Your SlideShare is downloading. ×
0
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Intermodalni transport
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Intermodalni transport

19,731

Published on

Koje su ključne činjenice transporta? Koji su trendovi u EU? Prednosti transporta.

Koje su ključne činjenice transporta? Koji su trendovi u EU? Prednosti transporta.

Published in: Business
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
19,731
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
16
Actions
Shares
0
Downloads
3
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Intermodalnost prometnih sustava PRIORITETIZA BUDUĆNOSTPROMETAU EUROPI Marijan Banelli ing.traff. Savjetnik za promet Hrvatske udruge poslodavaca
  • 2. KLJUČNE PORUKE Promet je ključni stup jedinstvenog tržišta, čime se omogućuje slobodno kretanje roba i ljudi preko granica. Troškovi i učinkovitost usluga prijevoza i kvaliteta europskih infrastrukturnih mreža izravno utječe na trgovinske tokove i konkurentnost europskih tvrtki. Tvrtke se suočile sa tezom , da Europa još nije potpunosti povezana, što loše utječe na poslovne prilike, pošteno tržišno natjecanje i na kraju na rast gospodarstva . Izazovi povezana s ulaganjima, što prijevoz čine održivijim i okrenutim budućnosti, koja se bavi povećanjem potrebe potražnje, treba rješavati odlučno s jasnom vizijom za budućnost prometa u Europi.
  • 3. KLJUČNE ČINJENICE I BROJKE  Prijevozna industrija sama izravno zapošljava oko 11 milijuna ljudi i sudjeluje u BDP-a EU sa 5%.  Logistika, kao što su transport i skladištenje, čine 10-15% od cijene gotovog proizvoda.  U 2011, ukupna djelatnosti u prijevozu roba u EU iznosi oko 3.824 milijardi tonskih kilometara.  Kvaliteta usluge prijevoza ima veliki utjecaj na kvalitetu života ljudi. U prosjeku 13.2% proračuna svakog kućanstva troši se na robi i uslugama. 2012 godina .
  • 4. KLJUČNE ČINJENICE I BROJKE  U 2011, ukupna djelatnosti u prijevozu putnika u EU, učinjena od bilo kojih motoriziranih prijevoznih sredstava procjenjuje se da iznosi 6 569 milijarde po putničkom kilometru, što je u prosjeku oko 13 060 km po osobi.  Putnički automobili činili su 73,4%, zračni prijevoz 8,8%, linijski autobusi i turistički autobusi 7,9%, željeznica 6,3%, vozila s pogonom na dva kotača 1,9%, tramvaj i metro ,1,4% , pomorski promet unutar EU-a 0,6 %  u Londonu, 20% putnika više od dva sata dnevno putuje na posao s posla, što je jedan radni dan u tjednu. U Njemačkoj, 37% zaposlenika provede jedan sat u putovanju. Zagušenja košta Europi oko 1% BDP-a EU-a svake godine.
  • 5. VIZIJA PROMETA U EUROPI  Poboljšanje energetske učinkovitosti: Poboljšati performanse svim prijevoznim sredstvima u svim oblicima, primjerice kroz prodor električnih vozila i implementacijom održivog razvoja naplatom cestarine za alternativna goriva, uz potporu odgovarajućeg okvira financiranja postizanja tih ciljeva od strane EU i država članica.  Smanjenje emisije CO2: Pri odabiru vrste novih ideja za smanjenje emisije u prijevozu, treba uzeti u obzir da razvoj održivog prometa zahtjeva mješavinu inicijativa u raznim kombinacijama s drugim inicijativama (npr. liberalizacije, povezivanje infrastrukturne mreže, energetski učinkovit i čist prijevoz, ICT rješenja, pametne logistike, pojednostavljenje administrativne procedure, itd.).
