EKONOMSKI FAKULTET                                     SVEU ILIŠTA U ZAGREBU                                         KSENI...
SADRŽAJ1. UVOD…………………………………………………………………………………………… 4      1.1. Predmet i ciljevi rada………………………………………………………………….. 4      1.2...
4.2.5.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 65                   4.2.5.2. Indikatori zaštite okoliša…………………………………………...
1. UVOD___________________________________________________________________________1.1. Predmet i ciljevi radaGlobalizacija...
inflaciji od 1%, ostvarilo 11.809 bilijuna eura nominalnog BDP. Europska unija broji 236 milijunaradno sposobnog stanovniš...
norma Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), norme Ujedinjenih naroda o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima, n...
analizirani su metodom komparacije i kategorizirani u tri grupe indikatora društveno odgovornogposlovanja: ekonomski indik...
2. KONCEPT DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA____________________________U predgovoru službenog priop enja Europske komisije ...
upravljanje prirodnim izvorima, javno zdravstvo, društvena uklju enost, demografija i migracija teglobalno siromaštvo.9 Eu...
konsenzusu kada je rije o ovom fenomenu.13 Ve ina definicija društvenu odgovornost opisuju kaokoncept u kojem poduze a dob...
vlastitih resursa.19 Organizacija CSR Europe koja promovira društveno odgovorne korporativne prakseunutar okvira Europske ...
odgovornosti, a te se informacije obi no nalaze u financijskim izvješ ima. Ova dimenzija            obuhva a ostvaren ekon...
•   društvena odgovornost nije i ne bi trebala biti odvojena od poslovne strategije i poslovanja         budu i da je rije...
održivosti i gra anstva prevladava u kontinentalnim europskim zemljama (Austrija, Belgija, Francuska,Njema ka i Luksemburg...
odgovornost poduze a i njene varijacije poput korporativnog državljanstva, održivog razvoja imenadžmenta interesno-utjecaj...
2.3. Europski povijesno-pravni okvir društveno odgovornog poslovanjaRezolucija Europskog parlamenta o standardima Europske...
nediskriminacije, državni zakon o radu, direktive Europske komisije o društvenim pitanjima,„povlaštene klauzule“ u vidu do...
lipnju 2004. godine koje se snažno temelji na saznanjima koja su proizašla iz održanih okruglihstolova. Izme u ostalog zav...
i prakti ne upute za poslovne savjetnike te se provelo nekoliko razli itih istraživanja na temu društvenoodgovornog poslov...
Mišljenje Europskog ekonomskog i socijalnog vije a o Priop enju Komisije za Europskiparlament, Vije e i Europsko ekonomsko...
Stru na skupina koja se u nekoliko navrata sastajala u razdoblju od 2005. do 2007. godine prikupljalaje i razmjenjivala mi...
da je Komisija prepoznala pozitivnu vezu izme u društveno odgovornog poslovanja i konkurentnosti,predložila je nastavak pr...
izazovima za okoliš integriraju i društvenu odgovornost u svoje poslovne prakse. Skup alata jepodijeljen na pet sekcija:  ...
2.4. Društvena odgovornost u kontekstu poduze aPoslovanje i društvo suo avaju se s višestrukim izazovima: neposredna finan...
kao posljedica globalizacije i gospodarske mo i, transnacionalna poduze a u svom poslovanju nerijetkodoti u svaki djeli sv...
realnost konkurentnosti, bit e u podre enom položaju na tržištu jer e ih odgovorni i sofisticiraniinvestitori smatrati pre...
•    Društveno koristan rad / zaposlenici-volonteri: Korporacija podržava i poti e zaposlenike,            partnere iz sek...
Accountability (AA1000)                 Norma osmišljena 1999. godine kao dopuna Smjernicama za izvještavanje             ...
uklju iti u rješavanje ovih razvojnih pitanja. Milenijski razvojni ciljevi žele                                       ostv...
3. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U EUROPSKOM KONTEKSTU___________Raznolikost ekonomskog, politi kog i kulturnog okruženja...
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Europski kontekst DOP-a
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Europski kontekst DOP-a

3,316

Published on

Poslijediplomski specijalisticki rad, Ekonomski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Hrvatska

Published in: Business
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
3,316
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
72
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Europski kontekst DOP-a

  1. 1. EKONOMSKI FAKULTET SVEU ILIŠTA U ZAGREBU KSENIJA BANOVAC EUROPSKI KONTEKST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA SPECIJALISTI KI POSLIJEDIPLOMSKI RAD POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ POSLOVNI MARKETINGMENTOR:Doc. dr. sc. Mislav Ante Omazi ZAGREB, 2010. GODINE
  2. 2. SADRŽAJ1. UVOD…………………………………………………………………………………………… 4 1.1. Predmet i ciljevi rada………………………………………………………………….. 4 1.2. Metode istraživanja …………………………………………………………………… 5 1.3. Izvori podataka i metode prikupljanja informacija i znanja …………………………...6 1.4. Opis sadržaja i strukture rada…………………………………………………………..72. KONCEPT DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA…………………………..… 8 2.1. Definiranje pojma i važnosti društveno odgovornog poslovanja…………………..…. 9 2.2. Razlike u shva anju koncepta društveno odgovornog poslovanja……………………. 13 2.3. Europski povijesno-pravni okvir razvoja društveno odgovornog poslovanja………… 16 2.4. Društvena odgovornost u kontekstu poduze a…………………………………………24 2.5. Mjerenje i izvještavanje o društveno odgovornom poslovanju……………………….. 273. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U EUROPSKOM KONTEKSTU………. 30 3.1. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj…………………………………………30 3.2. Društveno odgovorno poslovanje u Srbiji……………………………………………. 32 3.3. Društveno odgovorno poslovanje u Sloveniji………………………………………… 34 3.4. Društveno odgovorno poslovanje u Njema koj………………………………………. 35 3.5. Društveno odgovorno poslovanje u Francuskoj………………………………………. 37 3.6. Društveno odgovorno poslovanje u Italiji……………………………………………. 394. ISTRAŽIVANJE O DOSTUPNOSTI INFORMACIJA O DRUŠTVENO ODGOVORNOMPOSLOVANJU NA IZABRANIM ZEMLJAMA……………………………………………… 42 4.1. Metodologija istraživanja…………………………………………………………….. 43 4.2. Rezultati istraživanja………………………………………………………………….. 47 4.2.1. Dostupnost u cijelom uzorku……………………………………………… 47 4.2.1.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 48 4.2.1.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 49 4.2.1.3. Društveni indikatori………………………………………………. 50 4.2.1.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 51 4.2.2. Dostupnost u Hrvatskoj…………………………………………………….. 52 4.2.2.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 52 4.2.2.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 53 4.2.2.3. Društveni indikatori……………………………………………….. 54 4.2.2.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 55 4.2.3. Dostupnost u Srbiji…………………………………………………………. 56 4.2.3.1. Ekonomski indikatori……………………………………………... 57 4.2.3.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 57 4.2.3.3. Društveni indikatori………………………………………………. 58 4.2.3.4. Prosje na dostupnost……………………………………………... 59 4.2.4. Dostupnost u Sloveniji……………………………………………………... 60 4.2.4.1. Ekonomski indikatori…………………………………………….. 61 4.2.4.2. Indikatori zaštite okoliša…………………………………………... 61 4.2.4.3. Društveni indikatori………………………………………………. 63 4.2.4.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 64 4.2.5. Dostupnost u Njema koj……………………………………………………. 64 2
