Agresivno ponašanje

5,184 views

Published on

0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
5,184
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
677
Actions
Shares
0
Downloads
197
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Agresivno ponašanje

  1. 1. AGRESIVNO PONAŠANJE Ministarstvo socijalne politike i mladih Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije Sandra Matošina Borbaš, prof.
  2. 2. “SLUŽBENA” DEFINICIJA AGRESIJE fizički ili verbalni oblik ponašanja koji ima namjeru povrede osobe ili objekta.  namjerno ponašanje s ciljem nanošenja fizičke ili psihičke boli  bilo koji oblik ponašanja učinjenog s namjerom da se povrijedi neka osoba ili objekt   razne definicije imaju dvije dodirne (najvažnije) točke namjera +  ponašanje (?) 
  3. 3. DIJAGNOSTIKA AGRESIVNOG PONAŠANJA različitost definicije zapravo utječe na činjenicu kako se agresija tretira  vodit ćemo se dijagnostičkim kriterijima objavljenim u DSM-IV – dijagnostičkom i statističkom priručniku američke psihijatrijske udruge    VAŽNO JE da ti oblici ponašanja direktno utječu na socijalne i obiteljske odnose i radne zadatke VAŽNO JE trajanje ponašanja, da ono nije jednokratno i reaktivno  termin – poremećaji u ponašanju
  4. 4. POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV) POREMECAJ OPHODJENJA (F 91.8)              tiraniziraju, prijete i zastrašuju druge iniciraju tuču koriste oružje koje može izazvati ozljede fizička okrutnost prema ljudima i/ili životinjama krađa bez / uz suočavanje s žrtvom prisiljavanje na seksualnu aktivnosti podmetanje požara namjerno uništavanje tuđe imovine provala u kuću, automobil, zgradu… laganje (nasamarivanje) drugim ljudima ostajanje dugo vani u dobi do 13 godina bježanje od kuće preko noći markiranje prije 13 godine
  5. 5. POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV) POREMECAJ S PRKOŠENJEM I SUPROSTAVLJANJEM (F 91.3) često se razbjesne  često se svađaju s odraslima  aktivno se suprotstavljaju i odbijaju pokoriti zahtjevima  namjerno ometaju druge ljude  okrivljuju druge za svoje pogreške  često se uzrujavaju i osjetljivi su na postupke drugih  česta ljutnja ili srdžba  česta zloba i osvetoljubivost 
  6. 6. AGRESIVNOST I SPOL Čestina simptoma poremećaja ophođenja 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 agr. ponašanje uništavanje dječaci krađa djevojčice kršenje pravila
  7. 7. AGRESIVNOST I DOB Čestina simptoma poremećaja ophođenja 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 agr. ponašanje uništavanje osnovna škola krađa srednja škola gimnazija kršenje pravila
  8. 8. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB DOJENAČKA DOB mala djeca nemaju objektivnu percepciju drugoga (egocentrizam mišljenja), pa ne mogu ni planirati ponašanja s namjerom činjenja štete drugome  FRUSTRACIJA se javlja oko 6/7 mjeseca života  agresija oko 1 godine je INSTRUMENTALNA – namijenjena cilju (najčešće očuvanja i/ili uzimanja igračaka) 
  9. 9. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB RANO DJETINJSTVO izljevi bijesa – nerazmjer želje i mogućnosti – najjači je između 3 i 5 godine  fizička agresija se smanjuje – samoregulacija, mogućnost izražavanja riječima, posljedice  agresija je usmjerena odraslima i vršnjacima, više nije pretežno instrumentalna, nego reaktivna 
  10. 10. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB SREDNJE DJETINJSTVO spolne razlike  prepoznaju namjere  veće kognitivne sposobnosti  jače i važnije vršnjačke veze 
