Depresivni poremećaj

12,579 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
3 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
12,579
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
68
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
3
Embeds 0
No embeds

No notes for slide
  • This slide graphically presents the treatment phases in the management of depressive disorders: relapse, remission, recovery, and recurrence. In many cases, depressive disorders are recurrent. Thus, their treatment is viewed in 3 phases: The acute phase: relief of symptoms The continuation phase: to allow more complete resolution and to prevent relapse The long-term maintenance phase: dependent on prior episodes, risk factors, etc. A view of the phases of depressive disorders across the spectrum of treatment and relapse underscores the need for maintenance therapy in many patients.
  • Depresivni poremećaj

    1. 1. DEPRESIJA – KAKO SI POMOĆI? Sanea Mihaljević
    2. 2. o čemu ćemo govoriti... <ul><li>Prikaz slučaja </li></ul><ul><li>Općenito o depresiji </li></ul><ul><li>Kako se depresija prepoznaje i dijagnosticira? </li></ul><ul><li>Etiopatogeneza (nastanak) depresije </li></ul><ul><li>Liječenje i prevencija </li></ul>
    3. 3. Prikaz slučaja … <ul><li>N.N., 58 godina, žena, udovica, bez djece, nastavnica </li></ul><ul><li>Opće zdravstveno stanje: pretilost (82 kg/ 166 cm), hipertenzija (210/110 mmHg), kronična glavobolja </li></ul><ul><li>Psihijatrijski hereditet negativan. </li></ul><ul><li>Sadašnja bolest: prije dest godina, a nakon muževe smrti, počela se postupno povlačiti u sebe dok nije prekinula sve socijalne kontakte. U posljednje dvije godine postaje izrazito depresivna. Ima velikih poteškoća s koncentracijom, otežano pamti, vrlo je zaboravna, muče je glavobolje, vrtoglavica i osjećaj kao da će se onesvijestiti. Na poslu sve lošije funkcionira tako da je na čestim bolovanjima. Javlja se različitim liječnicima koji joj preporučuju opsežnu dijagnostičku obradu koja je uglavnom pokazivala na uredne rezultate. </li></ul><ul><li>Obeshrabrena, osjeća da joj nema pomoći, popije veću količinu lijekova u namjeri da se ubije. Nakon toga hospitalizirana je na psihijatrijskom odjelu </li></ul>
    4. 4. Općenito o depresiji... <ul><li>Depresija je stara koliko i čovječanstvo i malo tko nije osjetio njezin dodir. </li></ul><ul><li>blagu je depresiju doživjelo barem jednom u životu više od polovice čovječanstva , a da pritom nisu ni znali o čemu se radi </li></ul><ul><li>Međutim, depresija može biti i vrlo ozbiljna bolest, mnogo više od prolaznog neraspoloženja koje izražavamo samo riječima «danas sam nešto depresivan ili depresivna» </li></ul>
    5. 5. Općenito o depresiji... <ul><li>Epidemiološka istraživanja pokazuju kako svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu </li></ul><ul><li>Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji u mnogim europskim zemljama - 3,6-6,8 % </li></ul><ul><li>15% depresivnih bolesnika pokušat će suicid </li></ul>
    6. 6. Općenito o depresiji... <ul><li>broj depresivnih osoba u kontinuiranom je porastu </li></ul><ul><ul><li>od 1910. godine u svim industrijaliziranim zemljama, a nije isključivo posljedica bolje dijagnostike </li></ul></ul><ul><li>Upozoravajuće je pomicanje vremena javljanja bolesti prema mlađoj životnoj dobi </li></ul>poslijeratno razdoblje - doba melankolije ratno razdoblje - anksiozni poremećaji U RH svaki sedmi odrasli stanovnik pati od nekog oblika depresije
    7. 7. <ul><li>I do 60% depresivnih bolesnika neprepoznato u PZZ </li></ul><ul><li>stoga i neliječenih , odnosno neprimjereno liječenih </li></ul><ul><li>rizični čimbenik za razvoj psihosomatskih bolesti </li></ul><ul><li>Pogoršava ishod liječenja tjelesnih bolesti… </li></ul><ul><ul><li>u 25% bolesnika s KV poremećajima, </li></ul></ul><ul><ul><li>u 15-33% bolesnika s infarktom , </li></ul></ul><ul><ul><li>u 26-34% bolesnika s cerebrovaskularnim bolestima, </li></ul></ul><ul><ul><li>u 40% bolesnika s Parkinsonovom bolesti, </li></ul></ul><ul><ul><li>u 20-45 % bolesnika s malignom bolesti, </li></ul></ul><ul><ul><li>u 33-35% bolesnika s kroničnom boli. </li></ul></ul><ul><li>Radna nesposobnost - izostanci s posla češći su zbog depresije nego zbog arterijske hipertenzije, artritisa ili šećerne bolesti: </li></ul><ul><li>depresija je na vodećem mjestu uzroka radne nesposobnosti u svijetu (SZO, 1990) </li></ul>Općenito o depresiji...