  3. 3. 4.2.5.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 65 4.2.5.2. Indikatori zaštite okoliša…………………………………………. 66 4.2.5.3. Društveni indikatori………………………………………………. 66 4.2.5.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 67 4.2.6. Dostupnost u Francuskoj…………………………………………………… 68 4.2.6.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 69 4.2.6.2. Indikatori zaštite okoliša…………………………………………. 69 4.2.6.3. Društveni indikatori………………………………………………. 70 4.2.6.4. Prosje na dostupnost……………………………………………… 71 4.2.7. Dostupnost u Italiji…………………………………………………………. 72 4.2.7.1. Ekonomski indikatori …………………………………………….. 73 4.2.7.2. Indikatori zaštite okoliša………………………………………….. 73 4.2.7.3. Društveni indikatori……………………………………………….. 74 4.2.7.4. Prosje na dostupnost……………………………………………….75 4.2.8. Usporedba prosje nih dostupnosti………………………………………….. 76 4.2.8.1. Dostupnost prema kriteriju EU i izvan EU……………………….. 76 4.2.8.2. Dostupnost prema kriteriju Hrvatska i EU………………………... 78 4.2.8.3. Dostupnost prema kriteriju Hrvatska i Srbija…………………….. 80 4.2.8.4. Dostupnost prema kriteriju Srbija i EU…………………………… 82 4.2.8.5. Dostupnost prema kriteriju Slovenija i EU……………………….. 84 4.2.8.6. Dostupnost prema kriteriju Njema ka i EU………………………. 86 4.2.8.7. Dostupnost prema kriteriju Francuska i EU………………………. 88 4.2.8.8. Dostupnost prema kriteriju Italija i EU…………………………… 90 4.2.9. Zaklju ak…………………………………………………………………… 92 4.3. Ograni enja provedenog istraživanja………………………………………………… 94 4.4. Preporuke za budu a istraživanja…………………………………………………….. 955. ZAKLJU AK…………………………………………………………………………………. 96POPIS KORIŠTENIH IZVORA……………………………………………………………….. 100POPIS TABLICA………………………………………………………………………………… 103POPIS SLIKA……………………………………………………………………………………. 104SAŽETAK………………………………………………………………………………………… 106SUMMARY………………………………………………………………………………………. 107ŽIVOTOPIS KANDIDATKINJE……………………………………………………………….. 108PRILOZI………………………………………………………………………………………….. 109 3
  4. 4. 1. UVOD___________________________________________________________________________1.1. Predmet i ciljevi radaGlobalizacija koja je uzrokovala mnoge društvene i politi ke promjene, postavila je pitanja i novao ekivanja pred poslovne zajednice. Dosadašnji tržišni modeli i poslovanje orijentirano isklju ivo nastvaranje profita, nisu se pokazali kao dugoro no održivi modeli osobito u vrijeme financijskih igospodarskih kriza. Kako bi o uvala vlastitu stabilnost, ali i stabilnost svih svojih zemalja lanica,Europska unija intenzivno je krenula u promoviranje koncepta održivosti i društveno odgovornogposlovanja kao jedinog na ina za suo avanje s velikim izazovima poput demografskih i klimatskihpromjena, ekološke ugroženosti i nedostatka prirodnih resursa pred kojima se svijet nalazi. Održivekonomski razvoj uz o uvanje okoliša i ja anje društvene kohezije temeljni su postulati društvenoodgovornog poslovanja koji su postali prioritet politike Europske unije.Koncept društveno odgovornog poslovanja definira se kroz razli ite pojmove poput održivog razvoja,eti kog poslovanja, korporativne pripadnosti ili korporacijske održivosti. Definicija Europske unijedruštveno odgovorno poslovanje uokviruje kao koncept putem kojeg poduze a integriraju društvene iekološke ciljeve u svoje poslovne operacije te u svoje odnose s interesno-utjecajnim skupinama nadobrovoljnoj bazi.1 Nadalje, pritisak na implementaciju društvene odgovornosti u poslovanje osim odstrane europskih politi kih krugova, došao je i od strane ulaga a i potroša a. Sve eš e se od poduze atraže informacije o društvenoj i ekološkoj odgovornosti poduze a kako bi mogli odlu iti u koga uložiti,od koga kupovati i za koga raditi. Prema tome, poduze a sve više uvi aju konkurentsku prednost kojudonosi društveno odgovorno poslovanje poput poboljšanja op e dobrobiti, diferencijalnogpozicioniranja marke, razvijanja snažnijih veza s potroša ima, poboljšavanje slike poduze a u javnosti,stvaranje dobrog ugleda, motiviranje zaposlenika te kona no pove anje prodaje, a time indirektno ipove anje profita.Prema službenim podacima Europske komisije2 ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska i njena poduze ana i e se na tržištu koje broji 496 milijuna stanovnika i ostvaruje u prosjeku oko 30.000 dolara BDP-apo glavi stanovnika. Tržište Europske unije prošle je godine usprkos financijskoj i gospodarskoj krizi te1 Europska komisija (2010). Enterprise and industry: sustainable and responsible business [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [10. rujna 2010.]2 Europska komisija (2010). Economic and financial affairs: EU economic situtation [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/index_en.htm [10. rujna 2010.] 4
  5. 5. inflaciji od 1%, ostvarilo 11.809 bilijuna eura nominalnog BDP. Europska unija broji 236 milijunaradno sposobnog stanovništva od kojih je 67% njih aktivno u sektoru usluga, 27,3% u industrijskomsektoru, a 4,4% u poljoprivrednom sektoru. Hrvatskim poduze ima direktna konkurencija postat evelike i globalno prisutne kompanije poput francuskog GDF Suez, njema kog BASF ili talijanskogENI koje osim ostvarivanja velikog godišnjeg profita, mnogo ulažu u segment društveno odgovornogposlovanja ime dodatno dobivaju na konkurentnosti.U skladu s tim injenicama, ciljevi ovog rada su: C1: definirati koncept i klju ne karakteristike društveno odgovornog poslovanja. C2: prikazati europski povijesno-pravni okvir razvoja društveno odgovornog poslovanja te ukazati na njegovu važnost za konkurentnost. C3: istražiti norme i standarde izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju. C4: istražiti trenutno stanje i izazove društveno odgovornog poslovanja u odabranim zemljama europskog konteksta. C5: analizirati dostupnost informacija o društveno odgovornom poslovanju u vode im poduze ima (10 najve ih po prihodima iz svake zemlje u poslovnoj 2009. godini) u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Njema koj, Francuskoj i Italiji.1.2. Metode istraživanjaZa potrebe samostalnog istraživanja o dostupnosti informacija o društveno odgovornom poslovanju uizabranim zemljama, provedena je analiza elektronski dostupnih sadržaja o društveno odgovornomposlovanju. Subjekti istraživanja su 60 poduze a iz šest odabranih zemalja: Hrvatske, Srbije, Slovenije,Njema ke, Francuske i Italije koja su u poslovnoj 2009. godini zabilježila najve e prihode i koja suregistrirana u svojim zemljama bez obzira na porijeklo vlasništva i kapitala.3 Dobiveni podacianalizirani su metodom komparacije i kategorizirani u tri grupe indikatora društveno odgovornogposlovanja: ekonomski indikatori, indikatori zaštite okoliša i društveni indikatori. Sve tri grupeindikatora sažimaju etiri me unarodne norme izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju:3 Lider (2010) 1000 najve ih hrvatskih tvrtki. Liderpress d.o.o., 25. lipnja, str. 34.; Deloitte (2010) 100 najve ih tvrtki u Adria regiji: Adria Top 100. New York: Deloitte Global Services Limited. Dostupno na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/industrije/financijskeusluge/89a740d614cf4210VgnVCM100000ba42f00aRCRD.htm [10. rujna 2010.]; Fortune (2010) Our annual ranking of the worlds largest corporations. Dostupno na: http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/countries/Australia.html [10. rujna 2010.] 5
