Depresivni poremećaj

DEPRESIJA – KAKO SI POMOĆI? Sanea Mihaljević

o čemu ćemo govoriti...
Prikaz slučaja
Općenito o depresiji
Kako se depresija prepoznaje i dijagnosticira?
Etiopatogeneza (nastanak) depresije
Liječenje i prevencija

Prikaz slučaja …
N.N., 58 godina, žena, udovica, bez djece, nastavnica
Opće zdravstveno stanje: pretilost (82 kg/ 166 cm), hipertenzija (210/110 mmHg), kronična glavobolja
Psihijatrijski hereditet negativan.
Sadašnja bolest: prije dest godina, a nakon muževe smrti, počela se postupno povlačiti u sebe dok nije prekinula sve socijalne kontakte. U posljednje dvije godine postaje izrazito depresivna. Ima velikih poteškoća s koncentracijom, otežano pamti, vrlo je zaboravna, muče je glavobolje, vrtoglavica i osjećaj kao da će se onesvijestiti. Na poslu sve lošije funkcionira tako da je na čestim bolovanjima. Javlja se različitim liječnicima koji joj preporučuju opsežnu dijagnostičku obradu koja je uglavnom pokazivala na uredne rezultate.
Obeshrabrena, osjeća da joj nema pomoći, popije veću količinu lijekova u namjeri da se ubije. Nakon toga hospitalizirana je na psihijatrijskom odjelu

Općenito o depresiji...
Depresija je stara koliko i čovječanstvo i malo tko nije osjetio njezin dodir.
blagu je depresiju doživjelo barem jednom u životu više od polovice čovječanstva , a da pritom nisu ni znali o čemu se radi
Međutim, depresija može biti i vrlo ozbiljna bolest, mnogo više od prolaznog neraspoloženja koje izražavamo samo riječima «danas sam nešto depresivan ili depresivna»

Epidemiološka istraživanja pokazuju kako svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu
Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji u mnogim europskim zemljama - 3,6-6,8 %
15% depresivnih bolesnika pokušat će suicid

broj depresivnih osoba u kontinuiranom je porastu
od 1910. godine u svim industrijaliziranim zemljama, a nije isključivo posljedica bolje dijagnostike
Upozoravajuće je pomicanje vremena javljanja bolesti prema mlađoj životnoj dobi
poslijeratno razdoblje - doba melankolije ratno razdoblje - anksiozni poremećaji U RH svaki sedmi odrasli stanovnik pati od nekog oblika depresije

I do 60% depresivnih bolesnika neprepoznato u PZZ
stoga i neliječenih , odnosno neprimjereno liječenih
rizični čimbenik za razvoj psihosomatskih bolesti
Pogoršava ishod liječenja tjelesnih bolesti…
u 25% bolesnika s KV poremećajima,
u 15-33% bolesnika s infarktom ,
u 26-34% bolesnika s cerebrovaskularnim bolestima,
u 40% bolesnika s Parkinsonovom bolesti,
u 20-45 % bolesnika s malignom bolesti,
u 33-35% bolesnika s kroničnom boli.
Radna nesposobnost - izostanci s posla češći su zbog depresije nego zbog arterijske hipertenzije, artritisa ili šećerne bolesti:
depresija je na vodećem mjestu uzroka radne nesposobnosti u svijetu (SZO, 1990)

Neke predrasude...
Mnoge osobe …
… idu kroz život pateći od depresije, a da toga nisu ni svjesne, ili to skrivaju zbog straha od reakcije okoline...
… još i danas radije žele dobiti dijagnozu tjelesnog nego duševnog poremećaja
... smatraju da je depresija bolest «frustriranih kućanica» ili “slabost karaktera”...
… smatraju da im medicina i lijekovi ne mogu pomoći..
… smatraju da su antidepresivi jako opasni lijekovi koji se bitno ne razlikuju od droga

Depresija je bolest kao i svaka druga ( šećerna bolest, hipertenzija, angina pektoris, ulkusna bolest)
Može se precizno dijagnosticirati i uspješno liječiti
bolno je iskustvo kako za bolesnika tako i za njegovu obitelj
duševna bol - mnogo jača od mnogih tjelesnih bolova
Dostupnost djelotvornih, sigurnih i dobro podnošljivih antidepresiva, poput SIPPS, na koje se ne razvija ovisnost, omogućuje učinkovitu pomoć u velikog broja depresivnih osoba
U zemljama s visokim suicidalnim rizikom (Mađarska) značajan pad suicidalnosti nakon uvođenja terapije SIPPS u PZZ
istine o depresiji...

