• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
„Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“
 

„Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“

on

  • 353 views

Europska prometna politika

Europska prometna politika
Prometni resursi
Intermodalna sfera

Statistics

Views

Total Views
353
Views on SlideShare
335
Embed Views
18

Actions

Likes
0
Downloads
1
Comments
0

2 Embeds 18

http://www.logistika.com.hr 17
http://news.google.com 1

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    „Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“ „Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“ Presentation Transcript

    • Marijan Banelli ing.prom. „Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“ Europska prometna politika Prometni resursi Intermodalna sfera
    • Plan za prijevoz – glavni izazovi / ciljevi Putokaz do jedinstvene europskog prometnog prostora: Prema konkurentnom i štedljivom prometnom sustavu Konkurentnost Održivi promet Resursi učinkovitosti Unutarnje tržište /tržno natjecanja Učinkovitost
    • Vaţnost sektora prometa za svekoliko gospodarstvo • zapošljava 10 mil. ljudi / 5% BDP-a • neophodan stup u cjelini za industriju i poljoprivredu (30% BDP-a) • Razlozi važnosti prometnog sektora : gospodarski rast, globalizacija i povećana konkurencija, outsourcing, specijalizirane tvrtke, potrošačka potražnja, ekologija,
    • 10 ciljeva prijevoza u EU za razdoblje 2030/2050 Nova i održiva goriva i pogonski sustavi • Gradski prijevoz: prepoloviti konvencionalna vozila do 2030 i ukinuti ih do 2050 • - 60% stakleničkih plinova u sektoru kopnenog prijevoza - 40% s niskim udjelom ugljika održivog goriva u zrakoplovstvu - 40% emisija do 2050 more • punu primjenu principa "korisnik plaća" i "zagađivač plaća" • Prelazak 30% cestovnog teretnog prijevoza na relacijama više od 300 km na druge načine prijevoza do 2030, a više od 50% do 2050 • Utrostručiti duljinu brzih željezničkih mreža • Potpuno funkcionalna multimodalna TEN-T 'jezgrena mreža “širom EU-a do 2030
    • 10 ciljeva prijevoza u EU za razdoblje do 2030/2050 • Do 2050, spojiti sve zračne luke sa željezničkom mrežom; i sve sustave željezničkog teretnog prometa sa sustavom unutarnjih plovnih putova • Povećanje učinkovitosti prometa i prometne infrastrukture korištenjem informacijskih sustava i tržišnih poticaja • inteligentni sustavi upravljanja: raspoređivanje SESAR do 2020, ERTMS,ITS do 2020, utvrditi okvir za europski multimodalni promet informacije, upravljanje i sustava plaćanja • 2050, gotovo nula smrtnih slučajeva u cestovnom prometu
    • Kako to postići? • Unutarnje trţište: stvaranje jedinstvenog europskog tržišta eliminira sve preostale barijere između načina prijevoza i nacionalnih sustava • Infrastruktura: nova infrastruktura financiranja putem internalizacije vanjskih troškova • Inovacija: integrirani pristup za istraživanje, inovacije i razvoj • MeĎunarodni: otvaranje tržišta za 3. zemlje, osiguranje konkurentnosti • Jedinstveno europsko nebo (SES): realizacija sa 58 zemalja do 2020 • Jedinstveni europski ţeljeznički prostor: otvoreno tržno natjecanja, strukturne razdvajanje upravljanja infrastrukturom i pružanja usluga, usklađivanje procedura izdavanja dozvola za vozila • Cestovni teretni prijevoz: socijalni zakon za mobilne radnike cestovnog prijevoza i manje ograničenja za cestovni priobalni prijevoz • E-Maritime: inicijativu bez papira i inteligentna dostava