  11. 11. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB MLADENAČKA DOB  razvoj agresije ide u dva suprotna smjera RIZIČNE SKUPINE  jačanje agresije, agresivnih oblika ponašanja, ulazak u delikventna ponašanja  kolektivno nasilje - agresija kao oblik socijalne dominantnosti NERIZIČNE SKUPINE  smanjenje agresivnih oblika ponašanja, učenje asertivnosti
  12. 12. ŠTO SE TIČE DIJAGNOSTIKE… AGRESIJA JE DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE S NAMJEROM NANOŠENJA ŠTETE OSOBI I/ILI IMOVINI  ALI važna je i osobna, subjektivna definicija agresivnosti  NAJVAŽNIJA stavka vezana uz agresivno ponašanje, bilo djeteta, bilo odrasle osobe je činjenica  DA JE AGRESIVNO PONAŠANJE VRLO KORISNO PONAŠANJE!
  13. 13. UZROCI AGRESIJE pojedinac uža obitelj šira obitelj, prijatelji škola, uža okolina društvo biološki faktori  psihički faktori  socijalni faktori 
  14. 14. BIOLOŠKI FAKTORI genetika  hormoni    povišen testosteron neurotransmitori   snižen serotonin snižen noradrenalin evolucija  ozljede (amigdala, hipothalamus, limbički sustav)  epilepsija 
  15. 15. PSIHIČKI FAKTORI kognitivna oštećenja (mentalna retardacija)  alkohol / droga  temperament  nedovoljna regulacija frustracije  iskrivljena percepcija okolnih događaja  nedovoljna empatičnost 
  16. 16. SOCIJALNI FAKTORI - OBITELJ starost majke (majke tinejdžerke imaju veću šansu da imaju agresivnu djecu)  alkoholizam u obitelji (samo otac)  antisocijalno ponašanje i kriminalitet roditelja  psihijatrijske bolesti roditelja (depresija, anksioznost, OKP, shi)  rastavljeni roditelji  nesklad u obitelji 
  17. 17. SOCIJALNI FAKTORI – OBITELJSKI ODNOSI manjak roditeljskog nadzora  nedovoljna kompetentnost roditelja  zanemarivanje  zlostavljanje  odgojni stilovi  nedovoljna emocionalna potpora i prihvaćanje roditelja 
  18. 18. SOCIJALNI FAKTORI - UŽA OKOLINA odsutnost socijalne potpore  status u vršnjačkoj grupi  direktne posljedice ponašanja 
  19. 19. SOCIJALNI FAKTORI - ŠIRA OKOLINA socioekonomski status  nezaposlenost roditelja  pretjerana zaposlenost roditelja  društveni stav spram nasilja i agresivnih oblika ponašanja 
  20. 20. ozbiljnost kriminalnih radnji do 30. g. AGRESIJA I GLEDANJE TELEVIZIJE 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 nisko srednje visoko preferencija gledanja nasilja na TV u dobi od 8 g.
  21. 21. LJUTNJA – EMOCIJA KOJU POSEBNO NE VOLIMO… ljutnja se vrlo često povezuje s agresijom  jedina emocija koja sa sobom nosi energiju  ono s čim društvo i mi imamo poteškoća je što iskazivanje ljutnje često nije socijalno prihvatljivo  agresija je samo jedan od načina iskazivanja ljutnje  NE MIJENJAJU SE LJUDI IZ ODLUKE, NEGO IZ MUKE! J.Pregrad
  22. 22. VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE edukacija o emocijama presudna je u razvoju emocionalne inteligencije  da bi znali “baratati” emocijama, moramo ih znati imenovati, prepoznati – tek tada možemo razmišljati što da radimo s njima 
  23. 23. VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE pogrešna percepcija osjećaja / facijalne ekspresije druge osobe može biti jedan od okidača za agresiju  empatija kao osobina nužna za smanjenje agresije javlja se kod ljudi koji prihvaćaju, prepoznaju, imenuju i kontroliraju svoje emocije  u društvu gdje nije dobro biti emocionalan, zaboravljamo na važnost emocionalne edukacije  SAMOPROCJENA emocionalnih reakcija 