  • 6. VIZIJA PROMETA U EUROPI  Učinkovitije koristiti postojeće prometne infrastrukture: Uključujući korištenje najnovijih upravljanje prometom i logističkih informacijskih sustava, podizanjem preostalih ograničenja i rješavanjem trajnih zapreke. Također, optimizirati performanse multimodalnih logističkih lanaca promicanjem korištenje najučinkovitijih načina za svaki pojedini korak u procesu transporta.  Stvaranjem pravih uvjete za učinkovitu suradnju modaliteta: Sve vrste prijevoza treba promatrati kao sastavni jedne cjeline. Naglašen cilj Komisije Bijele knjiga transporta 2011 je, uklanjanje 50% cestovnog teretnog prijevoza preko 300 km na druge načine prijevoza do 2050, u suprotnosti je s načelom tržišno orijentirane politike i potkopava viziju stvaranja istinski jedinstvenog tržište za prijevoz. Isforsiran modalitet bi doveo do gubitka učinkovitosti i utječe na isplativost. Takvi ciljevi ne uzimaju u obzir zemljopisne razlike, vrste proizvoda ili raspoloživa prometna rješenja 50 - 149 km 16% 150 - 299 km 20% 300 - 499 km 18% 500 - 999 km 21 % 1 000 - 1 999 km 13% > 2 000 km 4%
  • 7. VIZIJA PROMETA U EUROPI  Projektiranje pametnih propisa: Umjesto uvođenja novih pravila EU-a za svaki prometnu izazov, veći naglasak treba staviti na bolju provedbu i primjenu postojećih propisa, uključivanja dionika i utemeljene na dokazanim političkim odlukama kroz sveobuhvatne procjene utjecaja.  Osigurati jedinstvenu i snažnu provedbu: Zajednička kontrola i razmjenu najboljih praksi u provedbi diljem Europe će podržati regulatorni okvir, sigurnost i osigurati pravnu sigurnost.  Borba za globalnu konkurentnosti: Na međunarodnoj razini je bitno osigurati globalnu konkurentnost svakog prometnog segmenta. To također podrazumijeva bolji pristup tržištu, tržišno natjecanje i izgradnju sustava na međunarodnim standardima.
  • 8. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Cestovni prijevoz  Unutarnje tržište za cestovni promet još uvijek nije potpuno, opstruiraju se učinkovitost i ekološki ciljevi, npr. zabrane vožnje vikendom ili gradska vožnja, vinjete ili pretjerano opterećujući carinski postupci u nekim državama članicama mogu ugroziti dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta, što dovodi do dugih prometnih gužvi na granicama.  S obzirom na velike investicije potrebne u Europskoj infrastrukturi i troškovima održavanja prometnica, vjeruje se da bi pod određenim uvjetima, za europski sustav , mogao bi biti problem naplate cestarina za teška vozila i teretna vozila, dok god: - Prijevoz nije precijenjen, na uštrb konkurentnoj Europi - Jednako osiguran s drugim oblicima prijevoza - Treba izbjegavati dvostruku naplatu: poreze i pristojbe koje su već plaćene moraju se uzeti u obzir -Plaćanje je dio mehanizma financiranja za infrastrukturu i integrirane politike usmjerene na konkurentnom europskom gospodarstvu
  • 9. Prevezeno robe u milijunima tkm (cestovni prijevoz) GEO/TIME 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 European Union (27 countries) : : : : : : : : : 12.292.486 European Union (25 countries) : : : : : : : : : 11.961.904 European Union (15 countries) : : : : : : : : : 9.852.860 Belgium 378.224 346.746 337.913 348.527 352.202 317.637 297.879 296.189 289.203 233.170 Bulgaria : : : 151.582 135.273 176.345 147.838 130.989 136.840 141.622 Czech Republic 447.955 466.034 461.144 444.609 453.537 431.855 370.115 355.911 349.278 339.314 Denmark 205.613 191.534 206.490 193.021 197.919 193.560 149.377 165.708 178.006 176.354 Germany (until 1990 former territory of the FRG) 2.900.888 2.945.036 2.949.924 3.103.202 3.211.716 3.078.347 2.769.201 2.734.605 2.986.736 2.891.837 Estonia 27.972 26.103 29.880 33.780 39.988 42.312 30.088 27.315 32.913 31.321 Ireland 251.552 278.037 297.413 305.916 310.237 253.115 142.126 123.116 109.661 106.465 Greece 225.499 443.941 432.851 510.742 484.788 628.565 644.545 577.447 506.003 400.137 Spain 1.850.099 2.012.726 2.210.644 