    8. 8. Neke predrasude... <ul><li>Mnoge osobe … </li></ul><ul><li>… idu kroz život pateći od depresije, a da toga nisu ni svjesne, ili to skrivaju zbog straha od reakcije okoline... </li></ul><ul><li>… još i danas radije žele dobiti dijagnozu tjelesnog nego duševnog poremećaja </li></ul><ul><li>... smatraju da je depresija bolest «frustriranih kućanica» ili “slabost karaktera”... </li></ul><ul><li> … smatraju da im medicina i lijekovi ne mogu pomoći.. </li></ul><ul><li>… smatraju da su antidepresivi jako opasni lijekovi koji se bitno ne razlikuju od droga </li></ul>
    9. 9. <ul><li>Depresija je bolest kao i svaka druga ( šećerna bolest, hipertenzija, angina pektoris, ulkusna bolest) </li></ul><ul><li>Može se precizno dijagnosticirati i uspješno liječiti </li></ul><ul><li>bolno je iskustvo kako za bolesnika tako i za njegovu obitelj </li></ul><ul><li>duševna bol - mnogo jača od mnogih tjelesnih bolova </li></ul><ul><li>Dostupnost djelotvornih, sigurnih i dobro podnošljivih antidepresiva, poput SIPPS, na koje se ne razvija ovisnost, omogućuje učinkovitu pomoć u velikog broja depresivnih osoba </li></ul><ul><li>U zemljama s visokim suicidalnim rizikom (Mađarska) značajan pad suicidalnosti nakon uvođenja terapije SIPPS u PZZ </li></ul>istine o depresiji...
    10. 10. Kako prepoznati depresivni poremećaj? <ul><li>MKB-10 – najmanje dva od slijedeća tri zajednička simptoma: </li></ul><ul><li>depresivno raspoloženje – koje je definitivno abnormalno za određenu osobu i prisutno veći dio dana i gotovo svaki dan, bez većeg utjecaja životnih okolnosti i u trajanju od najmanje 2 tjedna </li></ul><ul><li>gubitak interesa i užitka – u uobičajenim aktivnostima koje pružaju zadovoljstvo </li></ul><ul><li>smanjenje energije ili povišena zamorljivost </li></ul>
    11. 11. Kako prepoznati depresivni poremećaj? <ul><li>… i najmanje 2 od sljedećih 7 dodatnih simptoma </li></ul><ul><li>gubitak pouzdanja i/ili samopoštovanja </li></ul><ul><li>bezrazložan osjećaj samoprijekora ili ekscesivne i neprimjerene krivnje </li></ul><ul><li>ponavljajuće misli o smrti ili samoubojstvu, ili bilo koje suicidalno ponašanje </li></ul><ul><li>subjektivni osjećaj ili evidentno smanjena sposobnost mišljenja ili koncentracije , kao što je neodlučnost i kolebljivost </li></ul><ul><li>promjena u psihomotornoj aktivnosti u vidu agitacije ili retardacije </li></ul><ul><li>poremećaj spavanja bilo kojeg tipa </li></ul><ul><li>poremećaj apetita i promjena tjelesne težine </li></ul>
    12. 12. <ul><li>ako traju kraće od dva tjedna – kratkotrajna depresivna epizoda </li></ul><ul><li>2 zajednička i 2 ostala depresivna simptoma </li></ul><ul><ul><li>– blaga depresivna epizoda </li></ul></ul><ul><li>2 zajednička i 3-4 ostala </li></ul><ul><li>– umjerena depresivna epizoda </li></ul><ul><li>3 zajednička + 5-6 ostala </li></ul><ul><li>- teška depresivna epizoda </li></ul>
