Europski kontekst DOP-a
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Europski kontekst DOP-a

on

  • 3,314 views

Poslijediplomski specijalisticki rad, Ekonomski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Hrvatska

Poslijediplomski specijalisticki rad, Ekonomski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Hrvatska

Statistics

Views

Total Views
3,314
Views on SlideShare
3,312
Embed Views
2

Actions

Likes
0
Downloads
59
Comments
0

1 Embed 2

http://www.docshut.com 2

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Europski kontekst DOP-a Europski kontekst DOP-a Document Transcript

  • EKONOMSKI FAKULTET SVEU ILIŠTA U ZAGREBU KSENIJA BANOVAC EUROPSKI KONTEKST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA SPECIJALISTI KI POSLIJEDIPLOMSKI RAD POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ POSLOVNI MARKETINGMENTOR:Doc. dr. sc. Mislav Ante Omazi ZAGREB, 2010. GODINE
  • SADRŽAJ1. UVOD…………………………………………………………………………………………… 4 1.1. Predmet i ciljevi rada………………………………………………………………….. 4 1.2. Metode istraživanja …………………………………………………………………… 5 1.3. Izvori podataka i metode prikupljanja informacija i znanja …………………………...6 1.4. Opis sadržaja i strukture rada…………………………………………………………..72. KONCEPT DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA…………………………..… 8 2.1. Definiranje pojma i važnosti društveno odgovornog poslovanja…………………..…. 9 2.2. Razlike u shva anju koncepta društveno odgovornog poslovanja……………………. 13 2.3. Europski povijesno-pravni okvir razvoja društveno odgovornog poslovanja………… 16 2.4. Društvena odgovornost u kontekstu poduze a…………………………………………24 2.5. Mjerenje i izvještavanje o društveno odgovornom poslovanju……………………….. 273. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U EUROPSKOM KONTEKSTU………. 30 3.1. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj…………………………………………30 3.2. Društveno odgovorno poslovanje u Srbiji……………………………………………. 32 3.3. Društveno odgovorno poslovanje u Sloveniji………………………………………… 34 3.4. Društveno odgovorno poslovanje u Njema koj………………………………………. 35 3.5. Društveno odgovorno poslovanje u Francuskoj………………………………………. 37 3.6. Društveno odgovorno poslovanje u Italiji……………………………………………. 394. ISTRAŽIVANJE O DOSTUPNOSTI INFORMACIJA O DRUŠTVENO ODGOVORNOMPOSLOVANJU NA IZABRANIM ZEMLJAMA……………………………………………… 42 4.1. Metodologija istraživanja…………………………………………………………….. 43 4.2. Rezultati istraživanja………………………………………………………………….. 47 4.2.1. Dostupnost u cijelom uzorku……………………………………………… 47 4.2.1.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 48 4.2.1.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 49 4.2.1.3. Društveni indikatori………………………………………………. 50 4.2.1.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 51 4.2.2. Dostupnost u Hrvatskoj…………………………………………………….. 52 4.2.2.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 52 4.2.2.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 53 4.2.2.3. Društveni indikatori……………………………………………….. 54 4.2.2.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 55 4.2.3. Dostupnost u Srbiji…………………………………………………………. 56 4.2.3.1. Ekonomski indikatori……………………………………………... 57 4.2.3.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 57 4.2.3.3. Društveni indikatori………………………………………………. 58 4.2.3.4. Prosje na dostupnost……………………………………………... 59 4.2.4. Dostupnost u Sloveniji……………………………………………………... 60 4.2.4.1. Ekonomski indikatori…………………………………………….. 61 4.2.4.2. Indikatori zaštite okoliša…………………………………………... 61 4.2.4.3. Društveni indikatori………………………………………………. 63 4.2.4.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 64 4.2.5. Dostupnost u Njema koj……………………………………………………. 64 2
  • 4.2.5.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 65 4.2.5.2. Indikatori zaštite okoliša…………………………………………. 66 4.2.5.3. Društveni indikatori………………………………………………. 66 4.2.5.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 67 4.2.6. Dostupnost u Francuskoj…………………………………………………… 68 4.2.6.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 69 4.2.6.2. Indikatori zaštite okoliša…………………………………………. 69 4.2.6.3. Društveni indikatori………………………………………………. 70 4.2.6.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 71 4.2.7. Dostupnost u Italiji…………………………………………………………. 72 4.2.7.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 73 4.2.7.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 73 4.2.7.3. Društveni indikatori……………………………………………….. 74 4.2.7.4. Prosje na dostupnost……………………………………………….75 4.2.8. Usporedba prosje nih dostupnosti………………………………………….. 76 4.2.8.1. Dostupnost prema kriteriju EU i izvan EU……………………….. 76 4.2.8.2. Dostupnost prema kriteriju Hrvatska i EU………………………... 78 4.2.8.3. Dostupnost prema kriteriju Hrvatska i Srbija…………………….. 80 4.2.8.4. Dostupnost prema kriteriju Srbija i EU…………………………… 82 4.2.8.5. Dostupnost prema kriteriju Slovenija i EU……………………….. 84 4.2.8.6. Dostupnost prema kriteriju Njema ka i EU………………………. 86 4.2.8.7. Dostupnost prema kriteriju Francuska i EU………………………. 88 4.2.8.8. Dostupnost prema kriteriju Italija i EU…………………………… 90 4.2.9. Zaklju ak…………………………………………………………………… 92 4.3. Ograni enja provedenog istraživanja………………………………………………… 94 4.4. Preporuke za budu a istraživanja…………………………………………………….. 955. ZAKLJU AK…………………………………………………………………………………. 96POPIS KORIŠTENIH IZVORA……………………………………………………………….. 100POPIS TABLICA………………………………………………………………………………… 103POPIS SLIKA……………………………………………………………………………………. 104SAŽETAK………………………………………………………………………………………… 106SUMMARY………………………………………………………………………………………. 107ŽIVOTOPIS KANDIDATKINJE……………………………………………………………….. 108PRILOZI………………………………………………………………………………………….. 109 3
  • 1. UVOD___________________________________________________________________________1.1. Predmet i ciljevi radaGlobalizacija koja je uzrokovala mnoge društvene i politi ke promjene, postavila je pitanja i novao ekivanja pred poslovne zajednice. Dosadašnji tržišni modeli i poslovanje orijentirano isklju ivo nastvaranje profita, nisu se pokazali kao dugoro no održivi modeli osobito u vrijeme financijskih igospodarskih kriza. Kako bi o uvala vlastitu stabilnost, ali i stabilnost svih svojih zemalja lanica,Europska unija intenzivno je krenula u promoviranje koncepta održivosti i društveno odgovornogposlovanja kao jedinog na ina za suo avanje s velikim izazovima poput demografskih i klimatskihpromjena, ekološke ugroženosti i nedostatka prirodnih resursa pred kojima se svijet nalazi. Održivekonomski razvoj uz o uvanje okoliša i ja anje društvene kohezije temeljni su postulati društvenoodgovornog poslovanja koji su postali prioritet politike Europske unije.Koncept društveno odgovornog poslovanja definira se kroz razli ite pojmove poput održivog razvoja,eti kog poslovanja, korporativne pripadnosti ili korporacijske održivosti. Definicija Europske unijedruštveno odgovorno poslovanje uokviruje kao koncept putem kojeg poduze a integriraju društvene iekološke ciljeve u svoje poslovne operacije te u svoje odnose s interesno-utjecajnim skupinama nadobrovoljnoj bazi.1 Nadalje, pritisak na implementaciju društvene odgovornosti u poslovanje osim odstrane europskih politi kih krugova, došao je i od strane ulaga a i potroša a. Sve eš e se od poduze atraže informacije o društvenoj i ekološkoj odgovornosti poduze a kako bi mogli odlu iti u koga uložiti,od koga kupovati i za koga raditi. Prema tome, poduze a sve više uvi aju konkurentsku prednost kojudonosi društveno odgovorno poslovanje poput poboljšanja op e dobrobiti, diferencijalnogpozicioniranja marke, razvijanja snažnijih veza s potroša ima, poboljšavanje slike poduze a u javnosti,stvaranje dobrog ugleda, motiviranje zaposlenika te kona no pove anje prodaje, a time indirektno ipove anje profita.Prema službenim podacima Europske komisije2 ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska i njena poduze ana i e se na tržištu koje broji 496 milijuna stanovnika i ostvaruje u prosjeku oko 30.000 dolara BDP-apo glavi stanovnika. Tržište Europske unije prošle je godine usprkos financijskoj i gospodarskoj krizi te1 Europska komisija (2010). Enterprise and industry: sustainable and responsible business [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [10. rujna 2010.]2 Europska komisija (2010). Economic and financial affairs: EU economic situtation [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/index_en.htm [10. rujna 2010.] 4
  • inflaciji od 1%, ostvarilo 11.809 bilijuna eura nominalnog BDP. Europska unija broji 236 milijunaradno sposobnog stanovništva od kojih je 67% njih aktivno u sektoru usluga, 27,3% u industrijskomsektoru, a 4,4% u poljoprivrednom sektoru. Hrvatskim poduze ima direktna konkurencija postat evelike i globalno prisutne kompanije poput francuskog GDF Suez, njema kog BASF ili talijanskogENI koje osim ostvarivanja velikog godišnjeg profita, mnogo ulažu u segment društveno odgovornogposlovanja ime dodatno dobivaju na konkurentnosti.U skladu s tim injenicama, ciljevi ovog rada su: C1: definirati koncept i klju ne karakteristike društveno odgovornog poslovanja. C2: prikazati europski povijesno-pravni okvir razvoja društveno odgovornog poslovanja te ukazati na njegovu važnost za konkurentnost. C3: istražiti norme i standarde izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju. C4: istražiti trenutno stanje i izazove društveno odgovornog poslovanja u odabranim zemljama europskog konteksta. C5: analizirati dostupnost informacija o društveno odgovornom poslovanju u vode im poduze ima (10 najve ih po prihodima iz svake zemlje u poslovnoj 2009. godini) u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Njema koj, Francuskoj i Italiji.1.2. Metode istraživanjaZa potrebe samostalnog istraživanja o dostupnosti informacija o društveno odgovornom poslovanju uizabranim zemljama, provedena je analiza elektronski dostupnih sadržaja o društveno odgovornomposlovanju. Subjekti istraživanja su 60 poduze a iz šest odabranih zemalja: Hrvatske, Srbije, Slovenije,Njema ke, Francuske i Italije koja su u poslovnoj 2009. godini zabilježila najve e prihode i koja suregistrirana u svojim zemljama bez obzira na porijeklo vlasništva i kapitala.3 Dobiveni podacianalizirani su metodom komparacije i kategorizirani u tri grupe indikatora društveno odgovornogposlovanja: ekonomski indikatori, indikatori zaštite okoliša i društveni indikatori. Sve tri grupeindikatora sažimaju etiri me unarodne norme izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju:3 Lider (2010) 1000 najve ih hrvatskih tvrtki. Liderpress d.o.o., 25. lipnja, str. 34.; Deloitte (2010) 100 najve ih tvrtki u Adria regiji: Adria Top 100. New York: Deloitte Global Services Limited. Dostupno na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/industrije/financijskeusluge/89a740d614cf4210VgnVCM100000ba42f00aRCRD.htm [10. rujna 2010.]; Fortune (2010) Our annual ranking of the worlds largest corporations. Dostupno na: http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/countries/Australia.html [10. rujna 2010.] 5
  • norma Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), norme Ujedinjenih naroda o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima, norma Accountability (AA1000) i norme Globalnog sporazumaUjedinjenih naroda (Global Compact). Predmet analize bio je elektronski dostupan sadržaj kojiobuhva a: internetske stranice, godišnja izvješ a za 2009. godinu, izvještaj o održivom razvojuodnosno društveno odgovornom poslovanju za 2008./2009. godinu.4 Dostupnost sadržaja vezanog zagrupe indikatora društveno odgovornog poslovanja ocjenjivala sve na sljede i na in:0 – nedostupna informacija – gotovo nikakva informacija vezana za odre en aspekt u odre enoj grupiindikatora nije prona ena.1 – djelomi no dostupna informacija – postoje donekle spomenute informacije o odre enom aspektuu odre enoj grupi indikatora, me utim one su površne, rijetke ili nepotpune u odnosu na postavljenenorme te je potrebna dodatna dorada i dopuna.2 – potpuno dostupna informacija – informacije o odre enom aspektu u odre enoj grupi indikatora upotpunosti zadovoljavaju norme, potpune su, relevantne, opisnog i detaljnog karaktera.51.3. Izvori podataka i metode prikupljanja informacija i znanjaZa potrebe prvog dijela rada vezanog za definiranje pojma društveno odgovornog poslovanja injegovog razvoja u kontekstu Europske unije, korišteni su sekundarni izvori podataka. Rije je ostru nom sadržaju i izvorima koji obuhva aju knjige, znanstvene i stru ne lanke, internetske straniceeuropskih institucija i me unarodnih organizacija te nacionalne i me unarodne programe koji su sažetiinduktivnom i deduktivnom metodom te koji su poslužili kao reference radu.Za potrebe drugog dijela rada vezanog za istraživanje o dostupnosti informacija o društvenoodgovornom poslovanju na izabranim zemljama korišteni su primarni izvori podataka dostupni uelektronskom obliku: internetske stranice, godišnja izvješ a za 2009. godinu i izvještaji o održivomrazvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za 2008. i 2009. godinu. Dobiveni podaci4 U analizu sadržaja obuhva eni su i izvještaji o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za obje godine (2008. i 2009.) iz nekoliko razloga. Prvo, izvještavanje o održivom razvoju uglavnom nije obveza poduze a stoga nije vezano za po etak i kraj financijske odnosno kalendarske godine. Neka poduze a izvještaj objavljuju po etkom nove kalendarske godine zajedno s obaveznim financijskim izvještajem, dok druga objavljuju u razli itima vremenskim periodima – katkad i u dvogodišnjem vremenskom periodu. Drugo, koncepti društveno odgovornom poslovanja i održivog razvoja još uvijek me u poslovnim zajednicama doživljavaju razli ita tuma enja, stoga poduze a objavljuju izvještaje takvog tipa pod razli itim imenima.5 Vidi Prilog 1 na kraju rada. 6
  • analizirani su metodom komparacije i kategorizirani u tri grupe indikatora društveno odgovornogposlovanja: ekonomski indikatori, indikatori zaštite okoliša i društveni indikatori.1.4. Opis sadržaja i strukture radaUvodni dio rada daje pregled problema kojeg rad obra uje kao i ciljeve koji su proizašli iz togpregleda. Nadalje, opisani su izvori podataka koji su poslužili u obradi teme te metode njihove analize.Drugo poglavlje bavi se konceptom društveno odgovornog poslovanja po evši od njegove definicije irazlika u shva anju. Potom je dan povijesni i pravni razvoj koncepta društveno odgovornog poslovanjau Europskoj uniji, kao i razvoj tog koncepta u kontekstu poduze a. Posljednji dio poglavlja odnosi sena prikaz me unarodnih normi za mjerenje i izvještavanje o društveno odgovornom poslovanju.Tre e poglavlje predstavlja trenutne politike, aktivnosti implementacije te izazove vezane za društvenoodgovorno poslovanje u odabranim zemljama: Hrvatska, Srbija, Slovenija, Njema ka, Francuska iItalija.U etvrtom poglavlju provedeno je istraživanje o razini dostupnosti informacija o društvenoodgovornom poslovanju u vode im poduze ima prema ostvarenom prihodu u 2009. godini u Hrvatskoj,Srbiji, Sloveniji, Njema koj, Francuskoj i Italiji. Predstavljena je metodologija, rezultati dostupnosti ucijelom uzorku, prema grupama ne- lanica i lanica Europske unije te u odnosu na prosjek dostupnostiu Europskoj uniji. Tako er je dan prikaz zaklju nih rezultata, ograni enja i smjernice za daljnjaistraživanja na tom podru ju.Posljednje poglavlje daje završne zaklju ke cijelog rada, nakon kojeg slijedi popis korištene literature,popis tablica i slika te sažetak. 7
  • 2. KONCEPT DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA____________________________U predgovoru službenog priop enja Europske komisije pod nazivom „Europa 2020. – Strategija zapametan, održiv i uklju iv rast“ objavljenog u ožujku 2010. godine, predsjednik Komisije José ManuelBarroso sažeo je strategiju u sljede ih nekoliko re enica: „2010. godina mora ozna iti novi po etak.Želim da Europa iz ekonomske i financijske krize izi e ja a. Kako bismo postigli održivu budu nost,ve sada moramo gledati dalje od kratkog roka. Europa se treba vratiti na po etni put te na njemuostati. To je cilj strategije Europa 2020. Rije je o osiguranju više radnih mjesta i boljih života. Time sepokazuje kako Europa ima sposobnosti osigurati pametan, održiv i uklju iv rast, prona i na in zastvaranje novih radnih mjesta te ponuditi usmjerenje našim zajednicama.“6Ambicije Europske unije još su vidljivije u strategiji koja je definirana 2000. godine u Portugalu, a kojaje poznatija pod imenom Lisabonska strategija: „Postati konkurentska i najdinami nija svjetskaekonomija temeljena na znanju, koja je ujedno sposobna za održivi ekonomski razvoj s boljim radnimmjestima, uz ve u društvenu koheziju i o uvanje okoliša.“7Ono što karakterizira i jednu i drugu strategiju pa samim time i sve ostale naknadno formuliraneeuropske inicijative i mjere je održiva razvojna platforma s tri temeljna aspekta: ekonomski, ekološki idruštveni aspekt. Tradicionalan pristup razvoju koji podrazumijeva pove anje profita, utjecaja i mo iodbacuje se kao dugoro no neodrživ model upravo zbog velikih izazova pred kojima se današnjedruštvo nalazi. Prema tome, suo avaju i se sa sve ve im izazovima poput demografskih promjena,pove ane potražnje za izvorima energije, ugroženosti ekološke raznolikosti te klimatskih promjena,održiv razvoj postao je ne samo politi ki ve i kulturni i poslovni prioritet. Tako je primjerice Europskovije e prihvatilo 2006. godine „Novu strategiju Europske unije o održivom razvoju“. Rije je osveobuhvatnoj strategiji koja definira kako iza i u susret potrebama sadašnjih generacija bezugrožavanja mogu nosti budu ih generacija da zadovolje vlastite potrebe.8 Strategija o održivomrazvoju integrira ekonomska, ekološka i društvena pitanja te se usmjerava na sedam klju nih izazova:klimatske promjene i ista energija, održivi transport, održivo korištenje i proizvodnja, uvanje i6 Europska komisija (2010). Europe 2020: a European strategy for smart, sustainable and inclusive growth [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20- %20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf [10. rujna 2010.]7 Europska komisija (2000). Lisbon strategy for growth and jobs: towrds a green and innovative economy [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/archives/growthandjobs_2009/ [10. rujna 2010.]8 Europska komisija (2006). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF [10. rujna 2010.] 8
  • upravljanje prirodnim izvorima, javno zdravstvo, društvena uklju enost, demografija i migracija teglobalno siromaštvo.9 Europsko vije e je prihva anjem dokumenta Strategije kreiralo okvir za izradubrojnih inicijativa i radnih planova kako bi se ciljevi Strategije proveli kroz sve aspekte društva iposlovanja. Europska komisija je održiv razvoj kao temeljnu platformu implementirala kroz razli iteinicijative i organizacije. Provedene su brojne radionice, seminari i forumi te izdane razli itepublikacije s detaljnim uputama kako u initi razvoj dugoro no održivim.2.1. Definiranje pojma i važnosti društveno odgovornog poslovanjaDruštvene i politi ke promjene koje donosi globalizacija postavile su pitanja i nova o ekivanja predposlovne zajednice. Donesen je zaklju ak kako je klasi na ekonomska teorija prejednostavna i površnate da je nemogu e prirodne zakone primijeniti u kontroli nad pojedincem i njegovim socijalnimodnosima.10 Poduze a definirana kao institucije društva stvorene radi proizvodnje, prodaje i isporukeroba i usluga potrebnih za zadovoljenje itavog niza razli itih društvenih potreba, djeluju u sprezi sasvim ostalim društvenim institucijama i utje u na živote pojedinaca, obitelji i širih društvenih skupinapoput poslodavaca, obrazovnih djelatnika, ulaga a i drugih.11 Poslovne zajednice imaju dosad nevi enrazmjer mo i i uloge u svjetskom razvoju te se u skladu s tim od njih o ekuje ve e uklju ivanje urješavanje društvenih problema. Pritom se osobito misli na transnacionalne kompanije koje u svomposlovanju doti u svaki djeli svijeta te pozitivno i/ili negativno utje u na društvo diljem svijeta.Svjesni svoje zna ajnosti i mogu nosti donošenja promjena, u mnogim poduze ima i tijelima kojazastupaju poslovne krugove podignuta je razina svijesti o njihovoj društvenoj ulozi i utjecaju te jeprihva ena potreba za ja anjem njihove društvene odgovornosti kao i transparentnost poslovnihprocesa.Koncept društvene odgovornosti opisuje se kroz razli ite pojmove poput održivi razvoj, eti koposlovanje, korporacijska pripadnost, korporacijska održivost ili koncept trostruke donje linije12.Jednako tako koncept društvene odgovornosti ima razli ite definicije ovisno gleda li se iz akademskog,poslovnog, politi kog kuta ili kuta nevladinog sektora. Perspektive i na ini gledanja na društvenuodgovornost poduze a mijenjali su se kroz povijest tako da niti danas ne možemo govoriti o op em9 Europska komisija (2010) Sustainable development: together for tomorrow. Brussels: European commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/sustainable/welcome/index_en.htm [21. kolovoza 2010.]10 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 438.11 Williams, E. (2008) CSR Europe’s sustainable marketing guide. Brussels: CSR Europe, str. 5.12 eng. triple bottom line 9
  • konsenzusu kada je rije o ovom fenomenu.13 Ve ina definicija društvenu odgovornost opisuju kaokoncept u kojem poduze a dobrovoljno integriraju društvene i ekološke aspekte u poslovanje iinterakcije s interesno-utjecajnim skupinama. Biti društveno odgovoran zna i ne samo ispunjavatizakonske zahtjeve i o ekivanja, ve i ve e investiranje u ljudski kapital, okoliš i odnose s interesno-utjecajnim skupinama.14 Unutar akademskih i poslovnih krugova, koji se bave društveno-odgovornimponašanjem poduze a i organizacija, pa i unutar samih poduze a, postoji veliko nerazumijevanjeodnosa društvene odgovornosti i održivog razvoja kao i konceptualni kaos u mnoštvu termina. CSR iodrživi razvoj prema nekim su autorima paralelni koncept jedne ve e paradigme – korporacijskeodrživosti. Prema drugim autorima, održivi razvoj zamišljen je kao politi ki model društva naglobalnoj razini, a CSR koncept unutar mikrorazine društva, iako se obi no smatra da održivi razvojstavlja naglasak samo na ekološki prihvatljivo ponašanje, definicija održivog razvoja jest stvaranjeodržive budu nosti ekonomske, socijalne i okolišne – od strane vlada, društava, korporacija ipojedinaca, od kojih se o ekuje da preispitaju svoja o ekivanja, odgovornosti i me udjelovanja.15Društvena odgovornost, u pravilu, uvjetuje postojanje društvene kontrole kao skupa aktivnosti kojimase ljudi pou avaju, uvjeravaju ili prisiljavaju da poštuju norme, a može se razmatrati na razini: svijeta,nacije/države, kompanije/organizacije i pojedinca.16Prema Svjetskom poslovnom vije u za održivi razvoj, društvena odgovornost poduze a se definira kaoopredjeljenja tvrtki da potpomažu održiv ekonomski razvoj, kao i da, u cilju unapre enja kvaliteteživota, sura uju sa zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnim zajednicama i društvom uop e.17Ameri ka udruga Business for Social Responsibility (BSR) definira društvenu odgovornost poduze akao opsežan i sveobuhvatan set korporativnih politika, praksa i programa koji su integrirani u poslovneoperacije, lance nabave i proces donošenja odluka u kojem god se poslovnom kontekstu aktivnostiobavljale. Prema Svjetskom ekonomskom forumu društvena odgovornost poduze a predstavljakontribuciju koju poduze a kroz svoje sržne aktivnosti vrše naspram društva, njihovih investicija ifilantropskih programa, kao i uklju enosti u javnu politiku.18 Kotler korporativnu društvenuodgovornost ili društvenu odgovornost poslovanja predstavlja kao opredjeljenje poduze a zaunapre enje dobrobiti zajednice kroz diskreciju – dragovoljnu – poslovnu praksu i doprinose na ra un13 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 6.14 Europska komisija (2003). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF [10. rujna 2010.]15 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 442.16 Pavi i , J. (2003) Strategija marketinga neprofitnih organizacija: neprofitne organizacije i društvo. Zagreb: Masmedia, str. 19.17 Kotler, P. (2009) Društveno odgovorno ponašanje: odgovorno ponašanje – poslovna strategija. Zagreb: M.E.P., str. 14.18 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 72. 10
  • vlastitih resursa.19 Organizacija CSR Europe koja promovira društveno odgovorne korporativne prakseunutar okvira Europske unije, isti e da je društvena odgovornost poslovna strategija osmišljena kako bipridonijela ekonomskom zdravlju zajednica, ponudila zaposlenicima dobra radna mjesta, potroša imasigurne proizvode, a interesno-utjecajnim skupinama osigurala pošten povrat uloženog.20U svojem Priop enju obavljenom 2001. godine, Europska komisija definirala je društvenu odgovornostpoduze a kao koncept putem kojeg poduze a integriraju socijalne i ekološke ciljeve u svoje poslovneoperacije te u svoje odnose s interesno-utjecajnim skupinama na dobrovoljnoj bazi.21Nadalje prema istom Priop enju, društvena odgovornost u poduze ima obuhva a etiri temeljnaaspekta. Prvi aspekt društvene odgovornosti je vezan za radno mjesto odnosno na in na koji poduze eskrbi o svojim zaposlenicima. Pritom se misli na politiku zapošljavanja, poticanje raznolikosti, pla e iradni uvjeti, zdravlje i zaštita na radu, suradnja sa sindikatima kao i poštivanje radni kih prava. Drugiaspekt društvene odgovornosti odnosi se na tržište i odnose s dobavlja ima, kupcima i konkurencijom.Ovdje je rije o odgovornom oglašavanju i marketingu, rad s pritužbama klijenata, antikorupcijskemjere i eti ke prakse, implementiranje društvenih zahtjeva i zahtjeva zaštite okoliša u dobavlja kilanac. Tre i aspekt društvene odgovornosti odnosi se na zaštitu okoliša i na in na koji poduze eublažuje negative posljedice utjecaja na okoliš poput mjera energetske u inkovitosti, smanjenja emisijazaga iva a, ali i pružanje roba i usluga koje pomažu u o uvanju okoliša. Posljednji aspekt odnosi se nadruštvenu odgovornost prema pojedincima i zajednicama. Ono uklju uje pitanja ljudskih prava,dijaloga i partnerstva s potencijalno ugroženim zajednicama, aktivni doprinos blagostanju zajedniceputem primjerice dobrovoljnog rada djelatnika.Popis tema koje su obuhva ene društveno odgovornim poslovanjem se trajno širi i dopunjuje, me utimmogu se definirati unutar tri dimenzije: 1. Ekonomska dimenzija odnosi se na utjecaj poduze a na ekonomske uvjete svojih interesno- utjecajnih skupina kao i na ekonomske sustave na lokalnim, državnim i globalnim razinama. Financijski u inak od temeljne je važnosti za razumijevanje organizacije i njezine društvene19 Kotler, P. (2009) Društveno odgovorno ponašanje: odgovorno ponašanje – poslovna strategija. Zagreb: M.E.P., str. 14.20 CSR Europe (2010) Activities: CSR Europe’s toolbox. Brussels: CSR Europe. Dostupno na: http://www.csreurope.org/pages/en/toolbox.html [21. kolovoza 2010.]21 Europski pristup društvenoj odgovornosti integriran je u šiti kontekst razli itih me unarodnih inicijativa vezanih za trgovinu i razvoj suradnje poput ILO standarda, OECD-ovih Smjernica za multinacionalna poduze a, Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju, Deklaracije iz Johannesburga i njen Akcijski plan za provedbu, UN-ova Global Compact na ela i drugi. Pristup tako er ima svoje korijene i Bijeloj knjizi Europske komisije iz 1993. godine. 11
  • odgovornosti, a te se informacije obi no nalaze u financijskim izvješ ima. Ova dimenzija obuhva a ostvaren ekonomski u inak, prisutnost na tržištu, neizravne ekonomske utjecaje, ciljeve na razini cijelog poduze a glede u inka relevantnog za ekonomske aspekte, kratki opisi politika na razini poduze a te dodatne informacije koje pomažu u boljem razumijevanju poslovanja poput klju nih uspjeha, nedostataka, rizika i prilika, važnih promjena vezanih za upravlja ke sustave i strukture za poboljšanje poslovanja te klju ne strategije i postupke za provo enje politika na razini poduze a. 2. Ekološka dimenzija odražava utjecaje koje poduze e ima na okoliš. Prema tome, ova dimenzija obuhva a upotrebu energije, vode, materijala, emisije štetnih plinova, otpadne vode, upravljanje otpadom, bioraznolikost, pridržavanje propisa kao i korištenje proizvoda i usluga koji ne utje u na okoliš. Formulirane su brojne vanjske norme, mjerila i smjernice na temu upravljanja okolišem. Neke od njih su Povelja o održivom razvoju za poslovni sektor Me unarodne trgovinske komore, Me unarodna organizacija za normizaciju – ISO 14000, Program ekološkog upravljanja i nadzora (EMAS) Europske unije, CERES-ova na ela, UN-ov Globalni sporazum i Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI). 3. Društvena dimenzija razli ite elemente iz podru ja radnih odnosa, ljudskih prava i odgovornosti za proizvod ime se definira društveni utjecaj poduze a na specifi ne interesno- utjecajne skupine. Društveni utjecaj poduze a tako er je vezan i ovisan o tržištu i društvenim organizacijama u kojemu posluje. Njihovo uzajamno djelovanje, kao i pristup poduze a skupinama poput lokalnih zajednica, ini važan element društvene odgovornosti. U skladu s time društvena dimenzija obuhva a podatke vezane za mito i korupciju, sudjelovanje u stvaranju javne politike, prakse monopola, pridržavanje zakona i propisa, poštivanje temeljnih prava ovjeka, gra anskih prava i politi kih prava. Tako er uklju uje i podatke o opsegu i raznolikosti radne snage unutar poduze a, spolnu i dobnu strukturu, fizi ku zaštitu i dobrobit ljudi na radu te opseg beneficija i doprinosa zaposlenih.Zajedni ki elementi svim definicijama društvene odgovornosti su slijede i: • društvena odgovornost pokriva društvena i ekološka pitanja, unato engleskom originalnom prijevodu društveno odgovorno poslovanje22 ,22 eng. corporate social responsibility 12
  • • društvena odgovornost nije i ne bi trebala biti odvojena od poslovne strategije i poslovanja budu i da je rije o integriranju društvenih i ekoloških aspekata u poslovne strategije i operacije, • društvena odgovornost je dobrovoljni koncept • važan aspekt društvene odgovornosti je kako poduze a komuniciraju sa svojim unutarnjim i vanjskim interesno-utjecajnim skupinama (zaposlenici, kupci, partneri, nevladine organizacije, javne vlasti i sl.)232.2. Razlike u shva anju koncepta društveno odgovornog poslovanjaEuropska unija ima važnu ulogu u kreiranju javnih politika za promicanje društvene odgovornosti kakona europskom tako i na globalnom prostoru. Osim što donosi zakone o nizu pitanja izravno vezanih zadruštvenu odgovornost poput trgovine i okoliša, donosi i „blage“ politi ke mjere koje usmjeravajuimplementaciju društvene odgovornosti u sve segmente poslovanja. Iako su neke europske vlade poputbritanske, danske i nizozemske zauzele stav i definirale javnu politiku prema društvenoj odgovornosti,još uvijek ne postoji jasan „europski“ pristup. Svaka zemlja lanica ima slobodu kreiranja vlastitogpristupa ovisno o specifi nim politi kim prioritetima koji se kre u od regulacije tržišta rada dopoboljšanja ponašanja multinacionalnih kompanija u zemljama u razvoju. S jedne strane, protivnicijedinstvenog „europskog“ pristupa društveno odgovornom poslovanju smatraju da bi ga Europskakomisija mogla iskoristiti za provedbu dugo ekanih društvenih i ekoloških zakona odnosno da biputem njega mogla nametnuti kruti europski socijalni model.24Prou avaju i europske obrasce društvene odgovornosti, Lozano je definirao etiri modela društveneodgovornosti na podru ju Europske unije.25 Partnerski model karakteristi an za zemlje sjeverne Europe(Danska, Finska, Nizozemska i Švedska). Glavni element ove kategorije su jaka suradnja vlade ipoduze a. Naime, vlada je intenzivno uklju ena na na in da generira partnerstva društveneodgovornosti me u administracijom, kompanijama i socijalnim organizacijama. Model Business uzajednici naj eš i je u anglo-saksonskim zemljama (Irska i Velika Britanija). Vlada nastoji olakšati iposredovati u održivom ekonomskom razvoju i ekonomskoj obnovi privatnog sektora. Model23 UNDP/EU (2010). What is CSR [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://www.acceleratingcsr.eu/en/csr [10. rujna 2010.]24 Murray, A. (2003) Corporate social responsibility in EU. London: Centre for European Reform, str. 25.25 Lozano Joseph M. (2008) Governments and CSR: public policies beyond regulation and voluntary compliance, New York: Palgrave Macmillan, str. 268-284. 13