2.387.538 2.408.984 2.120.494 1.711.314 1.566.705 1.466.502 1.239.140 France 1.982.399 2.076.705 2.059.763 2.181.715 2.258.067 2.203.239 1.939.465 2.015.538 2.090.664 2.008.418 Croatia : : : : : 112.052 93.756 76.033 75.767 66.552 Italy 1.243.073 1.424.490 1.508.701 1.483.800 1.496.878 1.520.415 1.468.954 1.527.763 1.339.672 1.121.313 Cyprus 55.413 43.150 53.726 43.634 39.945 41.619 28.523 32.247 26.050 22.964 Latvia 43.802 46.447 52.169 54.682 62.295 57.540 41.350 50.745 58.330 55.873 Lithuania 52.680 51.467 55.338 56.026 62.156 59.427 44.697 44.716 46.019 48.428 Luxembourg 51.722 53.001 49.991 53.016 57.874 58.529 52.649 60.725 60.687 54.482 Hungary 214.235 216.271 234.781 257.427 250.696 268.352 238.633 208.921 190.154 171.074 Netherlands 571.059 614.494 613.145 615.304 636.170 621.287 616.904 564.842 561.054 538.482 Austria 297.301 283.385 288.200 358.850 354.338 369.460 336.698 331.042 344.747 333.971 Poland : 732.049 863.395 897.414 984.237 1.093.406 1.170.478 1.216.083 1.322.237 *1.245.053 Portugal 266.356 325.544 332.881 321.236 324.048 294.411 258.976 222.147 217.190 154.485 Romania : : : 336.032 357.544 365.136 293.831 174.206 184.164 188.960 Slovenia 68.520 73.577 82.750 86.896 89.036 91.239 75.284 81.020 75.615 62.748 Slovakia 174.100 178.130 195.488 181.521 179.409 199.429 163.491 143.244 132.690 132.270 Finland 400.007 400.192 399.759 396.800 422.161 423.614 350.588 397.813 317.740 299.397 Sweden 318.471 327.091 359.192 349.606 367.283 374.803 334.348 322.689 331.393 295.209 United Kingdom 1.724.390 1.779.742 1.780.839 1.854.275 1.918.963 1.776.203 1.460.797 1.521.135 1.596.318: Norway 230.076 244.373 244.740 250.858 268.613 288.645 257.629 266.814 256.418 251.512 Switzerland : : : : : 290.349 284.293 282.128 303.142 300.576
  • 10. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Cestovni prijevoz • Europska automobilska industrija je jedan od glavnih čimbenika gospodarstva EU-a, koja stvara promet od ukupno 551 milijardi eura, što predstavlja oko 6,5% europskog BDP-a. Postoji potreba za većom koherentnošću europske strategije za ovu industriju. Trenutno, glavnim pitanjima koja utječu na automobilsku industriju bavi se više različitih povjerenika i Općih uprava. Rezultat je da su uvjeti često ne podudaraju, a ponekad čak su u neskladu . Postoji potreba za boljom koordinacijom strategija. • Postoje velika oslanjanja na poreze, carine i pristojbe za održavanje, “ozelenjavanje” i izgradnji novih prometnica, a nema garancije da će zemlje članice koristiti te porezne prihoda za ove namjene. Pokazuje se potreba za boljim kontrolom namjene takvih prihoda. • Kada je riječ o maksimalnim težinama i dimenzijama kamiona, apelira se da se prekogranične vožnje za veće i / ili teže kamione dopuštaju ako se, kada i gdje ,nadležna tijela na obje strane granice dogovore o uvjetima, kao što su posebni uvjeti za vozila, infrastrukturu i vozača, kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti.
  • 11. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Željeznički promet  Željeznički promet treba biti i dalje otvoren za tržišno natjecanje. To će smanjiti cijene za kupce i troškove za željezničku industriju, promicanje inovacija i poboljšanja kvalitete  Pri uklanjanju preostalih zapreka i daljnjim uvođenje tržišnog natjecanja, bitno je da se također osigura jednakost između država članica u prijelaznom razdoblju, dok se tržište EU u potpunosti ne liberalizira.  Poboljšanje željezničkih usluga (robe i putnika) u cijeloj Europi također zahtijeva povećane i kontinuirano ulaganja u infrastrukturu  Poticati otvorene rasprave o duljini teretnih vlakova i izgradnju željezničke infrastrukture. Menadžeri i željeznički operateri trebaju srediti područja gdje se poboljšanja najviše isplate i gdje se mogu postići razumni troškove u godinama koje dolaze.  Za konkurentnost i održivost željezničkog sektora, bitno je da ima dobre veze s pomorskim , riječnim i zračnim lukama.