    13. 13. Vrste depresivnog poremećaja... <ul><li>Ponavljajući depresivni poremećaj F 33 </li></ul><ul><li>Bipolarni afektivni poremećaj F 31 </li></ul><ul><ul><li>depresivna epizoda bipolarnog afektivnog poremećaja F 31.4- F 31.7 </li></ul></ul><ul><li>Sezonski afektivni poremećaj </li></ul><ul><li>Perzistentni afektivni poremećaji F 34 </li></ul><ul><ul><li>Ciklotimija F 34.0 </li></ul></ul><ul><ul><li>Distimija F 34.1 </li></ul></ul><ul><li>Ponavljajući kratki depresivni poremećaj F 38.0 </li></ul><ul><li>Miješani anksiozno-depresivni poremećaj F 41.2 </li></ul><ul><li>Poremećaji prilagodbe s depresivnim raspoloženjem F 43.2 </li></ul><ul><li>Organski i simptomatski depresivni poremećaji F 06.3 </li></ul>
    14. 14. Tijek velike depresivne epizode <ul><li>Depresija je poremećaj koji se često ponavlja – 80-90% pacijenata će doživjeti novu epizodu </li></ul><ul><li>Neliječena depresivna epizoda traje od 6 mjeseci do 24 mjeseca </li></ul><ul><li>Nakon uspješno izliječene akutne epizode: </li></ul><ul><li>samo 50% bolesnika zadržava dobro stanje tijekom 1 godine </li></ul><ul><li>više od 20% ostaje depresivno dulje od 2 godine </li></ul>
    15. 15. Faze depresije Potpuni oporavak Ozbiljnost Vrijeme Th odgovor Relaps Re kurencija Th održavanja Nastavak terapije A kutna T erapijske faze S i mptom i Remis ija Relaps Progres ija Nema depresije X X Kupfer DJ. J Clin Psychiatry . 1991;52(suppl):28-34. WPA/PTD Educational Program on Depressive Disorders.
    16. 16. Kako depresija djeluje? <ul><li>Biokemija mozga u depresiji promijenjena – </li></ul><ul><li>pojačano lučenje stresnih hormona koji mogu dovesti do oštećenja i propadanja moždanih stanica </li></ul><ul><li>s vremenom dovodi do teških promjena ličnosti i posljedica, blokira volju, motivaciju i sposobnost odlučivanja </li></ul>
    17. 17. Etiopatogeneza/nastanak depresivnih poremećaja <ul><li>Biološke teorije </li></ul><ul><li>Psihosocijalne teorije </li></ul>
    18. 18. Biologija depresije... <ul><li>sinapsa </li></ul>
    19. 19. Serotoninska hipoteza <ul><li>Serotonin – </li></ul><ul><li>važna funkcija u regulaciji raspoloženja, u regulaciji srčanog ritma i disanja,pojačava optimizam, samopoštovanje, osjećaj sigurnosti i relaksacije, poboljšava koncentraciju, pospješuje autokontrolu impulsa i ponašanja, sudjeluje u regulaciji cirkadijanskih ritmova, budnosti i spavanja, izmjene REM i NREM faza... </li></ul><ul><ul><li>smanjena koncentracija serotonina u: amigdalama - gubitak zadovoljstva i osjećaja sreće, </li></ul></ul><ul><ul><li>ponsu (nucleus raphe) - poremećaj spavanja </li></ul></ul><ul><ul><li>prefrontalnom korteksu - pesimizma i nemogućnosti projekcije u budućnost </li></ul></ul>
    20. 20. Katekolaminska hipoteza (d opamin i noradrenalin) <ul><li>Dopamin – emocionalna regulacija, učenja i pamćenja, hedonističkog kapaciteta doživljaja ugode i užitka, privlačnosti objekata i drugih ljudi, radoznalosti, ekstrovertiranosti, razine opće aktivnosti. </li></ul><ul><li>Noradrenalin - igra važnu ulogu u stvaranju vitalne energije, u poticanju i održavanju aktivnosti sustava pobuđenosti (arousal), u kontroli tzv. borba ili bijeg reakcije, u percepciji stresa i opasnosti, u procesima bihevioralne senzitizacije, u oblikovanju cilju usmjerenog ponašanja </li></ul>