  24. 24. SAMOPROCJENA da li se osjećam ugodno?  koliko mi je to koristilo s obzirom na ono što sam želio/željela?  da li sam bliži / bliža s ljudima oko mene?  da li su drugi zadovoljni mojim postupcima?  da li sam ja zadovoljan / zadovoljna svojim postupkom? 
  25. 25. PSIHOLOŠKE INTERVENCIJE  razumjeti termin i način dijagnostike početak je ulaska u priču tretmana agresivnosti  zavisno od teorijskog pristupa agresivnosti, određuje se način intervencije  neki pristupi kombiniraju teorijske pristupe  istraživanja su pokazala nesumnjivu uspješnost psiholoških intervencija , bez obzira na pristup
  26. 26. PROGRAM POTKREPLJENJA baziran na Skinnerovom učenju operantnim uvjetovanjem – pozitivno se potkrepljuju poželjna ponašanja, a negativno nepoželjna ponašanja.  definira se način vođenja djece do poželjnih ponašanja (token sustav) 
  27. 27. KOGNITIVNO –BIHEVIORALNI PRISTUP  analiza ponašanja – slično samoprocjeni
  28. 28. PROGRAMI UČENJA SOCIJALNIH KOMPETENCIJA   svebuhvatni programi koji uključuju uključivanje i uvježbavanje niza vještina, usvajanje znanja, igranje uloga opsežni, dugotrajni programi      program razumijevanja atribucija vježbe samoopažanja i samoprocjene vježbe samoverbalizacije učenje rješavanja problema vježbe kontrole ljutnje
  29. 29. komunikacija kontrola ljutnje emocije rješavanje problema tudje stajalište samoverbalizacija atribucije samoopažanje
  30. 30. PROCESNI MODEL (PETERMANN)
  31. 31. NAČIN RADA  analiza ponašanja, igranje uloga, uočavanje uzroka / posljedica       suočiti se s agresivnim ponašanjem razlikovati poželjna i nepoželjna rješenja sukoba predvidjeti posljedice, analizirati učiti se verbalizirati emocije drugoga, vlastite emocije, povezati s ponašanjem tehnike relaksacije, opuštanja, smirivanja uspostaviti vezu s djetetovom svakodnevicom
  32. 32. INTERVENCIJE kombiniraju različite teorijske pristupe  kombiniraju različite načine učenja  holistički pristup  dugotrajnije  kombiniraju individualni i grupni pristup  uče samoprocjeni  uključuju razne socijalne strukture oko djeteta  fleksibilne – prilagođavaju se djetetu 
  33. 33. ŠTO UMJESTO AGRESIJE? ASERTIVNOST> asertivnost je sposobnost ili vještina osobe da se zauzme za sebe i da efikasno ispunjava vlastite potrebe.  asertivnost ne podrazumijeva      uspjeh pod svaku cijenu otvorenost u komunikaciju pod svaku cijenu ustrajnost do kraja pod svaku cijenu analogija s terminima Jespera Juula suradnja - - - - - - - - - - - - integritet
  34. 34. OČEKIVANJA početni stav s kojim prilazimo drugoj osobi (kolega, partner, učenik, učenikovi roditelji)  uzrok i početak nesporazuma  realnost / nerealnost očekivanja od drugih    naša očekivanja su bazirana na našem vrijednosnom sustavu pozicija NEZNANJA I ZNATIŽELJE
  35. 35. ZNATIŽELJA   oko stava roditelja o problemu oko prijedloga za promjenu problema NEZNANJE •oko okolnosti u kojima živi učenik, roditelji, cijela obitelj •oko načina komunikacije, discipliniranja u obiteljskom domu
  36. 36. KAKO DOCI DO TOGA?  prva želja kod učitelja – stvaranje dobrog odnosa s učenikom i s njegovim roditeljem SKRBNE NAVIKE UBOJITE NAVIKE SLUŠANJE KRITIKA OHRABRIVANJE POTKUPLJIVANJE KOMPROMISI KAŽNJAVANJE PREGOVARANJE PRIJETNJA PRIHVAĆANJE PRIGOVARANJE PODRŽAVANJE VJEROVANJE JADIKOVANJEŽALJENJE POŠTOVANJE OPTUŽIVANJE
  37. 37. KLJUC STVARANJA ODNOSA KOMUNIKACIJA - - Komunicirajući stvaramo ili uništavamo odnose. Što nam je bolji odnos s drugom osobom, veće su šanse da će se naš savjet poslušati. NE POSTOJI NAČIN da drugoga natjeramo da učini ono što mi želimo – ako je druga osoba voljna snositi posljedice.
  38. 38. HVALA!

×