    • Kako to postići? • Internalizacija eksternih troškova: Smjernice za osobna vozila (2012.) U drugoj fazi, okvir za internalizacije troškova svih cestovnih vozila • Strateški plan transportne tehnologije (2011) koji okuplja infrastrukture i regulatorne zahtjeve, • Očistite sustav transportne strategije (2012), posebne mjere kako bi se olakšalo uvođenje čistih vozila (npr. pravila o interoperabilnosti infrastrukture za punjenje, smjernice istandarde za gorivom infrastrukture) • Urbane mobilnosti planova Postupci i financijsku pomoć • Zajednički standardima EU za emisiju CO2 - uvesti “kalkulatore” • Proširivanje internih pravila trţišta kroz rad u međunarodnim organizacijama (ICAO, IMO, itd.); gdje je to relevantno moguće postići punopravnim članstvom u EU • Dobrosusjedska politika: Ponuditi EU transportnu i infrastrukturnu politiku našim prvim susjedima, uključujući i im izradu planova kontinuiteta mobilnosti
    • Što su potrebe industrije: logistički plan za Europu Usredotočiti se na povećanje učinkovitosti u sektoru prometa kroz: • Natjecanje: Pogon jedinstvenog • europskog transportnog tržišta, • Intermodalni pristup logistički operatori moraju odabrati najbolju kombinaciju načina zadovoljenja potrošačke potražnje, • • Logistička središta: Poboljšanje povezivanja logističkih središta, poslovnih središta i aglomeracija Što dovodi do povećanja učinkovitosti, manje troškove i GHG-smanjenja: UsklaĎivanje procedure licenciranja za ţeljeznička vozila:nedostatak transparentnosti, tehničke i administrativne barijere dovode do kašnjenja i velike dodatne troškove u milijunima Kabotaţa: liberalizacija cestovnog teretnog prijevoza ,više konkurencije, bolje usluge prijevoza uz manje troškove, učinkovitost resursa-friendly korištenje kapaciteta prijevoznika
    • Europska Infrastruktura - arterije za EU mobilnost Javna potrošnja (EU i države članice moraju zadovoljiti financijske potrebe: - oko 500 milijardi eura potrebnih za TEN-T - od 1 trilijun eura, ¼ za infrastrukturu,platne sustave i za čista vozila do cilja smanjenja CO2 Prilagodbe EU proračuna i strukturnih fondova za EU prioritete Osigurati Europi konkurentnosti Troškovi i koristi u omjeru klimatskih mjera i zaštita Međunarodno rješenje potrebno za zaštitu klime i okoliša Pravila u trgovanja emisijama CO2 Međunarodni sigurnosni standardi na temelju učinkovite i povezane kontrole
    • II HRVATSKI PROMETNI RESURSI Struktura voznog parka u Hrvatskoj na 01.01.2012. godine Vrsta vozila Količina Udio Osobna vozila 1.502.751 79,41% Laka gosp. vozila (uk. dopuštena masa do 3.5t) 130.300 6,89% Teška gosp. vozila (uk. dopuštena masa > 43.681 3.5t) 2,31% Autobusi 4.833 0,26% Motocikli i motorkotači 177.279 9,37% Prikolice i poluprikolice 33.469 1,77% Ukupno 1.892.313 100%
    • Vozni park gospodarskih vozila po županijama (>3,5%): 01.01.2012. Ţupanija Rng 1 Zagreb i Zagrebačka ž. 2 Količina % 12.267 28,10% Splitsko-dalmatinska 4.872 11,20% 3 Primorsko-goranska 3.108 7,10% 4 Osječko-baranjska 2.727 6,20% 5 Varaždinska 2.370 5,40% 6 Istarska 2.345 5,40% 7 Zadarska 1.730 4,00% 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 Karlovačka Dubrovačko-neretvanska Međimurska Krapinsko-zagorska Bjelovarsko-bilogorska Sisačko-moslavačka Brodsko-posavska Koprivn.-križevačka Vukovarsko-srijemska Šibensko-kninska Ličko-senjska Požeško-slavonska 1.368 1.355 1.286 1.271 1.230 1.217 1.197 1.194 1.152 907 721 714 3,10% 3,10% 2,90% 2,90% 2,80% 2,80% 2,70% 2,70% 2,60% 2,10% 1,70% 1,60% 650 1,50% 43.681 100% 20 Virovitičko-podravska Ukupno
    • REGIONALNI PRIJEVOZNIČKI RESURSI JUŽNA REGIJA Ţupanija Splitsko-dalmatinska Zadarska Dubrovačko-neretvanska Primorsko-goranska Istarska UKUPNO Količina SJEVERNA REGIJA % 4.872 11,20% 1.730 4,00% 1.355 3,10% 3.108 7,10% 2.345 5,40% 13.410 30,80% SREDIŠNJA REGIJA Ţupanija Zagreb i Zagrebačka ž. Karlovačka UKUPNO Količina % 12.267 28,10% 1.368 3,10% 13.635 31,20% Ţupanija Osječkobaranjska Virovitičkopodravska Vukovarskosrijemska Požeškoslavonska Sisačkomoslavačka Bjelovarskobilogorska Krapinskozagorska Varaždinska Međimurska UKUPNO Količina % 2.727 6,20% 650 1,50% 1.152 2,60% 714 1,60% 1.217 2,80% 1.230 2,80% 1.271 2,90% 2.370 5,40% 1.286 2,90% 12.617 28,70%
