• Save
Olakšavanje trgovine i transporta ulaskom u EU
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Like this? Share it with your network

Share

Olakšavanje trgovine i transporta ulaskom u EU

  • 401 views
Uploaded on

Liberalizacija tržišta glede dozvola... ...

Liberalizacija tržišta glede dozvola...
Veliko transportno tržište EU...
Konkurencija prvenstveno u bilateralnom prijevozu...
Odgoda liberalizacije tržišta glede kabotaže...
Carinska unija...
Smanjeni troškovi granične otpreme...
Vremenski skraćeno trajanje prijevoznih procesa...
Promjene procesa u trgovačkim i distributivnim tokovima...
Formiranje pojedinih logističkih hubova u RH…

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
401
On Slideshare
376
From Embeds
25
Number of Embeds
4

Actions

Shares
Downloads
0
Comments
0
Likes
0

Embeds 25

http://www.logistika.com.hr 14
http://edu.logiko.hr 8
http://logiko-edukacija.com 2
http://news.google.com 1

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. OLAKŠAVANJE TRGOVINE I TRANSPORTA ULASKOM U EU mr. sc. Darko Vukadinović, La log d.o.o.-Sesvete
  • 2. SADAŠNJE STANJE • • • • • • Loše gospodarsko stanje u RH Vanjskotrgovinski deficit Stalni pad potrošnje u RH Nedovoljna razina konkurentnosti hrvatskog prijevozništva Visoki fiksni troškovi poslovanja u djelatnosti Prometna politika u RH i EU koja se negativno odražava na cestovni teretni prijevoz
  • 3. POČETNE PRETPOSTAVKE • • • • • • • • • Liberalizacija tržišta glede dozvola Veliko transportno tržište EU Konkurencija prvenstveno u bilateralnom prijevozu Odgoda liberalizacije tržišta glede kabotaže Carinska unija Smanjeni troškovi granične otpreme Vremenski skraćeno trajanje prijevoznih procesa Promjene procesa u trgovačkim i distributivnim tokovima Formiranje pojedinih logističkih hubova u RH…
  • 4. STRUKTURA KOPNENOG PRIJEVOZA: 2011.: UČINAK 100% Ostalo ; 12 Ostalo ; 6 Željeznički; 17 90% Željeznički; 19 80% 70% 60% 50% Cestovni; 76 40% Cestovni; 69 30% 20% 10% 0% RH EU
  • 5. STRUKTURA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA: T-2011. 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% RH EU Kabotaža 0 1 Treće zemlje 1 1 Izvoz + uvoz 10 4 Domaći 89 94
  • 6. STRUKTURA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA: TKM-2011. 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% RH EU Kabotaža 0 1 Treće zemlje 8 7 Izvoz + uvoz 43 25 Domaći 49 67
  • 7. MEĐUNARODNI CESTOVNI HRVATSKI PRIJEVOZNICI: T 9,0 8,0 7,0 6,0 mil. t 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0,0 2009. 2010. 2011. 2012. Izvoz 3,3 3,4 3,4 3,1 Uvoz 3,4 3,7 4,1 3,4 Treće zemlje 0,7 0,7 0,7 0,9 Ukupno 7,5 7,8 8,3 7,5
  • 8. MEĐUNARODNI CESTOVNI HRVATSKI PRIJEVOZNICI: TKM 5,0 4,5 4,0 3,5 mlrd. tkm 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 2009. 2010. 2011. 2012. Izvoz 1,8 1,7 1,8 1,7 Uvoz 1,9 1,8 2,0 1,8 Treće zemlje 0,7 0,8 0,7 1,0 Ukupno 4,3 4,2 4,6 4,5
  • 9. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA 1 T TERETA: MEĐUNARODNI PRIJEVOZ 1.200 1.139 1.079 1.065 1.000 1.000 954 800 605 km 600 563 498 533 492 532 544 507 551 535 574 483 481 400 200 0 Izvoz Uvoz 2007. Treće zemlje 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno 540 548
  • 10. HRVATSKI PRIJEVOZNICI U IZVOZU:TKM-2011. Ostalo 22% Italija 24% Mađarska 4% Beneluks 5% Francuska 7% Njemačka 15% Austrija 7% Slovenija 8% Srbija 8%
  • 11. 300 IZVOZ: UKRCAJ/DAN (PROSJEK:15 T, 5 DANA U TJEDNU) 250 239 200 170 150 100 95 87 93 85 70 55 50 26 0 Italija Slovenija Mađarska Srbija Austrija Njemačka Bosna i Hercegovina Francuska Ostalo