  • 12. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Logistika i gradski prijevoz  Industrijska konkurentnost također ovisi o učinkovitijem korištenju prometa i infrastrukture, primjerice kroz bolje korištenje poboljšanih upravljanje prometom i informacijskim sustavima, naprednije i isplativije logistike.  Treba osigurati da su glavni europski urbani centri lako dostupni u bilo kojem trenutku. Uz trenutne potražnje za prijevozom urbana područjima pate od zagušenja i gubitaka učinkovitosti, kreatori prometne politike trebaju razmotriti mogućnosti noćnih distribucija putem korištenje prioritetnih prometnih pravaca i organizirati odgovarajuće veze između načina da se osigura korištenje najučinkovitijih načina transporta za svaki dio putovanja.  ICT ima ključnu ulogu u boljem korištenju pametne logistike i poboljšanje urbane mobilnosti.
  • 13. ŠTO JE CILJ PROMETNE POLITIKE EU?  Napraviti jedinstveno tržišta za prijevoz: uklanjanjem preostalih regulatornih, administrativnih i tehničkih prepreke u svim oblicima prijevoza.  Ustrojiti cjelovitu i realnu EU prometnu politiku, koja podržava konkurentan i održiv prometni sustav.  Poboljšati interoperabilnost europskih prometnih mreža, olakšati proces integracije i olakšavanje pojave multinacionalnih i multimodalnih operatora  Definirati sustav multimodalnih mreža i logističko- distributivnih središta u EU  Jedinstveni i jaka provedba postojećih propisa o prijevozu. Započeti provedbu visoko kvalitetne i ispravne primjene zakonodavstva EU-a.  Na međunarodnom nivou izjednačiti mogućnosti usluga prijevoza, na temelju zajedničkih standarda i prakse.
  • 14. INTERMODALNA NEUSKLAĐENOST RH - U RH ne postoji jasna strategija razvoja prometa u cjelini. - Nisu precizirane glavne zakonske pretpostavke za uspostavljanje sustava intermodalnog prijevoza ( Zakon o kombiniranom prijevoz) - Nisu usvojene i zakonski oblikovane smjernice iz studije o intremodalnom transportu koje je naručilo MMPI još 2009 godine - Prilikom izrade Strategije prometnog razvitka RH nisu korišteni potencijali hrvatskih znanstvenih resursa - Strategija je nerazumljiva, neučinkovita i služi samo kao dokaz Brusselu da su potrošena namjenska sredstva za izradu strategije koju su radile strane konzultantske kuće. - Kada se kreiraju zakoni ne konzultiraju se hrvatski gospodarstvenici ( praksa) niti hrvatski znanstvenici i prometni stručnjaci. - Javna rasprava je komitetskog stila- “uzmi ili ostavi” - Ne uvažava se niti jedna primjedba na hrvatskom jeziku
  • 15. ŠTO BUDUĆA VLAST MORA UČINITI! • U potpunosti “rekonstruirati “ napravljenu Strategiju prometnog razvitka RH i uskladiti ju sa primarnim ciljevima i projektima razvoja prometnih resursa u RH • U tim radnjama prvenstveno mora koristiti domaća iskustva i sve relevantne stručne i znanstvene resurse. • Institucionalno i legislativno omogućiti provedbu ustrojbenih i infrastrukturalnih projekata u Sektoru prometa i logistike • Omogućiti domaćim i stranim investitorima da bez administrativnih zapreka i samovolje lokalne politike u što kraćem roku krenu ka realizaciji projekata od strategijskog značaja za prometne resurse RH • Ustrojiti funkcionalno i učinkovito ministarstvo zaduženo za promet i infrastrukturu sa svim pripadajućim sektorima, upravama, odjelima i odsjecima , stavljajući u prvi plan stručnost , kompetenciju i referentnost zaposlenih kadrova , a ne njihovu političku podobnost.
  • 16. Hvala na vašoj pozornosti!

×