  • održivosti i gra anstva prevladava u kontinentalnim europskim zemljama (Austrija, Belgija, Francuska,Njema ka i Luksemburg). Glavna karakteristika ovog modela je poticanje poduze a na zauzimanjeaktivne uloge u strategijama održivog razvoja. Društvena odgovornost stoga je vezana za poduze a kaokreatore društvenog kapitala, osobito kroz osiguranje radnih uvjeta i standarda, sudjelovanje djelatnikau rješavanju problema zajednice i sl. Agora model obilježava mediteranske zemlje (Gr ka, Italija,Portugal i Španjolska). Ve ina njihovih vlada je uklju ena u kreiranje i razvoj javnih strategija ipolitika vezanih za društvenu odgovornost. Ovaj proces podrazumijeva definiranje nacionalnihstrategija, vije a, foruma i radnih grupa. Lozano je model nazvao Agora zbog diskusija o društvenojodgovornosti u kojoj sudjeluju svi društveni akteri.Europska poslovna etika posjeduje neke specifi nosti koje ju razlikuju od poslovne etike u SAD-u iVelikoj Britaniji i kojima, dakako u samoj praksi, rješava prakti ne probleme vezane uz paradoksinteresnog dioništva. Prva je specifi nost usmjerenost europske poslovne etike na širi kontekstposlovanja, dakle pravni, društveni, moralni i kulturni. To zna i da se puno pažnje posve uje stalnomkontaktu i pregovaranju me u interesnim dionicima, a to pak proizlazi (1) dijelom iz europskogpravnog naslje a koje je razli ito od onoga u SAD-u, (2) dijelom iz politi ke kulture dijaloga ipregovaranja i (3) dijelom iz finih razlika u naravi tržišne ekonomije u SAD-u i europskim državama.A propos prve razlike (1), može se kazati da common law u SAD-u proizvodi „pobjednike i gubitnike“i stoga utje e na narav poslovne etike, dok gra anski zakon u Europi zahtijeva uravnotežene dogovore.Što se ti e druge razlike (2), Europa je obilježena sustavom proporcionalnog zastupništva koji kaotakav proizvodi zahtjev za dijalogom, pregovorima i koalicijama. Europski poslodavci i zaposlenicipuno se eš e susre u na pregovorima nego u sudnicama ili na protestima. Što se ti e tre e razlike (3),u SAD-u je na djelu „kompetitivni menadžerski kapitalizam“, u Velikoj Britaniji „personalnikapitalizam“, a primjerice u Njema koj „kooperativni menadžerski kapitalizam“ ili „socijalna tržišnaekonomija“.26Iz perspektive društvene odgovornosti, poduze a tranzicijskih zemalja su jedinstvena i na odre enina in izolirana. Te nacije imaju vlade koje postoje nešto malo više od desetak godina i bore se ne bi lirazvile funkcionalni model kapitalizma te se priklju ile svjetskim tokovima mo i i kapitala. Pitanja orješenju nekih socijalnih pitanja su akutna, posebno imaju i u vidu multi-etni nost, politi kunestabilnost i ekonomski nejasnu budu nost kod ve ine zemalja.27 Op enito govore i društvena26 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 221-222.27 Omazi , M. A.. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 4. 14
  • odgovornost poduze a i njene varijacije poput korporativnog državljanstva, održivog razvoja imenadžmenta interesno-utjecajnim skupinama doživljavaju se kao irelevantna u ovakvim uvjetima.28Trenutni angažman i stav Europske unije prema društvenoj odgovornosti je promoviranje, olakšavanjerazmjene iskustva diljem Europe te organizacija rasprava i dijaloga vezanih za pitanja društveneodgovornosti. U skladu s time, svake dvije godine organiziraju se Europski forumi interesno-utjecajnihskupina o društvenoj odgovornosti29 na kojima raspravljaju predstavnici zaposlenika, poslodavaca,stru njaka, investitora i nevladinog sektora o daljnjim koracima koje Europska unija treba poduzetikako bi unaprijedilo društveno odgovorno poslovanje. Nadalje, svakih šest mjeseci organiziraju sesastanci grupe visokih predstavnika zemalja lanica koja ima za cilj informirati Europsku komisiju oinicijativama društveno odgovornog poslovanja koje su poduzele zemlje lanice. Oformljena je iinterna služba Europske komisije za društvenu odgovornost koja prati aktivnosti na podru jima okoliša,pravde, slobode, zaštite, tržišta, zdravlja, zaštite potroša a te vanjskih poslova (trgovina, razvoj, pomo ,suradnja). Jednako tako Europska unija financira istraživanja o doprinosu društvene odgovornostirazvoju lokalnog zapošljavanja, vodi e o društvenim pitanjima u javnoj nabavi te unutar-europskaistraživanja o temama vezanim za društvenu odgovornost.Autori Moon i Vogel objašnjavaju kako uloga europskih vlada u definiranju i promoviranju društveneodgovornosti može varirati. Prvo, vlada može hrabriti i poticati odgovornost u poslovanju. Drugo,vlada može olakšati implementaciju društvene odgovornosti postavljanjem jasnog okvira za poslovnoponašanje, definiranjem neobvezuju eg koda i sustava kao i informiranjem poduze a i industrija odruštveno odgovornom poslovanju. Tre e, vlade mogu uložiti svoja organizacijska, fiskalna iautoritativna sredstva kako bi formirale partnerstva za društveno odgovorno poslovanje. Njena to nauloga u partnerstvu može varirati bilo kao katalizator ili kao ravnopravan suradnik.30 Isti autoripromatraju i razli ite vladine inicijative i politike o društvenoj odgovornosti na globalnoj razini,zaklju uju kako postoje vlade koje donose zakone o me unarodnom poslovanju pritom se osobitostavlja naglasak na izravna strana ulaganja i me unarodne dobavlja ke lance. Druge pak vlade nastojepromovirati društveno odgovorna me unarodna ulaganja. Neke zahtijevaju izvještavanje o društvenom,ekološkom i eti kom utjecaju globalnog poslovanja dok druge poti u op enito pove anje standardaodgovornosti.28 Omazi , M. A.. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 3.29 eng. European Milti-Stakeholder Forum for CSR30 Crane, A. et al. (2008) The Oxford handbook of corporate social responsibility: government and civil society. Oxford: University press, str. 312-314. 15
  • 2.3. Europski povijesno-pravni okvir društveno odgovornog poslovanjaRezolucija Europskog parlamenta o standardima Europske unije za europska poduze a kojaposluju u zemljama u razvoju: Prema Europskom kodeksu o poslovanju31Dana 15. sije nja 1999. godine Europski parlament usvojio je rezoluciju o standardima Europske unijeza europska poduze a koja posluju u zemljama u razvoju. Rezolucija daje preporuke transnacionalnimkompanijama za pridržavanje dobrovoljnih kodeksa o poslovanju32 koji pozivaju kompanije naprovo enje aktivnosti koje su u skladu sa standardima o životu, zdravlju i okolišu koje je usvojilaEuropska unija. Standardi propisuju kako takve kodekse trebaju nadgledati nezavisna tijela, trebajupromovirati ulogu lokalnih ljudi i usmjeriti kompanije na temeljito prou avanje lokalne vlade ipravosu a. Tako er, Rezolucija naglašava kako takvi kodeksi ne bi smjeli biti zamjena za pravilalokalnog ili me unarodnog prava.Europski parlament tako er je pozvao Europsku komisiju na razmatranje uklju ivanja temeljnih normio zaštiti okoliša, radu i ljudskim pravima u odnosu na zakon o europskim kompanijama kako bi takvikodeksi poslovanja postali obavezni. 33Interpretativno priop enje Komisije o pravu Zajednice primjenjivim za javnu nabavu imogu nosti integracije društvenih pitanja u javnu nabavu.34Cilj priop enja Komisije bio je razjasniti opseg mogu nosti unutar postoje eg pravnog okvira Komisije(prvenstveno direktiva javne nabave) radi integracije društvenim pitanja u javnu nabavu.Priop enje daje pregled razli itih faza tipi nog procesa u javnoj nabavi te odre uje u kojoj mjeri semogu uklju iti društvena pitanja. Pojam „društvena pitanja“ odnosi se na ljudska prava, na elo31 Official Journal of the European Union (1999) European Parliament Resolution on EU Standards for European Enterprises Operating in Developing Countries: Towards a European Code of Conduct. Brussels: European Union, OJ C, str. 104-182.32 eng. voluntary codes of conduct33 Rezolucija je definirala me unarodne standarde koji bi trebali poduprijeti dobrovoljne kodekse poslovanja koji sadrže: a) ILO tropartitivnu deklaraciju o na elima koja se odnose na multinacionalna poduze a i socijalnu politiku; b) Smjernice OECD-a za multinacionalna poduze a; c) ILO temeljne konvencije; d) Op u deklaraciju o ljudskim pravima, Me unarodni sporazum o civilnim i politi kim pravima te Me unarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; e) ILO konvenciju 169, 1994 nacrt Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima lokalnog stanovništva, UN-ova deklaracija o iskorjenjivanju svih oblika rasne diskriminacije; f) UN-ova konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio deklaracija i prijedlog Europske komisije za razvoj kodeksa poslovanja za europske kompanije; UN-ova konvencija o okolišu, zaštiti životinja i javnoj zdravstvenoj zaštiti; op i lanak 3 Ženevske konvencije i Protokol II, UN-ove kodeks poslovanja službenika za provedbu zakona; g) OECD-ova antikorupcijska konvencija i priop enje Europske komisije o zakonodavnim mjerama protiv korupcije.34 Official Journal of the European Union (2001) Interpretative Communication of the Commission on the Community Law applicable to Public Procurement and the Possibilities for integrating Social Considerations into Public Procurement. Brussels: European Union, OJ C, 333/27 16
  • nediskriminacije, državni zakon o radu, direktive Europske komisije o društvenim pitanjima,„povlaštene klauzule“ u vidu dopuštanja pozitivne diskriminacije i reintegracije odre enih kategorijaosoba s posebnim potrebama.Rezolucija Europskog parlamenta o Zelenoj knjizi Komisije o promoviranju Europskog okviraza društveno odgovorno poslovanje. 35U svibnju 2002. godine, Europski parlament prihvatio je Rezoluciju o Zelenoj knjizi Komisije opromoviranju Europskog okvira za društveno odgovorno ponašanje. Parlament je podsjetio dame unarodni zakon jasno dopušta proširenje kompanijskih legalnih obveza kako bi uklju io poštivanjestandarda o ljudskim pravima. Me u ostalim mjerama, Parlament je predložio da koncept društveneodgovornosti bude uklju en u sva podru ja koja spadaju pod odgovornost Europske komisije,uklju uju i i zakon o kompanijama. Tako er je pozvao Komisiju da predloži amandman etvrtekompanijske direktive kako bi tražilo od kompanija da u svoja financijska izvješ a uklju e iizvještavanje o provedbi standarda za zaštitu okoliša i društvenih standarda.Europski forum interesno-utjecajnih skupina o društvenoj odgovornosti. 36Europski forum interesno-utjecajnih skupina o društvenoj odgovornosti održao se pod pokroviteljstvomEuropske komisije u listopadu 2002. godine. Pored sveobuhvatnog cilja poticanja društveneodgovornosti, cilj Foruma bio je i poboljšanje znanja o odnosima izme u društvene odgovornosti iodrživog razvoja, istražuju i provedivost ustanovljenih op ih smjernica za prakse društveneodgovornosti. Forumom je predsjedala Komisija, a cilj je bilo osigurati ravnotežu predstavnikarazli itih interesno-utjecajnih skupina uklju uju i organizacije koje predstavljaju poslodavce,zaposlenike te šire civilno društvo.U razdoblju od 2002. do 2004. godine Forum je organizirao etiri tematska okrugla stola. Tako jeprimjerice tema prvog okruglog stola raspravljala je pitanja poboljšanja znanja i društveneodgovornosti, dok je drugog okruglog stola pokrenuto pitanje provedbe društveno odgovornogposlovanja me u malim i srednje velikim poduze ima. Forum je tako er pripremio završno izvješ e u35 Official Journal of the European Union (2001) European Parliament Resolution on Commission Green Paper on promoting a European Framework for Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, 366-C5-0161/2002-2002/2069 (COS)36 Europska komisija (2002) Corporate Social Responsibility: European Multi-Stakeholder Forum on CSR. Brussels: European Commission. Dostupno na : http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [21. kolovoza 2010.] 17
  • lipnju 2004. godine koje se snažno temelji na saznanjima koja su proizašla iz održanih okruglihstolova. Izme u ostalog završni izvještaj naglašava kako mnoge multinacionalne kompanije provodedruštveno odgovorno poslovanje u okviru strateškog pristupa prema interesno-utjecajnim skupinama,za razliku od malih i srednje velikih poduze a u kojima to esto nije slu aj. Izvještaj je tako erdefinirao tri temeljna zadatka pred kojima se nalazi europsko društvo u cjelini: pove anje svijesti iznanja o društvenoj odgovornosti, razvoj kapaciteta i kompetencija koje e pomo i u usmjeravanjuprema društvenoj odgovornosti te osiguranje podržavaju e okoline za društvenu odgovornost. Slijedomodržanog Foruma, organizirani su novi Forumi u prosincu 2006. i velja i 2009. godine.Mišljenje Europskog ekonomskog i socijalnog vije a o podacima i mjernim instrumentima zadruštveno odgovornog poslovanja (DOP) u globaliziranoj ekonomiji.37Europsko ekonomsko i socijalno vije e definiralo je popis legalnih instrumenata koji daju normativankontekst za pravilno provo enje društvene odgovornosti. Vije e je pozvalo zemlje lanice naprihva anje konvencija pod pokroviteljstvom Me unarodne radne organizacije38 te njihovoimplementiranje u pripadaju i lokalni pravosudni sustav. Vije e je tako er dalo podršku poduze imakoje su se dobrovoljno uklju ile u dijalog s unutarnjim i vanjskim interesno-utjecajnim skupinamaimaju i u vidu njihove zahtjeve i interese. Vije e je tako er ohrabrilo kompanije u stvaranju njihovihdruštveno odgovornih inicijativa vidljivijima javnosti, dok instrumenti za mjerenje društvenoodgovornog poslovanja moraju biti uskla eni sa zahtjevima za koherentnoš u, relevantnosti ipouzdanosti.Razli iti projekti vezani za društveno odgovorno poslovanje i mala i srednje velika poduze a podpokroviteljstvom Europske komisije kao odgovor na poziv na davanje prijedloga „Usmjeravanjedruštveno odgovornog poslovanja me u malim i srednje velikim poduze ima“. 39Tijekom razdoblja izme u 2006. i 2008. godine, Europska komisija financirala je 14 projekata diljemEuropske unije kojima je bio cilj promovirati društveno odgovorno poslovanje me u malim i srednjevelikim poduze ima. Pritom je ukupan budžet EU iznosio 3 milijuna eura. Više od 3000 malih i srednjevelikih pouze a direktno je sudjelovalo u tim projektima. Organizirani su razli iti seminari, predavanja37 Official Journal of the European Union (2005) Opinion of the European Economic and Social Committee on Information and Measurement Instruments for Corporate Social Responsibility (CSR) in globalised economy. Brussels: European Union, OJ C286/1238 eng. International Labor Organisation39 Europska komisija (2005) European Fundung: Mainstreaming CSR among SMEs. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [21. kolovoza 2010.] 18
  • i prakti ne upute za poslovne savjetnike te se provelo nekoliko razli itih istraživanja na temu društvenoodgovornog poslovanja (370 istraživanja o društvenoj odgovornosti provedeno je me u malim i srednjevelikim poduze ima) te je objavljeno pet vodi a o društveno odgovornom poslovanju za mala i srednjevelika poduze a koji su prevedeni na 12 jezika. 40Priop enje Europske komisije za Europski parlament, Vije e i Europsko ekonomsko i socijalnovije e o implementaciji partnerstva za rast i poslove: stvaranje Europe stupom izvrsnosti udruštveno odgovornom poslovanju.41U ožujku 2006. godine Europska komisija izradila je Priop enje kojim poti e kompanije na prihva anjedobrovoljnih kodeksa ponašanja. U Priop enju društveno odgovorno poslovanje je definirano kao„…koncept u kojem kompanije integriraju društvene obzire i obzire prema okolišu u svoje poslovne 42aktivnosti i interakciju sa svojim interesno-utjecajnim skupinama na dobrovoljnim temeljima“.Priop enjem se Komisija obvezuje na ve u politi ku vidljivost društveno odgovornog poslovanja tedaje priznanje europskim poduze ima za rad u tom podru ju. Nadalje, Komisija je tako er željelapotaknuti multinacionalne kompanije na davanje više od minimalnih pravnih zahtjeva u podru judruštveno odgovornog poslovanja u lokalnim zemljama ime poštuju i ljudska prava i standarde zaštiteokoliša osobito u zemljama u razvoju. Na taj na in, multinacionalne kompanije e pridonijeti razvojuintegriranih tržišta rada te osigurati ve u društvenu uklju enost nepovlaštenih skupina. Priop enjemKomisija je pozvala na užu suradnju s poduze ima u ostvarenju ciljeva te je podržala osnivanjeEuropskog saveza za društveno odgovorno poslovanje koji e se sastojati od predstavnika europskihpoduze a i interesno-utjecajnih skupina.40 Kao primjer može se navesti projekt koji je proveden u Sloveniji u razdoblju od 2006. do 2007. godine pod organizacijskim pokroviteljstvom mariborske Trgovinske i industrijske komore. Projekt je uklju io stanovit broj aktivnosti poput:• Stvaranje podržavaju e okoline za promoviranje društveno odgovornog poslovanja putem 13 radionica organiziranih diljem Slovenije, te stvaranjem Pravilnika poslovanja koji je uklju io društvenu odgovornost u mala i srednje velika poduze a u Sloveniji;• Osnivanje Centra za održivo društveno odgovorno poslovanje;• Razvijanje i implementacija prakti nih uputa o društvenoj odgovornosti za poslovne savjetnike u malim i srednje velikim poduze ima uklju uju i pritom e-u enje, direktna predavanja te prakti an rad;• Širenje rezultata o projektima na temelju razra enog medijskog plana.41 Official Journal of the European Union (2006.) Commission Communication to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, COM/2006/0136 final42 Europska komisija (2006). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF [10. rujna 2010.] 19
  • Mišljenje Europskog ekonomskog i socijalnog vije a o Priop enju Komisije za Europskiparlament, Vije e i Europsko ekonomsko i socijalno vije e - stvaranje Europe stupom izvrsnostiu društveno odgovornom poslovanju.43Vije e je podsjetilo kako je društveno odgovorno poslovanje „…dobrovoljni pristup koji prelazipravnu ste evinu“44. Dokument je naglasio vezu izme u ja anja društvene odgovornosti i dugoro nogposlovanja kompanija putem bolje upravljanja i donošenja odluka. Tako er je nastojao potaknutizemlje lanice i institucije Europske komisije na prihva anje „…odgovornog stava u odnosu na javnunabavu (politika najbolje ponude po društvo i okoliš)“45. Vije e je nadalje pozvalo poduze a iobrazovne ustanove na edukaciju o održivom razvoju i društveno odgovornom poslovanju te ve euklju ivanje predstavnika zaposlenika u definiranju praksi politike društvene odgovornosti.Rezolucija Europskog parlamenta o društveno odgovornom poslovanju: novo partnerstvo46Rezolucijom donesenom u ožujku 2007. godine preporu eno je da tijela odgovorna za pra enjemultinacionalnih kompanija unutar Europske komisije prošire svoje ovlasti kako bi uklju ila aktivnostikoje se odvijaju izvan Komisije (osobito u zemljama u razvoju). Rezolucija predvi a uspostavljanjenadzornog tijela koje e motriti jesu li multinacionalne kompanije uskla ene s konvencijama osocijalnim pravima poput zabrane dje jeg i prisilnog rada, prava na sindikate te prava manjina (žena,nepovlaštenih i migranata). Integracijom koncepta društveno odgovornog poslovanja, multinacionalnekompanije su pozvane na implementaciju politika i prava radnika, nediskriminacije te zaštite okolišakoji e ujedno promovirati i njihov održivi razvoj.Izvještaj europske stru ne skupine za društveno odgovorno poslovanje i mala i srednja poduze apod nazivom „Prilika i odgovornost – kako pomo i malim poduze ima integrirati društvena iekološka pitanja okoliša u svoje poslovanje“47.43 Official Journal of the European Union (2006.) Opinion of the European Economic and Social Comittee on the Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee – Implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, OJ C 325/5344 Official Journal of the European Union (2006.) Opinion of the European Economic and Social Comittee on the Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee – Implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, OJ C 325/5345 Official Journal of the European Union (2006.) Opinion of the European Economic and Social Comittee on the Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee – Implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, OJ C 325/5346 Europski parlament (2007) Corporate social responsibility. Strasburg: European Parlament. Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2007-0062+0+DOC+XML+V0//EN [21. kolovoza 2010.] 20
  • Stru na skupina koja se u nekoliko navrata sastajala u razdoblju od 2005. do 2007. godine prikupljalaje i razmjenjivala mišljenja vezana za promoviranje društveno odgovornog poslovanja me u malim isrednje velikim poduze ima. Grupa se sastojala od predstavnika koje je nominirala svaka zemlja lanica Europske unije te neke od ne- lanica. Važne lekcije i dobre prakse identificirane su na šestklju nih podru ja. Nadalje, stru na skupina tako er je izdala i serije opisa dobrih praksi kojeobjašnjavaju kako uspješno pomo i malim i srednje velikim poduze ima u odgovornom poslovanju ubilo kojem od navedenih šest podru ja.Priop enje Europske komisije za Europski parlament, Vije e, Europsko ekonomsko i socijalnovije e te Vije e regija: Prilike, pristup i solidarnost u 21. stolje u u Europi.48Priop enje donosi Obnovljeni socijalni program koji e poslužiti kao okvir za društveni i ekonomskirazvoj Europske unije. Tako er ukazuje na nizove izazova koji se nalaze pred Europskom unijom,uklju uju i one vezane za vještina, zdravlje, siromaštvo, socijalnu isklju enost i diskriminaciju.Raspravljeno je o nizu strategija kako bi se suo ilo s izazovima od pravnog okvira do društvenogdijaloga i partnerstva.Europski izvještaj o konkurentnosti.49Izvještaj Europske komisije analizira razli ite imbenike koji mogu utjecati na konkurentnost,uklju uju i društveno odgovorno poslovanje. Istražuju i utjecaj društvenu odgovornost na šestrazli itih elemenata konkurentnosti na razini poduze a (troškovna struktura, ljudski potencijali, odnos skupcima, inovacije, upravljanje rizicima i ugledom te financijsko poslovanje), Komisija je zaklju ilakako društveno odgovorno poslovanje može imati pozitivan utjecaj na konkurentnost osobito upodru jima poput inovacija, ljudskih potencijala te upravljanja rizicima i ugledom. U skladu s tim,istaknula je kako je ugled poduze a po pitanju društvene odgovornosti jednako bitan budu i da vezanza zapošljavanje kvalitetnog kadra na tržištu rada. Komisija je tako er stavila naglasak kako utrenuta noj financijskoj krizi, poslovni ljudi su od izuzetne važnosti za dobrobit naših društava. Budu i47 Europska komisija (2007) Corporate Social Responsibility: european expert group on CSR and SMEs. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [21. kolovoza 2010.]48 Europska komisija (2007) Commission Communication to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committe of the Regions: Opportunities, Access and Solidarity in 21st Century Europe. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2007/com2007_0726en01.pdf [21. kolovoza 2010.]49 Europska komisija (2008) European Competitiveness Report. Europe. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/industrial-competitiveness/ [21. kolovoza 2010.] 21
  • da je Komisija prepoznala pozitivnu vezu izme u društveno odgovornog poslovanja i konkurentnosti,predložila je nastavak pružanja pravno-politi ke i prakti ne potpore svim interesno-utjecajnimskupinama angažiranim u društvenoj odgovornosti.Obavijest Europske komisije o sufinanciranju inicijativa za pružanje podrške društvenoodgovornom poslovanju u razli itim industrijskim sektorima.U studenom 2008. godine, Europska komisija objavila je inicijativu za sufinanciranjem projekata kojiimaju za cilj pružanje podrške društveno odgovornom poslovanju u kemijskoj, tekstilnoj i gra evinskojindustriji. Ovdje je rije o inicijativi koja je još u tijeku. Prilikom opisa inicijative, Komisija je opisalakako e sve inicijative uklju iti više interesno-utjecajnih skupina poput industrijskih organizacija,sindikata, nevladinih organizacija i javnih vlasti. Mala i srednje velika poduze a glavna su ciljnaskupina. Na temelju iskustva u takvim projektima, cilj je postaviti društveno odgovorno poslovanje kaopokreta konkurentnosti razli itih industrijskih sektora.Europski savez za društveno odgovorno poslovanjeSavez je proizašao iz inicijative promoviranja društvene odgovornosti u poslovanju 2006. godine podpokroviteljstvom Europske komisije. U svom Priop enju za Europski parlament, Komisija je napisalakako o ekuje kako e Savez imati zna ajan utjecaj na stav europskih poduze a prema društvenojodgovornosti te da e Savez stvarati nova partnerstva i prilike za interesno-utjecajne skupine s ciljempromoviranja društveno odgovornog poslovanja.Od 2007. godine Savez za društveno odgovorno poslovanje je osnovao 20 laboratorija uklju ivšistotine predstavnika poduze a i interesno-utjecajnih skupina diljem Europe. Laboratoriji su kreiranikako bi se istražili inovativni modeli za suradnju te pripremili prakti ni alati za suo avanje s izazovimakoji se nalaze pred društveno odgovornim poslovanjem.50Prvi rezultati laboratorija prezentirani su u prosincu 2008. godine u obliku Europskog skupa alata odruštveno odgovornom poslovanju za konkurentnu i odgovornu Europu51. Skup alata uklju ujeinformacije i savjete za kompanije i interesno-utjecajne skupine u suo avanju s društvenim izazovima i50 CSR Europe (2010) Activities: CSR laboratories. Dostupno na: http://www.csreurope.org/pages/en/csrlaboratories.html [21. kolovoza 2010.]51 eng. CSR Europes Toolbox for a Competitice and Responsible Europe 22
  • izazovima za okoliš integriraju i društvenu odgovornost u svoje poslovne prakse. Skup alata jepodijeljen na pet sekcija: a) Integrirana radna mjesta: pružene su informacije o provo enju raznolikosti i borbi protiv diskriminacije, pove anje jednakosti izme u muškaraca i žena na radnom mjestu (kao i pitanja ravnoteže izme u posla i privatnog života), eti ko zapošljavanje i potpora stranim zaposlenicima te promoviranje dobrobiti na radnom mjestu. b) Ljudski kapital: pružene su informacije o mjerenju i ocjenjivanju demografske promjene, poboljšavanje vještina za zapošljavanje s ciljem pove anja produktivnosti, poboljšanje zapošljavanja putem angažiranja zajednica djelatnika, podrška znanstvenom obrazovanju u školama te stimuliranje poduzetni kog na ina razmišljanja kao i promoviranje obrazovanja o poduzetništvu. c) Održiva proizvodnja i potrošnja: pružene su informacije o ekološkoj u inkovitosti (uklju uju i smjernice iz najboljih praksi u velikim multinacionalnim kompanijama koje se mogu prenijeti na mala i srednje velika poduze a), razumijevanje direktnog i indirektnog utjecaja financijskog sektora na okoliš te integracija društvene odgovornosti i održivog programa u marketinške odjele. d) Komunikacija i transparentnost: pružene su informacije o osiguranju proaktivnog angažmana interesno-utjecajnih skupina u društveno odgovornom poslovanju, razvijanje metoda ocjenjivanja tržišta o ne-financijskom poslovanju koji bi bio koristan ulaga ima, razvijanje sustava standardiziranog sektorskog izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju. e) (R)evolucionalni poslovni modeli: pružene su informacije o društveno odgovornom i održivom poslovanju prema piramidalnom obliku (pritom se misli na pružanje osnovnih usluga, proizvoda i ekonomskih mogu nosti koji su nužni), društveno i po okoliš odgovorno upravljanje dobavlja kim lancem, održive financijske usluge za podcijenjene potencijalne kupce (uklju uju i migrante i radnike na privremenom radu, obitelji s malim primanjima i dr.), angažiranost u poboljšanju socijalne uklju enosti na lokalnoj razini, mreže za istraživanje i razvoj kako bi se osigurao dugoro no održiv rast.5252 Postoje i pravno obvezuju i akti Europskog parlamenta i Europske komisije koji jednim dijelom doti u podru je društveno odgovornog poslovanja: 1) Direktiva 2004/17/EC Europskog parlamenta i Vije a koja odre uje postupak nabave jedinica u sektorima vode, energije, prijevoza i poštanskih usluga donesena 31. ožujka 2004. godine, 2) Direktiva 2004/18/EC Europskog parlamenta i Vije a koja odre uje postupke dodjele ugovora za javne radove, javnu nabavu i javne usluge, 3) Direktiva 2005/29/EC Europskog parlamenta i Vije a koja odre uje nepoštene komercijalne prakse na unutrašnjem tržištu, 4) Direktiva 2006/46/EC Europskog parlamenta i Vije a donesena 14. lipnja 2006. dopunjuju i direktive Vije a 78/660/EC o godišnjim knjigovodstvima odre enih vrsta kompanija, 83/349/EEC o konsolidiranim knjigovodstvima, 86/635/EEC o godišnjim knjigovodstvima i konsolidiranim knjigovodstvima banaka i drugih financijskih ustanova te 91/674/EEC o godišnjim knjigovodstvima i konsolidiranim knjigovodstvima osiguravaju ih poduze a 23
  • 2.4. Društvena odgovornost u kontekstu poduze aPoslovanje i društvo suo avaju se s višestrukim izazovima: neposredna financijska i gospodarska kriza,dugoro na neodrživost uzrokovana klimatskim promjenama, zaga enjem, smanjenjem resursa,rastu om svjetskom populacijom te neodrživa proizvodnja i potrošnja. Ovakve višestruke krize ubrzalesu ve ranije zapo etu raspravu o svrsi i održivosti ovakvog poslovanja: kako i pod kakvimokolnostima sadašnje poslovanje može opstati te može li poduze e vo ena isklju ivo generiranjemprofita ostvariti dugoro an uspjeh? Što je s multinacionalnim kompanijama koje ne donose na novatržišta samo kapital i tehnologiju, ve i organizacijsku kulturu, na in odnosa prema klju nim interesno-utjecajnim skupinama te korištenjem svojih komparativnih prednosti nastoje ostvariti im ve u dobit?53Obra aju i se itateljima izvještaja o društveno odgovornom poslovanju, predsjednik Uprave DeutscheBank Dr. Josef Ackermann je napisao: „Kompanije ne posluju u vakuumu; ve su dio društva. One nemogu rasti u paralelnim svjetovima.“54 Predsjednik Uprave Telecom Italia Gabriele Galateri di Genolau izvještaju o održivom poslovanju kompanije nastavlja: „Razlog zbog kojeg smo društvenuodgovornost implementirali u naše strategije i aktivnosti, osim zbog poštovanja, profesionalnog rasta tebrige o sigurnosti na radnom mjestu, je i zbog toga što je to naju inkovitiji na in za stvaranjedugoro ne vrijednosti te održivosti našeg poslovanja.“55 Gérard Mestrallet, predsjednik Upravefrancuske naftne kompanije GDF SUEZ u izvještaju o održivosti poslovanja u 2009. godini navodi:„Ova godina je tako er obilježena velikom ekonomskom krizom koja je imala utjecaj na cijeli svijet.Ona bi nas trebala podsje ati da hitno moramo promijeniti naše ponašanje te ponovno razmotritisocijalni model na kojem temeljimo takvo ponašanje. Važnost ponovnog promišljanja naših prioritetamoraju biti dodani na listu izazova s kojima smo se trebali ranije suo iti, ali smo u tome jednostavnobili zaustavljeni: osiguranje osnovnih potreba za stanovništvo poput energije, vode i higijene; klimatskepromjene s danas jasno vidljivim posljedicama te postepeno nestajanje prirodnih resursa.“56Prije nego li je postala sastavni dio strategije poduze a, društvena odgovornost u poslovanju kaokoncept razvijala se u svjetlu globalnih promjena. S jedne strane posljednjih desetlje a, poimanje ipraksa društvene odgovornosti poduze a pod utjecajem je itavog niza povezanih kretanja koje supitanje odgovornosti poduze a gurnule u prvi plan. Kako poduze a posluju sa sve ve im uspjehom,rastu i o ekivanja u pogledu njihovog aktivnog uklju ivanja u rješavanje društvenih problema. Nadalje,53 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 148.54 Deutsche Bank (2010) Corporate social responsibility report 2009. Frankfurt am Main: Deutsche Bank AG, str. 6.55 Telecom Italia (2010), 2009 sustainability report. Rim: GTelecom Italia, str. 4.56 GDF SUEZ (2010) 2009 activities and sustainable development report. Pariz: GDF SUEZ, str. 3. 24