  6. 6. norma Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), norme Ujedinjenih naroda o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima, norma Accountability (AA1000) i norme Globalnog sporazumaUjedinjenih naroda (Global Compact). Predmet analize bio je elektronski dostupan sadržaj kojiobuhva a: internetske stranice, godišnja izvješ a za 2009. godinu, izvještaj o održivom razvojuodnosno društveno odgovornom poslovanju za 2008./2009. godinu.4 Dostupnost sadržaja vezanog zagrupe indikatora društveno odgovornog poslovanja ocjenjivala sve na sljede i na in:0 – nedostupna informacija – gotovo nikakva informacija vezana za odre en aspekt u odre enoj grupiindikatora nije prona ena.1 – djelomi no dostupna informacija – postoje donekle spomenute informacije o odre enom aspektuu odre enoj grupi indikatora, me utim one su površne, rijetke ili nepotpune u odnosu na postavljenenorme te je potrebna dodatna dorada i dopuna.2 – potpuno dostupna informacija – informacije o odre enom aspektu u odre enoj grupi indikatora upotpunosti zadovoljavaju norme, potpune su, relevantne, opisnog i detaljnog karaktera.51.3. Izvori podataka i metode prikupljanja informacija i znanjaZa potrebe prvog dijela rada vezanog za definiranje pojma društveno odgovornog poslovanja injegovog razvoja u kontekstu Europske unije, korišteni su sekundarni izvori podataka. Rije je ostru nom sadržaju i izvorima koji obuhva aju knjige, znanstvene i stru ne lanke, internetske straniceeuropskih institucija i me unarodnih organizacija te nacionalne i me unarodne programe koji su sažetiinduktivnom i deduktivnom metodom te koji su poslužili kao reference radu.Za potrebe drugog dijela rada vezanog za istraživanje o dostupnosti informacija o društvenoodgovornom poslovanju na izabranim zemljama korišteni su primarni izvori podataka dostupni uelektronskom obliku: internetske stranice, godišnja izvješ a za 2009. godinu i izvještaji o održivomrazvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za 2008. i 2009. godinu. Dobiveni podaci4 U analizu sadržaja obuhva eni su i izvještaji o održivom razvoju odnosno društveno odgovornom poslovanju za obje godine (2008. i 2009.) iz nekoliko razloga. Prvo, izvještavanje o održivom razvoju uglavnom nije obveza poduze a stoga nije vezano za po etak i kraj financijske odnosno kalendarske godine. Neka poduze a izvještaj objavljuju po etkom nove kalendarske godine zajedno s obaveznim financijskim izvještajem, dok druga objavljuju u razli itima vremenskim periodima – katkad i u dvogodišnjem vremenskom periodu. Drugo, koncepti društveno odgovornom poslovanja i održivog razvoja još uvijek me u poslovnim zajednicama doživljavaju razli ita tuma enja, stoga poduze a objavljuju izvještaje takvog tipa pod razli itim imenima.5 Vidi Prilog 1 na kraju rada. 6
  7. 7. analizirani su metodom komparacije i kategorizirani u tri grupe indikatora društveno odgovornogposlovanja: ekonomski indikatori, indikatori zaštite okoliša i društveni indikatori.1.4. Opis sadržaja i strukture radaUvodni dio rada daje pregled problema kojeg rad obra uje kao i ciljeve koji su proizašli iz togpregleda. Nadalje, opisani su izvori podataka koji su poslužili u obradi teme te metode njihove analize.Drugo poglavlje bavi se konceptom društveno odgovornog poslovanja po evši od njegove definicije irazlika u shva anju. Potom je dan povijesni i pravni razvoj koncepta društveno odgovornog poslovanjau Europskoj uniji, kao i razvoj tog koncepta u kontekstu poduze a. Posljednji dio poglavlja odnosi sena prikaz me unarodnih normi za mjerenje i izvještavanje o društveno odgovornom poslovanju.Tre e poglavlje predstavlja trenutne politike, aktivnosti implementacije te izazove vezane za društvenoodgovorno poslovanje u odabranim zemljama: Hrvatska, Srbija, Slovenija, Njema ka, Francuska iItalija.U etvrtom poglavlju provedeno je istraživanje o razini dostupnosti informacija o društvenoodgovornom poslovanju u vode im poduze ima prema ostvarenom prihodu u 2009. godini u Hrvatskoj,Srbiji, Sloveniji, Njema koj, Francuskoj i Italiji. Predstavljena je metodologija, rezultati dostupnosti ucijelom uzorku, prema grupama ne- lanica i lanica Europske unije te u odnosu na prosjek dostupnostiu Europskoj uniji. Tako er je dan prikaz zaklju nih rezultata, ograni enja i smjernice za daljnjaistraživanja na tom podru ju.Posljednje poglavlje daje završne zaklju ke cijelog rada, nakon kojeg slijedi popis korištene literature,popis tablica i slika te sažetak. 7
  8. 8. 2. KONCEPT DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA____________________________U predgovoru službenog priop enja Europske komisije pod nazivom „Europa 2020. – Strategija zapametan, održiv i uklju iv rast“ objavljenog u ožujku 2010. godine, predsjednik Komisije José ManuelBarroso sažeo je strategiju u sljede ih nekoliko re enica: „2010. godina mora ozna iti novi po etak.Želim da Europa iz ekonomske i financijske krize izi e ja a. Kako bismo postigli održivu budu nost,ve sada moramo gledati dalje od kratkog roka. Europa se treba vratiti na po etni put te na njemuostati. To je cilj strategije Europa 2020. Rije je o osiguranju više radnih mjesta i boljih života. Time sepokazuje kako Europa ima sposobnosti osigurati pametan, održiv i uklju iv rast, prona i na in zastvaranje novih radnih mjesta te ponuditi usmjerenje našim zajednicama.“6Ambicije Europske unije još su vidljivije u strategiji koja je definirana 2000. godine u Portugalu, a kojaje poznatija pod imenom Lisabonska strategija: „Postati konkurentska i najdinami nija svjetskaekonomija temeljena na znanju, koja je ujedno sposobna za održivi ekonomski razvoj s boljim radnimmjestima, uz ve u društvenu koheziju i o uvanje okoliša.