    21. 21. Psihosocijalne teorije <ul><li>Životni događaji i okolinski čimbenici (life events) – dugodjelujući stresni događaji uzrokuju gubitak neurona i redukciju sinapsi – povišeni rizik za slijedeću depresivnu epizodu (i bez vanjskog povoda) </li></ul><ul><li>Gubitak roditelja prije 11 godine </li></ul><ul><li>Gubitak bračnog partnera </li></ul><ul><li>Nezaposlenost </li></ul>
    22. 22. Psihosocijalne teorije <ul><li>Psihodinamski čimbenici – poremećen rani odnos majka-dijete; neostvarena privrženost (attachment); rana separacija u djetinjstvu; gubitak samopoštovanja kao rezultat neadekvatne gratifikacije od strane roditelja </li></ul>
    23. 23. <ul><li>Prve godine života u velikoj mjeri utječu na to koliko će djeca biti uspješna u životu: od dobrog zdravlja i snalaženja u školi do osjećaja samopoštovanja i socijalnih vještina. Mozak malog djeteta razvija se nevjerojatnom brzinom, a živčane veze koje su u tome razdoblju potaknute interakcijom s najbližim osobama ostaju trajno – za cijeli život. U prvim se godinama definira i opća emocionalna stabilnost te osjećaj povjerenja prema drugim ljudima, što čini osnovu svih kasnijih važnih odnosa s vršnjacima, odraslima i partnerom, pa čak i prema vlastitoj djeci. Tako je vrijeme intenzivnog razvoja djece ujedno i vrijeme velikih prilika za svako dijete, ali i razdoblje kada je te prilike moguće upropastiti. Loše prve godine vidljive su kasnije u osjećaju nezadovoljstva vlastitim životom, poremećenim odnosima s drugim ljudima, otežanom učenju, poremećajima hranjenja, stopama kriminala, nasilja, ovisnosti i drugih osobnih i društvenih problema. Svima je jasno kako je kasnije puno teže i puno skuplje liječiti takve poremećaje, a rezultati često izostaju. </li></ul>
    24. 24. Psihosocijalne teorije <ul><li>Kognitivne teorije – negativna percepcija sebe, drugih i budućnosti. </li></ul><ul><ul><li>Automatske misli: Ne mogu više! Ništa se ne može promijeniti! Bolje da me nema. Ja sam bezvrijedan... </li></ul></ul><ul><li>Bihevioralne teorije – naučena bespomoćnost i gubitnička životna strategija </li></ul>
    25. 25. <ul><li>Karakterne osobine – povišen rizik za depresiju: opsesivno-kompulzivne, histrionske, granične strukture osobnosti </li></ul><ul><li>Genetski čimbenici – rođaci prvog koljena - 2-3 puta veću šansu da obole od depresije </li></ul><ul><li>Stil života koji proizvodi nezadovoljstvo i frustraciju, odraz pogrešne životne filozofije </li></ul>
    26. 26. <ul><li>Za razliku od drugih oblika depresije nema specifičnog uzroka. </li></ul><ul><li>Slobodno je flotirajuća, sveprožimajuća te označava kontinuirano unutrašnje stanje bića. </li></ul><ul><li>Osobe uglavnom nisu niti svjesne ove vrste depresivnosti te često pribjegavaju „automedikaciji“ ili desenzitizaciji kroz zabavu, igre na sreću, poroke. </li></ul><ul><li>Nijedna psihološka tehnika nije pokazala povoljne rezulate u tretmanu egzistencijalne depresije </li></ul>Egzistencijalna ili duhovna depresija
    27. 27. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – definicija zdravlja