  • kao posljedica globalizacije i gospodarske mo i, transnacionalna poduze a u svom poslovanju nerijetkodoti u svaki djeli svijeta i utje u kako pozitivno, tako i negativno, na dobrobit itavog niza razli itihinteresno-utjecajnih skupina. Niz zna ajnijih kriza usmjerio je pozornost svijeta prema ponašanjuposlovnih krugova. Javni ugled poistovje en s društvenom osviještenoš u i odgovornoš u sve se višesmatra klju nim kapitalom kada je rije o upravljanju rizicima. Ukazivanje na teške uvjete rada koji sepovezuju s glasovitim markama proizvoda široke potrošnje, svratilo je pozornost javnosti na politikupoduze a na podru ju proizvodnje, nabave i radnih odnosa. Aktivisti iz najširih slojeva društva polu ilisu golem uspjeh u vršenju utjecaja na industrijsko ponašanje. Mnoge organizacije gra anskog društvaigraju sve važniju ulogu i sve se glasnije uju u raspravi o društvenoj ulozi i odgovornosti poduze a.Vladine i druge organizacije, uklju uju i Ujedinjene narode, OECD, ILO i ostale, javno su se zauzeleza pozivanje na šire sudjelovanje poslovnih krugova u rješavanju društvenih pitanja i preuzele glavnurije u odre ivanju društveno odgovornog ponašanja poduze a. Jednako tako u mnogim zna ajnimpoduze ima i tijelima koja zastupaju poslovne krugove podignuta je razina svijesti o njihovojdruštvenoj ulozi i utjecaju te je prihva ena potreba za ja anjem njihove društvene odgovornosti.57S druge strane, poduze a pokazuju ve u razinu društvene odgovornosti zbog: sve ve ih o ekivanjaklijenata, o ekivanja zaposlenika koja se mijenjaju, vladinih propisa i pritiska, zanimanja ulaga a zasocijalne kriterije te promjenjive prakse nabave za poduze a.58 Ona poduze a koja mogu smisliti novarješenja i vrijednosti na društveno odgovoran na in, imaju najviše šanse za uspjeh. Sve dosad, potrošakao pojedinac o ito nije bio ravnopravan sugovornik velikim multinacionalnim poduze ima itrgovcima.59 Pojedinci odnosno potencijalni kupci i investitori postali su sve više svjesni utjecaja kojepoduze a, ali i njihovo vlastito ponašanje može imati na zajednicu i o uvanje okoliša. Ljudi sve eš etraže informacije o društvenoj i ekološkoj odgovornosti poduze a kako bi mogli odlu iti od koga ekupovati, u što ulagati i za koga raditi. Prema tome, poduze a polako uvi aju kako društvenoodgovorno poslovanje može donijeti višestruku korist: poboljšati op u dobrobit, stvoriti diferenciranopozicioniranje marke, razviti snaže veze s potroša ima, poboljšati sliku poduze a u javnosti, kodvladinih dužnosnika i drugih donositelja odluka, stvoriti dobar ugled poduze a, poboljšati raspoloženjeunutar poduze a, stimulirati zaposlenike te pove ati prodaju.60 Poduze a koje ne prepoznaju ovu57 Kubr, M. i Rochlin, S (2005): Upravljanje i društvena odgovornost poduze a: pružanje savjeta o društvenoj ulozi i odgovornosti poduze a. Global Compact Network Republika Hrvatska. Dostupno na: http://www.drustvena- odgovornost.undp.hr/upload/file/156/78389/FILENAME/Pruzanje_savjeta_o_drustvenoj_ulozi_i_odgovornosti_poduzeca.pdf [10. rujna 2010.]58 Kotler, P. (2008): Ostvarivanje uspješnoga dugoro nog rasta: Društveno odgovoran marketing. U: Njavro, Ð., ur., Upravljanje marketingom, Zagreb: MATE, str. 706-715.59 Kesi , T. (2006) Ponašanje potroša a. Zagreb: Opinio, str. 467.60 Kotler, P. (2008): Ostvarivanje uspješnoga dugoro nog rasta: Društveno odgovoran marketing. U: Njavro, Ð., ur., Upravljanje marketingom, Zagreb: MATE, str. 710. 25
  • realnost konkurentnosti, bit e u podre enom položaju na tržištu jer e ih odgovorni i sofisticiraniinvestitori smatrati prerizi nim za svoja ulaganja; vrijednost njihovih tržišnih i robnih marki e opadatii samim time rezultirat e smanjenom prodajom; na i e se pod udarom medija, javnim protestima ibojkotom proizvoda koji se ne e mo i amortizirati instrumentima odnosa s javnoš u; moral njihovihzaposlenika e opadati te e oni najkonkurentniji potražiti alternativna rješenja.61Poduze a pri donošenju bilo koje poslovne odluke uzimaju u obzir ne samo ekonomsku isplativostposlovanja, nego i njegovu društvenu i ekološku odgovornost. Na taj na in ujedno pokazuju da ne težesamo ekonomskim rezultatima, nego i održivom razvoju na lokalnom i globalnom planu. Mnogapoduze a spajaju svoje inicijative korporativne društvene odgovornosti s marketinškim aktivnostima.Naime, u svojem razvoju marketinška koncepcija poslovanja prerasla je danas u koncept društvenoodgovornog marketinga koji smatra da je zadatak poduze a odrediti potrebe, želje i interese ciljnogtržišta i isporu iti željeno zadovoljstvo efektivnije i efikasnije od konkurencije na na in da podržidobrobit potroša a i cjelokupnog društva. Poduze a danas, moraju uravnotežiti konfliktne kriterije, kaošto su: profit poduze a, zadovoljstvo potroša a i interes javnosti.62 Prema Kotleru, postoji šestnajvažnijih inicijativa u koje možemo svrstati najve i broj aktivnosti povezanih s društvenomodgovornoš u u poduze u63: • Korporativno promoviranje društvenih ciljeva / podrška rastu brige i svijesti za stanje društva: Korporacija osigurava financijska sredstva, priloge u naturi ili druge korporativne resurse kako bi se razvila svijest o nekom društvenom cilju, odnosno interes za njega ili da bi se u korist tog društvenog cilja prikupila sredstva ili osiguralo sudjelovanje, odnosno dobrovoljni rad. • Korporativni društveni marketing / marketinške kampanje s ciljem promjene ponašanja u društvu: Korporacija potpomaže razvoj i/ili provo enje kampanje u cilju promjene ponašanja kako bi se unaprijedili zdravlje, životna okolina ili blagostanje zajednice. • Marketing poduze a povezan s društvenim ciljevima / donacije ovisne o opsegu prodaje: Korporacija se obvezuje da e odre eni postotak od prihoda ostvarenog od prodaje proizvoda priložiti za odre eni društveni cilj. • Korporativna filantropija / dobro instvo prema drugima u zajednici: Korporacija neposredno daje priloge za neku dobrotvornu ili društvenu akciju, naj eš e kao bespovratnu pomo u gotovom novcu ili kroz donacije i/ili u naturi.61 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 24.62 Renko, N. (2009) Strategije marketinga. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 8.63 Kotler, P. (2009) Društveno odgovorno ponašanje: odgovorno ponašanje – poslovna strategija. Zagreb: M.E.P., str. 33-35. 26
  • • Društveno koristan rad / zaposlenici-volonteri: Korporacija podržava i poti e zaposlenike, partnere iz sektora trgovine na malo i/ili primatelje povlastica da dobrovoljnim radom pomognu lokalne društvene organizacije i akcije. • Društveno odgovorna poslovna praksa / redovno poslovanje temeljeno na povišenoj društvenoj odgovornosti: Korporacija po vlastitom naho enju usvaja i primjenjuje poslovnu praksu koja podržava neki društveni cilj koji treba unaprijediti život u zajednici i zaštititi životnu okolinu, tj. ulagati u takav cilj.Prema drugim autorima64 društveno odgovorna poduze a je mogu e grupirati u tri skupine. U prvoj senalaze poduze a u kojima je dimenzija društvene odgovornosti sustavno prihva ena i usa ena ukoncepciju i praksu u radnoj sredini, pružanjem jednakih mogu nosti, neprestanog u enja, zdravstvenihi sigurnosnih standarda te politike zaštite okoliša. U drugoj skupini poduze a karakterizira nedavnoprihva eno uvo enje koncepta društvene odgovornosti, i to iznenada i uslijed vanjskih pritisaka napoduze e, sektor u kojem djeluje ili na konkurenciju. Kona no, tre a skupina poduze a propituje svojeposlovni model i rade i na strateškim promjenama, odlu uju se na preusmjeravanje svog temeljnogbusinessa i seljenje aktivnosti u domenu javno-privatnog partnerstva.2.5. Mjerenje i izvještavanje o društveno odgovornom poslovanjuZbog sve ve ih zahtjeva interesno-utjecajnih skupina za objavljivanjem informacija i transparentnoš u,raste broj izvještaja o okolišu i društvu koje uz financijska izvješ a objavljuju poduze a širom svijeta.Poduze a ove izvještaje koriste kako bi zaposlenike i javnost informirale o ekološkim i društvenimrezultatima poslovanja ostvarenim tijekom godine. Izvještavanje uglavnom uklju uje tri dimenzijedruštveno odgovornog poslovanja: ekonomsku dimenziju koja pokazuje na koji na in poduze e stvarabogatstvo, ekološku dimenziju, koja pokazuje na koji na in poduze e u svoje poslovanje ugra uje noveekološke tehnologije i na elo ekološke u inkovitosti uz istovremeno upravljanje utjecajem vlastitihproizvoda i usluga na okoliš, te društvenu dimenziju, koja daje podatke o društvenom ulaganjupoduze a, njegovoj uklju enosti u život zajednice, pitanjima ljudskih i radnih prava itd.65Pregled inicijativa i normi društveno odgovornog poslovanja64 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 378.65 Bagi , A., Škrabalo, M. i Naran i , L. (2004) Pregled društvene odgovornosti poduze a u Hrvatskoj. Zagreb: AED, str. 71-72. 27
  • Accountability (AA1000) Norma osmišljena 1999. godine kao dopuna Smjernicama za izvještavanje Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) koja e u enjem kroz angažman interesno-utjecajnih skupina pridonijeti ja anju odgovornosti i ve oj uspješnosti. Ona pomaže u uspostavljanju procesa sustavnog angažiranja interesno-utjecajnih skupina iz kojeg e proizi i pokazatelji, ciljevi i sustavi izvještavanja potrebni za unapre enje op e organizacijske uspješnosti. Serija AA1000 temelji se na Okviru AA1000, dodaju i niz specijaliziranih modula, od kojih je prvi norma AA1000S, prva norma za društveno izvještavanje i izvještavanje o održivosti.Na ela CERES (CERES – Koalicija za ekološki odgovorno gospodarstvo) – razvila ih je neprofitna koalicija ulaga a, zaklada javnih mirovinskih fondova, sindikata i grupa za zaštitu javnog interesa koje u partnerskoj suradnju s poduze ima žele posti i zajedni ki cilj: odgovornost poduze a prema okolišu širom svijeta. Podupiru i Na ela CERES-a poduze a ne samo da formalno uobli avaju svoju privrženost na elima ekološke svijesti i odgovornosti, nego se time opredjeljuju za trajan proces unapre enja, dijaloga i opsežnog, sustavnog javnog izvještavanja.Društveno odgovorno ulaganje Dow Jones indeks održivosti – indeks za poduze a privržena na elima održivosti(financijsko tržište koje primjenjuje koji daje Dow Jones u suradju s poduze em.indekse): Sustainable Asset Management FTSE4Good – indeks za eti ki odgovorna poduze a koji je uvela grupacija FTSE u suradnji sa Servisom za istraživanje eti nog ulaganja i UNICED-om.Ekvatorska na ela Okvir za banke koji im olakšava odnos prema pitanjima okoliša i društva u financiranju projekata.Globalna inicijativa za izvještavanje Osnovana 1997. godine više je norma izvještavanja nego norma u inkovitosti, a(GRI) oblikovana je tako da ponudi globalno primjenjive smjernice za izradu op ih izvještaja o održivosti u poduze ima, uklju uju i i društvene i ekološke pokazatelje. GRI saziva CERES, a podrazumijeva aktivno sudjelovanje trgova kih društava, nevladinih organizacija, me unarodnih organizacija, agencija Ujedinjenih naroda, konzultanata, ra unovodstvenih poduze a, poslovnih udruženja, sveu ilišta i drugih interesno-utjecajnih skupina iz cijelog svijeta. GRI je svoje prve Smjernice za izvještavanje o održivosti objavio 1999. godine, a danas je stalno, neovisno me unarodno tijelo s višedioni kom upravlja kom strukturom. Osnovni zadatak GRI-a je briga o Smjernicama, njihovo poboljšavanje i široko informiranje o njima kroz proces trajnog savjetovanja i uklju ivanja interesno-utjecajnih skupina. GRI je po eo uvoditi sektorski specifi ne dodatke, zapo evši s financijskim uslugama i organizatorima putovanja.Globalna Sullivanova na ela Uvedena 1999. godine te su razrada izvornih Sullivanovih na ela koja je 1997. godine Leon H. Sullivan osmislio kao dobrovoljni kodeks ponašanja za poduze a koja posluju u rasisti koj Južnoj Africi. Prema Sullivanu, ciljevi globalnih Sullivanovih na ela su: takvo djelovanje gospodarstva u vlastitom okruženju da to uklju uje podržavanje ekonomske, društvene i politi ke pravde; promicanje ljudskih prava i jednakih mogu nosti na svim razinama rada koje podrazumijeva i rasnu te spolnu raznolikost u tijelima koja donose odluke; educiranje osoba s invaliditetom i pomo u njihovom napredovanju prema stru nim, nadzornim i upravlja kim mjestima; potpora narodima uz ve u mjeru tolerancije i razumijevanja. Time bi se pridonijelo unapre enju kvalitete življenja zajednica, radnika i djece uz poštivanje na ela dostojanstva jednakosti.Globalni sporazum Ujedinjenih Pokrenut je u rujnu 2000. godine kada je Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofinaroda (UN Global Compact) Annan pozvao svjetske poslovne lidere da u svojoj poslovnoj praksi dobrovoljno provedu grupu od devet na ela te da pruže potporu inicijativama dopunskih javnih politika. Ova inicijativa navodi i konkretne na ine djelovanja na koje se poduze a svojim prihva anjem obvezuju kao i koristi koje poduze a mogu imati poštivanjem pojedinog na ela.UNDP-ovi Milenijski razvojni ciljevi Dio UN-ove Milenijske deklaracije usredoto io se na osam glavnih svjetskih izazova zajedno s idejama o tome kako se gospodarstvo kolektivno može 28
  • uklju iti u rješavanje ovih razvojnih pitanja. Milenijski razvojni ciljevi žele ostvariti iskorjenjivanje najtežeg siromaštva i gladi, osnovno obrazovanje u svim dijelovima svijeta, jednakost spolova i osposobljavanje žena, smanjenje smrtnosti djece, poboljšanje zdravlja majki. Isto tako, oni poti u borbu protiv HIV- a/AIDSA-a, malarije i drugih bolesti, te teže ostvarenju ekološke održivosti i globalnog razvojnog partnerstva.Inicijativa za eti no poslovanje Kodeks je osmišljen u Velikoj Britaniji partnerskim radom maloprodajnih(Ethical trading initiative – ETI) poduze a, poduze a iji su predmet poslovanja potroša ka dobra, nevladinih organizacija, sindikata i Vlade Velike Britanije. lanice, me u kojima su i multinacionalne kompanija, privržene su na elima poslovne etike i odgovornosti poduze a, promicanja radni kih prava i ljudskih prava op e. Kada je rije o radnom mjestu, eti no poslovanje podrazumijeva nastojanje da se ukine dje ji rad, prisilni rad i eksploatacija radne snage, kao i brigu o zdravlju i sigurnosti na radu te radni ka prava.Konvencije me unarodne Norme obuhva aju: slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje,organizacije rada (ILO) o temeljnim zabranu prisilnog rada, minimalne nadnice, uklanjanje diskriminacije, pravo nanormama rada jednaku naknadu za isti radi te širok spektar konvencija i zdravlju i sigurnosti, zapošljavanju osoba s invaliditetom, dje jem rad itd.Me unarodna trgova ka komora Gospodarska povelja za održivi razvoj sadrži 16 na ela ekološke odgovornosti i nudi strukturirani okvir za upravljanje okolišem.Serija normi 14000 Me unarodne Serija je uvedena 1996. godine, a odnosi se na društveno odgovorno poslovanjeorganizacije za normizaciju (ISO) na podru ju kvalitete, zdravlja i zaštitu te okoliš (serije ISO 9000 i ISO 14000). Ove norme najraširenije su i najprihva enije me u poduze ima. ISO 14001 odnosi se na ekološke aspekte upravljanja poduze em, uklju uju i ekološku politiku, procjenu razli itih oblika utjecaja na okoliš, procjenu propisanih i dobrovoljnih obveza, te na sustave upravljanja, unutarnju reviziju i izvještaje. Neki smatraju da se umjesto poticanja poboljšavanja u upravljanju okolišem normativa sada treba usredoto iti prema osiguravanju ve e uspješnosti u zaštiti okoliša.Smjernice za multinacionalna Po prvi su puta objavljene 1976. godine, a ažurirane 2000. godine. Rije je opoduze a Organizacije za preporukama koje vlade daju multinacionalnim poduze ima i koje predstavljajuekonomsku suradnju i razvoj dobrovoljna na ela i norme bez zakonske prisile. Vlade koje Smjernice(OECD) prihva aju poti u poduze a da ih se i ona pridržavaju bez obzira gdje obavljaju poslove.Social accountability 8000 (SA 8000) Norma koja se odnosi na unapre enje radnih uvjeta. Organizacija Social Accountability International uvela je ovu normu koja uklju uje normativno reguliranje i programe nadzora u sferi dje jeg rada, prisilnog rada, disciplinskih mjera, diskriminacije, pla a i beneficija, radnog vremena, zdravlja i sigurnosti, slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja te sustava upravljanja. Zahtjevi ove norme primjenjuju se bez obzira na zemljopisni smještaj, granu gospodarstva ili veli inu poduze a.Sustav Europske unije za ekološko Upravlja ki je instrument za poduze a i ostale organizacije pomo u kojeg seozna avanje i ocjenjivanje (European vrednuje, izvještava i poboljšava uspješnost u zaštiti okoliša. Sustav je otvoren zacommunitys Eco-management and sudjelovanje poduze a od 1995. godine, a na po etku je bio ograni en naaudit scheme – EMAS ISO 190000) poduze a iz industrijskog sektora. Od 2001. godine EMAS je otvoren svim sektorima gospodarstva, uklju uju i usluge javnog i privatnog sektora. 29
  • 3. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U EUROPSKOM KONTEKSTU___________Raznolikost ekonomskog, politi kog i kulturnog okruženja diljem Europe, utjecali su na razli itapoimanje odnosa izme u poslovnih zajednica i društva u europskim zemljama. Ideja da poduze amoraju doprinositi dobrobiti zajednice i izvan formalno-pravnih okvira ima dugu tradiciju u Europi,osobito u anglo-saksonskim zemljama. U zapadnim europskim zemljama, razvoj zdravstvenog sustavau drugoj polovici 20. stolje a postavio je državu kao glavnog osiguravatelja dobrobiti društva, dok seod poduze a zahtijevalo isklju ivo ispunjavanje društvenih normi u okvirima zakona, pla anja poreza izapošljavanja.66 Me utim, tijekom posljednjih desetak godina mnoge zapadno-europske zemlje po elesu preispitivati ulogu koju poduze a imaju u društvo kao i dubinu utjecaja na društveni razvoj. S drugestrane u postkomunisti kim zemljama središnje i isto ne Europe, ekološka i socijalna pitanja nisudobivala toliko pažnje zbog velikih ekonomskih izazova prilikom prelaska iz jednog tržišnog modela udrugi. Me utim, društveno odgovorno poslovanje dobiva puni zamah i u tim dijelovima Europeponajprije zahvaljuju i stranim multinacionalnim kompanijama koje dobivaju ulogu generatorapromjena.Pokreta i pojedinih aktivnosti u okviru društveno odgovornog poslovanja mogu dolaziti iz razli itihkrugova: • vladine i javne ustanove • državne, županijske i lokalne uprave • stru ne strane i doma e institucije • odjeli strategije i planiranja unutar poduze a • upravljanje ljudskim potencijalima • posebne poslovne jedinice3.1. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj67Hrvatska vlada pod pritiskom je pregovora Europske unije da ubrza reforme na podru juantikorupcijske politike, pravosu a i uprave. Zbog ekonomske recesije, ali i kao rezultat lošeg66 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.]67 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.] 30
  • upravljanja i visokog nacionalnog duga, Hrvatska se suo ava sa zna ajnim padom BDP-a. Premaprognozama ekonomskih stru njaka, u razdoblju od 2009. do 2013. godine o ekuje se rast po godišnjojprosje noj stopi od 1,4%. Usporedbe radi taj isti rast u razdoblju od 2004. do 2008. godine iznosio jeoko 4%. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj nije zakonski regulirano iako je nedavnokreirana Strategija održivog razvoja koja bi se dalje trebala razvijati kroz konkretne akcijske planove.Tako er ne postoji propis u vezi izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju. Me utim,izvještavanje o pitanjima korporativnog upravljanja je obavezna za društva koja kotiraju na burzi.Klju ni pokreta i:Tradicionalno je najve i fokus u Hrvatskoj zaštita okoliša što je ujedno i visoko na listi prioritetapoduze a tako da se esto koristi norma ISO 14000 kao na in za dokazivanje zaštite okoliša. Hrvatskaima dobre ekološke regulacije te su svi temeljni utjecaj na okoliš poput otpada, vode i emisija štetnihplinova, regulirani. Posljednjih nekoliko godina, poduze a su se usmjerila na socijalna pitanja poputradni kih i ljudskih prava stoga se u izvještavanje uklju ilo i pitanje zadovoljstva zaposlenika,programa školovanja i sl.Glavni promicatelji društveno odgovornog poslovanja: • HR PSOR • UN Global Compact • Hrvatska gospodarska komoraEkološka dimenzija: • Nacionalni akcijski plan: Hrvatska je nedavno lansirala Nacionalnu strategiju održivog razvoja koja e se dalje razvijati kroz konkretne akcijske planove. Tako er je donesena i strategija upravljanja otpadom kao i druge strategije zaštite okoliša poput Nacionalnog plana za smanjenje emisije CO2 zahvaljuju i kojem poduze a pla aju naknade za štetne emisije Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. • Glavni ekološki izazov je nedostatak dovoljnog izvora energije. • Energija i eko-u inkovitost: energetska neu inkovitost karakteristi na je za velik broj poduze a u javnom vlasništvu. Me utim iako nemaju potporu vlade, mnoge pojedina ne projekte energetske u inkovitosti i investicije u bolje tehnologije pokrenule su privatna poduze a osobito ona koja posluju u energetskom sektoru. 31
  • Društvena dimenzija: • Ljudska prava: budu i da je Hrvatska nastala raspadom socijalisti ke države, ljudska i socijalna prava su visoka. Me utim, zbog ne tako davnog prijelaza na tržišno orijentiran gospodarstvo, neka ljudskih pitanja poput mobinga i stresa na radnom mjestu, postala su vidljivija. • Jednake mogu nosti: rasprave o jednakosti spolova kako na nacionalnoj tako i na korporativnoj razini su minimalne. Prema stru noj izvještaju u prosjeku 6% žena se nalazi na menadžerskim pozicijama dok u poduze ima koja su implementirala društveno odgovorno poslovanje, taj postotak se može popeti i do 25%.Poduze a u Hrvatskoj slabije sura uju s lokalnom zajednicom te se uglavnom zadovoljavajufilantropskim donacijama. Glavni izazov pred kojim se zemlja nalazi je percepcija vrijednosti i važnostidruštveno odgovornog poslovanja. Kompanije se još uvijek bore na koji na in implementiratidruštvenu odgovornost u svoje poslovanje. Drugi izazov obuhva a nedostatak potpore vlasti ineosjetljivost potroša a na društveno odgovorno poslovanje budu i da je glavni kriterij kupnjeproizvoda omjer kvalitete i cijene.3.2. Društveno odgovorno poslovanje u Srbiji68Društveno odgovorno poslovanje u Srbiju je stiglo zahvaljuju i multinacionalnim kompanijama kojeposluju na srpskom tržištu. Najzastupljeniji oblik društvene odgovornosti su još uvijek donacijeodnosno razli iti oblici filantropije što zna i da ve ina poduze a još uvijek nije strateškiimplementirala društvenu odgovornost u sve segmente poslovanja. U Srbiji ne postoji ministarstvo nitiposebna organizacijska jedinica koja se bavi isklju ivo promocijom i razvojem društveno odgovornogposlovanja, me utim Vlada preko Ministarstva rada i socijalne politike te izrade Strategije društvenoodgovornog poslovanja, nastoji provesti javnu politiku u tom podru ju. Naime, po etkom 2010. godineorganiziran je okrugli stol lanica Globalnog dogovora o Nacrtu strategije društveno odgovornogposlovanja za razdoblje od 2010. do 2015. godine koji je organiziralo Ministarstvo za rad i socijalnupolitiku. Tako er, potrebno je spomenuti projekt potpredsjednika Vlade za implementaciju Strategijeza smanjenje siromaštva i Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) koji je pokrenut68 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.] 32
  • 2007. godine, a koji podrazumijeva izradu Baze podataka dobre prakse društveno odgovornogposlovanja s ciljem identificiranja primjera najboljih društveno odgovornih praksi poduze a kojaposluju u Srbiji.Klju ni pokreta i:Važni elementi društveno odgovornog poslovanja u Srbiji uklju uju podru ja životne i radne okoline,na ela uklju ivanja poslovne zajednice, socijalne inkluzije, politike zapošljavanja i radni ka prava.Glavni promicatelji društveno odgovornog poslovanja: • Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza • CSR Srbija • Ministarstvo rada i socijalne politikeEkološka dimenzija: • Strategija društveno odgovornog poslovanja: donesena u lipnju 2010. godine obuhva a aktivnosti za smanjenje emisije štetnih plinova, zaštitu i o uvanje okoliša, upravljanje otpadom i vodama, bioraznolikost i održive prirodne izvore. • Glavni ekološki izazov je nedostatak smjernica i inicijativa interesno-utjecajnih skupina. • Energija i eko-u inkovitost: pored izrade Strategije društveno odgovornog poslovanja, Srbija nema definirane smjernice niti aktivnosti vezane za energetsku u inkovitost.Društvena dimenzija: • Ljudska prava: Strategija društveno odgovornog poslovanja definirala je smjernice za budu e aktivnosti poštivanja ljudskih i radni kih prava. Daljnji rad na tom podru ju tek e se u narednom razdoblju vidjeti. • Jednake mogu nosti: Strategija tako er daje okvir za implementiranje politike zapošljavanje temeljene na principima ravnopravnosti.Srpska vlada tek je nedavno zapo ela s definiranjem strategije za društveno odgovorno poslovanje.Rezultati i uspješnost u implementaciji tek e biti poznat u narednom razdoblju. Glavni izazov predkojim se Srbija nalazi je percepcija vrijednosti i važnosti društveno odgovornog poslovanja me upripadnicima poslovne zajednice i itave javnosti. 33
  • 3.3. Društveno odgovorno poslovanje u Sloveniji69Slovenija društveno odgovorno poslovanje temelji prvenstveno na solidarnosti i poštovanju premaprirodi, okolišu i ljudskim pravima. Vlada je 2005. godine donijela Razvoju strategiju koja definiraviziju i ciljeve bude eg slovenskog razvoja. Strategija se ne odnosi samo na ekonomska pitanja, vetako er uklju uje i socijalne, ekološke, politi ke, pravne i kulturne odnose. Kako bi ostvarila te ciljeve,provedene su razli ite aktivnosti kojima se nastoji pove ati svijest o društveno odgovornom poslovanjukoje dotad kao koncept nije bio prisutan u javnim raspravama. Slovenska vlada nije zakonom propisaladruštveno odgovorno poslovanja ve se angažirala u davanju smjernica, promoviranju ILO kodeksaposlovanja i nagra ivanja održivih praksi poduze a i njihovih izvještaja o održivosti.Klju ni pokreta i:Važni elementi društveno odgovornog poslovanja u Sloveniji uklju uju antikorupcijske mjere,osiguranje transparentnosti u poslovanju, prava radnika, ravnopravnost spolova te zaštita okoliša.Glavni promicatelji društveno odgovornog poslovanja: • Agencija Republike Slovenije za poduzetništvo i strana ulaganja • Javni ured za jednake mogu nosti • Slovenska trgovinska i industrijska komoraEkološka dimenzija: • Nacionalni program za zaštitu okoliša: program je donesen 2006. godine te obuhva a aktivnosti za smanjenje emisije štetnih plinova, zaštitu i o uvanje prirodnog sustava, visoke standarde kvalitete i dobrobit društvu kroz ist okoliš, bioraznolikost, održive prirodne izvore i upravljanje otpadom. • Glavni ekološki izazov je nedostatak dovoljnog izvora energije. • Energija i eko-u inkovitost: Slovenija nema dovoljno prirodnih izvora energije stoga je pokrenula inicijative za u inkovitijim korištenjem energije kao i iskorištavanje obnovljivih izvora energije.Društvena dimenzija:69 Europska komisija (2007) Corporate social responsibility national public policies in the European Union. Luksemburg: Office for Official Publications of the European Communities, str. 75-80. 34
  • • Ljudska prava: vidljive su brojne aktivnosti i inicijative poboljšanja uvjeta i zaštite na radu, poti e se zapošljavanje pripadnika drugih narodnosti i socijalno ugroženih grupa. Tako je primjerice izra en Akcijski plan za invalidne osobe za razdoblje od 2006. do 2013. godine kojim se nastoji osigurati zapošljavanje osoba s posebnim potrebama. • Jednake mogu nosti: kako bi osigurala jednakost me u spolovima te drugih pripadnika grupa, vlada je definirala pravobranitelja za jednakost žena i muškaraca te pravobranitelja za pravo jednakosti ija je svrha zaštita od diskriminacije po svakoj osnovi.Iako je vlada donijela „meke“ mjere i smjernice za implementiranje društvene odgovornosti u poduze ate nagra uje najbolje primjere iz prakse, još uvijek postoji nedovoljna osviještenost poslovnihzajednica o važnosti i koristi implementacije na ela u poslovanje. Prema tome, glavni izazov predkojim se zemlja nalazi je percepcija vrijednosti i važnosti društveno odgovornog poslovanja me upripadnicima poslovne zajednice.3.4. Društveno odgovorno poslovanje u Njema koj70Pravni okvir:Njema kom trenuta no upravlja koalicija Krš ansko demokratske unije (CDU/CSU) iSocijaldemokratska stranka (SPD). Kao država s izvozno orijentiranim gospodarstvom, gospodarskakriza ostavila je negativan utjecaj na Njema ku što je dovelo do zna ajnih gubitaka radnih mjesta uzprijetnju rastu e nezaposlenosti u narednom razdoblju. Niti jedna njema ka vlada dosad nije donijelazakone koji se odnose na društveno odgovorno poslovanje. Iako se Ministarstvo za zapošljavanje isocijalna pitanja donekle bavi društveno odgovornim poslovanjem, u Njema koj se ono vetradicionalno smatra dobrovoljnim instrumentom poslovanja. Naime, izvještavanje o održivostiodnosno društveno odgovornom poslovanju je dobrovoljnog karaktera te može, ali i ne mora bitiuklju eno u godišnja izvješ a.Klju ni pokreta i:Društveno odgovorno poslovanje u Njema koj se razvilo iz snažne rasprave o ekološkim pitanjima,me utim danas uz zaštitu okoliša i socijalna pitanja postaju sve aktualnija.70 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.] 35
  • Glavni promicatelji društveno odgovornog poslovanja: • Njema ko vije e za održivost • Ecosense – Forum za održivi razvoj njema kog poslovanja • UPJ • BDA • Njema ke komore za industriju i trgovinu • Ministarstvo za zapošljavanje i socijalna pitanja • Greenpeace • Germanwatch • Transparency International • Amnesty InternationalEkološka dimenzija: • Nacionalni akcijski plan: 2002. godine Njema ka vlada je donijela prvu nacionalnu strategiju održivosti koja je od tada dora ena i proširena skupom indikatora održivosti. Godine 2009. Njema ka je objavila izvještaj Peer Review o politikama održivosti koji je javnosti predstavilo Njema ko vije e za održivost.71 • Glavni ekološki izazovi: gledaju i s politi ke, poslovne i socijalne perspektive, klimatske promjene su najvažniji ekološki izazovi u Njema koj. • Energija i eko-u inkovitost: na energetsku u inkovitost se gleda kao jedan od glavnih faktora za rezanje troškova i kao djelotvorno sredstvo u borbi protiv klimatskih promjena. • Svijest javnosti o okolišu: javnost je dobro upoznata s ekološkim problemima osobito s klimatskim promjenama. U tijeku su široke javne rasprave o budu im klimatskim scenarijima te ublažavanju njenih promjena.Društvena dimenzija: • Ljudska prava: sve dosad ljudska prava nisu bila važan dio njema ke rasprave o društveno odgovornom poslovanju iako se spominju u proceduri izvještavanja. O ekuje se kako e se to71 Rat fur Nachhaltige Entwicklung (2010). Overview for topic. Strategy. Dostupno na: http://www.nachhaltigkeitsrat.de/en/thecouncil/strategy/ [10. rujna 2010.] 36