“7Ono što karakterizira i jednu i drugu strategiju pa samim time i sve ostale naknadno formuliraneeuropske inicijative i mjere je održiva razvojna platforma s tri temeljna aspekta: ekonomski, ekološki idruštveni aspekt. Tradicionalan pristup razvoju koji podrazumijeva pove anje profita, utjecaja i mo iodbacuje se kao dugoro no neodrživ model upravo zbog velikih izazova pred kojima se današnjedruštvo nalazi. Prema tome, suo avaju i se sa sve ve im izazovima poput demografskih promjena,pove ane potražnje za izvorima energije, ugroženosti ekološke raznolikosti te klimatskih promjena,održiv razvoj postao je ne samo politi ki ve i kulturni i poslovni prioritet. Tako je primjerice Europskovije e prihvatilo 2006. godine „Novu strategiju Europske unije o održivom razvoju“. Rije je osveobuhvatnoj strategiji koja definira kako iza i u susret potrebama sadašnjih generacija bezugrožavanja mogu nosti budu ih generacija da zadovolje vlastite potrebe.8 Strategija o održivomrazvoju integrira ekonomska, ekološka i društvena pitanja te se usmjerava na sedam klju nih izazova:klimatske promjene i ista energija, održivi transport, održivo korištenje i proizvodnja, uvanje i6 Europska komisija (2010). Europe 2020: a European strategy for smart, sustainable and inclusive growth [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20- %20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf [10. rujna 2010.]7 Europska komisija (2000). Lisbon strategy for growth and jobs: towrds a green and innovative economy [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/archives/growthandjobs_2009/ [10. rujna 2010.]8 Europska komisija (2006). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF [10. rujna 2010.] 8
  9. 9. upravljanje prirodnim izvorima, javno zdravstvo, društvena uklju enost, demografija i migracija teglobalno siromaštvo.9 Europsko vije e je prihva anjem dokumenta Strategije kreiralo okvir za izradubrojnih inicijativa i radnih planova kako bi se ciljevi Strategije proveli kroz sve aspekte društva iposlovanja. Europska komisija je održiv razvoj kao temeljnu platformu implementirala kroz razli iteinicijative i organizacije. Provedene su brojne radionice, seminari i forumi te izdane razli itepublikacije s detaljnim uputama kako u initi razvoj dugoro no održivim.2.1. Definiranje pojma i važnosti društveno odgovornog poslovanjaDruštvene i politi ke promjene koje donosi globalizacija postavile su pitanja i nova o ekivanja predposlovne zajednice. Donesen je zaklju ak kako je klasi na ekonomska teorija prejednostavna i površnate da je nemogu e prirodne zakone primijeniti u kontroli nad pojedincem i njegovim socijalnimodnosima.10 Poduze a definirana kao institucije društva stvorene radi proizvodnje, prodaje i isporukeroba i usluga potrebnih za zadovoljenje itavog niza razli itih društvenih potreba, djeluju u sprezi sasvim ostalim društvenim institucijama i utje u na živote pojedinaca, obitelji i širih društvenih skupinapoput poslodavaca, obrazovnih djelatnika, ulaga a i drugih.11 Poslovne zajednice imaju dosad nevi enrazmjer mo i i uloge u svjetskom razvoju te se u skladu s tim od njih o ekuje ve e uklju ivanje urješavanje društvenih problema. Pritom se osobito misli na transnacionalne kompanije koje u svomposlovanju doti u svaki djeli svijeta te pozitivno i/ili negativno utje u na društvo diljem svijeta.Svjesni svoje zna ajnosti i mogu nosti donošenja promjena, u mnogim poduze ima i tijelima kojazastupaju poslovne krugove podignuta je razina svijesti o njihovoj društvenoj ulozi i utjecaju te jeprihva ena potreba za ja anjem njihove društvene odgovornosti kao i transparentnost poslovnihprocesa.Koncept društvene odgovornosti opisuje se kroz razli ite pojmove poput održivi razvoj, eti koposlovanje, korporacijska pripadnost, korporacijska održivost ili koncept trostruke donje linije12.Jednako tako koncept društvene odgovornosti ima razli ite definicije ovisno gleda li se iz akademskog,poslovnog, politi kog kuta ili kuta nevladinog sektora. Perspektive i na ini gledanja na društvenuodgovornost poduze a mijenjali su se kroz povijest tako da niti danas ne možemo govoriti o op em9 Europska komisija (2010) Sustainable development: together for tomorrow. Brussels: European commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/sustainable/welcome/index_en.htm [21. kolovoza 2010.]10 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 438.11 Williams, E. (2008) CSR Europe’s sustainable marketing guide. Brussels: CSR Europe, str. 5.12 eng. triple bottom line 9
  10. 10. konsenzusu kada je rije o ovom fenomenu.13 Ve ina definicija društvenu odgovornost opisuju kaokoncept u kojem poduze a dobrovoljno integriraju društvene i ekološke aspekte u poslovanje iinterakcije s interesno-utjecajnim skupinama. Biti društveno odgovoran zna i ne samo ispunjavatizakonske zahtjeve i o ekivanja, ve i ve e investiranje u ljudski kapital, okoliš i odnose s interesno-utjecajnim skupinama.14 Unutar akademskih i poslovnih krugova, koji se bave društveno-odgovornimponašanjem poduze a i organizacija, pa i unutar samih poduze a, postoji veliko nerazumijevanjeodnosa društvene odgovornosti i održivog razvoja kao i konceptualni kaos u mnoštvu termina. CSR iodrživi razvoj prema nekim su autorima paralelni koncept jedne ve e paradigme – korporacijskeodrživosti. Prema drugim autorima, održivi razvoj zamišljen je kao politi ki model društva naglobalnoj razini, a CSR koncept unutar mikrorazine društva, iako se obi no smatra da održivi razvojstavlja naglasak samo na ekološki prihvatljivo ponašanje, definicija održivog razvoja jest stvaranjeodržive budu nosti ekonomske, socijalne i okolišne – od strane vlada, društava, korporacija ipojedinaca, od kojih se o ekuje da preispitaju svoja o ekivanja, odgovornosti i me udjelovanja.15Društvena odgovornost, u pravilu, uvjetuje postojanje društvene kontrole kao skupa aktivnosti kojimase ljudi pou avaju, uvjeravaju ili prisiljavaju da poštuju norme, a može se razmatrati na razini: svijeta,nacije/države, kompanije/organizacije i pojedinca.16Prema Svjetskom poslovnom vije u za održivi razvoj, društvena odgovornost poduze a se definira kaoopredjeljenja tvrtki da potpomažu održiv ekonomski razvoj, kao i da, u cilju unapre enja kvaliteteživota, sura uju sa zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnim zajednicama i društvom uop e.17Ameri ka udruga Business for Social Responsibility (BSR) definira društvenu odgovornost poduze akao opsežan i sveobuhvatan set korporativnih politika, praksa i programa koji su integrirani u poslovneoperacije, lance nabave i proces donošenja odluka u kojem god se poslovnom kontekstu aktivnostiobavljale. Prema Svjetskom ekonomskom forumu društvena odgovornost poduze a predstavljakontribuciju koju poduze a kroz svoje sržne aktivnosti vrše naspram društva, njihovih investicija ifilantropskih programa, kao i uklju enosti u javnu politiku.18 Kotler korporativnu društvenuodgovornost ili društvenu odgovornost poslovanja predstavlja kao opredjeljenje poduze a zaunapre enje dobrobiti zajednice kroz diskreciju – dragovoljnu – poslovnu praksu i doprinose na ra un13 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 6.14 Europska komisija (2003). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF [10. rujna 2010.]15 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 442.16 Pavi i , J. (2003) Strategija marketinga neprofitnih organizacija: neprofitne organizacije i društvo. Zagreb: Masmedia, str. 19.17 Kotler, P. (2009) Društveno odgovorno ponašanje: odgovorno ponašanje – poslovna strategija. Zagreb: M.E.P., str. 14.18 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 72. 10
