• Save
EU fondovi i poticaji za projekte u logistici
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

EU fondovi i poticaji za projekte u logistici

on

  • 445 views

IPA, Strukturni fondovi, Centralizirani i decentralizirani fondovi, priprema za programe, ciljevi EU, kohezijski ciljevi

IPA, Strukturni fondovi, Centralizirani i decentralizirani fondovi, priprema za programe, ciljevi EU, kohezijski ciljevi

Statistics

Views

Total Views
445
Views on SlideShare
390
Embed Views
55

Actions

Likes
1
Downloads
1
Comments
0

3 Embeds 55

http://www.logistika.com.hr 50
http://edu.logiko.hr 4
http://logiko-edukacija.com 1

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

EU fondovi i poticaji za projekte u logistici EU fondovi i poticaji za projekte u logistici Presentation Transcript

  • EU FONDOVI I POTICAJI ZA PROJEKTE U LOGISTICI Robert Ravenšćak / EU fondovi.hr / Zagreb, Hotel Antunović, 22. 5.2013.
  • SADRŽAJ PREDAVANJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Nastanak EU EU fodnovi općenito Priprema za strukturne fondove EU 2020 ciljevi Kohezijska politika EU Sektorski EU programi Primjeri logističkih projekata
  • 1. NASTANAK EU
  • NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI 1950. Robert Schuman javno predložio plan i ideje o zajedničkoj kontroli proizvodnje čelika i ugljena 1951. šest država (B, F, D, I, L, NL) osnovale su Europsku zajednicu za ugljen i čelik 1957. istih šest država potpisuje Rimske ugovore kojima je osnovana EEZ (zajedničko tržište) 1965. Merger Treaty - ugovor o spajanju EEZ, EZUČ i Euroatom 1973. prvo proširenje (DK, IRL, UK); uvedene nove politike 1975. osnovan Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 1979. prvi neposredni izbori za Europski parlament, a Europski monetarni sustav stupa na snagu
  • NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI 1981. prvo proširenje na Mediteran; Grčka postaje 10. članica Europske zajednice 1986. Španjolska i Portugal pristupaju Europskoj zajednici 1989. pad Berlinskog zida 1990. osnovan EBRD; Schengenski sporazum (ukidanje carniskih kontrola između zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke); 1991. odluka o suverenosti i samostalnosti Hrvatske 25.6.1991. 1992. u Maastrichtu potpisan ugovor o Ugovor o Europskoj uniji; Hrvatska primljena u UN
  • NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI 1995. Austrija, Finska i Švedska postaju članice EU 1999. pokrenut EURO u bezgotovinskim transakcijama; pokrenut proces stabilizacije i pridruživanja za države JI Europe 2001. potpisan sporazum s Hrvatskom o stabilizaciji i pridruživanju 2002. kovanice i novčanice EURA puštene u promet; 2004. Najveće proširenje EU, novih 10 država (Cipar, Češka, Estonija, Madžarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija); pokrenut proces pristupanja Hrvatske u EU 2005. započeli pretpristupni pregovori za Hrvatsku
  • NASTANAK EU / KLJUČNI DOGAĐAJI • 2007. peti val proširenja; EU ima 27 država članica; Rumunjska i Bugarska članice • 2009. Lisabonski ugovor stupa na snagu • 2010. usvojena strategija Europa 2020 • 2011. Hrvatska 9.12. potpisala Ugovor o pristupanju s EU • 2012. održan referendum o članstvu Hrvatske u EU; 66,27 % za pristupanje EU
  • 2. EU FONDOVI OPĆENITO
  • EU FONDOVI / IZVORI FINANCIRANJA Tri izvora: - TOR (traditional own resources) – carina na proizvode koji dolaze izvan EU – cca 15% - PDV / VAT / MwST/ IVA - cca 11% - oko 1% nacionalnog BDP-a / 1,24% EU BNP – cca 73% - ostalo 1% - oko 120 mlrd godišnje. - 5% na plaće, 95% na programe i politike
  • EU FONDOVI / NA ŠTO SE TROŠE? Pregled budžeta iz 2012 godine: • 45,8% - održivi razvoj • 40,8% - prirodni izvori, poljoprivreda, ruralni razvoj, ribarstvo • 6,4% - globalna pomoć izvan EU • 5,6% - administracija • 1,4% - građanstvo, sloboda, sigurnost, pravo
  • EU FONDOVI / TKO I KAKO TROŠI? HRVATSKA 2013 – 688 /268