  • promijeniti budu i da e pitanje ljudskih prava biti klju an element u održivom i rastu em dobavlja kom lancu. • Jednake mogu nosti: pitanje jednakih mogu nosti u Njema koj ima mnogo dužu tradiciju kao dio poslovnih i vladinih strategija od društveno odgovornog poslovanja stoga se promatra odvojeno.Njema ka je u posljednjih desetak godina intenzivno po ela u svoje poslovne strategije unositielemente inovativnosti i održivosti budu i da su prepoznale važnost održivih i „zelenih“ proizvoda zabudu i razvoj tržišta. Me utim, glavni izazov njema kog društveno odgovornog poslovanja nalazi jeintenzivnije uklju ivanje malih i srednjih poduze a u javne rasprave i vladine strategije.3.5. Društveno odgovorno poslovanje u Francuskoj72Pravni okvir:Prvi zakon koji reguliraju nefinancijsko izvještavanje u francuskim poduze ima izlistanima na burzipojavili su se 1977. godine kada se od poduze a zahtijevalo izvještavanje o socijalnoj dimenzijiposlovanja. Zakon pod nazivom Novi ekonomski propisi (Nouvelle Regulations Economiques - NRE)donesen je 2001. godine te kroz 116 lanaka zakona obvezuje poduze a na izvještavanje o društvenomi ekonomskom utjecaju. Time je u Francuskoj zapo et proces nefinancijskog izvještavanja. Uslijedili susastanci razli itih interesno-utjecajnih skupina pod nazivom Grenelle de lenvironment na kojima sukriteriji zaštite okoliša, poslovnog upravljanja i socijalni kriteriji poboljšani i integrirani u postoje izakon NRE. Jednako tako, taj je zakon o nefinancijskom izvještavanju naknadno obuhvatio i javnapoduze a te poduze a s više od 500 zaposlenika koja nisu izlistana na burzi. Ostale regulatorneinicijative uklju uju dopune vezane za mirovinske sustave Zakona o modernizaciji ekonomije, potomosnivanje nekoliko francuskih stru nih organizacija u 2009. godini, reguliranje održivog investiranja tekreiranje smjernica za transparentnost. Raznolikost je tako er regulirana nizom zakona gdje sepoduze ima nalaže pregovaranje sa sindikatima o ravnopravnosti spolova. U ožujku 2006. godine,zakonom se odredilo smanjenje jaza izme u pla a muškaraca i žena do 2010. godine. U slu ajunepoštovanja zakona, predvi ene su financijske sankcije. Jednako tako, propisana je kvota od 6%zapošljavanja osoba s invaliditetom za poduze a s više od 20 zaposlenih.72 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.] 37
  • Klju ni pokreta i:Pojava društveno odgovornog poslovanja u Francuskoj rezultat je posljedica globalizacije, utjecajastranih kompanija te uspješan razvoj društveno odgovornog ulaganja na francuskom tržištu. Premaposljednjem istraživanju organizacije Novethic u lipnju 2009. godine, francusko tržište društvenoodgovornog ulaganja je poraslo 37% odnosno 29,9 milijardi eura u usporedbi s 2007. godinom.Glavni promicatelji društveno odgovornog poslovanja: • ORSE • IMS – Entreprendre pour le Cite • Novethic • EPE • OREE • Comité 21Ekološka dimenzija: • Glavni ekološki izazovi: jedan od glavnih izazova u Francuskoj je smanjenje emisija CO2. Procjenjuje se da e emisije u 2010. godini prelaziti predvi en cilj iz Kyota za 10% zbog izgradnje nove infrastrukture (npr. zgrade i prijevoz). Iz tog razloga donesen je Plan za o uvanje klime koji uklju uje niz mjera kako bi se smanjile 54 milijuna tona emisije CO2 svake godine. Ovaj akcijski plan kre e 2010. godine i to s ciljem smanjenja emisija u svim sektorima. • Energija i eko-u inkovitost: francuska energetska politika ima etiri glavna cilja – nacionalna neovisnost opskrbe i osiguranje opskrbe, poboljšanje zaštite okoliša, smanjenje efekta staklenika te jamstvo konkurente cijene goriva. Kako bi postigla ove ciljeve, Vlada je razvila nekoliko inicijativa uklju uju i fiskalne mjere kao što su porezne olakšice za energetski u inkovite ure aje, potom je u inila obveznim implementaciju energetske u inkovitosti u zgradarstvu kako bi se ostvarile uštede energije.Društvena dimenzija: • Ljudska prava: nevladine organizacije angažirane na podru ju ljudskih prava su veoma aktivne u Francuskoj. Primjerice godine 2006. osam poduze a udružile su snage i osnovale organizaciju za ljudska prava (Entreprises pour les Droits de lHomme – EDH) koja je imala za cilj 38
  • prilagodbu aktivnosti organizacije Business Leaders Initiative on Human Rights francuskom tržištu. Neka poduze a razvila su zanimljiv pristup prema svojim dobavlja ima. Od 2000. godine u potporu Me unarodne federacije za ljudska prava, poduze e Carrefour sastavila je socijalnu povelju koju su potpisali svi njegovi dobavlja i. • Jednake mogu nosti: dijalog i sindikati op enito su u Francuskoj jaki elementi. Godine 2009. organizacija ORSE objavila je dva izvještaja o promoviranju jednakih mogu nosti za muškarce i žene. Izvješ e „Muškarci su budu nost jednakih mogu nosti“ je poziv poduze ima za uklju ivanje muškaraca u pitanja ravnopravnosti spolova. Izvješ e je objavljeno na francuskom i engleskom jeziku u suradnji s organizacijom CNIDFF (Centre National dinformation sur les des Droits et des Femmes Familles) i uz potporu Ministarstva rada te pet francuskih sindikata. Drugi dokument pod nazivom „2009 Equal Opportunity Directory“ je poziv kompanijama na promicanje jednakih mogu nosti. Ovaj adresar je zamišljen kao prakti an alat za sve interesno- utjecajne skupine unutar i izvan poduze a koji pomaže u provedbi i pra enju politike ravnopravnosti, zapošljavanja te ravnoteže izme u rada i privatnog života.Društveno odgovorno poslovanju u Francuskoj se nalazi pred dva izazova. Prvo, potrebno je prona ina in i alate kojima e se društveno odgovorno poslovanje provesti u mala i srednje velika poduze akoja još uvijek nisu definirala svoje društveno odgovorne strategije. Drugo je izazov ve e i konkretnijeuklju enje svih pripadnika interesno-utjecajnih skupina u pitanja društvene odgovornosti poduze a.3.6. Društveno odgovorno poslovanje u Italiji73Talijanski parlament od izbora 2008. godine ine ve inski desni centar, pristaše premijera Berlusconijate opozicijski lijevi centar s Demokratskom strankom PD na elu. Lijeve stranke Nereformiranikomunisti i Zeleni nisu više zastupljeni u parlamentu. Italija je tako er pogo ena financijskom krizom,padom kako stranih proizvoda i tržišta, tako i nižom stopom rasta produktivnosti od europskogprosjeka. Nakon Foruma o društvenoj odgovornosti koju je organizirao ministar rada Maroni tijekom2004. i 205. godine, nije bilo više inicijativa na razini nacionalnih vlada ili parlamenta. Ministar zasocijalna pitanja Ferrero predložio je širi pristup društveno odgovornom poslovanju koji bi ujedno73 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.] 39
  • uklju io etiri radne grupe (upravljanje, dobavlja ki lanac, javne alate i politike, zdravlje i sigurnost),me utim politi ka kriza prekinula je proces.Klju ni pokreta i:Klju ni pokreta i društveno odgovornog poslovanja u Italiji su trenutno klimatske promjene tesigurnosti i zaštita na radu.Glavni promicatelji društveno odgovornog poslovanja: • Fondazione Sodalitas • Impronta Etica • Forum Finanza Sostenibile • Confindustria • ABI • Bocconi • Cattolica/Altis • EconomEticaEkološka dimenzija: • Nacionalni akcijski plan: Italija je kao lanica Europske unije, potpisala Protokol iz Kyota 2001. godine te se time uklju ila u okvire EU ETS. • Glavni ekološki izazovi: klju ni izazovi pred kojima se Italija nalazi podrazumijevaju dominaciju nafte i plina kao energetske zalihe, neu inkovito gospodarenje otpadom te oskudica vode u nekoliko regija. • Energija i eko-u inkovitost: identificirana su poduze a i sektori poput onih za proizvodnju stakla, keramike i cementa, od kojih se o ekuje smanjenje emisija štetnih plinova. Me utim, u posljednjih nekoliko godina napredak u postizanju ciljeva iz Kyota je usporen na nacionalnoj razini zbog nevoljkosti i mišljenja da daljnji rad na ispunjavanju tih ciljeva naštetio gospodarstvu koje se još uvijek uvelike oslanja na proizvodnju. • Svijest javnosti o okolišu: na regionalnim i lokalnim razinama vidljiva je ve a ekološka osviještenost nego li na nacionalnoj. Postoje razli iti oblici poticaja za privatne gra ane i poduze a poput Zeleni i bijeli certifikati, oznaka „Energy Account“ i porezne olakšice. 40
  • Društvena dimenzija: • Ljudska prava: talijansko zakonodavstvo u cjelini poštuje ILO standarde o ljudskim pravima i uvjetima rada. Prava radnika opisana su u Zakonu o radu koji pokriva podru ja zaštite na radu, stru nog školovanja i radnih uvjeta. • Jednake mogu nosti: ravnopravnost spolova pitanje je od posebne važnosti u Italiji budu i da stopa aktivnosti za ravnopravnoš u žena znatno zaostaje za ostatkom Europe. Prema tome, obveza poduze a za razvijanjem politika raznolikosti je ograni ena. Velik korak naprijed Italija je ostvarila u listopadu 2009. godine kada su vode e poslovne mreže u suradnji s Ministarstvom za zapošljavanje i jednake mogu nosti lansirale Talijansku povelju o raznolikosti (Carta per le pari Opportunità e luguaglianza sul lavoro). Tako er treba spomenuti da je integracija imigranata i stranih radnika dobro razvijena u poduze ima, naro ito onima s visokim postotkom stranih radnika.Italija ima dugu tradiciju kompanijske filantropije koja potje e još iz vremena paternalizma. Tako er jezanimljiv rast korporacijskih zaklada, ali i zaklada malih i srednjih poduze a kojima se žele potaknutifilantropski programi. Tek su multinacionalne kompanije u Italiju donijele kulturu volontiranjazaposlenika. Veliki izazovi koji se nalaze pred Italijom ti u se uklju ivanja javnih vlasti u raspravu odruštvenoj odgovornosti i stvaranje strateških pristupa. 41
  • 4. ANALIZA DOSTUPNOSTI INFORMACIJA O DRUŠTVENO ODGOVORNOMPOSLOVANJU NA IZABRANIM ZEMLJAMA________________________________________ _Prije izlaganja metodologije za analizu dostupnosti informacija o društveno odgovornom poslovanju uvode im poduze ima u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Njema koj, Francuskoj i Italiji, potrebno jespomenuti istraživanje o izvještavanju o korporacijskoj društvenoj odgovornosti me u vode imhrvatskim poduze ima koje je 2004., 2005., 2006. i 2009. godine provela Zagreba ka škola ekonomije imanagementa (ZŠEM) i East West Management Institut (EWMI). Istraživa ki tim Leslie MatthewsŠulenta, Mirna Kori an i Andrijana Mušura analizirao je Internet strance i godišnja izvješ a vode ih 48poduze a u Hrvatskoj, koriste i se dvjema anketama – Odnos s investitorima putem Internet stranica(IRO) i Korporacijska društvena odgovornost (CSR). Istraživa ki tim je analizirao tri kategorijeizvještavanja: 1) Korporacijsko upravljanje: strukturu upravljanja, reviziju i odnos s revizorima, prava dioni ara, poštivanje kodeksa korporacijskog upravljanja, interni kodeks poslovanja/etika poslovanja. 2) Politika upravljanja okolišem: poštivanje ekoloških standarda poslovanja, postojanje odjela za okoliš, upravljanje lancem dobavlja a, podaci o zaga enjima, potrošnja energije i vode. 3) Socijalna politika upravljanja: regulative o zaštiti ljudskih prava i sigurnosti na radu, polica osiguranja zdravlja i sigurnosti, sustav razvoja djelatnika, politika zapošljavanja, 74 sponzorstva/donacije.Analiza koja slijedi u nastavku predstavlja proširenje istraživanja koje je preveo tim Leslie MatthewsŠulenta, Mirna Kori an i Andrijana Mušura i to na dvije razine: A) analiza obuhva a ukupno šest europskih zemalja s razli itim kulturnim, ekonomskim i povijesno-pravnim pozadinama, a njihovi rezultati se me usobno uspore uju. Time su se dobili rezultati koji jasno mogu pokazati stanje društveno odgovornog poslovanja u poduze ima jedne zemlje u odnosu na druge te na temelju toga vršiti dodatne komparativne analize prema razli itim kriterijima poput pripadnosti i nepripadnosti poduze a zemljama lanicama Europske unije, razlike me u samim zemljama lanicama kao i me u zemljama ne- lanicama. B) promatrane tri kategorije (ekonomska, ekološka i društvena) su dopunjene na na in da su uklju eni dodatni elementi za svaku kategoriju koji su ujedno definirani etirima74 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 389-413. 42
  • me unarodnim normama izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju: norma Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), norme Ujedinjenih naroda o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, norma Accountability (AA1000) i norme Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda (Global Compact).4.1. Metodologija istraživanjaKako bi se ispitala dostupnost informacija o društveno odgovornom poslovanju u europskimpoduze ima, provedena je analiza elektronski dostupnih sadržaja o društveno odgovornom poslovanjuna uzorku od 60 poduze a iz šest europskih zemalja: Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njema ke, Francuskei Italije.Subjekti istraživanja u ovoj su analizi deset poduze a iz svake od šest zemalja koje su u poslovnoj2009. godini ostvarile najve e prihode i koje su registrirane u svojim zemljama bez obzira na porijeklovlasništva i kapitala.75 Razlog odabira upravo ovih zemalja jest u tome da su tri od spomenute države(Slovenija, Srbija i Hrvatska) do 1990. godine imale zajedni ki okvir poslovanja, a njihovimosamostaljivanjem nakon 1990. godine razvoj poduze a i poslovanja je krenuo razli itim dinamikamaovisno o društveno-politi kom okviru u kojem su se našle (Slovenija je punopravni lan Europskeunije, Hrvatska je u procesu pridruživanja, dok Srbiju tek eka potpisivanje pretpristupnih pregovora).Njema ka, Francuska i Italija zemlje tzv. „stare Europe“ imale su kontinuiran i zajedni ki razvoj tržištau okviru Europske unije.Predmet analize bili su elektronski dostupan sadržaj koji obuhva a: 1. internetske stranice, 2. godišnja izvješ a za 2009. godinu, 3. izvještaj o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za 2008./2009. godinu7675 Lider (2010) 1000 najve ih hrvatskih tvrtki. Liderpress d.o.o., 25. lipnja, str. 34.; Deloitte (2010) 100 najve ih tvrtki u Adria regiji: Adria Top 100. New York: Deloitte Global Services Limited. Dostupno na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/industrije/financijskeusluge/89a740d614cf4210VgnVCM100000ba42f00aRCRD.htm [10. rujna 2010.]; Fortune (2010) Our annual ranking of the worlds largest corporations. Dostupno na: http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/countries/Australia.html [10. rujna 2010.]76 U analizu sadržaja obuhva eni su i izvještaji o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za obje godine (2008. i 2009.) iz nekoliko razloga. Prvo, izvještavanje o održivom razvoju uglavnom nije obveza poduze a stoga nije vezano za po etak i kraj financijske odnosno kalendarske godine. Neka poduze a izvještaj objavljuju po etkom nove kalendarske godine zajedno s obaveznim financijskim izvještajem, dok druga objavljuju u razli itima vremenskim periodima – katkad i u dvogodišnjem vremenskom periodu. 43
  • Sadržaj je analiziran i kategoriziran u tri grupe indikatora društveno odgovornog poslovanja: 1. ekonomski indikatori, 2. indikatori zaštite okoliša, 3. društveni indikatoriSvaka navedena grupa sadrži indikatore društveno odgovornog poslovanja preuzete iz etirime unarodne norme izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju: norma Globalne inicijative zaizvještavanje (GRI)77, norme Ujedinjenih naroda o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima78,norma Accountability (AA1000)79 i norme Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda (GlobalCompact)80 te za potrebe ove analize prilago eni na sljede i na in:A) Grupa ekonomskih indikatora: • rizici vezani za poslovanje • prihodi od prodaje • ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima • troškovi nabave sirovina, roba i usluga • troškovi pla a Drugo, koncepti društveno odgovornom poslovanja i održivog razvoja još uvijek me u poslovnim zajednicama doživljavaju razli ita tuma enja, stoga poduze a objavljuju izvještaje takvog tipa pod razli itim imenima.77 Norma Globalne inicijative za izvještavanje broji ukupno šest indikatora društveno odgovornog poslovanja: indikatori zaštite okoliša, ekonomski indikatori, indikatori radne prakse i dostojanstva, indikatori provo enja ljudskih prava, socijalni indikatori i indikatori odgovornosti proizvoda. Svaki od pojedinih indikatora podijeljen je na sljede a podru ja društveno odgovornog poslovanja: materijali, energija, voda, bioraznolikost, ispuštanje CO2 i otpad, proizvodi i usluge, uskla enost sa zakonom, prijevoz ine zajedno grupu indikatora zaštite okoliša. Poslovanje, prisutnost na tržištu i indirektni ekonomski utjecaj dio su grupe ekonomskih indikatora. Zapošljavanje, odnosi izme u radnika i menadžmenta, zdravlje i sigurnost, obrazovanje i usavršavanje, raznolikosti i jednake šanse dio su grupe indikatora prakse dostojanstva. Prakse nabave i ulaganja, nediskriminacija, sloboda okupljanja i pregovaranja, dje ji rad, prisilan rad, prakse zaštite, priro ena prava dio su grupe indikatora provo enja ljudskih prava. Grupu socijalnih indikatora ine zajednica, korupcija, javna politika, nekonkurentno ponašanje i uskla enost sa zakonom. Posljednju grupu indikatora odgovornosti poduze a ine zdravlje i sigurnost kupaca, ozna avanje proizvoda i usluga, marketinške komunikacije, privatnost kupaca i uskla enost sa zakonom.78 Norme Ujedinjenih naroda obuhva aju prava na jednake šanse i nediskriminaciju, pravo na zaštitu osoba, radni ka prava, poštivanje nacionalne nezavisnosti i ljudskih prava, obaveza zaštite kupaca i obaveza zaštite okoliša.79 Norma Accountability definira tri osnovna principa društveno odgovornog poslovanja (princip uklju ivosti (a), princip materijalnosti (b) i princip odgovornosti (c)) unutar kojih se nalaze sljede e podgrupe: a) identificiranje i razumijevanje interesno-utjecajnih skupina, razvoj strategija, planova i na ina za uklju ivanje interesno-utjecajnih skupina, olakšano razumijevanje, u enje i poboljšanje organizacije, kapaciteti za unutarnje i vanjske interesno-utjecajne skupine, rješavanje konflikata izme u interesno-utjecajnih skupina s razli itim o ekivanjima; b) primjena procesa materijalnosti unutar organizacije, postojanje vještina i izvora za primjenu procesa, identificiranje želje, potrebe, društvene norme, politike radi razumijevanja održivog konteksta, postojanje kriterija za pitanja održivosti, odre ivanje zna ajnosti odre enih pitanja održivosti, uzimanje u obzir promjenjivost konteksta održivosti; c) razvijen proces za provo enje odgovornosti, postojanje vještina i izvora za primjenu procesa, identifikacija želja i o ekivanja interesno-utjecajnih skupina, definiran komunikacijski proces s interesno-utjecajnim skupinama, postojanje na ela, okvira i smjernica za izvještavanje o održivosti.80 Globalni sporazum Ujedinjenih naroda društveno odgovorno poslovanje definira kroz etiri glavna indikatora i njihove podgrupe. Ljudska prava koja uklju uju podršku i poštivanje me unarodnih ljudskih prava te borba protiv kršenja ljudskih prava. Indikator rad podrazumijeva poslovanje koje podržava slobodu udruživanja i u inkovitog priznavanja prava na kolektivno pregovaranje, eliminacija svih oblika prisilnog rada, u inkovito ukidanje dje jeg rada, eliminacija diskriminacije pri zapošljavanju. Indikator okoliš podrazumijeva da poslovanje treba podržati preventivni pristup ekološkim izazovima, poslovanje treba pokrenuti inicijative koje promi u ve u odgovornost za okoliš, poslovanje treba poticati razvoj i korištenje tehnologija koje uvaju okoliš. Indikator anti-korupcije uklju uje borbu protiv korupcije u svim oblicima uklju uju i zloupotrebu i mito. 44
  • • troškovi isplata materijalnih prava • ostvarena dobit • ukupno pla eni porezi • prosje ne bruto pla e • ukupna vrijednost dodijeljenih donacija • struktura dobavlja aB) Grupa indikatora zaštite okoliša: • pra enje uskla enosti sa standardima okoliša • definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša • korištenje sirovina i materijala • pra enje vlastite potrošnje energije • pra enje vlastite potrošnje vode • promicanje biorazolikosti • pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova • upravljanje otpadom • nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš • inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš • korištenje obnovljivih izvora energije • pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga • integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanacC) Grupa društvenih indikatora: • poštivanje ljudskih prava • osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu • programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika • osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti • borba protiv diskriminacije • poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja • borba protiv prisilnog rada • borba protiv dje jeg rada 45
  • • antikorupcijski programi i inicijative • transparentna politika nabave • kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima • upravljanje dobavlja kim lancem • odgovornost za proizvod i zaštita potroša a • programi doniranja i sponzoriranjaDostupnost sadržaja vezanog za grupe indikatora društveno odgovornog poslovanja ocjenjivala sve nasljede i na in:0 – nedostupna informacija – gotovo nikakva informacija vezana za odre en aspekt u odre enoj grupiindikatora nije prona ena.1 – djelomi no dostupna informacija – postoje donekle spomenute informacije o odre enom aspektuu odre enoj grupi indikatora, me utim one su površne, rijetke ili nepotpune u odnosu na postavljenenorme te je potrebna dodatna dorada i dopuna.2 – potpuno dostupna informacija – informacije o odre enom aspektu u odre enoj grupi indikatora upotpunosti zadovoljavaju norme, potpune su, relevantne, opisnog i detaljnog karaktera.81Analiza je provedena u sljede im fazama:1) izrada matrice indikatora – matrica je izra ena na na in da su obuhva eni svi aspekti me unarodnihnormi (GRI, UN-ovi standardi, AA1000 i Global Compact) te kategorizirani u tri osnovne grupeindikatora društveno odgovornog poslovanja.2) pilot testiranje matrice – matrica je testirana na po jednom poduze u iz svih šest zemalja: Hrvatske,Slovenije, Srbije, Njema ke, Francuske i Italije. Nakon pilot testiranja, odre eni indikatori su izba enizbog ponavljanja, lošeg imenovanja i irelevantnosti. Time se dobio konzistentan i jasan skup indikatorakoji su lako mogli biti pretraživani kako na stranicama doma ih tako i stranih poduze a.3) odabir uzorka – kako bi se dobili istiniti podaci, odabrana su poduze a koja su u prošloj 2009. godinina svojim tržištima ostvarili najve i profit. Podaci o ostvarenoj dobiti poduze a u svim zemljama kao injihov rang su javnosti dostupan podatak.81 Vidi Prilog 1 na kraju rada. 46
  • 4) unos i obrada rezultata – svim aspektima grupe indikatora društveno odgovornog poslovanjapridodana je ocjena 0, 1 ili 2 radi lakšeg kvantitativnog prikaza sadržaja. Svakom poduze u pridodanaje ocjena i postotak dostupnosti svakog pojedinog indikatora te prosjek dostupnosti prema grupamaindikatora.4.2. Rezultati istraživanja4.2.1. Dostupnost u cijelom uzorkuPrema rezultatima analize, 86,87% promatranih kompanija objavilo je godišnje financijske izvještaje za2009. godinu, dok ih 13,13% nije objavilo. Sve promatrane kompanije (100%) imaju internetskestranice. Samostalne izvještaje o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za2008. i/ili 2009. godinu objavilo je 56,66% od ukupno promatranih kompanija, dok njih 43,34% nijeobjavilo samostalne izvještaje o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju.Od ukupno 60 promatranih kompanija, njih 78,33% u potpunosti ima dostupne informacije vezane zakompanijsku viziju, misiju i vrijednosti, 8,34% ih ima djelomi no dostupan taj podatak dok ih 13,33%nema podatak o postojanju vizije i vrijednosti. Informacije vezane za strukturu i odgovornosti unutarorganizacije u potpunosti ih ima dostupno 23,33% promatranih kompanija, 68,34% ih djelomi no imadostupan taj podatak dok ih 8,33% nema nikakvu informaciju o strukturi i odgovornostima unutarkompanije. Pravilnike o radu i posebnih odbora u potpunosti ima dostupno 18,33% od ukupnog brojapromatranih kompanija, njih 10,00% ih ima djelomi no dostupan podatak o postojanju pravilnika, a71,67% promatranih kompanija nema nikakav podatak o postojanju pravilnika o radu odnosnopravilnika posebnih odbora. Smjernice za poslovno ponašanje odnosno Eti ki kodeks u potpunosti jedostupan u 71,67% analiziranih kompanija, 6,67% ih ima taj podatak djelomi no dostupan, a 21,66%kompanija nema informaciju o postojanju smjernica za poslovno ponašanje odnosno kodeksa etike.Ukupno 58,33% kompanija ima u potpunosti dostupne podatke o uklju enosti dioni ara i njihovimpravima, 13,33% ih taj podatak ima djelomi no dostupan, a 28,34% od promatranih 60 kompanijanema dostupan taj podatak. Informacije o ulaganjima u istraživanje i razvoj ima u potpunosti dostupne58,33% od promatranih kompanija, 13,33% ima o tome djelomi no dostupne informacije, a 28,34% ihte informacije nema dostupne. Od ukupnog broja promatranih kompanija, informacije o auditima upotpunosti ima 63,33% kompanija, 6,67% ih djelomi no dostupnima, a 30,00% kompanija nemanikakve informacije o auditima. Nefinancijsko izvještavanje u potpunosti je dostupno u 58,33% od 47
  • ukupnog broja promatranih kompanija, 5,00% kompanija o tome ima djelomi no dostupne informacijedok 36,67% kompanija nema informacije o postojanju nefinancijskog izvještavanja.4.2.1.1. Ekonomski indikatoriTablica 01: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u cijelom uzorku < Ekonomski indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Rizici vezani za poslovanje 61,67% 1,67% 36,66% Prihodi od prodaje 90,00% 0,00% 10,00% Ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima 80,00% 0,00% 20,00% Troškovi nabave sirovina, roba i usluga 81,67% 0,00% 18,33% Troškovi pla a 83,33% 1,67% 15,00% Troškovi isplata materijalnih prava 83,33% 0,00% 16,67% Ostvarena dobit 88,33% 0,00% 11,67% Ukupno pla eni porezi 88,33% 0,00% 11,67% Prosje ne bruto pla e 11,67% 8,33% 80,00% Ukupna vrijednost dodijeljenih donacija 26,66% 1,67% 71,67% Struktura dobavlja a 11,67% 10,00% 78,33% Prosjek: 64,24% 2,12% 33,64%Informacije o rizicima vezanim za poslovanje u potpunosti ima dostupno 61,67% od ukupnog brojapromatranih kompanija, 1,67% kompanija ima djelomi no dostupan taj podatak, dok 36,67% podatak orizicima u poslovanju kompanije. Podatke o prihodima od prodaje u 2009. godini ima u potpunostidostupno 90,00% od promatranih kompanija, dok 10,00% kompanija o tome nema dostupan podatak.Informacije o ostvarenim prihodima po zemljopisnim podru jima ima u potpunosti dostupne 80,00%kompanija, dok ih 20,00% o tome nema dostupan podatak. Informacije o troškovima nabave sirovina,roba i usluga su u potpunosti dostupne u 81,67% kompanija, dok ih 18,33% nema te informacijedostupnima. Podatke o troškovima pla a u potpunosti ima dostupne 83,33% kompanija, 1,67% njih otome ima djelomi no dostupne podatke, dok ih 15,00% o tome nema dostupan podatak. Od ukupnogbroja promatranih kompanija, njih 83,33% ima u potpunosti dostupan podatak o troškovima isplatamaterijalnih prava, a 16,67% ih taj podatak nema dostupan. Podaci o ostvarenoj dobiti kao i podaci oukupno pla enim porezima u potpunosti su dostupni u 88,33% kompanija u uzorku, dok je u 11,67%taj podatak nedostupan. Informacije o prosje nim bruto pla ama u potpunosti ima dostupno 11,67%promatranih kompanija, 8,33% ih taj podatak ima djelomi no dostupan dok ih 80,00% kompanija tajpodatak nema dostupan. Ukupna vrijednosti dodijeljenih donacija u 2009. godini u potpunosti jedostupan podatak u 26,66% promatranih kompanija, 1,67% ih taj podatak ima djelomi no dostupan,dok ih 71,67% kompanija tu informaciju nema dostupnu. Informacije o strukturi dobavlja a upotpunosti ima dostupno 11,67% od ukupnog broja promatranih kompanija, 10,00% ih taj podatak imadjelomi no dostupan dok ih 78,33% tu informaciju nema dostupnu. 48
  • 4.2.1.2. Indikatori zaštite okolišaTablica 02: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u cijelom uzorku < Indikatori zaštite okoliša > Potpuna Djelomi na Nikakva Pra enje uskla enosti sa standardima zaštite okoliša 68,33% 18,33% 13,34% Definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša 28,33% 3,33% 68,34% Korištenje sirovina i materijala 48,34% 11,66% 40,00% Pra enje vlastite potrošnje energije 58,33% 10,00% 31,67% Pra enje vlastite potrošnje vode 53,33% 8,33% 38,34% Promicanje bioraznolikosti 20,00% 10,00% 70,00% Pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova 60,00% 13,33% 26,67% Upravljanje otpadom 60,00% 13,33% 26,67% Nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš 1,67% 0,00% 98,33% Inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš 68,33% 10,00% 21,67% Korištenje obnovljivih izvora energije 45,00% 11,67% 43,33% Pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga 35,00% 21,67% 43,33% Integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanac 40,00% 10,00% 50,00% Prosjek: 45,13% 10,90% 43,98%Informacije o pra enjima uskla enosti sa standardima zaštite okoliša u potpunosti ima dostupno68,33% kompanija u uzorku, 18,33% ih taj podatak ima djelomi no dostupan dok 13,34% kompanijanema dostupne informacije. Podatak o postojanju osobe odnosno odjela unutar kompanije zaupravljanje zaštitom okoliša u potpunosti je dostupan u 28,33% kompanija obuhva enim uzorkom,3,33% ih djelomi no ima dostupan taj podatak, a 68,34% ih taj podatak nema dostupnim. Informacije okorištenju sirovina i materijala u potpunosti ima dostupno 48,34% promatranih kompanija, 11,66% ihtaj podatak ima djelomi no dostupan, a 40,00% ih nema dostupan. Informacije koje se odnose napra enje vlastite potrošnje energije u potpunosti su dostupne u 58,33% kompanija, u njih 10,00% sudjelomi no dostupne, a u 31,67% nisu nimalo dostupne. Informacije o pra enju vlastite potrošnje vodeu potpunosti su dostupne u 53,33% kompanija obuhva enim uzorkom, 8,33% ih je djelomi nodostupno, a 38,34% ih nema dostupan taj podatak. Informacije o promicanju bioraznolikosti su upotpunosti dostupne u 20,00% kompanija, djelomi no u 10,00% kompanija, a nimalo dostupne u 70,00kompanija. Podatke o pra enju i smanjenju vlastitih emisija štetnih plinova kao i u upravljanjuotpadom u potpunosti ima dostupno 60,00% kompanija, dok ih djelomi no ima 13,33%, a nimalodostupno 26,67% kompanija obuhva enim uzorkom. Informacije o postojanju nepredvi enih doga ajas utjecajem na okoliš ima u potpunosti dostupne 1,67% kompanija, dok ih 98,33% o tome nemadostupne informacije. U potpunosti dostupne inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš ima 68,33%kompanija, 10,00% ih ima djelomi no, a 21,67% promatranih kompanija o tome nema dostupnepodatke. Informacije o korištenju obnovljivih izvora energije u potpunosti su dostupne u 45,00%promatranih kompanija, 11,67% ih ima djelomi no dostupnu informaciju, a 43,33% ih nema nimalo 49
