• Save
Socio-emocionalni razvoj djeteta
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Socio-emocionalni razvoj djeteta

on

  • 6,423 views

 

Statistics

Views

Total Views
6,423
Views on SlideShare
6,316
Embed Views
107

Actions

Likes
2
Downloads
0
Comments
0

4 Embeds 107

http://www.obiteljskicentar.hr 47
http://www.obiteljskicentar.com 38
http://obiteljskicentar.hr 20
http://obiteljskicentar.com 2

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Socio-emocionalni razvoj djeteta Socio-emocionalni razvoj djeteta Presentation Transcript

  • SOCIO EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA DO 1 GODINE Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
  • RAZVOJNE PREKRETNICE
    • za svaki mjesec razvoja predložene su razvojne prekretnice, kroz koje se može pratiti razvoj i napredovanje djeteta
    • one su OKVIRNI pokazatelji razvoja
  • EMOCIONALNI RAZVOJ
    • Eriksson – pretpostavlja da svaka dob nosi pojedine razvojne zadatke
    • razvojni zadatak prve godine je razvijanje osjećaja sigurnosti, odnosno nesigurnosti u svoju okolinu
  • FACIJALNA EKSPRESIJA
    • na osnovu nje se procjenjuje doživljavanje pojedinih emocija
    sreća tuga strah ljutnja
  • FACIJALNA EKSPRESIJA
    • identična je svim ljudima bez obzira na spol, dob, rasu, podneblje...
  • PRVA EMOCIJA
    • sviđanje – nesviđanje
    • javlja se odmah po rođenju
    • može se iskazati gledanjem (odmah po rođenju) ili smijanjem (od 3-4 tjedna života)
  • OSTALE EMOCIJE
    • Ljutnja, srdžba (javlja se kada se pojavi prepreka na putu do nekog cilja) – 3 - 4 mjeseca
    • Žalost (javlja se kada nam je nešto što želimo oduzeto) – 3 – 4 mjeseca
    • Strah (kada se osjećamo ugroženo) – 7 mjeseci
  • DA LI SE EMOCIJE UČE?
    • John Watsonov eksperiment s malim Albertom
      • uvjetovanje straha
      • da li su sve emocije naučene uvjetovanjem na uređene dvije emocije: strah od glasnog zvuka i strah od visine?
  •  
  • PREPOZNAVANJE EMOCIJA
    • djeca od 6 tjedana starosti su u stanju prepoznavati različite facijalne ekspresije, ali ih ne mogu tumačiti
    • od 6. mjeseca starosti djeca tumače emocije – kopiraju facijalnu ekspresiju koja im je prikazana
  • KORIŠTENJE INTERPRETACIJE EMOCIJA
    • djeca svoju sposobnost prepoznavanja emocija koriste kao način tumačenja okoline pred kraj prve godine
    • u nepoznatoj situaciji, dijete prvo pogleda majku, da bi protumačilo njezinu facijalnu ekspresiju i na taj način dobilo tumačenje da li je situacija sigurna ili ne.
  • PLAČ KAO ISKAZIVANJE EMOCIJA
    • prvi oblik komunikacije
    • prvi način iskazivanja emocija
    • različit po intenzitetu, trajanju, vrsti zavisno od podražaja koji ga izazove
    • prva funkcija plača je privlačenje pažnje majke, a kasnije postaje sredstvo kontrole
  • EMOCIJE KAO KOMUNIKACIJA
    • kroz ekspresiju emocija ostvaruje se prva komunikacija s djetetom
    • pozitivno se potkrepljuju pozitivne emocije, a negativne emocije se često ignoriraju, te dolazi do kraja prve godine do velikog opadanja iskazivanja negativnih emocija
  • INTERAKCIJA LICE U LICE
    • majke intuitivno prepoznaju djetetove emocionalne izraze te pristupaju odgovarajućim aktivnostima djeci
    • “ obrazac usklađenosti” se javlja do 4 mjeseca starosti djeteta
    najčešći način komunikacije s djetetom u prvoj godini života
  • PRIVRŽENOST
    • specifični odnos majke (ili drugog primarnog skrbnika) i djeteta, koji utječe na daljnji socioemocionalni razvoj djeteta.
  • RAZVOJ PRIVRŽENOSTI
    • FAZA – od rođenja do 2 mjeseca