    • ZNAČAJ PRIJEVOZA • Ostvaren promet od 15,76 milijardi kuna (2003 g.) • Udio u strukturi BDP-a 8,8% Osjetan pad nakon 2008 • Međunarodni cestovni prijevoz - udio od 10,1% bruto deviznog priljeva u RH • 98.105 zaposlenih u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (7% od ukupnog broja zaposlenih u RH) • 4.676 KN prosječna isplaćena neto plaća u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (16% više od prosjeka u RH) • 40.149 zaposlenih u djelatnosti cestovnog prijevoza, • Prosječna netto plaća u cestovnom prijevozu manja 9% od neto plaće u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza
    • PRIJEVOZ ROBE CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE 2012 (‘000 t) Prevezena roba – ukupno 65 439 Unutarnji prijevoz 57 971 Otišlo u strane zemlje 3 118 Došlo iz stranih zemalja 3 438 Prijevoz u inozemstvu 912 Cestovni javni prijevoz robe Prevezena roba 31 694 Unutarnji prijevoz 24 900 Otišlo u strane zemlje 2 825 Došlo iz stranih zemalja 3 057 Prijevoz u inozemstvu Cestovni prijevoz robe za vlastite potrebe Prevezena roba 912 ‘000 t 33 745
    • Tržišni udjeli po pojedinim oblicima prijevoza u RH i zemljama EU-a Cestovni prijevoz; 58,45% Pomorski i obalni prijevoz; 24,91% Željeznički Cjevovodni prijevoz; transport ; 9,51% 6,97% Cestovni prijevoz; 37,80% Pomorski i obalni prijevoz; 11,20% Prijevoz unutrašnjim vodenim putovima; 0,16% Tržišni udjeli u RH Prijevoz unutrašnjim vodenim putovima; 3,70% Željeznički prijevoz; 47,30% Tržišni udjeli u EU-u
    • Ulazni, izlazni i tranzitni robni tijekovi u Trendovi u proizvodnji i distribuciji RH prolaze kroz niz različitih transformacija proizvoda idu u pravcu približavanja koje utječu na njihova obilježja. Glavnina III INTERMODALNA PROMETNA POVEZANOST finalizacije proizvoda krajnjem transformacije robnih tijekova odvijati će se u korisniku. Takav pristup robno-transportnim centrima, lukama i podrazumijeva da se određene logističkim centrima. Upoznavanje aktivnosti na pripremi proizvoda, zakonitosti i obilježja robnih tijekova i odnosno usluge pridodavanja njihova transformacija stvara uvijete za pravovremeno planiranje, projektiranje i vrijednosti proizvodu (eng. value Upravljanje robno-transportnim centrima i added services) prostorno premjeste logističkim centrima.Robni tijekovi su osnova prema korisniku i realiziraju u robnotransportnih i logističkih sustava istovremeno transportnim centrima i logističkim robni tijek se ne može realizirati bez centrima koji su često udaljeni od logističkog sustava i logističkih lanaca. mjesta proizvodnje.
    • ŽELJEZNIČKE , VODNE I POMORSKE KOMPONETE INTERMODALNOG SUSTAVA SISAK OSIJEK SL.BROD RIJEKA PLOČE VUKOVAR
    • Planovi izgradnje multimodalne infrastrukture Terminali kombiniranog prometa u Hrvatskoj
    • Logistički centar Rijeka – Kukuljanovo  neposredno uz autocestu i prugu te 12 km od Luke Rijeka  površina 24 km2 (izgrađeno 9 km2 skladišnog i uredskog prostora te cargo terminal vagon-kamion)  u izgradnji terminal za rasute terete
    • Cargo Centar Zagreb inicijativa (na križanju koridora Vb i X) vrijednost projekta je 1.875 milijuna kuna (250,0 milijuna eura)  povezanost sa Zračnom lukom Zagreb i riječnom lukom u Sisku  suhi nastavak Luke Rijeka
    • Logistički centar – Ploče (na vratima koridora Vc) - vrijednost projekta 232 milijuna kuna (31,0 milijuna eura)  površina 6,4 ha  lociran u Luci Ploče, uz autocestu Zagreb-Split-Dubrovnik na jadransko-jonskome koridoru i uz buduću autocestu Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta
    • Logistički centar– Slavonski Brod (uz sjecište koridora Vc i X) - vrijednost projekta 110 milijuna kuna (14,7 milijuna eura)  lociran uz željezničku prugu na X. koridoru, uz autocestu Ljubljana-Zagreb-Beograd, uz plovni put rijeke Save te uz Jadranski naftovod  površina je 3,5 ha  HŽ Cargo dobio 25 godišnju koncesiju za obavljanje prijevozne i logističke djelatnosti  potrebno je izgraditi kontejnerski terminal, RO/LA terminal, industrijske kolosijeke i industrijsku cestu te terminal za derivate →tromodalni objekt željeznica-voda-cesta
    • LDC VUKOVAR • • • • Skladišna manipulacija Organizacija transporta i dostave robe , Carinsko posredovanje (smještaj robe,tranzit,carinjenje) Kontejnerski terminal Vrijednost ukupne investicije: 150.000.000,00 kn Planirano novo zapošljavanje : cca 100 ljudi neposredno i 1000 ljudi posredno
    • KRAPINSKI PRIKLJUČAK Zagreb-Krapina-Maribor-Graz • Postojeće stanje izgrađenosti željezničke pruge na Koridoru Xa Graz-Maribor-Krapina-Zagreb je slijedeće: željeznička pruga GrazMaribor-Zagreb dužine je oko 240 km, i to kroz Austriju 53 km, kroz Sloveniju 160 km i kroz Hrvatsku 27 km. Do Zagreba se dolazi zaobilazno preko Zidanog Mosta. Izgradnjom nove dionice pruge, dužine oko 30 km, između Krapine-državna granicaPragerskog (Maribor) kojom će biti omogućena izravna veza Maribora i Krapine. Od 30 km nove pruge između Krapine i Maribora, na prostoru Slovenije je oko 18 km a u Hrvatskoj oko 13 km. Ovom dionicom će udaljenost između Zagreba i Maribora biti smanjena za 60-70 km, u odnosu na postojeću udaljenost od 170 km preko Zidanog Mosta.
    • LOGISTIKA Logistika je vrlo vitalno tržište budućnosti, rasta koji brzo postiže visoke stope razvoja. Nadležnosti lokalne logistike je odlučujući čimbenik za hrvatsku konkurentnosti kao logističke lokacije, kako iskoristiti učinkovitost svojih prijevoznih sredstava i način na koji ih se povezuje , a to su cestovni, željeznički, vodni, zračni i pomorski promet u kombinaciji sa logističko distributivnim središtima, aerodromima, morskim lukama i lukama unutarnjih voda. Takva sinergija može pomoći izgraditi učinkovitu Intremodalnu prijevoznu mrežu. Razvoj infrastrukture mora držati korak s potrebom europskih prometnih tijekova. To je ključni cilj prometne politike integriranog prijevoza koristiti infrastruktura na sigurniji, inteligentniji i učinkovitiji način. Organizirano povezivanjem infrastrukture i informacija je preduvjet za Hrvatsku da savlada izazove globalizacije s jedne strane i prigrliti mogućnosti koje pruža brzorastući prijevozu tereta na svjetskim tržištima.
    • PROMET Područje sektora prometa je svakako jedan od gospodarskih subjekata koji ovisi o rastu svekolikog gospodarstva. Ono je nezaobilazni čimbenik svih gospodarskih kretanja, a posebno u proizvodnji, trgovini i uslugama. Prometni sustavi, a posebno sa aspekta intermodalnosti prijevoza sastavni su dio svih gospodarskih zbivanja. Oni zadiru u sve pore gospodarskih i društvenih zbivanja i krvotok su gospodarstva svake države. Kao strateška komponenta prelaze državne granice i kompatibilno se uklapaju u sve regionalne i paneuropske prometne i logističke mreže i sustave. Dobar dio kompetencija proizašao iz ovog sustava isprepliće se sa svim ostalim gospodarskim sektorima. Dakle ovaj sektor je činjenično apostrofiran i u svim političkim planovima i opcijama kao propulzivni. Stoga treba poraditi na tome da sa obrazovanjem potencijalnih kadrova u prometu i logistici ne zaostajemo za europskim i svjetskim trendovima.
    • HVALA NA POZORNOSTI!