  • dostupnu informaciju. Podatke o pružanju ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga upotpunosti ima dostupne 35,00% kompanija, 21,67% ih taj podatak ima djelomi no, a 43,33% ih nemanimalo dostupan. U potpunosti dostupne informacije o integraciji aspekta zaštite okoliša u dobavlja kilanac ima 40,00% kompanija, 10,00% djelomi no, a 50,00% nimalo.4.2.1.3. Društveni indikatoriTablica 03: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u cijelom uzorku < Društveni indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Poštivanje ljudskih prava 40,00% 8,33% 51,67% Osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu 66,67% 8,33% 25,00% Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika 76,66% 11,67% 11,67% Osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti 63,33% 8,33% 28,34% Borba protiv diskriminacije 55,00% 6,67% 38,33% Poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja 43,33% 11,67% 45,00% Borba protiv prisilnog rada 30,00% 3,33% 66,67% Borba protiv dje jeg rada 30,00% 1,67% 68,33% Antikorupcijski programi i inicijative 55,00% 15,00% 30,00% Transparentna politika nabave 56,67% 13,33% 30,00% Kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima 35,00% 5,00% 60,00% Upravljanje dobavlja kim lancem 45,00% 8,33% 46,67% Odgovornost za proizvod i zaštita potroša a 55,00% 18,33% 26,67% Programi doniranja i sponzoriranja 73,33% 15,00% 11,67% Prosjek: 51,79% 9,64% 38,57%Od ukupno 60 promatranih kompanija, informacije o poštivanju ljudskih prava u potpunosti imadostupno njih 40,00%, 8,33% djelomi no, a 51,67% ih te informacije nema dostupnima. Informacije oosiguranju zdravlja i sigurnosti na radu u potpunosti ih ima dostupne 66,67%, djelomi no 8,33%, animalo 25,00% kompanija u uzorku. Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika upotpunosti su dostupni u 76,66% kompanija, 11,67% te informacije ima djelomi no dostupne, ajednako toliko ih nema nimalo dostupne. Informacije o osiguranju raznolikosti i jednakih mogu nostisu u potpunosti dostupne u 63,33% kompanija, djelomi no u 8,33%, a nimalo u 28,34% kompanija.Borba protiv diskriminacije u potpunosti je dostupna u 55,00% promatranih kompanija, 6,67%djelomi no je dostupna kao informacija te 38,33% nije nimalo dostupna. Informacije o poštivanjuslobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja u potpunosti su prisutne u 43,33% kompanija,djelomi no u 11,67%, a nimalo u 45,00% kompanija. Podaci o borbi protiv prisilnog rada u potpunostisu dostupni u 30,00% promatranih kompanija, djelomi no u 3,33%, a nimalo u 66,67% kompanija.Informacije o borbi protiv dje jeg rada u potpunosti su dostupne 30,00% kompanija, djelomi no u1,67%, dok informacija o tome nema u 68,33% promatranih kompanija. Informacije o antikorupcijskihprogramima i inicijativama u potpunosti su dostupni u 55,00% kompanija, taj je podatak djelomi no 50
  • dostupan u 15,00% promatranih kompanija, a nimalo u 30.00%. Podaci o transparentnoj politici nabaveu potpunosti su dostupni u 56,67% kompanija u uzorku, djelomi no dostupni u 13,33%, a nimalo u30,00% kompanija. U potpunosti su dostupne informacije o kontroli ljudskih prava me u dobavlja imai partnerima u 35,00% promatranih kompanija, djelomi no u 5,00%, a nimalo u 60,00% kompanija.Informacije o upravljanju dobavlja kim lancem u potpunosti su dostupne u 45,00% kompanija,djelomi no u 8,33%, a nimalo dostupan podatak u 46,67% kompanija. Informacije o odgovornosti zaproizvod i zaštiti potroša a u potpunosti su dostupne u 55,00% kompanija, 18,33% taj podatak imajudjelomi no dostupan dok 26,67% nema dostupan taj podatak. Informacije o programima doniranja isponzoriranja ima u potpunosti dostupne 73,33% kompanija, djelomi no 15,00%, a nimalo dostupanpodatak o programima doniranja i sponzoriranja ima 11,67% promatranih kompanija.4.2.1.4. Prosje na dostupnostGrafikon 01: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u cijelom uzorku Analiziraju i prosje nu dostupnost 70,00% informacija u cijelom uzorku u 60,00% grupi ekonomskih indikatora, od 50,00% ukupno 60 promatranih kompanija, 40,00% njih 64,24% ih ima u potpunosti 30,00% dostupne podatke, 2,12% ih u prosjeku ima djelomi no, a 20,00% 33,65% u prosjeku nema nimalo 10,00% dostupne informacije. Podaci u 0,00% grupi indikatora zaštite okoliša u Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori prosjeku su u potpunosti dostupni Potpuna Djelomi na Nikakva u 45,13% od promatranihkompanija, prosje no su djelomi no dostupni u 10,90% kompanija, a podaci nisu prosje no dostupni u43,98% od ukupnog broja kompanija obuhva enih u uzorku. Prosje na dostupnost informacija u grupidruštvenih indikatora potpuna je u 51,79% promatranih kompanija, djelomi na u 9,64%, a prosje no jenimalo dostupna u 38,57% kompanija obuhva enih uzorkom. 51
  • 4.2.2. Dostupnost u HrvatskojAnalizom definiranih indikatora u deset najuspješnijih hrvatskih kompanija (prema dobiti u poslovnoj2009. godini) došlo se do sljede ih rezultata. Godišnji financijski izvještaj za 2009. godinu objavilo je80,00% kompanija, dok ih preostalih 20,00% nije objavilo. Sve analizom obuhva ene hrvatskekompanije imaju vlastite internetske stranice. Samostalan izvještaj o održivom razvoju odnosnodruštveno odgovornom poslovanju za 2008. odnosno 2009. godinu objavilo je 30,00% kompanija, dokih ostalih 70,00% nije objavilo. Sve obuhva ene kompanije imaju potpuno dostupnu informaciju oviziji i vrijednostima. Podaci o strukturi i odgovornostima unutar organizacije u potpunosti su dostupniu 20,00% kompanija, dok su djelomi no dostupni u njih 70,00%, a nisu dostupni u 10,00%promatranih kompanija. Informacije o pravilnicima o radu organizacije i posebnih odbora potpuno sudostupne u 10,00% kompanija, djelomi no u 20,00%, a nisu dostupne u 70,00% njih. Smjernice zaposlovno ponašanje odnosno eti ki kodeksi u potpunosti su dostupni u 60,00% promatranih kompanija,dok ih je djelomi no dostupno u njih 20,00%, a u 20,00% promatranih kompanija nema dostupneinformacije o smjernicama za poslovno ponašanje odnosno kodeksu etike. Od ukupnog brojapromatranih kompanija, njih 50,00% ima potpuno dostupne informacije o uklju enosti dioni ara injihovim pravima, dok u 30,00% njih te su informacije djelomi no dostupne, a u 20,00% nisudostupne. Informacije o ulaganjima u istraživanje i razvoj potpuno su dostupne u 30,00% promatranihkompanija, djelomi no su dostupne u 20,00%, a nisu dostupne u 50,00% hrvatskih kompanijaobuhva enim uzorkom. Informacije o auditima u potpunosti su dostupne u 40,00% kompanija,djelomi no u njih 20,00%, a navedenih informacija nema u 40,00% od ukupnog broja promatranihkompanija. Podaci o nefinancijskom izvještavanju potpuno su dostupni u 60,00% promatranihhrvatskih kompanija, me utim nisu dostupni u 40,00% njih.4.2.2.1. Ekonomski indikatoriTablica 04: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u hrvatskim kompanijama < Ekonomski indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Rizici vezani za poslovanje 70,00% 0,00% 30,00% Prihodi od prodaje 80,00% 0,00% 20,00% Ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima 50,00% 0,00% 50,00% Troškovi nabave sirovina, roba i usluga 70,00% 0,00% 30,00% Troškovi pla a 70,00% 10,00% 20,00% Troškovi isplata materijalnih prava 70,00% 0,00% 30,00% Ostvarena dobit 80,00% 0,00% 20,00% Ukupno pla eni porezi 80,00% 0,00% 20,00% Prosje ne bruto pla e 20,00% 10,00% 70,00% Ukupna vrijednost dodijeljenih donacija 40,00% 0,00% 60,00% Struktura dobavlja a 10,00% 10,00% 80,00% 52
  • Prosjek: 58,18% 2,73% 39,09%Informacije o rizicima vezanima za poslovanje u potpunosti su dostupne u 70,00% obuhva enihhrvatskih kompanija, dok u 30,00% njih te informacije nisu dostupne. Podaci o ostvarenim prihodimaod prodaje u potpunosti su dostupni u 80,00% promatranih kompanija, dok u preostalih 20,00% teinformacije nisu dostupne. Podaci o ostvarenim prihodima po zemljopisnim podru jima potpuno sudostupni u 50,00% obuhva enih kompanija, dok u preostalih 50,00% taj podatak nije dostupan.Informacije o troškovima nabave sirovina, roba i usluga u potpunosti su dostupne u 70,00% analizomobuhva enih hrvatskih kompanija, dok njih 30,00% nema dostupan taj podatak. Od ukupnog brojapromatranih kompanija, njih 70,00% ima u potpunosti dostupan podatak o troškovima pla a, dok njih10,00% ima taj podatak djelomi no dostupan, a 20,00% nema taj podatak dostupan. Informacije otroškovima isplata materijalnih prava u potpunosti je dostupan u 70,00% promatranih kompanija, dok30,00% od ukupnog broja hrvatskih kompanija nema dostupan taj podatak. Informacija o ostvarenojdobiti kao i ukupno pla enim porezima potpuno je dostupna u 80,00% obuhva enih kompanija, dok upreostalih 20,00% ta informacija nije dostupna. Od ukupnog broja obuhva enih hrvatskih kompanija,njih 20,00% ima potpuno dostupan podatak o prosje nim bruto pla ama, 10,00% ih ima djelomi nodostupan podatak dok ih 70,00% nema dostupan taj podatak. Informacija o ukupnoj vrijednostidodijeljenih donacija u potpunosti je dostupna u 40,00% obuhva enih kompanija, dok ih u 60,00% tainformacija nije dostupna. Ukupno 10,00% hrvatskih kompanija ima potpuno dostupnu informaciju ostrukturi dobavlja a, 10,00% ih ima tu informaciju djelomi no dostupnu dok ih 80,00% nemainformaciju dostupnom.4.2.2.2. Indikatori zaštite okolišaTablica 05: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u hrvatskim kompanijama < Indikatori zaštite okoliša > Potpuna Djelomi na Nikakva Pra enje uskla enosti sa standardima zaštite okoliša 50,00% 30,00% 20,00% Definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša 10,00% 20,00% 70,00% Korištenje sirovina i materijala 40,00% 10,00% 50,00% Pra enje vlastite potrošnje energije 40,00% 10,00% 50,00% Pra enje vlastite potrošnje vode 30,00% 0,00% 70,00% Promicanje bioraznolikosti 30,00% 0,00% 70,00% Pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova 40,00% 20,00% 40,00% Upravljanje otpadom 40,00% 20,00% 40,00% Nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš 10,00% 0,00% 90,00% Inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš 50,00% 20,00% 30,00% Korištenje obnovljivih izvora energije 30,00% 0,00% 70,00% Pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga 20,00% 20,00% 60,00% Integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanac 0,00% 30,00% 70,00% 53
  • Prosjek: 30,00% 13,85% 56,15%Od ukupnog broja obuhva enih hrvatskih kompanija, njih 50,00% ima u potpunosti dostupneinformacije o pra enju uskla enosti sa standardima zaštite okoliša, dok ih 30,00% tu informaciju imadjelomi no dostupno, a 20,00% nema dostupno. Informaciju o definiranoj osobi odnosno odjelu zaupravljanje zaštitom okoliša u potpunosti ima dostupno 10,00% obuhva enih kompanija u Hrvatskoj,20,00% ih tu informaciju ima djelomi no dostupno, a 70,00% nema tu informaciju. Podatke okorištenju sirovina i materijala te pra enju vlastite potrošnje energije u potpunosti ima dostupno40,00% promatranih kompanija, njih 10,00% ima te podatke djelomi no dostupne, a 50,00% ih nema.Ukupno 30,00% kompanija u Hrvatskoj ima u potpunosti dostupne informacije o pra enju vlastitepotrošnje vode te promicanju bioraznolikosti, dok ih 70,00% nema te informacije. Podatke o pra enju ismanjivanju vlastitih emisija štetnih plinova kao i informacije o upravljanju otpadom u potpunosti imadostupno 40,00% hrvatskih kompanija obuhva enih ovom analizom, njih 20,00% ima djelomi nodostupne podatke, a nema dostupno njih 40,00%. Informacije o nepredvi enim doga ajima s utjecajemna okoliš potpuno dostupne ima 10,00% kompanija, dok njih 90,00% nema te informacije. Inicijativeza ublažavanje utjecaja na okoliš u potpunosti su dostupne u 50,00% kompanija, djelomi no u 20,00%kompanija, a nisu dostupne u 30,00% obuhva enih kompanija. Informacije o korištenju obnovljivihizvora energije u potpunosti su dostupne u 30,00% kompanija, dok u 70,00% njih te informacije nisudostupne. Ukupno 20,00% obuhva enih kompanija u potpunosti ima dostupne informacije o pružanjuekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga, 20,00% ih te informacije ima djelomi no dostupne,a 60,00% ih nema te informacije dostupne. Podaci o integraciji aspekata zaštite okoliša u dobavlja kilanac djelomi no su dostupni u 30,00% promatranih kompanija, dok u njih 70,00% nisu dostupni.4.2.2.3. Društveni indikatoriTablica 06: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u hrvatskim kompanijama < Društveni indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Poštivanje ljudskih prava 40,00% 10,00% 50,00% Osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu 40,00% 10,00% 50,00% Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika 50,00% 40,00% 10,00% Osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti 30,00% 30,00% 40,00% Borba protiv diskriminacije 30,00% 20,00% 50,00% Poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja 30,00% 30,00% 40,00% Borba protiv prisilnog rada 20,00% 10,00% 70,00% Borba protiv dje jeg rada 20,00% 0,00% 80,00% Antikorupcijski programi i inicijative 30,00% 40,00% 30,00% Transparentna politika nabave 30,00% 40,00% 30,00% Kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima 30,00% 0,00% 70,00% 54
  • Upravljanje dobavlja kim lancem 20,00% 10,00% 70,00% Odgovornost za proizvod i zaštita potroša a 20,00% 50,00% 30,00% Programi doniranja i sponzoriranja 70,00% 10,00% 20,00% Prosjek: 32,86% 21,43% 45,71%Ukupno 40,00% kompanija ima informacije o poštivanju ljudskih prava te osiguranju zdravlja isigurnosti na radu u potpunosti dostupnima, njih 10,00% ih ima djelomi no dostupno, a 50,00%kompanija nema dostupne te informacije. Informacije o programima stru nog usavršavanja iobrazovanja djelatnika ima u potpunosti dostupno 50,00% od promatranih kompanija, njih 40,00% teinformacije ima djelomi no dostupne, a 10,00% ih nema uop e. Podaci o osiguravanju raznolikosti ijednakih mogu nosti kao i o poštivanju sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja u potpunosti sudostupni u 30,00% promatranih kompanija, djelomi no dostupni u njih 30,00%, a nisu dostupni uop eu 40,00% obuhva enih kompanija. Od ukupno promatranih kompanija u Hrvatskoj, njih 30,00% imapotpuno dostupne informacije o borbi protiv diskriminacije, dok ih 20,00% ima djelomi no dostupneinformacije, a 50,00% ih nema uop e. Informacije o borbi protiv prisilnog rada u potpunosti imadostupno 20,00% obuhva enih kompanija, njih 10,00% ih taj podatak ima djelomi no dostupan, a70,00% ih nema te informacije dostupne. Od ukupnog broja obuhva enih kompanija, njih 20,00% imapotpuno dostupne informacije o borbi protiv dje je rada, dok ih 80,00% nema te informacije dostupne.Podaci o antikorupcijskih programima i inicijativama kao i transparentnoj politici nabave u potpunostisu dostupni u 30,00% obuhva enih kompanija, dok su u 40,00% djelomi no dostupni, a u 30,00% nisunimalo dostupni. Informacije o kontroli ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima u potpunostiima dostupno 30,00% promatranih kompanija u Hrvatskoj, dok ih 70,00% nema te informacijedostupnima. Podaci o upravljanju dobavlja kim lancem u potpunosti su dostupni u 20,00%obuhva enih kompanija u uzorku, njih 10,00% ima te podatke djelomi no dostupne, a 70,00% ih nemadostupne. Informacije o odgovornosti za proizvod i zaštiti potrošaka potpuno su dostupne u 20,00%promatranih kompanija, u njih 50,00% su djelomi no dostupne, a u 30,00% nisu dostupne. Od ukupnogbroja hrvatskih kompanija u uzorku, njih 70,00% ima potpuno dostupne podatke o programimadoniranja i sponzoriranja, 10,00% ih ima djelomi no dostupne, a 20,00% ih nema nimalo dostupno.4.2.2.4. Prosje na dostupnostAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u grupi ekonomskihindikatora, od ukupnog broja promatranih kompanija, njih 58,18% ih ima u potpunosti dostupneinformacije. Prosje no djelomi no dostupne informacije su u 2,73% promatranih kompanija, dok ih39,09% u prosjeku nema nimalo dostupne informacije. U grupi indikatora zaštite okoliša, prosje no su 55
  • potpuno dostupne informacije u 30,00% kompanija, prosje no djelomi no dostupne u 13,85% dokprosje no nisu dostupne u 56,17% hrvatskih kompanija. U grupi društvenih indikatora prosje no su upotpunosti dostupne informacije u 32,86% od ukupnog broja promatranih kompanija, prosje nodjelomi no dostupne u 21,43% dok u prosjeku nisu dostupne informacije u 45,71% hrvatskihkompanija.Grafikon 02: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u hrvatskim kompanijama 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori Potpuna Djelomi na Nikakva4.2.3. Dostupnost u SrbijiAnalizom definiranih indikatora u deset najuspješnijih srpskih kompanija (prema dobiti u poslovnoj2009. godini) došlo se do sljede ih rezultata. Godišnji financijskih izvještaj za 2009. godinu obavilo je60,00% od ukupnog broja promatranih kompanija, dok ih 40,00% godišnji izvještaj za 2009. nijeobjavilo. Sve promatrane kompanije imaju vlastite internetske stranice. Samostalne izvještaje oodrživom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za 2008. odnosno 2009. godinu objaviloje 10,00% promatranih kompanija iz Srbije, dok ih 90,00% nema izvještaj o održivom razvoju odnosnodruštveno odgovornom poslovanju. Informacije o kompanijskoj viziji i vrijednostima kao i o ulaganju uistraživanje i razvoju potpunosti ima dostupno 40,00% kompanija, njih 20,00% ima te informacijedjelomi no dostupne dok ih 40,00% nema dostupne te informacije. Podatke o strukturi i odgovornostiunutar organizacije ima potpuno dostupno 10,00% promatranih srpskih kompanija, 60,00% ih imadjelomi no dostupno dok ih 30,00% nema dostupne te informacije. Informacije koje se odnose napravilnike o radu organizacije i posebnih odbora, uklju enosti dioni ara i njihova prava te informacijeo auditima u potpunosti su dostupne u 10,00% kompanija obuhva enih uzorkom, dok ih 90,00% njihnema navedene informacije. Smjernice za poslovno ponašanja odnosno eti ki kodeksi u potpunosti su 56
  • dostupni u 30,00% kompanija, djelomi no u njih 10,00% dok nisu nimalo dostupni u 60,00%promatranih kompanija. Ukupno 20,00% kompanija u potpunosti ima dostupne informacije onefinancijskom izvještavanju dok ih 80,00% nema dostupne te informacije.4.2.3.1. Ekonomski indikatoriTablica 07: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u srpskim kompanijama < Ekonomski indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Rizici vezani za poslovanje 20,00% 0,00% 80,00% Prihodi od prodaje 80,00% 0,00% 20,00% Ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima 70,00% 0,00% 30,00% Troškovi nabave sirovina, roba i usluga 70,00% 0,00% 30,00% Troškovi pla a 70,00% 0,00% 30,00% Troškovi isplata materijalnih prava 70,00% 0,00% 30,00% Ostvarena dobit 70,00% 0,00% 30,00% Ukupno pla eni porezi 70,00% 0,00% 30,00% Prosje ne bruto pla e 0,00% 0,00% 100,00% Ukupna vrijednost dodijeljenih donacija 10,00% 0,00% 90,00% Struktura dobavlja a 0,00% 10,00% 90,00% Prosjek: 48,18% 0,91% 50,91%Od ukupnog broja promatranih kompanija iz Srbije, njih 20,00% ima potpuno dostupne informacije orizicima vezanim za poslovanje, dok ih 80,00% nema te informacije. Podaci o prihodima od prodajeima 80,00% kompanija potpuno dostupne, dok ih 20,00% nema te podatke. Informacije o ostvarenimprihodima po zemljopisnim podru jima, troškovima nabave sirovina, roba i usluga, troškovima pla a,troškovima isplata materijalnih prava, ostvarenoj dobiti te ukupno pla enim porezima u potpunosti sudostupni u 70,00% srpskih kompanija obuhva enih istraživanjem, dok njih 30,00% nema dostupne teinformacije. Niti jedna od promatranih kompanija nema dostupne podatke o prosje nim bruto pla ama.Informacije o ukupnoj vrijednosti dodijeljenih donacija u potpunosti su dostupne u 10,00% kompanijadok u njih 90,00% te informacije nisu dostupne. Podaci o strukturi dobavlja a djelomi no su dostupni u10,00% od promatranih kompanija, dok u njih 90,00% taj podatak nije dostupan.4.2.3.2. Indikatori zaštite okolišaTablica 08: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u srpskim kompanijama < Indikatori zaštite okoliša > Potpuna Djelomi na Nikakva Pra enje uskla enosti sa standardima zaštite okoliša 20,00% 50,00% 30,00% Definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša 0,00% 0,00% 100,00% Korištenje sirovina i materijala 20,00% 20,00% 60,00% Pra enje vlastite potrošnje energije 20,00% 20,00% 60,00% Pra enje vlastite potrošnje vode 20,00% 20,00% 60,00% Promicanje bioraznolikosti 0,00% 10,00% 90,00% 57
  • Pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova 20,00% 30,00% 50,00% Upravljanje otpadom 40,00% 10,00% 50,00% Nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš 0,00% 0,00% 100,00% Inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš 30,00% 20,00% 50,00% Korištenje obnovljivih izvora energije 30,00% 10,00% 60,00% Pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga 20,00% 30,00% 50,00% Integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanac 0,00% 0,00% 100,00% Prosjek: 16,92% 16,92% 66,15%Informacije o pra enju uskla enosti sa standardima zaštite okoliša u potpunosti su dostupni u 20,00%promatranih kompanija, u njih 50,00% su te informacije djelomi no dostupne dok u 30,00% teinformacije nisu dostupne. Niti jedna kompanija obuhva ena istraživanjem nema dostupne informacijeo osobi odnosno odjelu za upravljanje zaštitom okoliša kao niti o slu ajevima nepredvi enih doga aja sutjecajem na okoliš i integraciji aspekata zaštite okoliša u dobavlja ki lanac. Podatke o korištenjusirovina i materijala, pra enju vlastite potrošnje energije te pra enju vlastite potrošnje vode upotpunosti ima dostupno 20,00% promatranih kompanija, njih 20,00% te podatke ima djelomi nodostupne, dok ih 60,00% nema te podatke dostupne. Ukupno 10,00% od obuhva enih kompanija imadjelomi no dostupne informacije o promicanju bioraznolikosti, dok ih ostalih 90,00% nema teinformacije dostupne. Podatke o pra enju i smanjivanju vlastitih emisija štetnih plinova kao i opružanju ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga potpuno dostupne ima 20,00% kompanijaiz Srbije, djelomi no dostupne njih 30,00% dok ih 50,00% nema nimalo dostupne. Od ukupnog brojapromatranih kompanija, njih 40,00% ima potpuno dostupne podatke o upravljanju otpadom, njih10,00% te podatke ima djelomi no dostupne dok ih 50,00% nema dostupne. Informacije oinicijativama za ublažavanje utjecaja na okoliš ima u potpunosti dostupno njih 30,00%, djelomi nodostupno 20,00%, dok ih nema dostupno 50,00% promatranih kompanija. Ukupno 30,00% odobuhva enih kompanija ima potpuno dostupne informacije o korištenju obnovljivih izvora energije,djelomi no su te informacije dostupne kod 10,00% kompanija dok ih 60,00% njih nema te informacijedostupne.4.2.3.3. Društveni indikatoriTablica 09: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u srpskim kompanijama < Društveni indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Poštivanje ljudskih prava 20,00% 10,00% 70,00% Osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu 30,00% 10,00% 60,00% Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika 50,00% 0,00% 50,00% Osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti 30,00% 0,00% 70,00% Borba protiv diskriminacije 40,00% 0,00% 60,00% Poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja 30,00% 0,00% 70,00% 58
  • Borba protiv prisilnog rada 10,00% 0,00% 90,00% Borba protiv dje jeg rada 10,00% 0,00% 90,00% Antikorupcijski programi i inicijative 10,00% 0,00% 90,00% Transparentna politika nabave 10,00% 0,00% 90,00% Kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima 0,00% 0,00% 100,00% Upravljanje dobavlja kim lancem 0,00% 0,00% 100,00% Odgovornost za proizvod i zaštita potroša a 10,00% 20,00% 70,00% Programi doniranja i sponzoriranja 50,00% 20,00% 30,00% Prosjek: 21,43% 4,29% 74,29%Ukupno 20,00% od promatranih kompanija ima potpuno dostupne informacije o poštivanju ljudskihprava, njih 10,00% te informacije ima djelomi no dostupne, dok ih 70,00% preostalih kompanija nemadostupne. Informacije vezane za osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu ima potpuno dostupno 30,00%kompanija, djelomi no dostupne njih 10,00%, dok te informacije nema dostupno 60,00% kompanija.Od ukupnog broja promatranih kompanija, njih 50,00% ima u potpunosti dostupne podatke oprogramima stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika dok ih 50,00% nema dostupne te podatke.Informacije o osiguravanju raznolikosti i jednakih mogu nosti te poštivanju slobode udruživanja ikolektivnog pregovaranja u potpunosti su dostupne u 30,00% od ukupno promatranih kompanija, dok upreostalih 70,00% te informacije nisu dostupne. Informacije o borbi protiv diskriminacije potpuno sudostupne u 40,00% dok u preostalih 60,00% kompanija te informacije nisu dostupne. Informacije izgrupe društvenih indikatora koje se odnose na borbu protiv prisilnog rada, borbu protiv dje jeg rada,antikorupcijske programe i inicijative kao i na transparentnu politiku nabave u potpunosti su dostupni u10,00% promatranih kompanija iz Srbije dok u preostalih 90,00% ti podaci nisu dostupni. Niti jednakompanija iz Srbije obuhva ena istraživanjem nema dostupne informacije o kontroli ljudskih pravame u dobavlja ima i partnerima kao niti informacije o upravljanju dobavlja kim lancem. Informacije oodgovornosti za proizvod i zaštiti potroša a potpuno je dostupna u 10,00% promatranih kompanija,djelomi no kod njih 20,00%, dok ta informacija nije dostupna u 70,00% kompanija. Od ukupnog brojaanaliziranih kompanija, njih 50,00% ima potpuno dostupne podatke o programima doniranja isponzoriranja, njih 20,00% ih ima te podatke djelomi no dostupne tok ih 30,00% nema dostupne tepodatke.4.2.3.4. Prosje na dostupnostAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija u srpskim kompanijama u grupi ekonomskih indikatora,od ukupnog broja promatranih kompanija, njih 48,18% ima u potpunosti dostupne informacije.Prosje no djelomi no dostupne informacije su u 0,91% promatranih kompanija, dok ih 50,91% uprosjeku nema nimalo dostupne informacije. U grupi indikatora zaštite okoliša, prosje no su potpuno 59
  • dostupne informacije u 16,92% kompanija, prosje no djelomi no dostupne u 16,92% dok prosje nonisu dostupne u 66,15% srpskih kompanija. U grupi društvenih indikatora prosje no su u potpunostidostupne informacije u 21,43% od ukupnog broja promatranih kompanija, prosje no djelomi nodostupne u 4,29% dok u prosjeku nisu dostupne informacije u 74,29% srpskih kompanija.Grafikon 03: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u srpskim kompanijama 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori Potpuna Djelomi na Nikakva4.2.4. Dostupnost u SlovenijiAnalizom definiranih indikatora u deset najuspješnijih slovenskih kompanija (prema dobiti u poslovnoj2009. godini) došlo se do sljede ih rezultata. Godišnji financijski izvještaj za poslovnu 2009. godinuobjavilo je 80,00% kompanija, dok ih 20,00% godišnji financijski izvještaj nije objavilo. Svekompanije obuhva ene uzorkom imaju vlastite internetske stranice, dok ih 20,00% ima objavljenasamostalna izvješ a o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za 2008. odnosno2009. godinu. Njih 80,00% nema samostalne izvještaje o održivom razvoju odnosno društvenoodgovornom poslovanju za 2008. odnosno 2009. godinu. Informacije o kompanijskoj viziji ivrijednostima ima u potpunosti dostupno 70,00% promatranih slovenskih kompanija, njih 20,00% ihima djelomi no dostupne, a informacije o viziji i vrijednostima nema 10,00% promatranih kompanija uSloveniji. Podatke o strukturi i odgovornosti unutar organizacije potpuno ima dostupno 20,00%kompanija, dok ih ostalih 80,00% ima djelomi no dostupne. Od ukupnog broja promatranih slovenskihkompanija, njih 40,00% ima potpuno dostupne podatke o pravilnicima o radu organizacije i posebnihodbora, dok ih ostalih 60,00% nema te podatke dostupne. Smjernice za poslovno ponašanje odnosnokodeksi etike u potpuno su dostupni u 50,00% obuhva enih kompanija, dok ih 50,00% nema te 60
  • informacije dostupne. Informacije o uklju enosti dioni ara i njihovima pravima u potpunosti imadostupno 20,00% slovenskih kompanija, njih 40,00% ima djelomi no dostupne informacije, a njih40,00% nema dostupne informacije. Podatke o ulaganju u istraživanje i razvoj kao i informacije oauditima 60,00% promatranih kompanija ima u potpunosti dostupne, njih 20,00% ima djelomi no, a20,00% nema nimalo dostupne navedene podatke. Od ukupnog broja promatranih slovenskihkompanija, njih 10,00% ima potpuno dostupne informacije o nefinancijskom izvještavanju, 30,00%njih ima te podatke djelomi no dostupne, a 60,00% ih te podatke nema nimalo dostupne.4.2.4.1. Ekonomski indikatoriTablica 10: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u slovenskim kompanijama < Ekonomski indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Rizici vezani za poslovanje 70,00% 0,00% 30,00% Prihodi od prodaje 80,00% 0,00% 20,00% Ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima 80,00% 0,00% 20,00% Troškovi nabave sirovina, roba i usluga 80,00% 0,00% 20,00% Troškovi pla a 80,00% 0,00% 20,00% Troškovi isplata materijalnih prava 80,00% 0,00% 20,00% Ostvarena dobit 80,00% 0,00% 20,00% Ukupno pla eni porezi 80,00% 0,00% 20,00% Prosje ne bruto pla e 0,00% 0,00% 100,00% Ukupna vrijednost dodijeljenih donacija 0,00% 10,00% 90,00% Struktura dobavlja a 0,00% 0,00% 100,00% Prosjek: 57,27% 0,91% 41,82%Podatke o rizicima vezanim za poslovanje u potpunosti ima dostupno 70,00% slovenskih kompanijaobuhva enim uzorkom, dok ih 30,00% nema dostupne te podatke. Informacije vezane za nekolikoekonomskih indikatora koji se odnose na prihode od prodaje, ostvarene prihode po zemljopisnimpodru jima, troškovima nabave sirovina, roba i usluga, troškova pla a, troškova isplate materijalnihprava, ostvarenoj dobiti te ukupno pla enim porezima u potpunosti ima dostupne 80,00% promatranihkompanija, dok ih 20,00% navedene informacije nema nimalo dostupne. Niti jedna uzorkomobuhva ena kompanija nema dostupne podatke o prosje noj bruto pla i kao niti o strukturi dobavlja a.Informacije vezane za ukupno vrijednosti dodijeljenih donacija djelomi no ima dostupno 10,00%promatranih kompanija dok ih preostalih 90,00% nema dostupne navedene podatke.4.2.4.2. Indikatori zaštite okolišaTablica 11: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u slovenskim kompanijama < Indikatori zaštite okoliša > Potpuna Djelomi na Nikakva Pra enje uskla enosti sa standardima zaštite okoliša 50,00% 30,00% 20,00% 61
  • Definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša 0,00% 0,00% 100,00% Korištenje sirovina i materijala 20,00% 30,00% 50,00% Pra enje vlastite potrošnje energije 40,00% 30,00% 30,00% Pra enje vlastite potrošnje vode 30,00% 30,00% 40,00% Promicanje bioraznolikosti 0,00% 20,00% 80,00% Pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova 20,00% 30,00% 50,00% Upravljanje otpadom 30,00% 40,00% 30,00% Nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš 0,00% 0,00% 100,00% Inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš 50,00% 20,00% 30,00% Korištenje obnovljivih izvora energije 10,00% 30,00% 60,00% Pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga 20,00% 30,00% 50,00% Integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanac 10,00% 20,00% 70,00% Prosjek: 21,54% 23,85% 54,62%Od ukupnog broja uzorkom obuhva enih kompanija, njih 50,00% ima dostupne informacije o pra enjuuskla enosti sa standardima zaštite okoliša, njih 30,00% te informacije ima djelomi no dostupne, dokih 20,00% nema dostupne informacije. Niti jedna od promatranih kompanija, nema dostupneinformacije o osobi odnosno odjelu za upravljanje zaštitom okoliša kao niti o nepredvi enimdoga ajima s utjecajem na okoliš. Informacije o nekoliko indikatora zaštite okoliša koji se odnose nakorištenje sirovina i materijala, pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova te pružanjeekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga je u potpunosti dostupno u 20,00% promatranihslovenskih kompanija, kod njih 30,00% te su informacije djelomi no dostupne, dok u 50,00% njih nisudostupne. Podaci o pra enju vlastite potrošnje energije potpuno su dostupni u 40,00% kompanija,djelomi no u 30,00%, a nisu dostupni u 30,00% njih. Od ukupnog broja obuhva enih kompanija, njih30,00% u potpunosti ima dostupne podatke o pra enju vlastite potrošnje vode, u 30,00% ih te podatkeima djelomi no dostupne, dok ih u 40,00% kompanija te podatke nema dostupne. Informacije opromicanju bioraznolikosti djelomi no su dostupni u 20,00% kompanija, dok ih u njih 80,00% nijedostupno. Informacije o upravljanju otpadom u potpunosti su dostupne u 30,00% promatranihkompanija, u njih 40,00% su dostupni djelomi no dok u 30,00% ti podaci nisu dostupni. Od ukupnogbroja promatranih kompanija iz Slovenije, njih 50,00% ima u potpunosti dostupne informacije oinicijativama za ublažavanje utjecaja na okoliš, njih 20,00% ih ima djelomi no dostupne, a 30,00% ihnema nimalo dostupne. Informacije o korištenju obnovljivih izvora energije potpuno su dostupne u10,00% promatranih kompanija, djelomi no u njih 30,00% dok nisu nimalo dostupne u 60,00% odukupnog broja promatranih kompanija. Podatke o integraciji aspekata zaštite okoliša u dobavlja kilanac u potpunosti ima dostupne 10,00% promatranih kompanija, njih 20,00% te podatke imadjelomi no dostupne dok ih 70,00% te informacije nema dostupne. 62