  • 12. HRVATSKI PRIJEVOZNICI U UVOZU:TKM-2011. Francuska 4% Ostalo 15% Italija 27% Mađarska 5% Bosna i Hercegovina 5% Austrija 8% Slovenija 8% Njemačka 16% Beneluks 12%
  • 13. UVOZ: UKRCAJ/DAN (PROSJEK: 15 T, 5 DANA U TJEDNU) 300 285 250 200 175 173 150 110 100 89 80 78 64 50 45 0 Italija Bosna i Hercegovina Slovenija Austrija Njemačka Mađarska Srbija Beneluks Ostalo
  • 14. KONKURENTNOST U IZVOZU I UVOZU 100% 90% 80% 54% 70% 41% 47% 57% 61% 62% 60% 50% 40% 30% 46% 20% 59% 53% 43% 39% 38% 10% 0% Izvoz Uvoz 2009. Izvoz Uvoz 2010. Domaći Strani Izvoz Uvoz 2011.
  • 15. KONKURENTNOST PO REGISTRACIJI PRIJEVOZNIKA: IZVOZ-2011. 1% 2% 2% 5% 3% 2% 9% 53% 23% Bosna i Hercegovina Slovenija Srbija Mađarska Italija Crna Gora Makedonija Austrija Ostalo
  • 16. KONKURENTNOST PO REGISTRACIJI PRIJEVOZNIKA: UVOZ-2011. Makedonija 3% Austrija 3% Češka 3% Italija 2% Ostalo 6% Poljska 3% Bosna i Hercegovina 39% Srbija 6% Mađarska 8% Slovenija 27%
  • 17. OČEKIVANI KONKURENTI • Dosadašnji HR prijevoznici na tržištima zbog bržeg obrtaja vozila imaju mogućnost za veći učinak • HR prijevoznici koji su slabo ili dosad nisu nastupali na pojedinim tržištima (glavni razlog nedostatak dozvola)= najveća opasnost • Strani prijevoznici s većim udjelom u bilateralnim prijevozima= SLO, MAĐ • Domaće posredničke agencije, iako postoji Zakon, on se ne primjenjuje (nema pravilnika) • Strane posredničke agencije, praktično bez upliva HR regulative
  • 18. STRANA KONKURENCIJA • Očekivana liberalizacija tržišta glede dozvola prigodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju pomoći će našim prijevoznicima za još jače otvaranje tržišta, ali uz ograničenja i opasnosti koje takva liberalizacija donosi. • Hrvatski cestovni prijevoznici vezani su za tržište EU, u pokazateljima tonskih km u 2011. godini to tržište ima udjel u izvozu od 82 posto, a u uvozu od čak 92 posto. • I u prijevoznim procesima izvoznih i uvoznih obilježja najviše zastupljeni strani prijevoznici dolaze iz susjednih zemalja. Razlog što prijevoznici iz zapadnoeuropskih zemalja s kojima ostvarujemo veliku bilateralnu razmjenu nisu u odgovarajućem omjeru zastupljeni na hrvatskom prometnom tržištu, jer im ono još nije dovoljno atraktivno, za razliku od prijevoznika iz regije.
  • 19. OSTALA EUROPSKA TRŽIŠTA BEZ LIBERALIZACIJE • Naglasak na države koje nisu članice Europske unije, u trenutku ulaska RH • Prometna politika treba prethodno osmisliti i precizirati kvote dozvola u cilju zaštite tržišta, a s druge strane pružanja mogućnosti veće konkurentnosti hrvatskog prijevozništva • Neovisno o liberalizaciji tržišta Europske unije glede dozvola, postoje tržišta susjednih zemalja (izvan EU) s osjetno naglašenom bilateralnom razmjenom: Bosna i Hercegovina, Srbija. Ulazak u EU automatski isključuje pogodnosti CEFTA. • Pojedini prijevoznicu su već dugogodišnje orijentirani na istočnoeuropska tržišta, gdje se posljednjih godina bilježi trend porasta
  • 20. PRIJEVOZ ZA TREĆE ZEMLJE: 2005.-2010. (HR: 2010: 0,4 MIL. T) 14,0 12,0 10,0 mil.t 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Češka 5,1 8,1 8,3 10,2 9,8 12,2 Mađarska 1,8 3,4 5,9 7,0 8,5 8,8 Slovačka 4,3 5,2 7,0 9,1 10,0 9,5 Slovenija 1,3 1,7 2,3 3,4 3,9 4,8
  • 21. UNUTARNJE AKTIVNOSTI • Analiza postojećih prijevoznih procesa i tržišta unutar tvrtke • Moguće otvaranje novih tržišta na kojima dosad prijevoznik nije značajnije sudjelovao (nedostatak dozvola) • Mogući novi poslovi s postojećim kupcima • Akvizicija novih kupaca uslijed proširenja postojećih tržišta • Povećanje iskorištenosti prijeđene udaljenosti uslijed nestanka administriranja u EU