Kako prepoznati depresivni poremećaj?
MKB-10 – najmanje dva od slijedeća tri zajednička simptoma:
depresivno raspoloženje – koje je definitivno abnormalno za određenu osobu i prisutno veći dio dana i gotovo svaki dan, bez većeg utjecaja životnih okolnosti i u trajanju od najmanje 2 tjedna
gubitak interesa i užitka – u uobičajenim aktivnostima koje pružaju zadovoljstvo
smanjenje energije ili povišena zamorljivost

Kako prepoznati depresivni poremećaj?
… i najmanje 2 od sljedećih 7 dodatnih simptoma
gubitak pouzdanja i/ili samopoštovanja
bezrazložan osjećaj samoprijekora ili ekscesivne i neprimjerene krivnje
ponavljajuće misli o smrti ili samoubojstvu, ili bilo koje suicidalno ponašanje
subjektivni osjećaj ili evidentno smanjena sposobnost mišljenja ili koncentracije , kao što je neodlučnost i kolebljivost
promjena u psihomotornoj aktivnosti u vidu agitacije ili retardacije
poremećaj spavanja bilo kojeg tipa
poremećaj apetita i promjena tjelesne težine

ako traju kraće od dva tjedna – kratkotrajna depresivna epizoda
2 zajednička i 2 ostala depresivna simptoma
– blaga depresivna epizoda
2 zajednička i 3-4 ostala
– umjerena depresivna epizoda
3 zajednička + 5-6 ostala
- teška depresivna epizoda

Vrste depresivnog poremećaja...
Ponavljajući depresivni poremećaj F 33
Bipolarni afektivni poremećaj F 31
depresivna epizoda bipolarnog afektivnog poremećaja F 31.4- F 31.7
Sezonski afektivni poremećaj
Perzistentni afektivni poremećaji F 34
Ciklotimija F 34.0
Distimija F 34.1
Ponavljajući kratki depresivni poremećaj F 38.0
Miješani anksiozno-depresivni poremećaj F 41.2
Poremećaji prilagodbe s depresivnim raspoloženjem F 43.2
Organski i simptomatski depresivni poremećaji F 06.3

Tijek velike depresivne epizode
Depresija je poremećaj koji se često ponavlja – 80-90% pacijenata će doživjeti novu epizodu
Neliječena depresivna epizoda traje od 6 mjeseci do 24 mjeseca
Nakon uspješno izliječene akutne epizode:
samo 50% bolesnika zadržava dobro stanje tijekom 1 godine
više od 20% ostaje depresivno dulje od 2 godine

Faze depresije Potpuni oporavak Ozbiljnost Vrijeme Th odgovor Relaps Re kurencija Th održavanja Nastavak terapije A kutna T erapijske faze S i mptom i Remis ija Relaps Progres ija Nema depresije X X Kupfer DJ. J Clin Psychiatry . 1991;52(suppl):28-34. WPA/PTD Educational Program on Depressive Disorders.

Kako depresija djeluje?
Biokemija mozga u depresiji promijenjena –
pojačano lučenje stresnih hormona koji mogu dovesti do oštećenja i propadanja moždanih stanica
s vremenom dovodi do teških promjena ličnosti i posljedica, blokira volju, motivaciju i sposobnost odlučivanja

Etiopatogeneza/nastanak depresivnih poremećaja
Biološke teorije
Psihosocijalne teorije

Biologija depresije...
sinapsa

Serotoninska hipoteza
Serotonin –
važna funkcija u regulaciji raspoloženja, u regulaciji srčanog ritma i disanja,pojačava optimizam, samopoštovanje, osjećaj sigurnosti i relaksacije, poboljšava koncentraciju, pospješuje autokontrolu impulsa i ponašanja, sudjeluje u regulaciji cirkadijanskih ritmova, budnosti i spavanja, izmjene REM i NREM faza...
smanjena koncentracija serotonina u: amigdalama - gubitak zadovoljstva i osjećaja sreće,
ponsu (nucleus raphe) - poremećaj spavanja
prefrontalnom korteksu - pesimizma i nemogućnosti projekcije u budućnost

Katekolaminska hipoteza (d opamin i noradrenalin)
Dopamin – emocionalna regulacija, učenja i pamćenja, hedonističkog kapaciteta doživljaja ugode i užitka, privlačnosti objekata i drugih ljudi, radoznalosti, ekstrovertiranosti, razine opće aktivnosti.
Noradrenalin - igra važnu ulogu u stvaranju vitalne energije, u poticanju i održavanju aktivnosti sustava pobuđenosti (arousal), u kontroli tzv. borba ili bijeg reakcije, u percepciji stresa i opasnosti, u procesima bihevioralne senzitizacije, u oblikovanju cilju usmjerenog ponašanja