    28. 28. Liječenje depresije - biopsihopneumatološki pristup <ul><li>Postoji li čudotvorna pilula za sreću i uspjeh u životu? </li></ul><ul><li>SAD - «Prozac nacija»: i zdravi uzimaju Prozac da </li></ul><ul><li>bi se osjećali još bolje, da bi bili kreativniji, uspješniji </li></ul><ul><li>“ Kuga našeg doba je rašireni osjećaj besmislenosti” </li></ul><ul><li>bl.Tereza od Kalkute </li></ul><ul><li>Socijalno – filozofska dimenzija + serotoninska disfunkcija = terapija: Platon + Prozac </li></ul>
    29. 29. Depresivni simptomi pomažu? <ul><li>Simptomi koji alarmiraju potiču funkciju obnavljanja </li></ul><ul><li>Izgledaju poput neprijatelja, no u njima je tajna ponovnog rođenja </li></ul><ul><li>Depresija kao šansa: </li></ul><ul><li>- kako bi se odbacile nezdrave navike i modeli </li></ul><ul><li>- promjena načina života </li></ul><ul><ul><li>Depresija omogućuje odmak od uloga i shema u kojima je došlo do “začepljenja” mozga/duše beskorisnim i štetnim sadržajem. </li></ul></ul>
    30. 30. Depresivni simptomi pomažu? <ul><li>Samoća : pomaže nam shvatiti tko smo. Drugi ljudi kao ogledalo da bi se s njima uspoređivali, vrednovali, dobili potvrdu, ohrabrenje. Oslobađanje od uzora i poistovjećivanja </li></ul><ul><li>Odsutnost osjećaja : Potraga za ispravnom udaljenosti između nas i drugih ljudi </li></ul><ul><li>Nepokretnost : čini nas promatračima kako bismo pronašli svoj ritam, koji nam najviše odgovara </li></ul><ul><li>Smetnje koncentracije : stanka koja regenerira. Kortikalna aktivnost za logičko mišljenje slabi, daje mogućnost kontemplativnoj aktivnosti što hrani i regenerira mozak </li></ul><ul><li>Odsutnost želja : kako bi se pojavila naša prava volja; tiranija glagola trebati/morati </li></ul><ul><li>Mrak, tišina , nepomičnost – senzorna deprivacija – “čišćenje mozga”- aktivacija meditacije i kreativnih procesa </li></ul><ul><li>Odbijanje jela: želja za pročišćenjem. Post u mnogim tradicijama pokušaj pročišćenja od onoga što jelo predstavlja </li></ul><ul><li>Hiperfagija : pokušaj unosa onoga što mozgu nedostaje i prevladavanje disbalansa </li></ul>
    31. 31. Antidepresivi <ul><li>korekcija biokemijskih promjena u mozgu depresivnih bolesnika </li></ul><ul><li>poboljšavaju neuroplastičnost </li></ul><ul><li>Klinički učinci antidepresiva - </li></ul><ul><ul><li>antidepresivni učinak </li></ul></ul><ul><ul><li>antipanični učinak </li></ul></ul><ul><ul><li>antiopsesivni učinak </li></ul></ul><ul><ul><li>sedativni učinak </li></ul></ul><ul><ul><li>anksiolitički </li></ul></ul><ul><ul><li>hipnotski </li></ul></ul><ul><ul><li>antibulimični </li></ul></ul><ul><ul><li>Stimuacija apetita </li></ul></ul><ul><ul><li>Analgetski </li></ul></ul>
    32. 32. Antidepresivi <ul><li>Najčešće selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPS) </li></ul><ul><li>Ne izazivaju ovisnost ako se uzimaju uz nadzor </li></ul><ul><li>Početi malim dozama </li></ul><ul><li>Nuspojave se mogu izbjeći </li></ul><ul><li>Ne rješavaju problem ( financijski, partnerski i sl.), ali pomažu dolaženje do rješenja problema </li></ul>
    33. 33. Faze liječenja depresije i njihovo trajanje Prevencija novog maha bolesti 3 do 5 godina Profilaktička faza Stabilizacija poboljšanja 4 do 6 mjeseci Faza kontinuiranog liječenja Maksimalna redukcija simptoma 6 do 8 tjedana Akutna faza Cilj faze Trajanje faze Faze liječenja