  11. 11. vlastitih resursa.19 Organizacija CSR Europe koja promovira društveno odgovorne korporativne prakseunutar okvira Europske unije, isti e da je društvena odgovornost poslovna strategija osmišljena kako bipridonijela ekonomskom zdravlju zajednica, ponudila zaposlenicima dobra radna mjesta, potroša imasigurne proizvode, a interesno-utjecajnim skupinama osigurala pošten povrat uloženog.20U svojem Priop enju obavljenom 2001. godine, Europska komisija definirala je društvenu odgovornostpoduze a kao koncept putem kojeg poduze a integriraju socijalne i ekološke ciljeve u svoje poslovneoperacije te u svoje odnose s interesno-utjecajnim skupinama na dobrovoljnoj bazi.21Nadalje prema istom Priop enju, društvena odgovornost u poduze ima obuhva a etiri temeljnaaspekta. Prvi aspekt društvene odgovornosti je vezan za radno mjesto odnosno na in na koji poduze eskrbi o svojim zaposlenicima. Pritom se misli na politiku zapošljavanja, poticanje raznolikosti, pla e iradni uvjeti, zdravlje i zaštita na radu, suradnja sa sindikatima kao i poštivanje radni kih prava. Drugiaspekt društvene odgovornosti odnosi se na tržište i odnose s dobavlja ima, kupcima i konkurencijom.Ovdje je rije o odgovornom oglašavanju i marketingu, rad s pritužbama klijenata, antikorupcijskemjere i eti ke prakse, implementiranje društvenih zahtjeva i zahtjeva zaštite okoliša u dobavlja kilanac. Tre i aspekt društvene odgovornosti odnosi se na zaštitu okoliša i na in na koji poduze eublažuje negative posljedice utjecaja na okoliš poput mjera energetske u inkovitosti, smanjenja emisijazaga iva a, ali i pružanje roba i usluga koje pomažu u o uvanju okoliša. Posljednji aspekt odnosi se nadruštvenu odgovornost prema pojedincima i zajednicama. Ono uklju uje pitanja ljudskih prava,dijaloga i partnerstva s potencijalno ugroženim zajednicama, aktivni doprinos blagostanju zajedniceputem primjerice dobrovoljnog rada djelatnika.Popis tema koje su obuhva ene društveno odgovornim poslovanjem se trajno širi i dopunjuje, me utimmogu se definirati unutar tri dimenzije: 1. Ekonomska dimenzija odnosi se na utjecaj poduze a na ekonomske uvjete svojih interesno- utjecajnih skupina kao i na ekonomske sustave na lokalnim, državnim i globalnim razinama. Financijski u inak od temeljne je važnosti za razumijevanje organizacije i njezine društvene19 Kotler, P. (2009) Društveno odgovorno ponašanje: odgovorno ponašanje – poslovna strategija. Zagreb: M.E.P., str. 14.20 CSR Europe (2010) Activities: CSR Europe’s toolbox. Brussels: CSR Europe. Dostupno na: http://www.csreurope.org/pages/en/toolbox.html [21. kolovoza 2010.]21 Europski pristup društvenoj odgovornosti integriran je u šiti kontekst razli itih me unarodnih inicijativa vezanih za trgovinu i razvoj suradnje poput ILO standarda, OECD-ovih Smjernica za multinacionalna poduze a, Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju, Deklaracije iz Johannesburga i njen Akcijski plan za provedbu, UN-ova Global Compact na ela i drugi. Pristup tako er ima svoje korijene i Bijeloj knjizi Europske komisije iz 1993. godine. 11
  12. 12. odgovornosti, a te se informacije obi no nalaze u financijskim izvješ ima. Ova dimenzija obuhva a ostvaren ekonomski u inak, prisutnost na tržištu, neizravne ekonomske utjecaje, ciljeve na razini cijelog poduze a glede u inka relevantnog za ekonomske aspekte, kratki opisi politika na razini poduze a te dodatne informacije koje pomažu u boljem razumijevanju poslovanja poput klju nih uspjeha, nedostataka, rizika i prilika, važnih promjena vezanih za upravlja ke sustave i strukture za poboljšanje poslovanja te klju ne strategije i postupke za provo enje politika na razini poduze a. 2. Ekološka dimenzija odražava utjecaje koje poduze e ima na okoliš. Prema tome, ova dimenzija obuhva a upotrebu energije, vode, materijala, emisije štetnih plinova, otpadne vode, upravljanje otpadom, bioraznolikost, pridržavanje propisa kao i korištenje proizvoda i usluga koji ne utje u na okoliš. Formulirane su brojne vanjske norme, mjerila i smjernice na temu upravljanja okolišem. Neke od njih su Povelja o održivom razvoju za poslovni sektor Me unarodne trgovinske komore, Me unarodna organizacija za normizaciju – ISO 14000, Program ekološkog upravljanja i nadzora (EMAS) Europske unije, CERES-ova na ela, UN-ov Globalni sporazum i Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI). 3. Društvena dimenzija razli ite elemente iz podru ja radnih odnosa, ljudskih prava i odgovornosti za proizvod ime se definira društveni utjecaj poduze a na specifi ne interesno- utjecajne skupine. Društveni utjecaj poduze a tako er je vezan i ovisan o tržištu i društvenim organizacijama u kojemu posluje. Njihovo uzajamno djelovanje, kao i pristup poduze a skupinama poput lokalnih zajednica, ini važan element društvene odgovornosti. U skladu s time društvena dimenzija obuhva a podatke vezane za mito i korupciju, sudjelovanje u stvaranju javne politike, prakse monopola, pridržavanje zakona i propisa, poštivanje temeljnih prava ovjeka, gra anskih prava i politi kih prava. Tako er uklju uje i podatke o opsegu i raznolikosti radne snage unutar poduze a, spolnu i dobnu strukturu, fizi ku zaštitu i dobrobit ljudi na radu te opseg beneficija i doprinosa zaposlenih.Zajedni ki elementi svim definicijama društvene odgovornosti su slijede i: • društvena odgovornost pokriva društvena i ekološka pitanja, unato engleskom originalnom prijevodu društveno odgovorno poslovanje22 ,22 eng. corporate social responsibility 12