      • nediskriminirane socijalne reakcije
    • FAZA – od 2. do 7. mjeseca
      • diskriminativne socijalne reakcije
    • FAZA – od 8. do 24. mjeseca
      • usmjerena privrženost
  • VRSTE PRIVRŽENOSTI
    • SIGURNA PRIVRŽENOST (sigurna uz majku, uznemirena kod odlaska, vesela kod povratka)
      • 65 % djece
    • ANKSIOZNO-IZBJEGAVAJUĆA PRIVRŽENOST (nisu uznemirena kod odvajanja, pri povratku izbjegavaju majku)
      • 25 % djece
    • ANKSIOZNO-OPIRUĆA (uznemirenost kod odvajanja, ljutnja kod povratka majke)
      • 10 % djece
  • RAZVOJ PRIVRŽENOSTI POMAŽE
    • majčina osjetljivost na dječje neverbalne znakove
    • majčina sposobnost da prepoznaju i pravilno interpretiraju djetetove znakove
    • čestina interakcija – dodirom, licem u lice
  • ZAŠTO JE VAŽNA PRIVRŽENOST?
    • osim razvijanja sigurnog odnosa s majkom, razvoj sigurne privrženosti ima utjecaj na:
      • kognitivnu kompetentnost
      • socijalna kompetentnost
      • emocionalna kompetentnost
  • HARLOWLJEV EKSPERIMENT
  • HARLOWLJEV EKSPERIMENT
    • da li je majka kao dominantni skrbnik dominantna zbog hranjenja?
    • na rezus majmunima je pokazano da je dominantna odrednica privrženosti udobnost dodira, a ne hrana.
  • TEMPERAMENT
    • opisuje djetetov ponašajni stil, ne odražavajući toliko što dijete čini nego kako nešto čini.
    • dijelom je nasljedan
    • u većini aspekata je stabilan tijekom života
  • NYLS (New York Longitudinal Study, 1950.g.) Količina podražaja potrebna da izazove reakciju djeteta. Limen Koliko dugo dijete izvodi neku aktivnosti i djetetova spremnost da s njom nastavi kada se suoči s preprekama. Opseg pažnje i ustrajnost Lakoća kojom se djetetovo ponašanje koje je u tijeku prekida izvanjskim događajem ili podražajem Distraktibilnost Broj veselih i prijateljskih reakcija koje dijete pokazuje naspram neveselih i negativnih ponašanja Raspoloženje Razina energija djetetovih reakcija, i pozitivnih i negativnih Intenzitet Lakoća kojom se dijete prilagođava novoj situaciji Prilagodljivost Koliko pozitivno dijete reagira na nove događaje i podražaje, uključujući izražavanje raspoloženja i ponašanje Pristupanje/povlačenje Djetetova predvidivost, uključujući raspored hranjenja, ciklus spavanja i vršenja nužde Ritmičnost Količina tjelesne i motoričke aktivnosti djeteta za vrijeme jela, kupanja, oblačenja i u drugim svakodnevnim situacijama Aktivnost
  • 3 VRSTE TEMPERAMENTA
    • teško dijete
      • nepredvidive obrasce spavanja i hranjenja, nije prilagodljivo, nezainteresirano, često plače
      • 10% djece
    • lako dijete
      • ima pravilne obrasce hranjenja i spavanja, prilagodljivo, zainteresirano za druge
      • 40% djece
    • suzdržano dijete
      • slabo se prilagođava promjeni situacija, ne voli druge osobe ili objekte
      • 15 %
  • VAŽNOST PREPOZNAVANJA TEMPERAMENTA
    • majkama je lakše ako prepoznaju temperament djeteta i usklade se s njim, inače može doći do “sukoba” između majke i djeteta, što može rezultirati većom napetošću i nezadovoljstvom i majke i djeteta.
  • MAJČIN STAV
    • djeca opisana kao “teška” u ranom djetinjstvu ne moraju takva biti i kasnije.
    • ono što najviše utječe na kasniji razvoj je majčin stav prema ponašanju djeteta.
    • no sramežljivost, kao crta temperamenta, je relativno stabilna kroz dob.
  • KAKO VAM SVE OVO MOŽE POSLUŽITI?
    • pratite svoje dijete
    • ne podcjenjujte ga
    • ono je “svoje” više nego “vaše” – prilagodite se (biti će ljepše i vama i djetetu)
    • uživajte u druženju s njim – puno vas može naučiti
  • HVALA LIJEPO NA VAŠOJ PAŽNJI!