  • 22. PRODAJNE AKTIVNOSTI • Posebna pozornost kod uvoza, očekuje se najveća konkurentnost • Relativno visoka prodajna cijena pri uvozu, očekuje se smanjenje u određenom vremenskom razdoblju • Radna vremena (II i III smjena, vikend) pri ukrcaju i iskrcaju; gdje je moguće dobiti na obrtaju vozila • Komercijalna komponenta kod prijevoznih procesa koji su vremenski osjetno skraćeni • Povećanje učinka kod prijevoza za treće zemlje…
  • 23. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA U IZVOZU PO ZEMLJI ISKRCAJA: 2011. 1.400 1.250 1.200 1.045 1.000 km 800 600 487 463 417 400 223 200 Slovenija Mađarska 245 230 0 Italija Srbija Austrija Njemačka Bosna i Hercegovina Francuska
  • 24. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA U UVOZU PO ZEMLJI UKRCAJA: 2011. 1.600 1.414 1.400 1.200 1.015 km 1.000 800 600 494 400 376 309 247 230 200 145 0 Italija Bosna i Hercegovina Slovenija Austrija Njemačka Mađarska Srbija Beneluks
  • 25. REGIONALNI ASPEKT TRŽIŠTA (BILATERLNA RAZMJENA): 2011. 100% 8% 2% 2% 3% 2% 5% 4% 3% 5% 15% 90% 3% 4% 5% 6% 80% 6% 70% 6% 60% 8% 50% 10% 40% 66% 30% 37% 20% 10% 0% Izvoz Grad Zagreb+ Zagrebačka županija Splitsko-dalmatinska Osječko-baranjska Ostalo Uvoz Istarska Primorsko-goranska Međimurska Varaždinska Sisačko-moslavačka Krapinsko-zagorska
  • 26. HR PRIJEVOZNICI IZMEĐU TREĆIH TEMALJA:T-2011. Izvan EU→EU 25% Izvan EU 1% Unutar EU 54% EU→izvan EU 20%
  • 27. PROMETNI TOKOVI U EU: 2011.- SMJEROVI Francuska-Poljska 7,5 Španjolska-Portugal 8,1 Njemačka-Austrija 8,6 Belgija-Njemačka 9,2 Belgija-Francuska 10,5 Francuska-Njemačka 11,1 Francuska-Belgija 11,5 Nizozemska-Njemačka 11,9 Njemačka-Češka 13,5 Francuska-Španjolska 14,0 Belgija-Nizozemska 16,3 Njemačka-Nizozemska 28,8 Njemačka-Poljska 29,0 0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 mil. t 25,0 30,0 35,0
  • 28. HR PRIJEVOZNICI: TREĆE ZEMLJE UKRCAJA U EU: 2011. Ostalo 13% Češka 4% Njemačka 7% Slovenija 41% Austrija 9% Francuska 13% Italija 13%
  • 29. HR PRIJEVOZNICI: TREĆE ZEMLJE ISKRCAJA U EU: 2011. Njemačka 17% Ostalo 20% Nizozemska 11% Belgija 6% Austrija 7% Slovenija 9% Italija 10% Francuska 10% Španjolska 10%
  • 30. PROMETNI TOKOVI U EU: 2011.- SMJEROVI: HR PRIJEVOZNICI/RADNI DAN 12 10 10 8 8 6 6 5 4 4 4 3 3 3 2 0 SlovenijaBeneluks Slovenija-Italija SlovenijaNjemačka FrancuskaNjemačka AustrijaNjemačka SlovenijaČeška SlovenijaFrancuska ItalijaŠpanjolska SlovenijaAustrija
  • 31. PROMETNI TOKOVI EU-OSTALO: 2011.- SMJEROVI: HR PRIJEVOZNICI/RADNI DAN 20 19 18 16 14 12 11 10 8 6 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 0 Bosna i Bosna i Hercegovina- HercegovinaItalija Njenačka SrbijaSlovenija Italija-Srbija Mađarska- Austrija-Srbija Bosna i AustrijaBosna i HercegovinaBosna i Hercegovina Austrija Hercegovina SlovenijaSrbija NjemačkaSrbija
  • 32. SPECIFIČNOSTI PRIJEVOZNIH PROCESA OD 01.07.2013. • Mogućnosti bržeg obrtaja vozila uslijed nestanka administriranja • Ovisnost radnog vremena u završnoj fazi prijevoznog procesa i obrtaja vozila • Kvalitetnija raspodjela radnog vremena vozača • Iako je u prosjeku obrtaj vozila brži, prijevozni procesi mogu vremenski dulje trajati: mogućnosti uključivanja prijevoza za treće zemlje • Nedostatak vozačkog osoblja uslijed duljeg trajanja prijevoznog procesa • Promjena trendova u trgovini i distribuciji: direktan uvoz na lokaciju potrošnje; domaći proizvođači dostavljaju robu na centralna skladišta trgovačkih lanaca; smanjenje zaliha u skladištu- crossdock… • Posjedovanje certifikata o kvaliteti i sl. kao jedan od uvjeta prigodom godišnjih natječaja za prijevozne usluge…
  • 33. HVALA NA POZORNOSTI e-mail: darko.vukadinovic@lalog.hr