  • EU FONDOVI / HRVATSKA • U razdoblju od 2000. do 2004. godine, Hrvatska je dobila oko 278,8 milijuna eura iz programa CARDS • U 2005. i 2006. Hrvatska je koristila programe PHARE, ISPA i SAPARD putem kojih je na raspolaganju imala 252 milijuna eura • IPA 2007 – 2013 – cca 1 milijarda EUR (130 milijuna godišnje) Komponenta I – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija Komponenta II – Prekogranična suradnja Komponenta III – Regionalni razvoj Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala Komponenta V – Ruralni razvoj (IPARD) • SF 2014-2020 - 8 milijardi EUR (1 milijarda EUR godišnje)
  • EU FONDOVI / HRVATSKA
  • IPA vs STRUKTURNI FONDOVI IPA Ograničen opseg prioriteta / manja financijska sredstva / glavna odgovornost delegacije EU / slaba struktura, ograničeni Kapaciteti / projektna dokumentacija isključivo u pisanom obliku SF Širi opseg prioriteta i financiranja / izdašnija sredstva / podjela odgovornosti s hrvatskim institucijama (nadležno tijelo, središnje tijelo,...) / NOVE INSTITUCIJE (bez EU Delegacije, bez SAFU) / JAČI KAPACITETI, NOVE PROCEDURE, IT PODRŠKA
  • EU FONDOVI / CENTRALIZIRANI VS NECENTRALIZIRANI Centralizirani programi jesu programi kojima se upravlja u Bruxellesu i za njih vrijede teme koje su od važnosti za cijelu Europsku uniju (program Culture). Decentralizirani programi jesu programi kojima upravljaju pojedine države članice, države kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje, a za njih vrijede teme koje su od značaja za njihov razvoj i usklađivanje s europskim standardima (ESF)
  • 3. PRIPREMA ZA STRUKTURNE FONDOVE
  • PRIPREMA ZA SF 1.Uspostava i razvoj institucionalnog okvira za upravljanje EU fondovima 2.Priprema programskih dokumenata kojima se definira strateški okvir za korištenje EU fondova 3.Priprema projekata za financiranje iz EU fondova 4.Jačanje institucionalnih kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata
  • PRIPREMA ZA SF / INSITUCIONALNI OKVIR
  • PRIPREMA ZA SF / PROGRAMSKI DOKUMENTI OPERATIVNI PROGRAMI - detaljnija razrada područja ulaganja i potencijalnih korisnika - određuju intervencije ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih krovnim dokumentom i način njihove provedbe Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima neće se moći sufinancirati sredstvima EU !!
  • PRIPREMA ZA SF / TEMATSKI PRIORITETI
  • PRIPREMA ZA SF / KORACI U POSTUPKU IZVEDBE SD
  • PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 KOORDINACIJSKO POVJERENSTVO - odgovorno za pripremu programskih dokumenata kao osnove za korištenje sredstava iz SF - osnovano odlukom Vlade u rujnu 2012.
  • PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 Osnovni zadaci Koordinacijskog povjerenstva su: • uspostavljanje Tematskih radnih skupina za izradu programskih dokumenata; • koordiniranje i nadziranje rada Tematskih radnih skupina; • analiziranje prijedloga Tematskih radnih skupina; • osiguravanje uključenosti svih relevantnih tijela u procesu programiranja; • osiguravanje koherentnosti svih nacionalnih politika i strategija; • usuglašavanje i odobravanje prijedloga nacrta programskih dokumenata prije njihovog podnošenja Vladi Republike Hrvatske i upućivanja Europskoj Komisiji.
  • PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 Članovi Tematskih radnih skupina su ministarstva odgovorna za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020., te predstavnici relevantnih agencija, javnih poduzeća, ostalih dionika i regija. Zadaci Tematskih radnih skupina su izrada prijedloga programskih dokumenata s prioritetima, osiguranje uporišta za predložene prioritete u nacionalnim strategijama i planovima te priprema dodatnih relevantnih materijala.
  • PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 - 7 tematskih radnih skupina koje se bave - šest tematskih radnih skupina formira se na temelju tematskih ciljeva dok se sedma tematska radna skupina formira zbog obveze izrade Ekonomskog programa Republike Hrvatske - predstavnici već odabrani - jedna osoba u jednu radnu skupinu - u ožujku 2013. usvojen je vremenski slijed procesa programiranja za financijsko razdoblje Europske unije 2014.2020. tijekom 2013. i 2014. godine te akcijski plan za strategije.
  • PRIPREMA ZA SF / 2014-2020 - 4. tematska radna skupina – Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u prometnoj infrastrukturi - Vodeće ministarstvo – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
  • 4. EU 2020 CILJEVI
  • Europa 2020 ciljevi • 5 ciljeva za EU do 2020 • 11 tematskih cjelina
  • Europa 2020 ciljevi 5 ciljeva za EU do 2020 1. Zapošljavanje - 75% 20-64 godišnjaka mora biti zaposleno 2. Istraživanje i razvoj / inovacije - 3% od EU BDP-a mora biti investirano u I&R/inovacije 3. Zaštita okoliša / energija – - staklenički plinovi 20% (ili čak 30%, ako uvjeti dozvoljavaju) niži od onih 1990 – - 20% energije dobivati iz obnovljivih izvora – - 20% povećanje energetske efikasnosti
  • Europa 2020 ciljevi 5 ciljeva za EU do 2020 4. Obrazovanje – - smanjenje napuštanja obrazovanja ispod 10% – - najmanje 40% 30-34 godišnjaka završavaju visoko obrazovanje 5. Siromaštvo / socijalna isključenost – - najmanje 20 milijuna ljudi manje u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti
  • Europa 2020 ciljevi
  • Europa 2020 / Ciljevi
  • 5. KOHEZIJSKA POLITIKA EU
  • • Kohezijski fond • Strukturni fondovi
  • Kohezijska politika EU / Zašto ? - kako bi se umanjile društveno-ekonomske razlike između zemalja članica EU i neujednačenost razvoja njenih regija - postoje velike razlike u bogatstvu između zemalja članica i regija zbog razlika u: - kvaliteti infrastrukture - kvaliteti okoliša - zaposlenosti - poslovnoj infrastrukturi - tehnologiji i ulaganju u istraživanje i razvoj
  • Kohezijska politika EU / Zašto ? KOHEZIJSKA POLITIKA STRUKTURNI FONDOVI 1. KOHEZIJSKI FOND 2. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ FOND ZA RIBARSTVO 3. SOCIJALNI FOND 2. FOND ZA POLJOPRIVREDU
  • Kohezijska politika EU / Kohezijski fond - financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja - fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU / uvjet korištenja: BDP po stanovniku < 90% EU / stopa sufinanciranja: 80 - 85% / kriteriji za utvrđivanje alokacija za pojedinu zemlju: površina i broj stanovnika
  • Kohezijska politika EU / Kohezijski fond - Područja intervencija: - transeuropska transportna mreža (TEN-T) i Paneuropski koridori - transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave - okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša - učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
  • Kohezijska politika EU / Fond za regionalni trazvoj - ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva - namijenjen regijama svih zemalja članica EU / Stopa sufinanciranja: 50 - 75% / Korisnici: sektorska tijela javne vlasti, mala i srednja poduzeća, sektor znanosti i inovacija
  • Kohezijska politika EU / Fond za regionalni trazvoj Područja intervencija: - Ulaganja u proizvodnju (izravne potpore ulaganjima u mala i srednja poduzeća) - Regionalna i lokalna infrastruktura (okolišna, prometna, energetska, turistička, zdravstvena i obrazovna) - jačanje gospodarskih potencijala (jačanje turističke ponude, ulaganje u informacijsko društvo (pristup Internetu, online usluge), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća)
  • Kohezijska politika EU / Socijalni fond - - ima za cilj smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima - namijenjen je čitavom nizu organizacija iz javnog i privatnog sektora (regionalne i lokalne vlasti, institucije za obrazovanje i izobrazbu, nevladine institucije, sindikati, sektorska i profesionalna udruženja i pojedinačna poduzeća)