    34. 34. Psihoterapija... <ul><ul><li>Psihodinamska </li></ul></ul><ul><ul><li>Kognitivna </li></ul></ul><ul><ul><li>Bihevioralna </li></ul></ul><ul><ul><li>Interpersonalna </li></ul></ul><ul><ul><li>Obiteljska </li></ul></ul><ul><ul><li>Sistemska </li></ul></ul><ul><ul><li>Integrativna </li></ul></ul><ul><ul><li>Realitetna </li></ul></ul><ul><ul><li>... </li></ul></ul><ul><ul><li>Hagioterapija </li></ul></ul>
    35. 35. Prevencija... <ul><li>Biološke metode: </li></ul><ul><ul><li>folati i omega-3 masne kiseline </li></ul></ul><ul><ul><li>Izbjegavati alkohol (može biti uzrok depresije) </li></ul></ul><ul><ul><li>Fizička aktivnost – vježbanje potiče neuroplastičnost </li></ul></ul><ul><ul><li>Aerobna aktivnost – hodanje, trčanje </li></ul></ul><ul><ul><li>Svakodnevno provedite dio vremena na sunčevoj svjetlosti </li></ul></ul><ul><li>preporuke National Institute of Mental Health </li></ul>
    36. 36. Prevencija... Pod pritiskom ste? <ul><li>Načinite listu prioriteta </li></ul><ul><li>Budite realistični </li></ul><ul><li>Velike zadatke “izlomite” na više manjih </li></ul><ul><li>Činite ono što možete </li></ul><ul><li>Ne budite prestrogi sa sobom </li></ul>
    37. 37. Prevencija... Osjećate se odvojeni od drugih? <ul><li>Pokušajte biti s dugim ljudima barem dio vremena </li></ul><ul><li>Imajte povjerenja u nekoga – razgovarajte s nekim, pa makar i telefonom </li></ul><ul><li>Uključite se u aktivnosti u kojima se dobro osjećate – razne društvene zajednice, udruge, obiteljski centar, crkvene zajednice... </li></ul><ul><li>Otiđite na koncert, promociju knjige, izložbu... </li></ul><ul><li>Ostanite povezani s obitelji - podrška ljudi je ključna za dobro mentalno zdravlje </li></ul>
    38. 38. Ukoliko se danas osjećate depresivni... <ul><li>Ne donosite važne odluke (promjena posla, prekid školovanja, razvod braka) u depresivnom stanju </li></ul><ul><li>Razgovarajte s nekim tko vas poznaje – on je objektivniji od vas </li></ul><ul><li>Ne zaboravite da su vaše negativne misli rezultat depresivnog stanja - one će nestati kada i depresija nestane </li></ul><ul><li>Njegujte svjetle misli – sretne misli povezane su s dugovječnošću i boljom kvalitetom života </li></ul>
    39. 39. Psihoedukacija... <ul><li>www.psihijatrija.com </li></ul><ul><li>www.suicidi.info </li></ul><ul><li>www.obiteljskicentar.hr </li></ul><ul><li>www.cdp.hr </li></ul><ul><li>www.nimh.nih.gov </li></ul>
    40. 40. Blagdanska depresija...? <ul><li>pod utjecajem marketniga svi trebaju imati bogat blagdanski stol, bogato božićno drvce, bogate poklone.... </li></ul><ul><li>Jeli baš tako? </li></ul><ul><li>Odolite marketinškom pritisku! </li></ul><ul><li>Sjeti se zašto slavimo Božić – Božić nije vrijeme “natjecanja”, nego vrijeme duhovnog bogatstva. </li></ul><ul><li>Sreća ne leži u skupim poklonima, blještavim kuglicama i drugim materijalnim prolaznostima. </li></ul><ul><li>Sreća je u tebi! </li></ul><ul><li>Živi svoju originalnost! </li></ul>
    41. 41. Zahvaljujem na pozornosti! [email_address]

    ×