  13. 13. • društvena odgovornost nije i ne bi trebala biti odvojena od poslovne strategije i poslovanja budu i da je rije o integriranju društvenih i ekoloških aspekata u poslovne strategije i operacije, • društvena odgovornost je dobrovoljni koncept • važan aspekt društvene odgovornosti je kako poduze a komuniciraju sa svojim unutarnjim i vanjskim interesno-utjecajnim skupinama (zaposlenici, kupci, partneri, nevladine organizacije, javne vlasti i sl.)232.2. Razlike u shva anju koncepta društveno odgovornog poslovanjaEuropska unija ima važnu ulogu u kreiranju javnih politika za promicanje društvene odgovornosti kakona europskom tako i na globalnom prostoru. Osim što donosi zakone o nizu pitanja izravno vezanih zadruštvenu odgovornost poput trgovine i okoliša, donosi i „blage“ politi ke mjere koje usmjeravajuimplementaciju društvene odgovornosti u sve segmente poslovanja. Iako su neke europske vlade poputbritanske, danske i nizozemske zauzele stav i definirale javnu politiku prema društvenoj odgovornosti,još uvijek ne postoji jasan „europski“ pristup. Svaka zemlja lanica ima slobodu kreiranja vlastitogpristupa ovisno o specifi nim politi kim prioritetima koji se kre u od regulacije tržišta rada dopoboljšanja ponašanja multinacionalnih kompanija u zemljama u razvoju. S jedne strane, protivnicijedinstvenog „europskog“ pristupa društveno odgovornom poslovanju smatraju da bi ga Europskakomisija mogla iskoristiti za provedbu dugo ekanih društvenih i ekoloških zakona odnosno da biputem njega mogla nametnuti kruti europski socijalni model.24Prou avaju i europske obrasce društvene odgovornosti, Lozano je definirao etiri modela društveneodgovornosti na podru ju Europske unije.25 Partnerski model karakteristi an za zemlje sjeverne Europe(Danska, Finska, Nizozemska i Švedska). Glavni element ove kategorije su jaka suradnja vlade ipoduze a. Naime, vlada je intenzivno uklju ena na na in da generira partnerstva društveneodgovornosti me u administracijom, kompanijama i socijalnim organizacijama. Model Business uzajednici naj eš i je u anglo-saksonskim zemljama (Irska i Velika Britanija). Vlada nastoji olakšati iposredovati u održivom ekonomskom razvoju i ekonomskoj obnovi privatnog sektora. Model23 UNDP/EU (2010). What is CSR [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://www.acceleratingcsr.eu/en/csr [10. rujna 2010.]24 Murray, A. (2003) Corporate social responsibility in EU. London: Centre for European Reform, str. 25.25 Lozano Joseph M. (2008) Governments and CSR: public policies beyond regulation and voluntary compliance, New York: Palgrave Macmillan, str. 268-284. 13
  14. 14. održivosti i gra anstva prevladava u kontinentalnim europskim zemljama (Austrija, Belgija, Francuska,Njema ka i Luksemburg). Glavna karakteristika ovog modela je poticanje poduze a na zauzimanjeaktivne uloge u strategijama održivog razvoja. Društvena odgovornost stoga je vezana za poduze a kaokreatore društvenog kapitala, osobito kroz osiguranje radnih uvjeta i standarda, sudjelovanje djelatnikau rješavanju problema zajednice i sl. Agora model obilježava mediteranske zemlje (Gr ka, Italija,Portugal i Španjolska). Ve ina njihovih vlada je uklju ena u kreiranje i razvoj javnih strategija ipolitika vezanih za društvenu odgovornost. Ovaj proces podrazumijeva definiranje nacionalnihstrategija, vije a, foruma i radnih grupa. Lozano je model nazvao Agora zbog diskusija o društvenojodgovornosti u kojoj sudjeluju svi društveni akteri.Europska poslovna etika posjeduje neke specifi nosti koje ju razlikuju od poslovne etike u SAD-u iVelikoj Britaniji i kojima, dakako u samoj praksi, rješava prakti ne probleme vezane uz paradoksinteresnog dioništva. Prva je specifi nost usmjerenost europske poslovne etike na širi kontekstposlovanja, dakle pravni, društveni, moralni i kulturni. To zna i da se puno pažnje posve uje stalnomkontaktu i pregovaranju me u interesnim dionicima, a to pak proizlazi (1) dijelom iz europskogpravnog naslje a koje je razli ito od onoga u SAD-u, (2) dijelom iz politi ke kulture dijaloga ipregovaranja i (3) dijelom iz finih razlika u naravi tržišne ekonomije u SAD-u i europskim državama.A propos prve razlike (1), može se kazati da common law u SAD-u proizvodi „pobjednike i gubitnike“i stoga utje e na narav poslovne etike, dok gra anski zakon u Europi zahtijeva uravnotežene dogovore.Što se ti e druge razlike (2), Europa je obilježena sustavom proporcionalnog zastupništva koji kaotakav proizvodi zahtjev za dijalogom, pregovorima i koalicijama. Europski poslodavci i zaposlenicipuno se eš e susre u na pregovorima nego u sudnicama ili na protestima. Što se ti e tre e razlike (3),u SAD-u je na djelu „kompetitivni menadžerski kapitalizam“, u Velikoj Britaniji „personalnikapitalizam“, a primjerice u Njema koj „kooperativni menadžerski kapitalizam“ ili „socijalna tržišnaekonomija“.26Iz perspektive društvene odgovornosti, poduze a tranzicijskih zemalja su jedinstvena i na odre enina in izolirana. Te nacije imaju vlade koje postoje nešto malo više od desetak godina i bore se ne bi lirazvile funkcionalni model kapitalizma te se priklju ile svjetskim tokovima mo i i kapitala. Pitanja orješenju nekih socijalnih pitanja su akutna, posebno imaju i u vidu multi-etni nost, politi kunestabilnost i ekonomski nejasnu budu nost kod ve ine zemalja.27 Op enito govore i društvena26 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 221-222.27 Omazi , M. A.. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 4. 14
  15. 15. odgovornost poduze a i njene varijacije poput korporativnog državljanstva, održivog razvoja imenadžmenta interesno-utjecajnim skupinama doživljavaju se kao irelevantna u ovakvim uvjetima.28Trenutni angažman i stav Europske unije prema društvenoj odgovornosti je promoviranje, olakšavanjerazmjene iskustva diljem Europe te organizacija rasprava i dijaloga vezanih za pitanja društveneodgovornosti. U skladu s time, svake dvije godine organiziraju se Europski forumi interesno-utjecajnihskupina o društvenoj odgovornosti29 na kojima raspravljaju predstavnici zaposlenika, poslodavaca,stru njaka, investitora i nevladinog sektora o daljnjim koracima koje Europska unija treba poduzetikako bi unaprijedilo društveno odgovorno poslovanje. Nadalje, svakih šest mjeseci organiziraju sesastanci grupe visokih predstavnika zemalja lanica koja ima za cilj informirati Europsku komisiju oinicijativama društveno odgovornog poslovanja koje su poduzele zemlje lanice. Oformljena je iinterna služba Europske komisije za društvenu odgovornost koja prati aktivnosti na podru jima okoliša,pravde, slobode, zaštite, tržišta, zdravlja, zaštite potroša a te vanjskih poslova (trgovina, razvoj, pomo ,suradnja). Jednako tako Europska unija financira istraživanja o doprinosu društvene odgovornostirazvoju lokalnog zapošljavanja, vodi e o društvenim pitanjima u javnoj nabavi te unutar-europskaistraživanja o temama vezanim za društvenu odgovornost.Autori Moon i Vogel objašnjavaju kako uloga europskih vlada u definiranju i promoviranju društveneodgovornosti može varirati. Prvo, vlada može hrabriti i poticati odgovornost u poslovanju. Drugo,vlada može olakšati implementaciju društvene odgovornosti postavljanjem jasnog okvira za poslovnoponašanje, definiranjem neobvezuju eg koda i sustava kao i informiranjem poduze a i industrija odruštveno odgovornom poslovanju. Tre e, vlade mogu uložiti svoja organizacijska, fiskalna iautoritativna sredstva kako bi formirale partnerstva za društveno odgovorno poslovanje. Njena to nauloga u partnerstvu može varirati bilo kao katalizator ili kao ravnopravan suradnik.30 Isti autoripromatraju i razli ite vladine inicijative i politike o društvenoj odgovornosti na globalnoj razini,zaklju uju kako postoje vlade koje donose zakone o me unarodnom poslovanju pritom se osobitostavlja naglasak na izravna strana ulaganja i me unarodne dobavlja ke lance. Druge pak vlade nastojepromovirati društveno odgovorna me unarodna ulaganja. Neke zahtijevaju izvještavanje o društvenom,ekološkom i eti kom utjecaju globalnog poslovanja dok druge poti u op enito pove anje standardaodgovornosti.28 Omazi , M. A.. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 3.29 eng. European Milti-Stakeholder Forum for CSR30 Crane, A. et al. (2008) The Oxford handbook of corporate social responsibility: government and civil society. Oxford: University press, str. 312-314. 15