Životni događaji i okolinski čimbenici (life events) – dugodjelujući stresni događaji uzrokuju gubitak neurona i redukciju sinapsi – povišeni rizik za slijedeću depresivnu epizodu (i bez vanjskog povoda)
Gubitak roditelja prije 11 godine
Gubitak bračnog partnera
Nezaposlenost

Psihodinamski čimbenici – poremećen rani odnos majka-dijete; neostvarena privrženost (attachment); rana separacija u djetinjstvu; gubitak samopoštovanja kao rezultat neadekvatne gratifikacije od strane roditelja

Prve godine života u velikoj mjeri utječu na to koliko će djeca biti uspješna u životu: od dobrog zdravlja i snalaženja u školi do osjećaja samopoštovanja i socijalnih vještina. Mozak malog djeteta razvija se nevjerojatnom brzinom, a živčane veze koje su u tome razdoblju potaknute interakcijom s najbližim osobama ostaju trajno – za cijeli život. U prvim se godinama definira i opća emocionalna stabilnost te osjećaj povjerenja prema drugim ljudima, što čini osnovu svih kasnijih važnih odnosa s vršnjacima, odraslima i partnerom, pa čak i prema vlastitoj djeci. Tako je vrijeme intenzivnog razvoja djece ujedno i vrijeme velikih prilika za svako dijete, ali i razdoblje kada je te prilike moguće upropastiti. Loše prve godine vidljive su kasnije u osjećaju nezadovoljstva vlastitim životom, poremećenim odnosima s drugim ljudima, otežanom učenju, poremećajima hranjenja, stopama kriminala, nasilja, ovisnosti i drugih osobnih i društvenih problema. Svima je jasno kako je kasnije puno teže i puno skuplje liječiti takve poremećaje, a rezultati često izostaju.

Kognitivne teorije – negativna percepcija sebe, drugih i budućnosti.
Automatske misli: Ne mogu više! Ništa se ne može promijeniti! Bolje da me nema. Ja sam bezvrijedan...
Bihevioralne teorije – naučena bespomoćnost i gubitnička životna strategija

Karakterne osobine – povišen rizik za depresiju: opsesivno-kompulzivne, histrionske, granične strukture osobnosti
Genetski čimbenici – rođaci prvog koljena - 2-3 puta veću šansu da obole od depresije
Stil života koji proizvodi nezadovoljstvo i frustraciju, odraz pogrešne životne filozofije

Za razliku od drugih oblika depresije nema specifičnog uzroka.
Slobodno je flotirajuća, sveprožimajuća te označava kontinuirano unutrašnje stanje bića.
Osobe uglavnom nisu niti svjesne ove vrste depresivnosti te često pribjegavaju „automedikaciji“ ili desenzitizaciji kroz zabavu, igre na sreću, poroke.
Nijedna psihološka tehnika nije pokazala povoljne rezulate u tretmanu egzistencijalne depresije
Egzistencijalna ili duhovna depresija

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – definicija zdravlja

Liječenje depresije - biopsihopneumatološki pristup
Postoji li čudotvorna pilula za sreću i uspjeh u životu?
SAD - «Prozac nacija»: i zdravi uzimaju Prozac da
bi se osjećali još bolje, da bi bili kreativniji, uspješniji
“ Kuga našeg doba je rašireni osjećaj besmislenosti”
bl.Tereza od Kalkute
Socijalno – filozofska dimenzija + serotoninska disfunkcija = terapija: Platon + Prozac

Depresivni simptomi pomažu?
Simptomi koji alarmiraju potiču funkciju obnavljanja
Izgledaju poput neprijatelja, no u njima je tajna ponovnog rođenja
Depresija kao šansa:
- kako bi se odbacile nezdrave navike i modeli
- promjena načina života
Depresija omogućuje odmak od uloga i shema u kojima je došlo do “začepljenja” mozga/duše beskorisnim i štetnim sadržajem.