  • 4.2.4.3. Društveni indikatoriTablica 12: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u slovenskim kompanijama < Društveni indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Poštivanje ljudskih prava 10,00% 10,00% 80,00% Osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu 50,00% 30,00% 20,00% Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika 70,00% 30,00% 0,00% Osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti 40,00% 10,00% 50,00% Borba protiv diskriminacije 30,00% 10,00% 60,00% Poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja 30,00% 0,00% 70,00% Borba protiv prisilnog rada 10,00% 0,00% 90,00% Borba protiv dje jeg rada 10,00% 0,00% 90,00% Antikorupcijski programi i inicijative 20,00% 30,00% 50,00% Transparentna politika nabave 40,00% 20,00% 40,00% Kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima 10,00% 20,00% 70,00% Upravljanje dobavlja kim lancem 20,00% 10,00% 70,00% Odgovornost za proizvod i zaštita potroša a 30,00% 30,00% 40,00% Programi doniranja i sponzoriranja 50,00% 40,00% 10,00% Prosjek: 30,00% 17,14% 52,86%Informacije o poštivanju ljudskih prava u potpunosti su dostupne u 10,00% uzorkom obuhva enihkompanija, njih 10.00% te informacije ima djelomi no dostupne dok ih 80,00% nema dostupne teinformacije. Od ukupnog broja promatranih kompanija njih 50,00% ima potpuno dostupne informacijeo osiguranju zdravlja i sigurnosti na radu, njih 30,00% te informacije ima djelomi no dostupne dok ih20,00% te informacije nema dostupne. Informacije o programima stru nog usavršavanja u potpunostiima dostupne 70,00% promatranih kompanija, a njih 30,00% djelomi no dostupne. Podatke oosiguravanju raznolikosti i jednakih mogu nosti u potpunosti ima dostupno 40,00% promatranihkompanija, njih 10,00% navedene podatke ima djelomi no dostupno, a 50,00% ima te podatke nemadostupne. Ukupno 30,00% od obuhva enih kompanija ima potpuno dostupne informacije o borbi protivdiskriminacije, njih 10,00% ima djelomi no dostupne dok ih 60,00% nema dostupne te podatke.Ukupno 30,00% od promatranih kompanija ima u potpunosti dostupne informacije o poštivanjuslobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, dok ih preostalih 70,00% nema te informacije.Podatke o borbi protiv prisilnog rada i dje jeg rada u potpunosti ima dostupno 10,00% promatranihkompanija, dok preostalih 90,00% nema navedene podatke. Informacije o antikorupcijskimprogramima i inicijativama potpuno ima dostupne 20,00% uzorkom obuhva enih kompanija izSlovenije, njih 30,00% te informacije ima djelomi no dostupne, dok ih 50,00% nema dostupne.Informacije o transparentnoj politici nabave u potpunosti su dostupni u 40,00% kompanija, djelomi nou 20,00% njih, a nimalo dostupne u 40,00% njih. Ukupno 10,00% kompanija u potpunosti imadostupne informacije o kontroli ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima, njih 20,00% imadjelomi no dostupno, a 70,00% ih o tome nema dostupne informacije. Podatke o upravljanju 63
  • dobavlja kim lancem u potpunosti ima 20,00% kompanija, njih 10,00% ima djelomi no dostupno, a70,00% ih nema dostupne te informacije. Ukupno 30,00% promatranih kompanija ima u potpunostidostupne informacije o odgovornosti za proizvod i zaštiti potroša a, dok ih 30,00% o tome imadjelomi no dostupne informacije, a njih 40,00% nema o tome dostupne informacije. Od ukupnog brojaobuhva enih kompanija, njih 50,00% ima potpuno dostupne podatke o programima doniranja isponzoriranja, dok ih 40,00% ima te podatke djelomi no dostupne, a 10,00% ih nema dostupne.4.2.4.4. Prosje na dostupnostGrafikon 04: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u slovenskim kompanijama Analiziraju i prosje nu dostupnost 70,00% informacija u slovenskim 60,00% kompanijama u grupi ekonomskih 50,00% indikatora, od ukupnog broja 40,00% promatranih kompanija, njih 30,00% 57,27% ima u potpunosti dostupne 20,00% informacije. Prosje no djelomi no 10,00% dostupne informacije su u 0,91% 0,00% Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori promatranih kompanija, dok ih Potpuna Djelomi na Nikakva 41,82% u prosjeku nema nimalo dostupne informacije. U grupiindikatora zaštite okoliša, prosje no su potpuno dostupne informacije u 21,54% kompanija, prosje nodjelomi no dostupne u 23,85% dok prosje no nisu dostupne u 54,62% slovenskih kompanija. U grupidruštvenih indikatora prosje no su u potpunosti dostupne informacije u 30,00% od ukupnog brojapromatranih kompanija, prosje no djelomi no dostupne u 17,14% dok u prosjeku nisu dostupneinformacije u 52,86% slovenskih kompanija.4.2.5. Dostupnost u Njema kojAnalizom definiranih indikatora u deset najuspješnijih njema kih kompanija (prema dobiti u poslovnoj2009. godini) došlo se do sljede ih rezultata. Godišnji financijski izvještaj za 2009. godinu objavile susve (100,00%) obuhva ene kompanija. Jednako tako sve promatrane kompanije imaju vlastiteinternetske stranice kao i objavljene samostalne izvještaje o održivom razvoju odnosno društvenoodgovornom poslovanju za 2008. odnosno 2009. godinu. Informacije o viziji i vrijednostimakompanije, smjernicama za poslovno ponašanje odnosno kodeksima etike te nefinancijskim 64
  • izvještajima imaju u potpunosti dostupne sve (100,00%) promatrane njema ke kompanije. Informacijeo strukturi i odgovornosti unutar organizacije potpuno su dostupne u 30,00% kompanija, a njih 70,00%ina te informacije djelomi no dostupne. Pravilnici o radu organizacije i posebnih odbora u potpunostisu dostupni u 30,00% od obuhva enih kompanija, njih 10,00% ima te informacije djelomi no dostupnedok ih 60,00% nema dostupne podatke. Od ukupnog broja promatranih kompanija iz Njema ke, njih90,00% ima potpuno dostupne podatke o ulaganjima u istraživanje i razvoj kao i informacije oauditima, dok ih ostalih 10,00% nema dostupne te informacije.4.2.5.1. Ekonomski indikatoriTablica 13: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u njema kim kompanijama < Ekonomski indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Rizici vezani za poslovanje 80,00% 0,00% 20,00% Prihodi od prodaje 100,00% 0,00% 0,00% Ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima 100,00% 0,00% 0,00% Troškovi nabave sirovina, roba i usluga 90,00% 0,00% 10,00% Troškovi pla a 100,00% 0,00% 0,00% Troškovi isplata materijalnih prava 100,00% 0,00% 0,00% Ostvarena dobit 100,00% 0,00% 0,00% Ukupno pla eni porezi 100,00% 0,00% 0,00% Prosje ne bruto pla e 10,00% 30,00% 60,00% Ukupna vrijednost dodijeljenih donacija 30,00% 0,00% 70,00% Struktura dobavlja a 20,00% 0,00% 80,00% Prosjek: 75,45% 2,73% 21,82%Ukupno 80,00% od svih obuhva enih njema kim kompanija, u potpunosti ima dostupne informacije orizicima vezanim za poslovanje, dok njih 20,00% nema te podatke dostupne. Ekonomski indikatori kojise odnose na informacije o prihodima od prodaje, ostvarenim prihodima po zemljopisnim podru jima,troškovima pla a, troškovima isplata materijalnih prava, ostvarenoj dobiti te ukupno pla enimporezima u potpunosti dostupnima imaju sve (100,00%) promatrane kompanije iz Njema ke. Podatke otroškovima nabave sirovina, roba i usluga u potpunosti ima dostupno 90,00% kompanija, dok njih10,00% nema dostupne te podatke. Od ukupnog broja promatranih kompanija, njih 10,00% imapotpuno dostupne podatke o prosje nim bruto pla ama, njih 30,00% ima djelomi no dostupne podatke,dok ih 60,00% nema te podatke dostupne. Informacije o ukupnoj vrijednosti dodijeljenih donacija upotpunosti ima dostupno 30,00%, dok ih preostalih 70,00% nema dostupne. Ukupno 20,00% njema kihkompanija ima dostupne informacije o strukturi dobavlja a, dok ih 80,00% te podatke nema dostupne. 65
  • 4.2.5.2. Indikatori zaštite okolišaTablica 14: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u njema kim kompanijama < Indikatori zaštite okoliša > Potpuna Djelomi na Nikakva Pra enje uskla enosti sa standardima zaštite okoliša 100,00% 0,00% 0,00% Definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša 80,00% 0,00% 20,00% Korištenje sirovina i materijala 60,00% 10,00% 30,00% Pra enje vlastite potrošnje energije 100,00% 0,00% 0,00% Pra enje vlastite potrošnje vode 90,00% 0,00% 10,00% Promicanje bioraznolikosti 30,00% 20,00% 50,00% Pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova 100,00% 0,00% 0,00% Upravljanje otpadom 90,00% 0,00% 10,00% Nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš 0,00% 0,00% 100,00% Inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš 100,00% 0,00% 0,00% Korištenje obnovljivih izvora energije 100,00% 0,00% 0,00% Pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga 70,00% 10,00% 20,00% Integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanac 80,00% 0,00% 20,00% Prosjek: 76,92% 3,08% 20,00%Iz grupe indikatora zaštite okoliša sve kompanije (100,00%) obuhva ene istraživanjem imaju upotpunosti dostupne informacije o pra enju uskla enosti sa standardima zaštite okoliša, o pra enjuvlastite potrošnje energije, o pra enju i smanjivanju vlastitih emisija štetnih plinova, o inicijativama zaublažavanje utjecaja na okoliš te informacije o korištenju obnovljivih izvora energije. Informacije oosobi odnosno odjelu za upravljanje zaštitom okoliša te o integraciji aspekta zaštite okoliša udobavlja ki lanac potpuno su dostupne u 80,00% kompanija, dok u njih 20,00% te informacije nisudostupne. Ukupno 60,00% od promatranih kompanija ima potpuno dostupne informacije o korištenjusirovina i materijala, njih 10,00% ima djelomi no dostupne, a 30,00% ih nema dostupne te informacije.Podaci o pra enju vlastite potrošnje vode i upravljanju otpadom potpuno su dostupni u 90,00%kompanija, dok u preostalih 10,00% nisu dostupni. Informacije o promicanju bioraznolikosti upotpunosti su dostupni u 30,00% kompanija, u njih 20,00% dostupni su djelomi no dok u 50,00% nisudostupni. Niti jedna od promatranih kompanija nema dostupne informacije o nepredvi enimdoga ajima s utjecajem na okoliš. Informacije o pružanju ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja iusluga u potpunosti dostupne ima 70,00% promatranih kompanija, njih 10,00% ima te informacijedjelomi no dostupne dok ih 20,00% nema dostupne informacije.4.2.5.3. Društveni indikatoriTablica 15: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u njema kim kompanijama < Društveni indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Poštivanje ljudskih prava 70,00% 0,00% 30,00% Osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu 100,00% 0,00% 0,00% 66
  • Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika 100,00% 0,00% 0,00% Osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti 100,00% 0,00% 0,00% Borba protiv diskriminacije 90,00% 0,00% 10,00% Poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja 60,00% 0,00% 40,00% Borba protiv prisilnog rada 60,00% 0,00% 40,00% Borba protiv dje jeg rada 60,00% 0,00% 40,00% Antikorupcijski programi i inicijative 100,00% 0,00% 0,00% Transparentna politika nabave 100,00% 0,00% 0,00% Kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima 80,00% 0,00% 20,00% Upravljanje dobavlja kim lancem 90,00% 10,00% 0,00% Odgovornost za proizvod i zaštita potroša a 100,00% 0,00% 0,00% Programi doniranja i sponzoriranja 100,00% 0,00% 0,00% Prosjek: 86,43% 0,71% 12,86%Od ukupnog broja obuhva enih kompanija, njih 70,00% ima u potpunosti dostupne informacije opoštivanju ljudskih prava, dok ih 30,00% nema te informacije dostupne. Sve promatrane kompanije(100,00%) ima u potpunosti dostupne informacije u grupi društvenih indikatora koje se odnose naosiguranje zdravlja i sigurnosti na radu, programe stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika,osiguranje raznolikosti i jednakih mogu nosti, antikorupcijske programe i inicijative, transparentnupolitiku nabave, odgovornost za proizvod i zaštitu potroša a kao i na programe doniranja isponzoriranja. Ukupno 90,00% od promatranih kompanija ima potpuno dostupne informacije o borbiprotiv diskriminacije, dok ih 10,00% nema dostupne te informacije. Podatke vezane za poštivanjeslobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, borbe protiv prisilnog rada te borbe protiv dje jeg radapotpuno su dostupni u 60,00% promatranih njema kih kompanija, dok u njih 40,00% te informacijenisu dostupne. Informacije vezane za kontrolu ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima potpunosu dostupne u 80,00% promatranih kompanija, dok u ostalih 20,00% te informacije nisu dostupne. Odukupnog broja promatranih kompanija, njih 90,00% ima u potpunosti dostupne informacije oupravljanju dobavlja kim lancem, dok ih 10,00% ima te informacije djelomi no dostupne.4.2.5.4.Prosje na dostupnostAnaliziraju i prosje nu dostupnost podataka u skupini ekonomskih indikatora, u potpunosti suinformacije dostupne u 75,45% promatranih njema kih kompanija, djelomi no dostupne u njih 2,73%dok nisu dostupni u 21,82% njih. Analiziraju i prosje nu dostupnost podataka u skupini indikatorazaštite okoliša, u potpunosti su informacije dostupne u 76,92% promatranih njema kih kompanija,djelomi no dostupne u njih 3,08% dok nisu dostupni u 20,00% njih. Analiziraju i prosje nu dostupnostpodataka u skupini društvenih indikatora, u potpunosti su informacije dostupne u 86,43% promatranihnjema kih kompanija, djelomi no dostupne u njih 0,71% dok nisu dostupni u 12,86% njih. 67
  • Grafikon 05: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u njema kim kompanijama 100,00% 90,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori Potpuna Djelomi na Nikakva4.2.6. Dostupnost u FrancuskojAnalizom definiranih indikatora u deset najuspješnijih francuskih kompanija (prema dobiti u poslovnoj2009. godini) došlo se do sljede ih rezultata. Godišnja financijska izvješ a za 2009. godinu objavile susve promatrane kompanije (100,00%). Vlastite internetske stranice tako er imaju sve kompanije(100,00%). Samostalne izvještaje o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za2008. odnosno 2009. godinu ima objavljeno 90,00% kompanija, dok ih 10,00% nema objavljeno.Informacije o viziji i vrijednostima kompanija u potpunosti su dostupne u 70,00% promatranihfrancuskih kompanija, djelomi no dostupne u 10,00%, dok u njih 20,00% nisu dostupne. Podaci vezaniza strukturu i odgovornosti unutar organizacije potpuno su dostupni u 40,00% kompanija, djelomi no unjih 50,00%, a nisu nimalo dostupni u 10,00% promatranih kompanija. Od ukupnog broja promatranihkompanija, pravilnici o radu organizacije i posebnih odbora u potpunosti su dostupni u 20,00%promatranih kompanija, u 20,00% njih su dostupni djelomi no dok u 60,00% kompanija nisu dostupni.Informacije o smjernicama za poslovno ponašanje odnosno kodeksima etike potpuno su dostupni u90,00% kompanija, a djelomi no u 10,00% njih. Ukupno 80,00% promatranih francuskih kompanijaima u potpunosti dostupne informacije o uklju enosti dioni ara i njihovim pravima, njih 10,00% imainformacije djelomi no dostupne dok ih 10,00% nema dostupne informacije. Podatke o ulaganju uistraživanje i razvoj u potpunosti ima dostupno 70,00% promatranih kompanija, njih 10,00% ima tepodatke djelomi no dostupne, dok njih 20,00% nema dostupne te informacije. Informacije o auditima upotpunosti su dostupne u 90,00% kompanija, dok u ostalih 10,00% te informacije nisu dostupne. od 68
  • ukupnog broja obuhva enih kompanija, njih 80,00% ima potpuno dostupne informacije vezane zanefinancijsko izvještavanje, dok ih preostalih 20,00% nema te informacije dostupne.4.2.6.1. Ekonomski indikatoriTablica 16: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u francuskim kompanijama< Ekonomski indikatori > Potpuna Djelomi na NikakvaRizici vezani za poslovanje 40,00% 10,00% 50,00%Prihodi od prodaje 100,00% 0,00% 0,00%Ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima 80,00% 0,00% 20,00%Troškovi nabave sirovina, roba i usluga 80,00% 0,00% 20,00%Troškovi pla a 80,00% 0,00% 20,00%Troškovi isplata materijalnih prava 80,00% 0,00% 20,00%Ostvarena dobit 100,00% 0,00% 0,00%Ukupno pla eni porezi 100,00% 0,00% 0,00%Prosje ne bruto pla e 40,00% 0,00% 60,00%Ukupna vrijednost dodijeljenih donacija 10,00% 0,00% 90,00%Struktura dobavlja a 10,00% 10,00% 80,00%Prosjek: 65,45% 1,82% 32,73%Ukupno 40,00% od promatranih kompanija potpuno ima dostupne informacije o rizicima vezanima zaposlovanje, njih 10,00% te podatke ima djelomi no dostupne dok ih 50,00% nema informacije orizicima dostupne. Nekoliko ekonomskih indikatora koji se odnose na podatke o prihodima od prodaje,ostvarenoj dobiti te ukupno pla enim porezima u potpunosti su dostupni u svim (100,00%)promatranim francuskim kompanijama. Informacije koje se odnose na ostvarene prihode pozemljopisnim podru jima, troškovima nabave sirovina, roba i usluga, troškovima pla a i troškovimaisplata materijalnih prava u potpunosti ima dostupno 80,00% kompanija, dok ostalih 20,00% nemadostupne te informacije. Podaci o prosje nim bruto pla ama u potpunosti su dostupni u 40,00%promatranih kompanija, dok u 60,00% te informacije nisu dostupne. Od ukupnog broja promatranihkompanija, njih 10,00% ima u potpunosti dostupne podatke o ukupnoj vrijednosti dodijeljenihdonacija, dok ostalih 90,00% francuskih kompanija nema dostupne te podatke. Informacije o strukturidobavlja a potpuno su dostupne u 10,00% promatranih kompanija, djelomi no dostupne u njih 10,00%dok kod njih 80,00% te informacije nisu dostupne.4.2.6.2. Indikatori zaštite okolišaTablica 17: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u francuskim kompanijama < Indikatori zaštite okoliša > Potpuna Djelomi na Nikakva Pra enje uskla enosti sa standardima zaštite okoliša 100,00% 0,00% 0,00% Definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša 40,00% 0,00% 60,00% Korištenje sirovina i materijala 70,00% 0,00% 30,00% 69
  • Pra enje vlastite potrošnje energije 60,00% 0,00% 40,00% Pra enje vlastite potrošnje vode 70,00% 0,00% 30,00% Promicanje bioraznolikosti 30,00% 10,00% 60,00% Pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova 100,00% 0,00% 0,00% Upravljanje otpadom 80,00% 10,00% 10,00% Nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš 0,00% 0,00% 100,00% Inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš 90,00% 0,00% 10,00% Korištenje obnovljivih izvora energije 40,00% 30,00% 30,00% Pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga 40,00% 20,00% 40,00% Integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanac 70,00% 10,00% 20,00% Prosjek: 60,77% 6,15% 33,08%U skupini indikatora zaštite okoliša, sve promatrane francuske kompanije u potpunosti imaju dostupneinformacije o pra enju uskla enosti sa standardima zaštite okoliša te informacije o pra enju ismanjivanju vlastitih emisija štetnih plinova. Ukupno 40,00% kompanija ima u potpunosti dostupneinformacije o osobi odnosno odjelu za upravljanje okolišem, dok ih ostalih 60,00% nema te informacijedostupne. Podatke vezane za korištenje sirovina i materijala kao i pra enje vlastite potrošnje vode upotpunosti ima dostupno 70,00% kompanija iz Francuske, dok ih 30,00% te podatke nema dostupne.informacije o pra enu vlastite potrošnje energije u potpunosti ima dostupno 60,00% kompanija, dok ih40,00% nema te informacije. Od ukupnog broja promatranih kompanija iz Francuske, njih 30,00% imapotpuno dostupne informacije o promicanju bioraznolikosti, njih 10,00% ima te podatke djelomi nodostupne dok ih 60,00% nema dostupno. Informacije o upravljanju otpadom u potpunosti ima dostupno80,00% promatranih kompanija, njih 10,00% ima djelomi no dostupno dok ih 10,00% nema dostupno.Niti jedna od promatranih kompanija nema dostupne informacije o nepredvi enim doga ajima sutjecajem na okoliš. Informacije o inicijativama za ublažavanje utjecaja na okoliš u potpunosti sudostupne u 90,00% obuhva enih kompanija, dok ih 10,00% te informacije nema dostupne. Podacivezani za korištenje obnovljivih izvora energije u potpunosti su dostupni u 40,00% kompanija,djelomi no u 30,00%, a nimalo u 30,00% njih. Ukupno 40,00% kompanija u potpunosti ima dostupnepodatke o pružanju ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga, njih 20,00% te informacije imadjelomi no dostupne dok ih 40,00% nema dostupne te informacije. Od ukupnog broja promatranihkompanija, njih 70,00% ima potpuno dostupne informacije o integraciji aspekata zaštite okoliša udobavlja ki lanac, 10,00% ih ima djelomi no dostupno, dok ih 20,00% nema dostupno.4.2.6.3. Društveni indikatoriTablica 18: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u francuskim kompanijama < Društveni indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Poštivanje ljudskih prava 70,00% 0,00% 30,00% 70
  • Osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu 90,00% 0,00% 10,00% Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika 100,00% 0,00% 0,00% Osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti 100,00% 0,00% 0,00% Borba protiv diskriminacije 80,00% 0,00% 20,00% Poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja 70,00% 20,00% 10,00% Borba protiv prisilnog rada 40,00% 0,00% 60,00% Borba protiv dje jeg rada 40,00% 0,00% 60,00% Antikorupcijski programi i inicijative 90,00% 10,00% 0,00% Transparentna politika nabave 80,00% 20,00% 0,00% Kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima 60,00% 0,00% 40,00% Upravljanje dobavlja kim lancem 50,00% 20,00% 30,00% Odgovornost za proizvod i zaštita potroša a 90,00% 0,00% 10,00% Programi doniranja i sponzoriranja 100,00% 0,00% 0,00% Prosjek: 75,71% 5,00% 19,29%Informacije o poštivanju ljudskih prava u potpunosti su dostupni u 70,00% promatranih francuskihkompanija, dok u preostalih 30,00% te informacije nisu dostupne. informacije o osiguranju zdravlja isigurnosti na radu te informacije vezane za upravljanje dobavlja kim lancem u potpunosti su dostupneu 90,00% kompanija, dok u njih 10,00% te informacije nisu dostupne. Sve kompanije obuhva eneistraživanjem (100,00%) ima u potpunosti dostupne informacije o programima stru nog usavršavanja iobrazovanja djelatnika, o osiguravanju raznolikosti i jednakih mogu nosti te o programima doniranja isponzoriranja. Ukupno 80,00% promatranih kompanija ima potpuno dostupne podatke o borbi protivdiskriminacije, dok ostalih 20,00% nema dostupne te podatke. Informacije o poštivanju slobodaudruživanja i kolektivnog pregovaranja u potpunosti ima dostupne 70,00% od promatranih kompanija,njih 20,00% ih ima djelomi no dostupne, a njih 10,00% nema dostupne te informacije. Podatke o borbiprotiv prisilnog rada te borbi protiv dje jeg rada u potpunosti ima dostupno 40,00% promatranihkompanija, dok preostalih 60,00% te podatke ima djelomi no dostupne. Ukupno 90,00% promatranihkompanija ima u potpunosti dostupne informacije o antikorupcijskih programima i inicijativama, a njih10,00% te informacije ima djelomi no dostupne. Ukupno 90,00% promatranih francuskih kompanijaima potpuno dostupne podatke o transparentnoj politici nabave, a njih 20,00% te podatke imadjelomi no dostupne. informacije o kontroli ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima upotpunosti ima dostupno 60,00% kompanija, dok ih 40,00% te podatke nema dostupno. Od ukupnogbroja obuhva enih kompanija, njih 90,00% ima u potpunosti dostupne informacije o odgovornosti zaproizvod i zaštitu potroša a, dok njih 10,00% nema te informacije dostupne.4.2.6.4. Prosje na dostupnostAnaliziraju i prosje nu dostupnost podataka u skupini ekonomskih indikatora, u potpunosti suinformacije dostupne u 65,45% promatranih francuskih kompanija, djelomi no dostupne u njih 1,82% 71
  • dok nisu dostupni u 32,73% njih. Analiziraju i prosje nu dostupnost podataka u skupini indikatorazaštite okoliša, u potpunosti su informacije dostupne u 60,77% promatranih francuskih kompanija,djelomi no dostupne u njih 6,15% dok nisu dostupni u 33,08% njih. Analiziraju i prosje nu dostupnostpodataka u skupini društvenih indikatora, u potpunosti su informacije dostupne u 75,71% promatranihfrancuskih kompanija, djelomi no dostupne u njih 5,00% dok nisu dostupni u 19,29% njih.Grafikon 06: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u francuskim kompanijama 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori Potpuna Djelomi na Nikakva4.2.7. Dostupnost u ItalijiAnalizom definiranih indikatora u deset najuspješnijih talijanskih kompanija (prema dobiti u poslovnoj2009. godini) došlo se do sljede ih rezultata. Godišnja financijska izvješ a za 2009. godinu objavile susve promatrane kompanije (100,00%). Vlastite internetske stranice tako er imaju sve kompanije(100,00%). Samostalne izvještaje o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za2008. odnosno 2009. godinu ima objavljeno 90,00% kompanija, dok ih 10,00% nema objavljeno.Informacije io viziji i vrijednostima, uklju enosti dioni ara i njihovim pravima te informacije oauditima u potpunosti ima dostupno 90,00% promatranih kompanija iz Italije, dok njih 10,00% teinformacije nema dostupne. podaci o strukturi i odgovornosti unutar organizacije u potpunosti imadostupno 20,00% kompanija, dok njih 80,00% te informacije ima djelomi no dostupne. Ukupno10,00% ima djelomi no dostupne pravilnike o radu organizacije i posebnih odbora, dok preostalih90,00% njih nema dostupno. Sve promatrane talijanske kompanija u potpunosti imaju dostupneinformacije o smjernicama za poslovno ponašanje odnosno kodeksima etike. Ukupno 60,00%kompanija potpuno ima dostupne podatke o ulaganjima u istraživanje i razvoj, djelomi no dostupne 72
  • njih 10,00%, dok te podatke nema dostupne 30,00% od promatranih kompanija. Od ukupnog brojapromatranih kompanija iz Italije, njih 80,00% potpuno ima dostupne informacije o nefinancijskomizvještavanju, dok preostalih 20,00% te informacije nema dostupne.4.2.7.1. Ekonomski indikatoriTablica 19: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u talijanskim kompanijama < Ekonomski indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Rizici vezani za poslovanje 90,00% 0,00% 10,00% Prihodi od prodaje 100,00% 0,00% 0,00% Ostvareni prihodi po zemljopisnim podru jima 100,00% 0,00% 0,00% Troškovi nabave sirovina, roba i usluga 100,00% 0,00% 0,00% Troškovi pla a 100,00% 0,00% 0,00% Troškovi isplata materijalnih prava 100,00% 0,00% 0,00% Ostvarena dobit 100,00% 0,00% 0,00% Ukupno pla eni porezi 100,00% 0,00% 0,00% Prosje ne bruto pla e 0,00% 10,00% 90,00% Ukupna vrijednost dodijeljenih donacija 70,00% 0,00% 30,00% Struktura dobavlja a 30,00% 30,00% 40,00% Prosjek: 80,91% 3,64% 15,45%Podatke o rizicima vezanim uz poslovanje u potpunosti ima dostupne 90,00% promatranih kompanija,dok preostalih 10,00% nema dostupne te podatke. Informacije u grupi ekonomskih indikatora vezanihza prihode od prodaje, ostvarene prihode po zemljopisnim podru jima, troškovima nabave sirovina,roba i usluga, troškovima pla a, troškovima isplata materijalnih prava, ostvarenoj dobiti te ukupnopla enim porezima u potpunosti imaju dostupne sve promatrane talijanske kompanije (100,00%).Informacije o prosje nim bruto pla ama djelomi no ima dostupno 10,00% kompanija, dok njih 90,00%nema dostupne te informacije. Ukupno 70,00% kompanija ima potpuno dostupne informacije oukupnoj vrijednosti dodijeljenih donacija, dok ih ostalih 30,00% te informacije nema dostupne. Odukupnog broja promatranih kompanija, njih 30,00% ima u potpunosti dostupne podatke o strukturidobavlja a, 30,00% ih ima te podatke djelomi no dostupne dok ih 40,00% te podatke nema dostupne.4.2.7.2. Indikatori zaštite okolišaTablica 20: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u talijanskim kompanijama < Indikatori zaštite okoliša > Potpuna Djelomi na Nikakva Pra enje uskla enosti sa standardima zaštite okoliša 90,00% 0,00% 10,00% Definiranje osoba i/ili odjela za upravljanje zaštitom okoliša 40,00% 0,00% 60,00% Korištenje sirovina i materijala 80,00% 0,00% 20,00% Pra enje vlastite potrošnje energije 90,00% 0,00% 10,00% Pra enje vlastite potrošnje vode 80,00% 0,00% 20,00% Promicanje bioraznolikosti 30,00% 0,00% 70,00% 73
  • Pra enje i smanjivanje vlastitih emisija štetnih plinova 80,00% 0,00% 20,00% Upravljanje otpadom 80,00% 0,00% 20,00% Nepredvi eni doga aji s utjecajem na okoliš 0,00% 0,00% 100,00% Inicijative za ublažavanje utjecaja na okoliš 90,00% 0,00% 10,00% Korištenje obnovljivih izvora energije 60,00% 0,00% 40,00% Pružanje ekološki prihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga 40,00% 20,00% 40,00% Integracija aspekta zaštite okoliša u dobavlja ki lanac 80,00% 0,00% 20,00% Prosjek: 64,62% 1,54% 33,85%Iz grupe indikatora zaštite okoliša, informacije o pra enju uskla enosti sa standardima zaštite okoliša,pra enju vlastite potrošnje energije te inicijativama za ublažavanje utjecaja na okoliš u potpunosti imadostupno 90,00% promatranih talijanskih kompanija, dok ih preostalih 10,00% nema dostupne teinformacije. Podatke o osobi odnosno odjelu za upravljanje zaštitom okoliša u potpunosti ima dostupno40,00% kompanija, dok ih 60,00% te informacije nema dostupne. Informacije koje se odnose nakorištenje sirovina i materijala, pra enje vlastite potrošnje vode, pra enje i smanjivanje vlastitih emisijaštetnih plinova, upravljanje otpadom kao i informacije o integraciji aspekta zaštite okoliša udobavlja ki lanac potpuno ima dostupno 80,00% obuhva enih kompanija, dok ih ostalih 20,00% nemate informacije. Podaci o promicanju bioraznolikosti u potpuno su dostupni u 30,00% kompanija, dok u70,00% njih ti podaci nisu dostupni. Niti jedna od promatranih talijanskih kompanija nema dostupnepodatke o nepredvi enim doga ajima s utjecajem na okoliš. Informacije o korištenju obnovljivih izvoraenergije u potpunosti su dostupni u 60,00% kompanija, dok u 40,00% njih nisu dostupni. Od ukupnopromatranih kompanija, njih 40,00% ima u potpunosti dostupne informacije o pružanju ekološkiprihvatljivih tehnologija, rješenja i usluga, njih 20,00% ima djelomi no dostupne, dok ih 40,00% nemadostupne te informacije.4.2.7.3. Društveni indikatoriTablica 21: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u talijanskim kompanijama < Društveni indikatori > Potpuna Djelomi na Nikakva Poštivanje ljudskih prava 30,00% 20,00% 50,00% Osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu 90,00% 0,00% 10,00% Programi stru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika 90,00% 0,00% 10,00% Osiguravanje raznolikosti i jednakih mogu nosti 80,00% 10,00% 10,00% Borba protiv diskriminacije 60,00% 10,00% 30,00% Poštivanje slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja 40,00% 20,00% 40,00% Borba protiv prisilnog rada 30,00% 10,00% 60,00% Borba protiv dje jeg rada 30,00% 10,00% 60,00% Antikorupcijski programi i inicijative 80,00% 10,00% 10,00% Transparentna politika nabave 80,00% 0,00% 20,00% Kontrola ljudskih prava me u dobavlja ima i partnerima 30,00% 10,00% 60,00% Upravljanje dobavlja kim lancem 90,00% 0,00% 10,00% 74