  16. 16. 2.3. Europski povijesno-pravni okvir društveno odgovornog poslovanjaRezolucija Europskog parlamenta o standardima Europske unije za europska poduze a kojaposluju u zemljama u razvoju: Prema Europskom kodeksu o poslovanju31Dana 15. sije nja 1999. godine Europski parlament usvojio je rezoluciju o standardima Europske unijeza europska poduze a koja posluju u zemljama u razvoju. Rezolucija daje preporuke transnacionalnimkompanijama za pridržavanje dobrovoljnih kodeksa o poslovanju32 koji pozivaju kompanije naprovo enje aktivnosti koje su u skladu sa standardima o životu, zdravlju i okolišu koje je usvojilaEuropska unija. Standardi propisuju kako takve kodekse trebaju nadgledati nezavisna tijela, trebajupromovirati ulogu lokalnih ljudi i usmjeriti kompanije na temeljito prou avanje lokalne vlade ipravosu a. Tako er, Rezolucija naglašava kako takvi kodeksi ne bi smjeli biti zamjena za pravilalokalnog ili me unarodnog prava.Europski parlament tako er je pozvao Europsku komisiju na razmatranje uklju ivanja temeljnih normio zaštiti okoliša, radu i ljudskim pravima u odnosu na zakon o europskim kompanijama kako bi takvikodeksi poslovanja postali obavezni. 33Interpretativno priop enje Komisije o pravu Zajednice primjenjivim za javnu nabavu imogu nosti integracije društvenih pitanja u javnu nabavu.34Cilj priop enja Komisije bio je razjasniti opseg mogu nosti unutar postoje eg pravnog okvira Komisije(prvenstveno direktiva javne nabave) radi integracije društvenim pitanja u javnu nabavu.Priop enje daje pregled razli itih faza tipi nog procesa u javnoj nabavi te odre uje u kojoj mjeri semogu uklju iti društvena pitanja. Pojam „društvena pitanja“ odnosi se na ljudska prava, na elo31 Official Journal of the European Union (1999) European Parliament Resolution on EU Standards for European Enterprises Operating in Developing Countries: Towards a European Code of Conduct. Brussels: European Union, OJ C, str. 104-182.32 eng. voluntary codes of conduct33 Rezolucija je definirala me unarodne standarde koji bi trebali poduprijeti dobrovoljne kodekse poslovanja koji sadrže: a) ILO tropartitivnu deklaraciju o na elima koja se odnose na multinacionalna poduze a i socijalnu politiku; b) Smjernice OECD-a za multinacionalna poduze a; c) ILO temeljne konvencije; d) Op u deklaraciju o ljudskim pravima, Me unarodni sporazum o civilnim i politi kim pravima te Me unarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; e) ILO konvenciju 169, 1994 nacrt Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima lokalnog stanovništva, UN-ova deklaracija o iskorjenjivanju svih oblika rasne diskriminacije; f) UN-ova konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio deklaracija i prijedlog Europske komisije za razvoj kodeksa poslovanja za europske kompanije; UN-ova konvencija o okolišu, zaštiti životinja i javnoj zdravstvenoj zaštiti; op i lanak 3 Ženevske konvencije i Protokol II, UN-ove kodeks poslovanja službenika za provedbu zakona; g) OECD-ova antikorupcijska konvencija i priop enje Europske komisije o zakonodavnim mjerama protiv korupcije.34 Official Journal of the European Union (2001) Interpretative Communication of the Commission on the Community Law applicable to Public Procurement and the Possibilities for integrating Social Considerations into Public Procurement. Brussels: European Union, OJ C, 333/27 16
  17. 17. nediskriminacije, državni zakon o radu, direktive Europske komisije o društvenim pitanjima,„povlaštene klauzule“ u vidu dopuštanja pozitivne diskriminacije i reintegracije odre enih kategorijaosoba s posebnim potrebama.Rezolucija Europskog parlamenta o Zelenoj knjizi Komisije o promoviranju Europskog okviraza društveno odgovorno poslovanje. 35U svibnju 2002. godine, Europski parlament prihvatio je Rezoluciju o Zelenoj knjizi Komisije opromoviranju Europskog okvira za društveno odgovorno ponašanje. Parlament je podsjetio dame unarodni zakon jasno dopušta proširenje kompanijskih legalnih obveza kako bi uklju io poštivanjestandarda o ljudskim pravima. Me u ostalim mjerama, Parlament je predložio da koncept društveneodgovornosti bude uklju en u sva podru ja koja spadaju pod odgovornost Europske komisije,uklju uju i i zakon o kompanijama. Tako er je pozvao Komisiju da predloži amandman etvrtekompanijske direktive kako bi tražilo od kompanija da u svoja financijska izvješ a uklju e iizvještavanje o provedbi standarda za zaštitu okoliša i društvenih standarda.Europski forum interesno-utjecajnih skupina o društvenoj odgovornosti. 36Europski forum interesno-utjecajnih skupina o društvenoj odgovornosti održao se pod pokroviteljstvomEuropske komisije u listopadu 2002. godine. Pored sveobuhvatnog cilja poticanja društveneodgovornosti, cilj Foruma bio je i poboljšanje znanja o odnosima izme u društvene odgovornosti iodrživog razvoja, istražuju i provedivost ustanovljenih op ih smjernica za prakse društveneodgovornosti. Forumom je predsjedala Komisija, a cilj je bilo osigurati ravnotežu predstavnikarazli itih interesno-utjecajnih skupina uklju uju i organizacije koje predstavljaju poslodavce,zaposlenike te šire civilno društvo.U razdoblju od 2002. do 2004. godine Forum je organizirao etiri tematska okrugla stola. Tako jeprimjerice tema prvog okruglog stola raspravljala je pitanja poboljšanja znanja i društveneodgovornosti, dok je drugog okruglog stola pokrenuto pitanje provedbe društveno odgovornogposlovanja me u malim i srednje velikim poduze ima. Forum je tako er pripremio završno izvješ e u35 Official Journal of the European Union (2001) European Parliament Resolution on Commission Green Paper on promoting a European Framework for Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, 366-C5-0161/2002-2002/2069 (COS)36 Europska komisija (2002) Corporate Social Responsibility: European Multi-Stakeholder Forum on CSR. Brussels: European Commission. Dostupno na : http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [21. kolovoza 2010.] 17
