ILI KRONIČNOM STRESU,
SMISAO ŽIVOTA, ČVRSTOĆA DUHA,
KORIŠTENJE ZAŠTITNIH FAKTORA

Otpornost – PREMA Mastena i sur. (1990.) RIZIČNI FAKTORI ZAŠTITINI FAKTORI NEDOSTAAK BRIGE ODRASLIH
STABILNA BRIGA ODRASLIH
NESPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA
SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA
SOCIJALNA IZOLIRANOST
PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA – ŠIROKA SOC.MREŽA
NEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI I NEODSTATAK OSJEĆAJA SAMOEFIKASNOSTI
MANIFESTNA KOMPETENTNOST I SAMOEFIKASNOST
NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA
SAMOPOUZDANOST
NEDOSTATAK KOMPETENTNOG MODELA
IDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIM MODELOM
OSJEĆAJ BESCILJNOSTI USTRAJNOST I ASPIRACIJA, POSTOJANJE CILJA

Otpornost je rel.trajna osobina ličnosti
Odbojnici – zaštitni faktori kod visoke razine stresa, povremeni su:
Liječnička pomoć
Psihološka pomoć
Socijalna pomoć
...

BOLEST STRES
Bolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolest
Posredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, te se mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kod dugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javiti psihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir na želucu, probavne teškoće...
Kronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolesti su dva puta veće kod kronično bolesne djece
Pretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiska zbog bolesti
Uz kroničnu bolest veže se i soc. Izolacija, smanjeno tjel.samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što isto utječe na intenzitet stresa.

Kronična bolest brata ili sestre je veliki stresor u životu mlađeg ili starijeg brata ili sestre
Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne) su isto izvor stresa

SPOLNI RAZVOJ
Soc.okruženje i stav društva uzrokuju stres pri govoru o ovoj temi
Ranije sazrele djevojčice i kasnije razvijeni dječaci – veći stres, emocionalna uznemirenost uzrokuje rizična ponašanja
Svako odstupanje od normalnog perioda razvoja je stresno

VRSTE STRESORA
Razlikuju se ovisno o dobi
Do14 godina – primarni su obiteljski stresori
15 do 17godina – stresori u vršnjačkim odnosima
18 do 20 godina – akademski stresori
Neki stresori se zavisno od dobi percipiraju kao veliki ili mali, npr. Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5 godina starosti djeteta, a izazovno sa 15 godina starosti djeteta

GUBITAK OBITELJI
Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci, maksimum dobijaju sa 18 mjeseci – gubitak “glavne” osobe je najstresniji
rezultat gubitka obitelji je smanjeni razvoj djeteta u svim aspektima – istraživanje djece u sirotištima
Razvoj reakcija kod odvajanja
Protest
Depresivnost
Ravnodušnost prema obitelji – ili represija ili aktivno suočavanje
Smrt roditelja, a zatim bolest roditelja je najjači stresor kod djece

NAČINI REAKCIJE NA GUBITAK BLISKE OSOBE
plač
teškoće spavanja
maštanje
somatske tegobe
snažno vezivanje za preostalog roditelja
gubitak motivacije za školu
ponašajni problemi
smanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitka

GUBITAK BRATA ILI SESTRE
teže se djeci nositi s tim gubitkom jer su roditelji najčešće zaokupljeni svojom tugom
pretjerana zaštita drugog djeteta
idealiziranje preminulog djeteta

RAZVOD RODITELJA
metodološko pitanje je da li je razvod stresor ili je stresor roditeljski sukob
razvod se sastoji od niza podstresora – smanjenje materijalnog statusa, čestina viđanja drugog roditelja, preseljenje...
stres je to manji što je više faktora ostane istima
o starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i način suočavanja sa razvodom

...
pripisivanje uzroka samom razvodu je važan prediktor podnošenja razvoda
činjenica da li dijete pripisuje uzrok razvoda sebi, nekim drugim znanim ili neznanim faktorima
roditelji
majke iskazuju slabije razvijene roditeljske vještine nakon razvoda
važan način nošenja sa stresom djece je i način komunikacije roditelja nakon razvoda

ŠKOLA KAO STRES
zavisi o tipu škole – kompetitivnost, pritisak učitelja/nastavnika/vršnjaka
dječaci imaju više stresnih događaja u školi od djevojčica
– način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?

ISPITNA ANKSIOZNOST
počinje od prvog razreda, najviša je od 9 do 12 godine,

OBRAMBENI MEHANIZMI
Negiranje
Odbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnje
Regresija
Pojava ponašanja karakterističnog za raniju fazu razvoja
Racionalizacija
Samozavaravajuća opravdanja za vlastito neprihvatljivo ponašanje
Represija
Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju anksioznost

Projekcija
Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa drugima.
Premještanje
Premještaje misli ili impulsa s prijetećih ili neprikaldnih objekata na manje prijeteće
Formirana reakcija
Ponašanje koje je upravo suprotno pravim impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali potisnuti
Sublimacija
Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna, konstruktivna nastojanja

Načine suočavanja sa stresom djete uči od odraslih – učenje po modelu

http://www.obiteljskicentar.com	25
http://www.obiteljskicentar.hr	21
http://obiteljskicentar.hr	8
http://obiteljskicentar.com	3

Stres kod djece

by Obiteljski centar on Aug 04, 2010

Accessibility

Categories

Upload Details

Usage Rights

4 Embeds 57

Statistics

Stres kod djece — Presentation Transcript