  • Odgovornost za proizvod i zaštita potroša a 80,00% 10,00% 10,00% Programi doniranja i sponzoriranja 70,00% 20,00% 10,00% Prosjek: 62,86% 9,29% 27,86%Ukupno 30,00% promatranih kompanija iz Italije ima u potpunosti dostupne informacije o poštivanjuljudskih prava, njih 20,00% djelomi no, a 50,00% kompanija nema dostupne te informacije. Iz grupedruštvenih indikatora, informacije vezane za osiguranje zdravlja i sigurnosti na radu, programestru nog usavršavanja i obrazovanja djelatnika te upravljanje dobavlja kim lancem u potpunosti imadostupno 90,00% kompanija, dok ih 10,00% nema dostupne te informacije. Ukupno 80,00% kompanijaima potpuno dostupne informacije o osiguravanju raznolikosti i jednakih mogu nosti, antikorupcijskimprogramima i inicijativama te odgovornosti za proizvod i zaštitu potroša a, dok ih 10,00% teinformacije ima djelomi no dostupne, a 10,00% nema nimalo dostupne. od ukupnog broja obuhva enihtalijanskih kompanija, njih 60,00% ima u potpunosti dostupne informacije o borbi protivdiskriminacije, njih 10,00% te informacije ima djelomi no dostupne dok ih 30,00% nema nimalodostupne. Podatke o poštivanju slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja u potpunosti imadostupno 40,00% kompanija, njih 20,00% djelomi no dostupno, a 40,00% ih nema dostupno.Informacije o borbi protiv prisilnog rada, borbi protiv dje jeg rada te kontroli ljudskih prava me udobavlja ima u potpunosti ima dostupno 30,00% promatranih kompanija, njih 10,00% te informacijeima djelomi no dostupno, dok ih 60,00% nema nimalo dostupno. Ukupno 80,00% talijanskihkompanija ima potpuno dostupne podatke o transparentnoj politici nabave, dok ih 20,00% nemadostupne. Od ukupnog broja obuhva enih kompanija iz Italije, njih 70,00% potpuno ima dostupneinformacije o programima doniranja i sponzoriranja, njih 20,00% ima djelomi no dostupneinformacije, dok ih 10,00% nema dostupne te informacije.4.2.7.4. Prosje na dostupnostAnaliziraju i prosje nu dostupnost podataka u skupini ekonomskih indikatora, u potpunosti suinformacije dostupne u 80,91% promatranih talijanskih kompanija, djelomi no dostupne u njih 3,64%dok nisu dostupni u 15,45% njih. Analiziraju i prosje nu dostupnost podataka u skupini indikatorazaštite okoliša, u potpunosti su informacije dostupne u 64,62% promatranih talijanskih kompanija,djelomi no dostupne u njih 1,54% dok nisu dostupni u 33,85% njih. Analiziraju i prosje nu dostupnostpodataka u skupini društvenih indikatora, u potpunosti su informacije dostupne u 62,86% promatranihtalijanskih kompanija, djelomi no dostupne u njih 9,29% dok nisu dostupni u 27,86% njih. 75
  • Grafikon 07: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u talijanskim kompanijama 90,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori Potpuna Djelomi na Nikakva4.2.8. Usporedba prosje nih dostupnosti4.2.8.1. Dostupnost prema kriteriju EU i izvan EUIstraživanjem je obuhva eno 20 kompanija na podru ju Hrvatske i Srbije, a 40 kompanija iz Njema ke,Francuske, Italije i Slovenije koje su za potrebe ovog poglavlja grupirane u kompanije sa sjedištem ujednoj od zemalja lanica Europske unije i one ije se sjedište nalazi u zemljama koje nisu laniceEuropske unije (u daljnjem tekstu lanice i ne lanice EU).Prosje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 08: Prosje na dostupnost informacija prema sjedištu u zemlji ne- lanici/ lanici Europske unije u grupiekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% dostupnost informacija u 70,00% 60,00% grupama prema sjedištu u 50,00% zemlji ne lanici Europske 40,00% unije odnosno lanici 30,00% Europske unije, u grupi 20,00% 10,00% ekonomskih indikatora, 0,00% kompanije iz zemalja lanica Potpuna Djelomi na Nikakva EU postižu prosje no bolje Ne-EU EU 76
  • rezultate od kompanija iz zemalja ne lanica. Od ukupnog broja kompanija iz zemalja ne lanica EU,prosje nu potpunu dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora bilježi njih 53,18%,prosje no djelomi nu dostupnost informacija njih 1,82%, a prosje nu nikakvu dostupnost njih 45,00%.Za razliku od njih, od ukupnog broja kompanija iz zemalja lanica EU, prosje nu potpunu dostupnostinformacija u grupi ekonomskih indikatora bilježi njih 69,77%, prosje no djelomi nu dostupnostinformacija njih 2,27%, a prosje nu nikakvu dostupnost njih 27,95%.Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaGrafikon 09: Prosje na dostupnost informacija prema sjedištu u zemlji ne- lanici/ lanici Europske unije u grupiindikatora zaštite okoliša Analiziraju i prosje nu 70,00% dostupnost informacija u 60,00% grupama prema sjedištu u 50,00% zemlji ne lanici Europske 40,00% 30,00% unije odnosno lanici 20,00% Europske unije, u grupi 10,00% indikatora zaštite okoliša, 0,00% kompanije iz zemlja Potpuna Djelomi na Nikakva lanica EU postižu bolje Ne-EU EU rezultate od kompanija izzemalja ne lanica. Od ukupnog broja kompanija iz zemalja ne lanica EU, prosje nu potpunudostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša bilježi njih 23,46%, prosje no djelomi nudostupnost informacija njih 15,38%, a prosje nu nikakvu dostupnost njih 61,15%. Za razliku od njih,od ukupnog broja kompanija iz zemalja lanica EU, prosje nu potpunu dostupnost informacija u grupiindikatora zaštite okoliša bilježi njih 55,96%, prosje no djelomi nu dostupnost informacija njih 8,65%,a prosje nu nikakvu dostupnost njih 35,38%.Prosje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija u grupama prema sjedištu u zemlji ne lanici Europskeunije odnosno lanici Europske unije, u grupi društvenih indikatora, kompanije iz zemlja lanica EUpostižu bolje rezultate od kompanija iz zemalja ne lanica. Od ukupnog broja kompanija iz zemaljane lanica EU, prosje nu potpunu dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora bilježi njih27,14%, prosje no djelomi nu dostupnost informacija njih 12,86%, a prosje nu nikakvu dostupnost 77
  • njih 60,00%. Za razliku od njih, od ukupnog broja kompanija iz zemalja lanica EU, prosje nu potpunudostupnost informacija u grupi društvenih indikatora bilježi njih 64,11%, prosje no djelomi nudostupnost informacija njih 8,04%, a prosje nu nikakvu dostupnost njih 27,86%.Grafikon 10: Prosje na dostupnost informacija prema sjedištu u zemlji ne- lanici/ lanici Europske unije u grupidruštvenih indikatora 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva Ne-EU EU4.2.8.2. Dostupnost prema kriteriju Hrvatska i EUProsje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 11: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% dostupnost informacija hrvatskih 70,00% kompanija u odnosu na 60,00% kompanije sa sjedištem u 50,00% zemljama lanicama Europske 40,00% 30,00% unije, zaklju ci su sljede i. U 20,00% grupi ekonomskih indikatora, 10,00% kompanije iz zemalja lanica EU 0,00% prosje no imaju dostupnije Potpuna Djelomi na Nikakva podatke od kompanija sa Hrvatska EU sjedištem u Hrvatskoj. Prosje napotpuna dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u hrvatskim kompanijama iznosi 78
  • 58,18%, dok u kompanijama iz zemalja Europske unije taj postotak iznosi 69,77%. Informacije izgrupe ekonomskih indikatora u prosjeku su djelomi no dostupne 2,73% u hrvatskim kompanijama, anisu nimalo dostupne u 39,09% njih. U kompanijama Europske unije, prosje na djelomi na dostupnostinformacija u grupi ekonomskih indikatora iznosi 2,27%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupinedostupne u 27,95% promatranih kompanija.Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaGrafikon 12: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša Analiziraju i prosje nu 60,00% dostupnost informacija hrvatskih 50,00% kompanija u odnosu na 40,00% kompanije sa sjedištem u 30,00% zemljama lanicama EU, u grupi 20,00% indikatora zaštite okoliša, 10,00% kompanije iz zemlja lanica EU 0,00% postižu bolje rezultate od Potpuna Djelomi na Nikakva Hrvatska EU kompanija iz Hrvatske. Od ukupnog broja hrvatskihkompanija, njih 30,00% ih ima u potpunosti dostupne informacije u grupi indikatora zaštite okoliša,djelomi no dostupne informacije u prosjeku ima njih 13,85%, a nimalo informacija nema 56,15%promatranih hrvatskih kompanija. Za razliku od njih, kompanije sa sjedištem u zemljama Europskeunije, bilježe prosje nu potpuno dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša od 55,96%,prosje nu djelomi nu dostupnost od 8,65% te nedostupnost od 35,38%.Prosje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija hrvatskih kompanija u odnosu na kompanije sasjedištem u zemljama lanicama Europske unije, zaklju ci su sljede i. U grupi društvenih indikatorakompanije iz zemalja lanica EU prosje no imaju dostupnije podatke od kompanija sa sjedištem uHrvatskoj. Prosje na potpuna dostupnosti informacija u grupi društvenih indikatora u hrvatskihkompanijama iznosi 32,86%, dok u kompanijama iz zemalja EU taj postotak iznosi 64,11%.Informacije iz grupe društvenih indikatora u prosjeku su djelomi no dostupne u 21,43% hrvatskihkompanija, a 8,04% u kompanijama EU. Nimalo dostupne podatke u prosjeku ima 45,71% od 79
  • promatranih hrvatskih kompanija u odnosu na 27,86% što je postotak u kompanijama sa sjedištem uzemljama lanicama Europske unije.Grafikon 13: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva Hrvatska EU4.2.8.3. Dostupnost prema kriteriju Hrvatska i SrbijaProsje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 14: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na srpske kompanije, u grupiekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 70,00% dostupnost informacija hrvatskih 60,00% 50,00% i srpskih kompanija u grupi 40,00% ekonomskih indikatora, hrvatske 30,00% kompanije ostvarile su bolje 20,00% rezultate. U grupi ekonomskih 10,00% indikatora, prosje na dostupnosti 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva informacija u hrvatskim Hrvatska Srbija kompanijama iznosi 58,18%, dok u srpskim kompanijama48,18%. Prosje na djelomi na dostupnosti informacija u hrvatskim kompanijama iznosi 2,73%, a uprosjeku dostupne informacije nema 39,09% hrvatskih kompanija. Za razliku od njih prosje na 80
  • djelomi na dostupnost informacija u srpskim kompanijama iznosi 0,91%, dok u prosjeku dostupneinformacije nisu u 50,91% kompanija iz Srbije.Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaGrafikon 15: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na srpske kompanije, u grupiindikatora zaštite okoliša 70,00% U grupi indikatora zaštite 60,00% okoliša hrvatske kompanije 50,00% tako er su ostvarile bolje 40,00% rezultate u odnosnu na 30,00% 20,00% kompanije iz Srbije s obzirom na 10,00% prosje nu dostupnost 0,00% informacija. Prosje na potpuna Potpuna Djelomi na Nikakva dostupnost informacija u me u Hrvatska Srbija hrvatskim kompanijama iznosi30,00%, dok u srpskim kompanijama ona iznosi 16,92%. Prosje na djelomi na dostupnost informacijau hrvatskim kompanijama iznosi 13,85% dok u prosjeku dostupne informacije u grupi indikatora zaštiteokoliša nema 56,15%. S druge strane, prosje na dostupnost informacija u kompanijama u Srbiji iznosi16,92%, a u prosjeku dostupne informacije nisu u njih 66,15%.Prosje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraGrafikon 16: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na srpske kompanije, u grupidruštvenih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% dostupnost informacija 70,00% 60,00% hrvatskih i slovenskih 50,00% kompanija u grupi društvenih 40,00% indikatora, hrvatske kompanije 30,00% ostvarile su bolje rezultate. 20,00% Prosje na dostupnosti 10,00% 0,00% informacija u hrvatskim Potpuna Djelomi na Nikakva kompanijama u grupi Hrvatska Srbija 81
  • društvenih indikatora iznosi 32,86%, dok u srpskim kompanija taj postotak iznosi 21,43%. Prosje nadjelomi na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama iznosi 21,43%, a u prosjeku dostupneinformacije nema 45,71% hrvatskim kompanija. Za razliku od njih prosje na djelomi na dostupnostinformacija u srpskim kompanijama iznosi 4,29%, dok u prosjeku dostupne informacije nisu u 74,29%srpskih kompanija.4.2.8.4. Dostupnost prema kriteriju Srbija i EUProsje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 17: Prosje na dostupnost informacija u srpskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% 70,00% dostupnost informacija u 60,00% srpskim kompanijama u 50,00% odnosu na kompanije sa 40,00% sjedištem u zemljama 30,00% lanicama Europske unije, 20,00% 10,00% zaklju ci su sljede i. U grupi 0,00% ekonomskih indikatora, Potpuna Djelomi na Nikakva kompanije iz zemalja lanica Srbija EU EU prosje no imajudostupnije podatke od kompanija sa sjedištem u Srbiji. Prosje na potpuna dostupnost informacija ugrupi ekonomskih indikatora u srpskim kompanijama iznosi 48,18%, dok u kompanijama iz zemaljaEuropske unije taj postotak iznosi 69,77%. Informacije iz grupe ekonomskih indikatora u prosjeku sudjelomi no dostupne 0,91% u srpskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 50,91% njih. Ukompanijama Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija u grupi ekonomskihindikatora iznosi 2,27%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u 27,95% promatranihkompanija.Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija srpskim kompanijama u odnosu na kompanije sasjedištem u zemljama lanicama EU, u grupi indikatora zaštite okoliša, kompanije iz zemlja lanica EUpostižu bolje rezultate od kompanija iz Srbije. Od ukupnog broja srpskih kompanija, njih 16,92% ima upotpunosti dostupne informacije u grupi indikatora zaštite okoliša, djelomi no dostupne informacije u 82
  • prosjeku ima njih 16,92%, a nimalo informacija nema 66,15% promatranih srpskih kompanija. Zarazliku od njih, kompanije sa sjedištem u zemljama Europske unije, bilježe prosje nu potpunodostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša od 55,96%, prosje nu djelomi nu dostupnostod 8,65% te nedostupnost od 35,38%.Grafikon 18: Prosje na dostupnost informacija u srpskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva Srbija EUProsje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraGrafikon 19: Prosje na dostupnost informacija u srpskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% dostupnost informacija u 70,00% srpskim kompanijama u 60,00% odnosu na kompanije sa 50,00% 40,00% sjedištem u zemljama 30,00% lanicama Europske unije, 20,00% zaklju ci su sljede i. U grupi 10,00% društvenih indikatora 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva kompanije iz zemalja lanica Srbija EU EU prosje no imaju dostupnije podatke odkompanija sa sjedištem u Srbiji. Prosje na potpuna dostupnosti informacija u grupi društvenih 83
  • indikatora u srpskim kompanijama iznosi 21,43%, dok u kompanijama iz zemalja EU taj postotakiznosi 64,11%. Informacije iz grupe društvenih indikatora u prosjeku su djelomi no dostupne u 4,29%srpskih kompanija, a 8,04% u kompanijama EU. Nimalo dostupne podatke u prosjeku ima 74,29% odpromatranih srpskih kompanija u odnosu na 27,86% što je postotak u kompanijama sa sjedištem uzemljama lanicama Europske unije.4.2.8.5. Dostupnost prema kriteriju Slovenija i EUProsje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 20: Prosje na dostupnost informacija u slovenskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% dostupnost informacija u 70,00% 60,00% slovenskim kompanijama u 50,00% odnosu na cjelokupnu grupu 40,00% kompanija sa sjedištem u 30,00% zemljama lanicama Europske 20,00% unije, zaklju ci su sljede i. U 10,00% grupi ekonomskih indikatora, 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva grupa kompanija iz zemalja Slovenija EU lanica EU prosje no imaju dostupnije podatke odkompanija sa sjedištem u Sloveniji. Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi ekonomskihindikatora u slovenskim kompanijama iznosi 57,27%, dok u taj postotak iznosi 69,77% u cjelokupnojgrupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupe ekonomskih indikatora uprosjeku su djelomi no dostupne 0,91% u slovenskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 41,82%njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija ugrupi ekonomskih indikatora iznosi 2,27%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u27,95% promatranih kompanija.Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija u slovenskim kompanijama u odnosu na cjelokupnugrupu kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama Europske unije, zaklju ci su sljede i. U grupiindikatora zaštite okoliša, grupa kompanija iz zemalja lanica EU prosje no imaju dostupnije podatke 84
  • od kompanija sa sjedištem u Sloveniji. Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi indikatorazaštite okoliša u slovenskim kompanijama iznosi 21,54%, dok u taj postotak iznosi 55,96% ucjelokupnoj grupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupe indikatorazaštite okoliša u prosjeku su djelomi no dostupne 23,85% u slovenskim kompanijama, a nisu nimalodostupne u 54,62% njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi nadostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša iznosi 8,65%, dok su u prosjeku informacije uistoj grupi nedostupne u 35,38% promatranih kompanija.Grafikon 21: Prosje na dostupnost informacija u slovenskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva Slovenija EUProsje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraGrafikon 22: Prosje na dostupnost informacija u slovenskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora Analiziraju i prosje nu dostupnost 70,00% informacija u slovenskim 60,00% kompanijama u odnosu na 50,00% cjelokupnu grupu kompanija sa 40,00% sjedištem u zemljama lanicama 30,00% Europske unije, zaklju ci su 20,00% sljede i. U grupi društvenih 10,00% 0,00% indikatora, grupa kompanija iz Potpuna Djelomi na Nikakva zemalja lanica EU prosje no imaju Slovenija EU 85
  • dostupnije podatke od kompanija sa sjedištem u Sloveniji. Prosje na potpuna dostupnost informacija ugrupi društvenih indikatora u slovenskim kompanijama iznosi 30,00%, dok u taj postotak iznosi64,11% u cjelokupnoj grupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupedruštvenih indikatora u prosjeku su djelomi no dostupne 17,14% u slovenskim kompanijama, a nisunimalo dostupne u 52,86% njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi nadostupnost informacija u grupi društvenih indikatora iznosi 8,04%, dok su u prosjeku informacije uistoj grupi nedostupne u 27,86% promatranih kompanija.4.2.8.6. Dostupnost prema kriteriju Njema ka i EUProsje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 23: Prosje na dostupnost informacija u njema kim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% dostupnost informacija u 70,00% njema kim kompanijama u 60,00% odnosu na cjelokupnu 50,00% grupu kompanija sa 40,00% sjedištem u zemljama 30,00% lanicama Europske unije, 20,00% zaklju ci su sljede i. U 10,00% grupi ekonomskih 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva indikatora, njema ke Njema ka EU kompanije ima prosje no dostupnije podatke odcjelokupne grupe kompanija iz zemalja lanica EU. Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupiekonomskih indikatora u njema kim kompanijama iznosi 75,45%, dok u taj postotak iznosi 69,77% ucjelokupnoj grupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupe ekonomskihindikatora u prosjeku su djelomi no dostupne 2,73% u njema kim kompanijama, a nisu nimalodostupne u 21,82% njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi nadostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora iznosi 2,27%, dok su u prosjeku informacije uistoj grupi nedostupne u 27,95% promatranih kompanija. 86
  • Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaGrafikon 24: Prosje na dostupnost informacija u njema kim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša Analiziraju i prosje nu 90,00% dostupnost informacija u 80,00% 70,00% njema kim kompanijama 60,00% u odnosu na cjelokupnu 50,00% grupu kompanija sa 40,00% sjedištem u zemljama 30,00% lanicama Europske 20,00% unije, zaklju ci su 10,00% sljede i. U grupi 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva indikatora zaštite okoliša, Njema ka EU njema ke kompanije ima prosje no dostupnijepodatke od cjelokupne grupe kompanija iz zemalja lanica EU. Prosje na potpuna dostupnostinformacija u grupi indikatora zaštite okoliša u njema kim kompanijama iznosi 76,92%, dok u tajpostotak iznosi 55,96% u cjelokupnoj grupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU.Informacije iz grupe indikatora zaštite okoliša u prosjeku su djelomi no dostupne 3,08% u njema kimkompanijama, a nisu nimalo dostupne u 20,00% njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije,prosje na djelomi na dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša iznosi 8,65%, dok su uprosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u 35,38% promatranih kompanija.Prosje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija u njema kim kompanijama u odnosu na cjelokupnugrupu kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama Europske unije, zaklju ci su sljede i. U grupidruštvenih indikatora, njema ke kompanije ima prosje no dostupnije podatke od cjelokupne grupekompanija iz zemalja lanica EU. Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi društvenihindikatora u njema kim kompanijama iznosi 86,43%, dok u taj postotak iznosi 64,11% u cjelokupnojgrupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupe društvenih indikatora uprosjeku su djelomi no dostupne 0,71% u njema kim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 12,86%njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija u 87
  • grupi društvenih indikatora iznosi 8,04%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u27,86% promatranih kompanija.Grafikon 25: Prosje na dostupnost informacija u njema kim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora 100,00% 90,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva Njema ka EU4.2.8.7. Dostupnost prema kriteriju Francuska i EUProsje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 26: Prosje na dostupnost informacija u francuskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 80,00% dostupnost informacija u 70,00% 60,00% francuskim kompanijama u 50,00% odnosu na cjelokupnu 40,00% grupu kompanija sa 30,00% sjedištem u zemljama 20,00% 10,00% lanicama Europske unije, 0,00% zaklju ci su sljede i. U Potpuna Djelomi na Nikakva grupi ekonomskih Francuska EU indikatora, grupakompanija iz zemalja lanica EU prosje no imaju dostupnije podatke od kompanija sa sjedištem uFrancuskoj. Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u francuskimkompanijama iznosi 65,45%, dok u taj postotak iznosi 69,77% u cjelokupnoj grupi kompanija sasjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupe ekonomskih indikatora u prosjeku su 88
  • djelomi no dostupne 1,82% u francuskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 32,73% njih. Ucjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija u grupiekonomskih indikatora iznosi 2,27%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u 27,95%promatranih kompanija.Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaGrafikon 27: Prosje na dostupnost informacija u francuskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša Analiziraju i prosje nu 70,00% dostupnost informacija u 60,00% francuskim kompanijama u 50,00% 40,00% odnosu na cjelokupnu grupu 30,00% kompanija sa sjedištem u 20,00% zemljama lanicama 10,00% Europske unije, zaklju ci su 0,00% sljede i. U grupi indikatora Potpuna Djelomi na Nikakva zaštite okoliša, francuske Francuska EU kompanije ima prosje nodostupnije podatke od cjelokupne grupe kompanija iz zemalja lanica EU. Prosje na potpunadostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u francuskim kompanijama iznosi 60,77%,dok u taj postotak iznosi 55,96% u cjelokupnoj grupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicamaEU. Informacije iz grupe indikatora zaštite okoliša u prosjeku su djelomi no dostupne 6,15% ufrancuskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 33,08% njih. U cjelokupnoj grupi kompanijaEuropske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša iznosi8,65%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u 35,38% promatranih kompanija.Prosje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija u francuskim kompanijama u odnosu na cjelokupnugrupu kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama Europske unije, zaklju ci su sljede i. U grupidruštvenih indikatora, francuske kompanije ima prosje no dostupnije podatke od cjelokupne grupekompanija iz zemalja lanica EU. Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi društvenihindikatora u francuskim kompanijama iznosi 75,71%, dok u taj postotak iznosi 64,11% u cjelokupnojgrupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupe društvenih indikatora u 89
  • prosjeku su djelomi no dostupne 5,00% u francuskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 19,29%njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija ugrupi društvenih indikatora iznosi 8,04%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u27,86% promatranih kompanija.Grafikon 28: Prosje na dostupnost informacija u francuskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva Francuska EU4.2.8.8. Dostupnost prema kriteriju Italija i EUProsje na dostupnost u grupi ekonomskih indikatoraGrafikon 29: Prosje na dostupnost informacija u talijanskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora Analiziraju i prosje nu 90,00% dostupnost informacija 80,00% 70,00% u talijanskim 60,00% kompanijama u odnosu 50,00% na cjelokupnu grupu 40,00% 30,00% kompanija sa sjedištem 20,00% u zemljama lanicama 10,00% Europske unije, 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva zaklju ci su sljede i. U grupi ekonomskih Italija EU indikatora, talijanske 90
  • kompanije ima prosje no dostupnije podatke od cjelokupne grupe kompanija iz zemalja lanica EU.Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u talijanskim kompanijamaiznosi 80,91%, dok u taj postotak iznosi 69,77% u cjelokupnoj grupi kompanija sa sjedištem uzemljama lanicama EU. Informacije iz grupe ekonomskih indikatora u prosjeku su djelomi nodostupne 3,64% u talijanskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 15,45% njih. U cjelokupnojgrupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija u grupi ekonomskihindikatora iznosi 2,27%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u 27,95% promatranihkompanija.Prosje na dostupnost u grupi indikatora zaštite okolišaGrafikon 30: Prosje na dostupnost informacija u talijanskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša Analiziraju i prosje nu 70,00% dostupnost informacija u 60,00% talijanskim kompanijama 50,00% u odnosu na cjelokupnu 40,00% grupu kompanija sa 30,00% sjedištem u zemljama 20,00% lanicama Europske 10,00% unije, zaklju ci su 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva sljede i. U grupi Italija EU indikatora zaštite okoliša, talijanskekompanije ima prosje no dostupnije podatke od cjelokupne grupe kompanija iz zemalja lanica EU.Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u talijanskim kompanijamaiznosi 64,62%, dok u taj postotak iznosi 55,96% u cjelokupnoj grupi kompanija sa sjedištem uzemljama lanicama EU. Informacije iz grupe indikatora zaštite okoliša u prosjeku su djelomi nodostupne 1,54% u talijanskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 33,85% njih. U cjelokupnojgrupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija u grupi indikatora zaštiteokoliša iznosi 8,65%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u 35,38% promatranihkompanija. 91
  • Prosje na dostupnost u grupi društvenih indikatoraAnaliziraju i prosje nu dostupnost informacija u talijanskim kompanijama u odnosu na cjelokupnugrupu kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama Europske unije, zaklju ci su sljede i. U grupidruštvenih indikatora, grupa kompanija iz zemalja lanica EU prosje no imaju dostupnije podatke odkompanija sa sjedištem u Italiji. Prosje na potpuna dostupnost informacija u grupi društvenihindikatora u talijanskim kompanijama iznosi 62,86%, dok u taj postotak iznosi 64,11% u cjelokupnojgrupi kompanija sa sjedištem u zemljama lanicama EU. Informacije iz grupe društvenih indikatora uprosjeku su djelomi no dostupne 9,29% u talijanskim kompanijama, a nisu nimalo dostupne u 27,86%njih. U cjelokupnoj grupi kompanija Europske unije, prosje na djelomi na dostupnost informacija ugrupi društvenih indikatora iznosi 8,04%, dok su u prosjeku informacije u istoj grupi nedostupne u27,86% promatranih kompanija.Grafikon 31: Prosje na dostupnost informacija u talijanskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Potpuna Djelomi na Nikakva Italija EU4.2.9. ZAKLJU AKAnalizom dostupnosti informacija o indikatorima društveno odgovornog poslovanja u 60 najuspješnijihpoduze a prema ostvarenim prihodima u poslovnoj 2009. godini u šest država: Hrvatskoj, Srbiji,Sloveniji, Njema koj, Francuskoj i Italiji, došlo se o sljede ih rezultata:A) Najve u prosje nu potpunu dostupnost informacija u okviru ekonomskih indikatora ostvarile sutalijanske kompanije, njih 80,91%, a slijede ih njema ke kompanije (75,45%) i francuske kompanije 92
  • (65,45%) koje su zauzele drugo i tre e mjesto na ljestvici. Hrvatske kompanije s prosje nom potpunomdostupnosti informacija u okviru ekonomskih indikatora od 58,18% zauzele su etvrto mjesto uukupnom poretku, a slijede ih slovenske kompanije (57,27%) i srpske kompanije (48,18%).Grafikon 32: Prosje na potpuna dostupnost informacija u okviru indikatora društveno odgovornog poslovanjaprema zemljama 90,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Ekonomski indikatori Indikatori zaštite okoliša Društveni indikatori Hrvatska Srbija Slovenija Njema ka Francuska ItalijaB) Najve u prosje nu potpunu dostupnost informacija u okviru indikatora zaštite okoliša ostvarile sunjema ke kompanije, njih 76,92%, a slijede ih talijanske kompanije (64,62%) i francuske kompanije(60,77%) koje su zauzele drugo i tre e mjesto na ljestvici. Hrvatske kompanije s prosje nom potpunomdostupnosti informacija u okviru indikatora zaštite okoliša od 30,00% zauzele su etvrto mjesto uukupnom poretku, a slijede ih slovenske kompanije (21,54%) i srpske kompanije (16,92%).Najve u prosje nu potpunu dostupnost informacija u okviru društvenih indikatora ostvarile sunjema ke kompanije, njih 86,43%, a slijede ih francuske kompanije (75,71%) i talijanske kompanije(62,86%) koje su zauzele drugo i tre e mjesto na ljestvici. Hrvatske kompanije s prosje nom potpunom 93
  • dostupnosti informacija u okviru društvenih indikatora od 32,86% zauzele su etvrto mjesto u ukupnomporetku, a slijede ih slovenske kompanije (30,00%) i srpske kompanije (21,43%).4.3 Ograni enja provedenog istraživanjaOgrani enja provedene analize svakako postoje. Prije svega analiza je obuhvatila samo po desetnajuspješnijih poduze a u svakoj zemlji zbog ega se rezultati ne bi smjeli koristiti kao preslikastvarnog stanja društveno odgovornog poslovanja u pojedinoj zemlji. Iako se mora priznati kako velikeorganizacije poput ovih obuhva enih analizom, postavljaju trendove i utjecaj ne samo na doma etržište nego i na strana tržišta na kojima posluju.Drugo ograni enje se odnosi na izuzimanje iz uzorka malih i srednje velikih poduze a zbog kriterijaodabira prema najve em ostvarenom prihodu u zemlji. Iako se ne mogu mjeriti s ostvarenim prihodimavelikih organizacija, brojnost malih i srednje velikih poduze a je zna ajna. Štoviše, u mnogimzemljama pa i u ovima obuhva enim analizom, mala i srednje velika poduze a ine dvije tre ineukupnog broja registriranih poduze a. Europska unija je prepoznala tu injenicu te promovira mjerepotpore i alate za implementaciju koji su prilago eni upravo njima.Tre e ograni enje je pitanje same metodologije te injenice da ono što nije javnosti dostupno ikomunicirano putem elektronskih medija poglavito Interneta, ne podrazumijeva i njegovo nepostojanjeu nekom drugom obliku. Društveno odgovorno poslovanje u sva svoja tri aspekta može se strateškiprovoditi na razini poduze a, bez da njezino vodstvo osje a dužnost obavještavanja šire javnosti o tomeputem dostupnih komunikacijskih kanala. Budu i da se na razini Europske unije izvještavanje odruštveno odgovornom poslovanje još uvijek temelji na slobodnom izboru poduze a, nedostupnostinformacija o društveno odgovornim aktivnostima, ne zna i nužno i njihov nedostatak. Iz tog razlogapojavili su se brojni pobornici ideje da se izvještaj o društveno odgovornom poslovanju jednako tretirakao izvještaj o financijskom poslovanju smatraju i da javnost ima pravno znati o društvenoodgovornim aktivnostima poduze a. Broj poduze a koja plasiraju informacije o vlastitom društvenoodgovornom poslovanju svakim danom je sve ve i, osobito me u velikim organizacijama kojezauzimaju poprili an udio na tržištu i brinu o vlastitom imidžu. Budu i da živimo u vremenu „e- 94