Depresivni simptomi pomažu?
Samoća : pomaže nam shvatiti tko smo. Drugi ljudi kao ogledalo da bi se s njima uspoređivali, vrednovali, dobili potvrdu, ohrabrenje. Oslobađanje od uzora i poistovjećivanja
Odsutnost osjećaja : Potraga za ispravnom udaljenosti između nas i drugih ljudi
Nepokretnost : čini nas promatračima kako bismo pronašli svoj ritam, koji nam najviše odgovara
Smetnje koncentracije : stanka koja regenerira. Kortikalna aktivnost za logičko mišljenje slabi, daje mogućnost kontemplativnoj aktivnosti što hrani i regenerira mozak
Odsutnost želja : kako bi se pojavila naša prava volja; tiranija glagola trebati/morati
Mrak, tišina , nepomičnost – senzorna deprivacija – “čišćenje mozga”- aktivacija meditacije i kreativnih procesa
Odbijanje jela: želja za pročišćenjem. Post u mnogim tradicijama pokušaj pročišćenja od onoga što jelo predstavlja
Hiperfagija : pokušaj unosa onoga što mozgu nedostaje i prevladavanje disbalansa

Antidepresivi
korekcija biokemijskih promjena u mozgu depresivnih bolesnika
poboljšavaju neuroplastičnost
Klinički učinci antidepresiva -
antidepresivni učinak
antipanični učinak
antiopsesivni učinak
sedativni učinak
anksiolitički
hipnotski
antibulimični
Stimuacija apetita
Analgetski

Antidepresivi
Najčešće selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPS)
Ne izazivaju ovisnost ako se uzimaju uz nadzor
Početi malim dozama
Nuspojave se mogu izbjeći
Ne rješavaju problem ( financijski, partnerski i sl.), ali pomažu dolaženje do rješenja problema

Faze liječenja depresije i njihovo trajanje Prevencija novog maha bolesti 3 do 5 godina Profilaktička faza Stabilizacija poboljšanja 4 do 6 mjeseci Faza kontinuiranog liječenja Maksimalna redukcija simptoma 6 do 8 tjedana Akutna faza Cilj faze Trajanje faze Faze liječenja

Psihoterapija...
Psihodinamska
Kognitivna
Bihevioralna
Interpersonalna
Obiteljska
Sistemska
Integrativna
Realitetna
...
Hagioterapija

Prevencija...
Biološke metode:
folati i omega-3 masne kiseline
Izbjegavati alkohol (može biti uzrok depresije)
Fizička aktivnost – vježbanje potiče neuroplastičnost
Aerobna aktivnost – hodanje, trčanje
Svakodnevno provedite dio vremena na sunčevoj svjetlosti
preporuke National Institute of Mental Health

Prevencija... Pod pritiskom ste?
Načinite listu prioriteta
Budite realistični
Velike zadatke “izlomite” na više manjih
Činite ono što možete
Ne budite prestrogi sa sobom

Prevencija... Osjećate se odvojeni od drugih?
Pokušajte biti s dugim ljudima barem dio vremena
Imajte povjerenja u nekoga – razgovarajte s nekim, pa makar i telefonom
Uključite se u aktivnosti u kojima se dobro osjećate – razne društvene zajednice, udruge, obiteljski centar, crkvene zajednice...
Otiđite na koncert, promociju knjige, izložbu...
Ostanite povezani s obitelji - podrška ljudi je ključna za dobro mentalno zdravlje

Ukoliko se danas osjećate depresivni...
Ne donosite važne odluke (promjena posla, prekid školovanja, razvod braka) u depresivnom stanju
Razgovarajte s nekim tko vas poznaje – on je objektivniji od vas
Ne zaboravite da su vaše negativne misli rezultat depresivnog stanja - one će nestati kada i depresija nestane
Njegujte svjetle misli – sretne misli povezane su s dugovječnošću i boljom kvalitetom života

Psihoedukacija...
www.psihijatrija.com
www.suicidi.info
www.obiteljskicentar.hr
www.cdp.hr
www.nimh.nih.gov

Blagdanska depresija...?
pod utjecajem marketniga svi trebaju imati bogat blagdanski stol, bogato božićno drvce, bogate poklone....
Jeli baš tako?
Odolite marketinškom pritisku!
Sjeti se zašto slavimo Božić – Božić nije vrijeme “natjecanja”, nego vrijeme duhovnog bogatstva.
Sreća ne leži u skupim poklonima, blještavim kuglicama i drugim materijalnim prolaznostima.
Sreća je u tebi!
Živi svoju originalnost!

Zahvaljujem na pozornosti! [email_address]

http://www.obiteljskicentar.hr	11
http://obiteljskicentar.hr	6
http://obiteljskicentar.com	3
http://www.obiteljskicentar.com	2

Depresivni poremećaj

by Obiteljski centar on Aug 04, 2010

Accessibility

Categories

Upload Details

Usage Rights

4 Embeds 22

Statistics

Depresivni poremećaj — Presentation Transcript