  • Kohezijska politika EU / Socijalni fond Područja intervencija: - cjeloživotno učenje i prilagodljivost radnika i poduzeća - integracija nezaposlenih žena i migranata na tržište rada - borba protiv diskriminacije na tržištu rada - reformiranje obrazovnog sustava i unaprjeđivanje ljudskog kapitala
  • Kohezijska politika EU / Socijalni fond Područja intervencija: - cjeloživotno učenje i prilagodljivost radnika i poduzeća - integracija nezaposlenih žena i migranata na tržište rada - borba protiv diskriminacije na tržištu rada - reformiranje obrazovnog sustava i unaprjeđivanje ljudskog kapitala
  • Kohezijska politika EU / Promet Kako strukturni fondovi podržavaju promet i kako doprinose ciljevima stukturnih fondova? Ključni ciljevi politike su izgrađeni oko četiri osnovna stupa: mobilnost, zaštita, inovacija i međunarodna povezanost Visoka razina mobilnosti / Zaštita okoliša / Energetska sigurnost i minimalni standardi rada u sektoru / Zaštita putnika i građana / Inovacije koje podržavaju nove tehnologije i promicanje učinkovitosti i održivosti u rastućem sektoru prometa / Međunarodna povezanost - ojačati održivu mobilnost, zaštitu i inovaciju u Europi i na globalnoj razini
  • Kohezijska politika EU / Promet Distribucija sredstava iz SF 2007-2013 za promet po zemljama
  • 6. SEKTORSKI PROGRAMI EU
  • Marco Polo II - EK usvojila je 14. svibnja 2013 Izvještaj o provedbi programa Marco Polo (2003-2013) kojim žele potaknuti tvrtke da uvedu usluge prijevoza koje premještaju prijevoz robe s ceste prema više ekološki prihvatljivijim načinima prijevoza, kao što su kratki morski puteve, željeznica i unutarnji plovni putovi - od 2003 do 2012, 172 dotacije su dodijeljene za više od 650 tvrtki - Marco Polo I stvorio je ekološku uštedu od oko 434 milijuna EUR i uklonio najmanje 21,9 milijardi tonskih kilometara tereta s europskih cesta
  • Marco Polo II - namijenjen sufinanciranju troškova prijevoza tereta tvrtkama u privatnom ili državnom vlasništvu - najčešći korisnici: prijevoznici iz svih grana prijevoza (osim zračnog), špediteri, luke, proizvođači, itd. - ciljevi programa: smanjenje opterećenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog učinka teretnog prijevoza na okoliš, jačanje intermodalnosti, čime se želi pridonijeti učinkovitosti i održivosti prometnog sustava - podupiru se aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv, „morske autoceste“ i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja.
  • Marco Polo II - podupiru se aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv, „morske autoceste“ i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja - program podupire projekte na međunarodnim prometnim dionicama - projekte mogu prijavljivati pravne osobe iz HR, samostalno ili u konzorciju, - iz proračuna programa financira se između 35% i 50% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o aktivnosti - natječaj otvoren do 23.08.2013. / 66,7 milijuna EUR; 30 projekata; 35% sredstava / projekti traju do 60 mjeseci
  • Marco Polo II Projekt OPRA (modal shift action) Novi redoviti željeznički servis za prijevoz novih vozila između Poljske i Belgije (blok vlakova). Predviđen modalni pomak 619.627.890 tkm Prijavitelj: Mosolf Automotive Railway (Njemačka) Vrijednost potpore: 2.398.962 EUR
  • Sirius 2 Crating
  • Sirius 2 Crating
  • Sirius 2 Crating
  • Projekt LOGICAL - cilj je projekta poboljšati operabilnost logističkih tvrtki različitih veličina kako bi se poboljšala konkurentnost srednjeuropskih logističkih čvorišta kroz smanjenje transakcijskih troškova (bolji pristup sustavima velikih globalnih igrača) - promicati kolektivne načine prijevoza (multimodalna suradnja) - razvoj cloud computing rješenja za podršku sustava - Njemačka, Poljska, Madžarska, Italija, Češka, Slovenija (Luka Koper) / http://www.project-logical.eu
  • Ostali sektorski programi
  • Za više informacija: www.eufondovi.hr robert@eufondovi.hr