  • komunikacije“, da je ve ina informacija dostupna na Internetu, svaka kompanija koja želi opstatirazvija oblik komunikacije s investitorima preko Interneta.824.4. Preporuke za budu a istraživanjaZanimljiva bi bila nova istraživanja koja bi analizirala društveno odgovorno poslovanje me u malim isrednje velikim poduze ima kako u Hrvatskoj tako i u zemljama Europske unije. Na taj na in stekao bise detaljniji uvid u implementaciju društvene odgovornosti u poduze a neovisno o broju zaposlenika ilivisini ostvarenih prihoda. Jednako tako, istraživanja ovakvog tipa trebalo bi provoditi longitudinalnoodnosno u pravilnim vremenskim razmacima kako bi se mogli vidjeti pomaci, trendovi i smjer razvojadruštveno odgovornog poslovanja po pojedinim zemljama.82 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 416. 95
  • 5. ZAKLJU AK____________________________________________________________________Globalna financijska i gospodarska kriza popra ena nizom prirodnih katastrofa poput onih u Kini,Pakistanu, SAD-u, Mianmaru, ileu, Haitiju i Islandu kao posljedicom klimatskih promjena, uposljednjih desetak godina uzdrmale su svjetska tržišta i dovela u pitanje postoje e modele društvenograzvoja i vo enja poslovanja. Odjednom su rasprave o neodrživosti postoje ih poslovnih modelatemeljenih isklju ivo na generiranju profita i nekontroliranom iskorištavanju ograni enih resursa izašleiz kuloara dosad rezerviranih za stru njake i aktiviste te dobile pozornost šire javnosti. Održivost idruštvena odgovornost postaju temeljni stupovi novokreiranih strategija razvoja ne samo me unarodnihorganizacija na elu s Ujedinjenim narodima, ve i Europske unije, pojedinih europskih vlada te velikihpoduze a. Europska unija još je 2000. godine u Portugalu kreirala strategiju koja podrazumijeva njenpravac u smjeru konkurentske i najdinami nije svjetske ekonomije temeljene na znanju, održivomekonomskom razvoju s boljim radnim mjestima, ve oj socijalnoj koheziji i o uvanju okoliša. Istustrategiju dopunila je 2006. godine naglaskom na važnost izlaska u susret potrebama sadašnjihgeneracija bez ugrožavanja mogu nosti budu ih generacija da zadovolje vlastite potrebe. Time sustvoreni preduvjeti da se održiv razvoj kao temeljna platforma implementira kroz razli ite inicijative iorganizacije kako na razini Europske unije, tako i unutar samih zemalja lanica.Iako su neke europske vlade poput britanske, danske i nizozemske zauzele stav i definirale javnupolitiku prema društvenoj odgovornosti, još uvijek ne postoji jedinstven „europski“ pristup. Svakazemlja lanica Europske unije ima slobodu kreiranja vlastitog pristupa ovisno o specifi nim politi kimprioritetima te gospodarskom i politi kom kontekstu. Poduze a tranzicijskih zemalja su primjericespecifi na zbog višegodišnje izolacije i procesa razvoja funkcionalnog modela kapitalizma, stoga sedruštvena odgovornost poduze a u takvim uvjetima ne stavlja me u njihove prioritete. I na svjetskojrazini postoje razlike u praksama društveno odgovornog poslovanja. Europska poslovna etika zarazliku od one u Sjedinjenim ameri kim državama, usmjerena je na širi kontekst poslovanja uklju uju ipravni, društveni, moralni i kulturni aspekt. Razlog tome je druga ije pravno naslje e, kultura dijaloga ipregovaranja te druga ija tržišna ekonomija od one u SAD-u. Usprkos tome, Europska unija sigurna jeu društveno odgovorno poslovanje kao koncept koji omogu uje poduze ima integraciju socijalnih iekoloških ciljeva u njihove poslovne operacije te u odnose s interesno-utjecajnim skupinama nadobrovoljnoj bazi. Njen trenutni angažman i stav prema društvenoj odgovornosti sveden je napromoviranje, olakšavanje razmjene iskustava diljem Europe te organizaciju rasprava i dijaloga. 96
  • U kontekstu društveno odgovornog poslovanja u poduze ima, zna ajna su dva procesa. S jedne stranezbog sve ve e gospodarske mo i i utjecaja koje pogotovo transnacionalna poduze a imaju na društvo,o ekivanja u pogledu njihovog aktivnog angažmana i doprinosa boljitku tog istog društva ravnomjernorastu. Vanjski pritisak koji na poduze a vrše vladine i nevladine organizacije, uklju uju i Ujedinjenenarode, OECD, ILO i ostale ima za cilj osvještavanje o njihovoj društvenoj ulozi i pozivanje na širesudjelovanje u rješavanju društvenih pitanja. S druge strane, vidljiv je i unutarnji pritisak naredefiniciju strategije i implementaciju društvene odgovornosti u poslovanje zbog sve ve ih o ekivanjaklijenata, zaposlenika, zbog vladinih propisa i pritisaka, zanimanja ulaga a za socijalne kriterije tepromjenjive prakse nabave. Poduze a su brzo uvidjela kako društveno odgovorno poslovanje možedonijeti višestruku korist, prvenstveno u pozicioniranju na tržištu, vezama s potroša ima, slici i ugleduu javnosti te pove anju prodaje. Budu i da je implementacija društvene odgovornosti u poslovanjenajviše je zahvatila velika i multinacionalna poduze a, kako bi društvena odgovornost zaista zaživjela udruštvu, Europska unija te neke vlade zemalja lanica pokrenule su inicijative za uklju ivanjem malih isrednje velikih poduze a u razvoj održivih strategija. Razlog tome je injenica da mala i srednje velikapoduze a esto ine dvije tre ine registriranih poslovnih subjekata u pojedinim državama. Time bidruštveno odgovorno poslovanje na svim razinama postalo jamcem sigurnog i održivog razvojaposlovnih zajednica, ali i društva u cjelini.Širina i kvaliteta implementacije društvene odgovornosti u strategije poduze a ovise o brojnim imbenicima, ali i o samom povijesnom, pravnom i politi kom kontekstu. Njema ka i Francuskaprimjer su zemalja ije su vlade pokazale važan angažman bilo u obliku regulacije zakonom bilopromicanjem i ja anjem javne osviještenosti o neminovnosti društveno odgovornog poslovanja.Njema ka je tako veoma rano razvila visoku ekološku osviještenost šire javnosti, a u tome su je osiminstitucija poput Njema kog vije a za održivost, Ministarstva za zapošljavanje i socijalna pitanja teNjema ke komore za industriju i trgovinu, podržale organizacije nevladinog sektora poputTransparency Internationala, Foruma za održivi razvoj njema kog poslovanja i drugi. Danas jeNjema ka kao izvozu orijentirana zemlja, svoju pozornost usmjerila prema stvaranju inovativne i„zelene“ tehnologije koje koriste obnovljive izvore energije u emu je prepoznala svoju konkurentskuprednost i budu e razvojne trendove. Francuska kao primjer socijalno osjetljivije države u Europi, pa iu svijetu, izvještavanje o društvenoj dimenziji poslovanja regulirala je zakonom još 1977. godine.Francuska vlada angažirana je u gotovo svim segmentima društveno odgovornog poslovanja. Naravno,najve a osviještenost široke javnosti odnosi se na društvenu dimenziju poslovanja poput jednakostimuškaraca i žena te prava radnika i sindikata. Nevladine organizacije za podru ja ljudskih prava veoma 97
  • su aktivne u Francuskoj, a zanimljive su i inicijative poslovnih zajednica poput osnivanja poduze a zaljudska prava ili socijalne povelje za dobavlja e. Italija je specifi an primjer zemlje koja ima dugutradiciju kompanijske filantropije u obliku donacija što je kulturološko naslje e iz vremenapaternalizma. Iz istog razloga Italija bilježi porast zaklada koje osnivaju ne samo korporacije, ve imala i srednje velika poduze a. Izazovi vezani za implementaciju društveno odgovornog poslovanja uItaliji su prvenstveno ovisni o politi koj stabilnosti. Naime, pozitivne inicijative na tom podru ju,naprosto zbog estih promjena vlade, nikako ne mogu do i do realizacije. S druge strane, Slovenija,Hrvatska i Srbija dijele zajedni ku povijest i tranzicijski element razvoja, me utim dolazak stranogkapitala i multinacionalnih poduze a na njihova tržišta, prisiljava i njihovo društvo u cijelosti naprilagodbu. Slovenija kao punopravna lanica Europske unije je još 2005. godine donijela Razvojnustrategiju popra enu Nacionalnim programom za zaštitu okoliša. Ono što je karakteristi no i zaSloveniju, Hrvatsku i Srbiju u podru ju društveno odgovornog poslovanja su naglašene antikorupcijskemjere, osiguravanje transparentnosti u poslovanju i prava radnika. Hrvatska i Srbija su obje nedavnolansirale Strategije za održivi razvoj odnosno društveno odgovorno poslovanje koje uz ostalo uklju ujui ve e osvještavanje poslovnih zajednica o svom utjecaju na društvo i okoliš u kojem djeluju. Rezultatinjihovih konkretnih primjena bit e vidljivi kroz odre eno razdoblje.Motivi zbog kojih se poduze a odlu uju na implementaciju društvene odgovornosti su razli iti. Nekapoduze a koja ga jednostavno ne provode jer u tome vide pomodan trend koji služi za obmanjivanjejavnosti. Druga u društveno odgovornom poslovanju vide vlastitu konkurentsku prednost budu i daosje aju sve ve i pritisak javnosti o kojoj ovise; dok pak u ostalim poduze ima društveno odgovornoposlovanje ini zaista njihovu viziju i dio je duboko prihva enih vrijednosti i kulture. O kojem godrazlogu da je rije , dugoro no uspješno poslovanje na tržištu, konkurencija i percepcija poduze a ujavnosti pokazat e vrijednost implementacije društvene odgovornosti u poslovanje.Analizom dostupnosti informacija o indikatorima društveno odgovornog poslovanja u 60 najuspješnijihpoduze a prema ostvarenim prihodima u poslovnoj 2009. godini u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji,Njema koj, Francuskoj i Italiji, zabilježeno je sljede e: prosje no najdostupnije podatke o društvenoodgovornom poslovanju u sva tri aspekta (ekonomski, ekološki i društveni indikatori) imaju odabranapoduze a iz Njema ke, Francuske i Italije. Promatrana hrvatska poduze a se po prosje noj dostupnostiinformacija u sva tri aspekta nalaze na etvrtom mjestu, a slijede ih slovenska poduze a na petom isrpska poduze a koja su na šestom mjestu. Gledaju i pojedine aspekte zasebno, odabrana talijanskapoduze a rangirana su najbolje na ljestvici prosje ne dostupnosti informacija u okviru ekonomskih 98
  • indikatora, a slijede ih njema ka i potom francuska poduze a. Na ljestvici prosje ne dostupnostiinformacija u okviru indikatora zaštite okoliša, njema ka poduze a ostvarila su najbolje rezultate, dokse na drugom mjestu se nalaze talijanska, a na tre em francuska poduze a. Promatrana njema kapoduze a tako er su ostvarila najbolje rezultate i na ljestvici prosje ne dostupnosti informacija uokviru društvenih indikatora, a njih slijede francuska poduze a na drugom mjestu i talijanska poduze ana tre em mjestu. Ovakav poredak nije nimalo za u uju i s obzirom da su njema ka, francuska italijanska poduze a tradicionalno jedna od najsnažnijih pokreta a promjena kako u europskom, tako i uglobalnom kontekstu. Iznena uju i su rezultati promatranih slovenskih poduze a u odnosu na hrvatskapoduze a. Usprkos bržem tranzicijskom procesu i ulaskom u Europsku uniju 2004. godine, promatranapoduze a iz Slovenije imala su u prosjeku manje dostupnije podatke o društveno odgovornomposlovanju od hrvatskih poduze a. Naravno, rezultati promatranih slovenskih poduze a ne bi se smjeligledati kao zna ajka cjelokupnog slovenskog tržišta i ostalih poduze a koja posluju u Sloveniji.Rezultati srpskih poduze a i njihov rang na posljednjem mjestu na ljestvici prosje ne dostupnosti jeo ekivan, ali tako er s napomenom kako ne mogu biti odraz cjelokupne situacije u Srbiji. 99
  • POPIS KORIŠTENIH IZVORA • Bagi , A., Škrabalo, M. i Naran i , L. (2004) Pregled društvene odgovornosti poduze a u Hrvatskoj. Zagreb: AED • Crane, A. et al. (2008) The Oxford handbook of corporate social responsibility: government and civil society. Oxford: University press • Deutsche Bank (2010) Corporate social responsibility Report 2009. Frankfurt am Main: Deutsche Bank • GDF SUEZ (2010) 2009 activities and sustainable development report. Pariz: GDF SUEZ • Kesi , T. (2006) Ponašanje potroša a. Zagreb: Opinio • Kotler, P. (2009) Društveno odgovorno ponašanje: odgovorno ponašanje – poslovna strategija. Zagreb: M.E.P. • Kotler, P. (2008): Ostvarivanje uspješnoga dugoro nog rasta: Društveno odgovoran marketing. U: Njavro, Ð., ur., Upravljanje marketingom, Zagreb: MATE • Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM • Lider (2010) 1000 najve ih hrvatskih tvrtki. Liderpress d.o.o., 25. lipnja, str. 34. • Lozano Joseph M. (2008) Governments and CSR: public policies beyond regulation and voluntary compliance, New York: Palgrave Macmillan • Murray, A. (2003) Corporate social responsibility in EU. London: Centre for European Reform • Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet. • Pavi i , J. (2003) Strategija marketinga neprofitnih organizacija: neprofitne organizacije i društvo. Zagreb: Masmedia • Renko, N. (2009) Strategije marketinga. Zagreb: Naklada Ljevak • Telecom Italia (2010), 2009 sustainability report. Rim: GTelecom Italia • Williams, E. (2008) CSR Europe’s sustainable marketing guide. Brussels: CSR Europe. • CSR Europe (2010) Activities: CSR Europe’s toolbox. Brussels: CSR Europe. Dostupno na: http://www.csreurope.org/pages/en/toolbox.html • CSR Europe (2010) Activities: CSR laboratories. Dostupno na: http://www.csreurope.org/pages/en/csrlaboratories.html • CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ • Deloitte (2010) 100 najve ih tvrtki u Adria regiji: Adria Top 100. New York: Deloitte Global Services Limited. Dostupno na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/industrije/financijskeusluge/89a740d614cf4210VgnVCM10000 0ba42f00aRCRD.htm • Europska komisija (2010). Enterprise and industry: sustainable and responsible business [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable- business/corporate-social-responsibility/index_en.htm • Europska komisija (2010). Economic and financial affairs: EU economic situtation [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/index_en.htm • Europska komisija (2010). Europe 2020: a European strategy for smart, sustainable and inclusive growth [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20- %20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf • Europska komisija (2000). Lisbon strategy for growth and jobs: towrds a green and innovative economy [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/archives/growthandjobs_2009/ 100
  • • Europska komisija (2006). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF• Europska komisija (2010) Sustainable development: together for tomorrow. Brussels: European commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/sustainable/welcome/index_en.htm• Europska komisija (2003). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF• Europska komisija (2002) Corporate Social Responsibility: European Multi-Stakeholder Forum on CSR. Brussels: European Commission. Dostupno na : http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable- business/corporate-social-responsibility/index_en.htm• Europska komisija (2005) European Fundung: Mainstreaming CSR among SMEs. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm• Europska komisija (2006). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF• Europska komisija (2007) Corporate Social Responsibility: european expert group on CSR and SMEs. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable- business/corporate-social-responsibility/index_en.htm• Europska komisija (2007) Commission Communication to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committe of the Regions: Opportunities, Access and Solidarity in 21st Century Europe. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2007/com2007_0726en01.pdf• Europska komisija (2008) European Competitiveness Report. Europe. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/industrial-competitiveness/• Europski parlament (2007) Corporate social responsibility. Strasburg: European Parlament. Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2007- 0062+0+DOC+XML+V0//EN• Fortune (2010) Our annual ranking of the worlds largest corporations. Dostupno na: http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/countries/Australia.html• Kubr, M. i Rochlin, S (2005): Upravljanje i društvena odgovornost poduze a: pružanje savjeta o društvenoj ulozi i odgovornosti poduze a. Global Compact Network Republika Hrvatska. Dostupno na: http://www.drustvena- odgovornost.undp.hr/upload/file/156/78389/FILENAME/Pruzanje_savjeta_o_drustvenoj_ulozi_i_odgov ornosti_poduzeca.pdf• Official Journal of the European Union (1999) European Parliament Resolution on EU Standards for European Enterprises Operating in Developing Countries: Towards a European Code of Conduct. Brussels: European Union, OJ C, str. 104-182.• Official Journal of the European Union (2001) Interpretative Communication of the Commission on the Community Law applicable to Public Procurement and the Possibilities for integrating Social Considerations into Public Procurement. Brussels: European Union, OJ C, 333/27• Official Journal of the European Union (2001) European Parliament Resolution on Commission Green Paper on promoting a European Framework for Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, 366-C5-0161/2002-2002/2069 (COS)• Official Journal of the European Union (2005) Opinion of the European Economic and Social Committee on Information and Measurement Instruments for Corporate Social Responsibility (CSR) in globalised economy. Brussels: European Union, OJ C286/12• Official Journal of the European Union (2006.) Commission Communication to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, COM/2006/0136 final 101
  • • Official Journal of the European Union (2006.) Opinion of the European Economic and Social Comittee on the Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee – Implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, OJ C 325/53• Rat fur Nachhaltige Entwicklung (2010). Overview for topic. Strategy. Dostupno na: http://www.nachhaltigkeitsrat.de/en/thecouncil/strategy/• UNDP/EU (2010). What is CSR [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://www.acceleratingcsr.eu/en/csr 102
  • POPIS TABLICATablica 01: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u cijelom uzorku……………………...48Tablica 02:Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u cijelom uzorku…………………….49Tablica 03: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u cijelom uzorku………………………. 50Tablica 04: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u hrvatskim kompanijama…………... 52Tablica 05: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u hrvatskim kompanijama…………. 53Tablica 06: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u hrvatskim kompanijama…………….. 54Tablica 07: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u srpskim kompanijama…………….. 57Tablica 08: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u srpskim kompanijama…………… 57Tablica 09: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u srpskim kompanijama ………………. 58Tablica 10: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u slovenskim kompanijama…………. 61Tablica 11: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u slovenskim kompanijama……….. 61Tablica 12: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u slovenskim kompanijama…………… 63Tablica 13: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u njema kim kompanijama…………. 65Tablica 14: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u njema kim kompanijama……….. 66Tablica 15: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u njema kim kompanijama…………… 66Tablica 16: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u francuskim kompanijama…………. 69Tablica 17: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u francuskim kompanijama……….. 69Tablica 18: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u francuskim kompanijama…………… 70Tablica 19: Dostupnost informacija u grupi ekonomskih indikatora u talijanskim kompanijama…………. 73Tablica 20: Dostupnost informacija u grupi indikatora zaštite okoliša u talijanskim kompanijama……….. 73Tablica 21: Dostupnost informacija u grupi društvenih indikatora u talijanskim kompanijama……………. 74 103
  • POPIS SLIKAGrafikon 01: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u cijelom uzorku………………51Grafikon 02: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u hrvatskim kompanijama……. 56Grafikon 03: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u srpskim kompanijama……… 60Grafikon 04: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u slovenskim kompanijama….. 64Grafikon 05: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u njema kim kompanijama….. 68Grafikon 06: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u francuskim kompanijama……72Grafikon 07: Prosje na dostupnost informacija prema grupama indikatora u talijanskim kompanijama……76Grafikon 08: Prosje na dostupnost informacija prema sjedištu u zemlji ne- lanici/ lanici Europske unije u grupiekonomskih indikatora……………………………………………………………………………………… 76Grafikon 09: Prosje na dostupnost informacija prema sjedištu u zemlji ne- lanici/ lanici Europske unije u grupiindikatora zaštite okoliša……………………………………………………………………………………. 77Grafikon 10: Prosje na dostupnost informacija prema sjedištu u zemlji ne- lanici/ lanici Europske unije u grupidruštvenih indikatora…………………………………………………………………………………………78Grafikon 11: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora…………………………………………………. 78Grafikon 12: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša……………………………………………….. 79Grafikon 13: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora…………………………………………………… 80Grafikon 14: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na srpske kompanije, ugrupi ekonomskih indikatora……………………………………………………………………………….. 80Grafikon 15: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na srpske kompanije, u grupiindikatora zaštite okoliša……………………………………………………………………………………. 81Grafikon 16: Prosje na dostupnost informacija u hrvatskim kompanijama u odnosu na srpske kompanije, ugrupi društvenih indikatora………………………………………………………………………………….. 81Grafikon 17: Prosje na dostupnost informacija u srpskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora…………………………………………………. 82Grafikon 18: Prosje na dostupnost informacija u srpskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša………………………………………………...83Grafikon 19: Prosje na dostupnost informacija u srpskim kompanijama u odnosu na kompanije sa sjedištem uzemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora…………………………………………………… 83Grafikon 20: Prosje na dostupnost informacija u slovenskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora……………………… 84Grafikon 21: Prosje na dostupnost informacija u slovenskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša…………………… 85Grafikon 22: Prosje na dostupnost informacija u slovenskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora……………………….. 85Grafikon 23: Prosje na dostupnost informacija u njema kim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora……………………… 86Grafikon 24: Prosje na dostupnost informacija u njema kim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša…………………… 87Grafikon 25: Prosje na dostupnost informacija u njema kim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora……………………….. 88Grafikon 26: Prosje na dostupnost informacija u francuskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora……………………… 88Grafikon 27: Prosje na dostupnost informacija u francuskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša…………………… 89Grafikon 28: Prosje na dostupnost informacija u francuskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora………………………. 90 104
  • Grafikon 29: Prosje na dostupnost informacija u talijanskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi ekonomskih indikatora……………………… 90Grafikon 30: Prosje na dostupnost informacija u talijanskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi indikatora zaštite okoliša……………………. 95Grafikon 31: Prosje na dostupnost informacija u talijanskim kompanijama u odnosu na cjelokupnu grupukompanija sa sjedištem u zemljama Europske unije, u grupi društvenih indikatora……………………….. 91Grafikon 32: Prosje na potpuna dostupnost informacija u okviru indikatora društveno odgovornog poslovanjaprema zemljama…………………………………………………………………………………………….. 92 105
  • SAŽETAKDosadašnji tržišni modeli i poslovanje orijentirano isklju ivo na stvaranje profita, nisu se pokazali kaodugoro no održivi modeli osobito u vrijeme financijskih i gospodarskih kriza. Kako bi o uvala vlastitustabilnost, ali i stabilnost svih svojih zemalja lanica, Europska unija intenzivno je krenula upromoviranje koncepta održivosti i društveno odgovornog poslovanja. Ulaskom u Europsku uniju,hrvatskim poduze ima direktna konkurencija postat e velike i globalno prisutne kompanije koje osimostvarivanja velikog godišnjeg profita, mnogo ulažu u segment društveno odgovornog poslovanja imedodatno dobivaju na konkurentnosti. U skladu s tim injenicama, ciljevi rada su: a) definirati konceptdruštveno odgovornog poslovanja u kontekstu Europske unije, b) prikazati europski povijesno-pravniokvir razvoja društveno odgovornog poslovanja, c) istražiti norme i standarde izvještavanja o društvenoodgovornom poslovanju, d) istražiti trenutno stanje i izazove društveno odgovornog poslovanja uHrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Njema koj, Francuskoj i Italiji, e) analizirati dostupnost informacija odruštveno odgovornom poslovanju u vode im poduze ima u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Njema koj,Francuskoj i Italiji. Za potrebe rada i provo enje istraživanja korišteni su sekundarni izvori: knjige,znanstvene i stru ne lanke, internetske stranice europskih institucija i me unarodnih organizacija tenacionalne i me unarodne programe koji su sažeti induktivnom i deduktivnom metodom; te primarniizvori: internetske stranice, godišnja izvješ a za 2009. godinu i izvještaji o održivom razvoju odnosnodruštveno odgovornom poslovanju za 2008. i 2009. godinu. Dobiveni podaci analizirani su metodomkomparacije i kategorizirani tri grupe indikatora društveno odgovornog poslovanja: ekonomskiindikatori, indikatori zaštite okoliša i društveni indikatori. Analizom društveno odgovornog poslovanjau šest zemalja dobiven je sljede i rang: a) ekonomski indikatori: 1. Italija, 2. Njema ka, 3. Francuska,4. Hrvatska, 5. Slovenija, 6. Srbija; b) indikatori zaštite okoliša: 1. Njema ka, 2. Italija, 3. Francuska, 4.Hrvatska, 5. Slovenija, 6. Srbija; c) društveni indikatori: 1. Njema ka, 2. Francuska, 3. Italija, 4.Hrvatska, 5. Slovenija, 6. Srbija.Klju ne rije i: društveno odgovorno poslovanje, održivi razvoj, Europska unija, konkurentska prednost, društvena odgovornost, mjerenje društveno odgovornog poslovanja, izvještavanje o društveno odgovornom poslovanju, indikatori društvene odgovornosti. 106
  • SUMMARYCurrent market models and business orientation on making a profit, proved not to be a long-termsustainable model, especially during the financial and economic crisis. In order to maintain its ownstability, as well as the stability of all its member countries, the European Union has embarkedextensively in promoting the concept of sustainability and corporate social responsibility. By joiningthe European Union, Croatian companies’ direct competition will become large and global companieswhich besides achieving high annual profits, are investing in socially responsible business segment, inorder to gain further competitiveness. In accordance with these facts, the aims of the paper are: a) todefine the concept of corporate social responsibility in the context of the European Union, b) to showthe European historical and legal framework of corporate social responsibility, c) to explore the normsand standards of reporting on corporate social responsibility, d) to investigate the current status andchallenges of CSR in Croatia, Serbia, Slovenia, Germany, France and Italy, e) to analyze theavailability of information on corporate social responsibility in leading companies in Croatia, Serbia,Slovenia, Germany, France and Italy. For the purposes of the paper and conducting research, secondarysources used: books, scientific and professional articles, web sites of European institutions andinternational organizations as well as national and international programs, which are all summarized byinductive and deductive methods. Primary sources that are used are: websites, annual reports for 2009and reports on sustainable development and corporate social responsibility for 2008 and 2009. The dataobtained were analyzed by comparison and categorized in three groups of indicators of corporate socialresponsibility: economic indicators, indicators of environmental and social indicators. The analysis ofcorporate social responsibility in six countries has resulted in the following ranking: a) economicindicators: 1. Italy, 2. Germany, 3. France, 4. Croatia, 5. Slovenia, 6. Serbia; b) environmentalindicators: 1. Germany, 2. Italy, 3. France, 4. Croatia, 5. Slovenia, 6. Serbia; c) social indicators: 1.Germany, 2. France, 3. Italy, 4. Croatia, 5. Slovenia, 6. Serbia.Keywords: corporate social responsibility, sustainable development, the European Union, competitive advantage, social responsibility, measurementof corporate social responsibility, reporting on corporate social responsibility, indicators of corporate responsibility. 107
  • ŽIVOTOPIS KANDIDATKINJEKsenija Banovac je ro ena 15. kolovoza 1984. u Zagrebu.Tijekom studija francuskog jezika i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radila je kao webdizajner i marketing asistent u agenciji Pr-media na poslovima izrade web stranica i online aplikacije,poslova oglašavanja i izrade marketinških planova te tržišta i pra enja konkurencije. Istovremeno,radila je na poslovima prevo enja tekstova s francuskog jezika u uredima Sudskog tuma a Stentor iJadranke Grabarevi , kao i na mjestu nastavnika glazbene kulture u Francuskoj školi „Eurocampus“.Studij na Filozofskom fakultetu završila je 2007. godine te se zapošljava u odjelu Korporativnihkomunikacija u poduze u Siemens Hrvatska kao suradnik. U Siemensu radi na poslovimaprocesuiranja korporativnih sponzorstava i donacija, programima društveno odgovornog poslovanjapod nazivom Siemens Generation21, Siemens Caring Hands i Siemens Arts program. Istovremeno jezadužena za procese vezane za internu komunikaciju, izradu newslettera, brošura i asopisa teodržavanje korporativnih internet i intranet stranica. Poslijediplomski specijalisti ki studij Poslovnogmarketinga upisala je 2008. godine.U razdoblju od 1991. do 2000. godine polazi Osnovnu školu Ivana Zajca, odjel klavir te Pu kootvoreno sveu ilište, odjel gitara. Te ajeve u školama stranih jezika aktivno polazi od 1999. godine i toza francuski i njema ki jezik. Londonsku školu za odnose s javnoš u završava 2008. godine, apo etkom 2010. godine dobiva potvrdu od Županijskog suda u Zagrebu za obavljanje poslovaovlaštenog sudskog tuma a za francuski jezik. Aktivno poznaje engleski, francuski, talijanski,njema ki i arapski jezik, te je napredni korisnik i to slijede ih programa: Microsoft Office, PhotoshopCS, Adobe ImageReady CS, Macromedia Dreamweaver MX 2004, Flash 8 Professional, CorelDrawGraphic Suite X3.Aktivan je lan Hrvatske udruge za odnose s javnoš u, udruge „Interkultura – Interkulturalni centar“ teTaekwondo kluba „Novi Zagreb“. 108
  • PRILOZI 109