  18. 18. lipnju 2004. godine koje se snažno temelji na saznanjima koja su proizašla iz održanih okruglihstolova. Izme u ostalog završni izvještaj naglašava kako mnoge multinacionalne kompanije provodedruštveno odgovorno poslovanje u okviru strateškog pristupa prema interesno-utjecajnim skupinama,za razliku od malih i srednje velikih poduze a u kojima to esto nije slu aj. Izvještaj je tako erdefinirao tri temeljna zadatka pred kojima se nalazi europsko društvo u cjelini: pove anje svijesti iznanja o društvenoj odgovornosti, razvoj kapaciteta i kompetencija koje e pomo i u usmjeravanjuprema društvenoj odgovornosti te osiguranje podržavaju e okoline za društvenu odgovornost. Slijedomodržanog Foruma, organizirani su novi Forumi u prosincu 2006. i velja i 2009. godine.Mišljenje Europskog ekonomskog i socijalnog vije a o podacima i mjernim instrumentima zadruštveno odgovornog poslovanja (DOP) u globaliziranoj ekonomiji.37Europsko ekonomsko i socijalno vije e definiralo je popis legalnih instrumenata koji daju normativankontekst za pravilno provo enje društvene odgovornosti. Vije e je pozvalo zemlje lanice naprihva anje konvencija pod pokroviteljstvom Me unarodne radne organizacije38 te njihovoimplementiranje u pripadaju i lokalni pravosudni sustav. Vije e je tako er dalo podršku poduze imakoje su se dobrovoljno uklju ile u dijalog s unutarnjim i vanjskim interesno-utjecajnim skupinamaimaju i u vidu njihove zahtjeve i interese. Vije e je tako er ohrabrilo kompanije u stvaranju njihovihdruštveno odgovornih inicijativa vidljivijima javnosti, dok instrumenti za mjerenje društvenoodgovornog poslovanja moraju biti uskla eni sa zahtjevima za koherentnoš u, relevantnosti ipouzdanosti.Razli iti projekti vezani za društveno odgovorno poslovanje i mala i srednje velika poduze a podpokroviteljstvom Europske komisije kao odgovor na poziv na davanje prijedloga „Usmjeravanjedruštveno odgovornog poslovanja me u malim i srednje velikim poduze ima“. 39Tijekom razdoblja izme u 2006. i 2008. godine, Europska komisija financirala je 14 projekata diljemEuropske unije kojima je bio cilj promovirati društveno odgovorno poslovanje me u malim i srednjevelikim poduze ima. Pritom je ukupan budžet EU iznosio 3 milijuna eura. Više od 3000 malih i srednjevelikih pouze a direktno je sudjelovalo u tim projektima. Organizirani su razli iti seminari, predavanja37 Official Journal of the European Union (2005) Opinion of the European Economic and Social Committee on Information and Measurement Instruments for Corporate Social Responsibility (CSR) in globalised economy. Brussels: European Union, OJ C286/1238 eng. International Labor Organisation39 Europska komisija (2005) European Fundung: Mainstreaming CSR among SMEs. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [21. kolovoza 2010.] 18
  19. 19. i prakti ne upute za poslovne savjetnike te se provelo nekoliko razli itih istraživanja na temu društvenoodgovornog poslovanja (370 istraživanja o društvenoj odgovornosti provedeno je me u malim i srednjevelikim poduze ima) te je objavljeno pet vodi a o društveno odgovornom poslovanju za mala i srednjevelika poduze a koji su prevedeni na 12 jezika. 40Priop enje Europske komisije za Europski parlament, Vije e i Europsko ekonomsko i socijalnovije e o implementaciji partnerstva za rast i poslove: stvaranje Europe stupom izvrsnosti udruštveno odgovornom poslovanju.41U ožujku 2006. godine Europska komisija izradila je Priop enje kojim poti e kompanije na prihva anjedobrovoljnih kodeksa ponašanja. U Priop enju društveno odgovorno poslovanje je definirano kao„…koncept u kojem kompanije integriraju društvene obzire i obzire prema okolišu u svoje poslovne 42aktivnosti i interakciju sa svojim interesno-utjecajnim skupinama na dobrovoljnim temeljima“.Priop enjem se Komisija obvezuje na ve u politi ku vidljivost društveno odgovornog poslovanja tedaje priznanje europskim poduze ima za rad u tom podru ju. Nadalje, Komisija je tako er željelapotaknuti multinacionalne kompanije na davanje više od minimalnih pravnih zahtjeva u podru judruštveno odgovornog poslovanja u lokalnim zemljama ime poštuju i ljudska prava i standarde zaštiteokoliša osobito u zemljama u razvoju. Na taj na in, multinacionalne kompanije e pridonijeti razvojuintegriranih tržišta rada te osigurati ve u društvenu uklju enost nepovlaštenih skupina. Priop enjemKomisija je pozvala na užu suradnju s poduze ima u ostvarenju ciljeva te je podržala osnivanjeEuropskog saveza za društveno odgovorno poslovanje koji e se sastojati od predstavnika europskihpoduze a i interesno-utjecajnih skupina.40 Kao primjer može se navesti projekt koji je proveden u Sloveniji u razdoblju od 2006. do 2007. godine pod organizacijskim pokroviteljstvom mariborske Trgovinske i industrijske komore. Projekt je uklju io stanovit broj aktivnosti poput:• Stvaranje podržavaju e okoline za promoviranje društveno odgovornog poslovanja putem 13 radionica organiziranih diljem Slovenije, te stvaranjem Pravilnika poslovanja koji je uklju io društvenu odgovornost u mala i srednje velika poduze a u Sloveniji;• Osnivanje Centra za održivo društveno odgovorno poslovanje;• Razvijanje i implementacija prakti nih uputa o društvenoj odgovornosti za poslovne savjetnike u malim i srednje velikim poduze ima uklju uju i pritom e-u enje, direktna predavanja te prakti an rad;• Širenje rezultata o projektima na temelju razra enog medijskog plana.41 Official Journal of the European Union (2006.) Commission Communication to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, COM/2006/0136 final42 Europska komisija (2006). Implementing the partnership for growth and jobs: making Europe a pole of excellence on coporate social responsibility [online]. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2006:0136:FIN:en:PDF [10. rujna 2010.] 19
  20. 20. Mišljenje Europskog ekonomskog i socijalnog vije a o Priop enju Komisije za Europskiparlament, Vije e i Europsko ekonomsko i socijalno vije e - stvaranje Europe stupom izvrsnostiu društveno odgovornom poslovanju.43Vije e je podsjetilo kako je društveno odgovorno poslovanje „…dobrovoljni pristup koji prelazipravnu ste evinu“44. Dokument je naglasio vezu izme u ja anja društvene odgovornosti i dugoro nogposlovanja kompanija putem bolje upravljanja i donošenja odluka. Tako er je nastojao potaknutizemlje lanice i institucije Europske komisije na prihva anje „…odgovornog stava u odnosu na javnunabavu (politika najbolje ponude po društvo i okoliš)“45. Vije e je nadalje pozvalo poduze a iobrazovne ustanove na edukaciju o održivom razvoju i društveno odgovornom poslovanju te ve euklju ivanje predstavnika zaposlenika u definiranju praksi politike društvene odgovornosti.Rezolucija Europskog parlamenta o društveno odgovornom poslovanju: novo partnerstvo46Rezolucijom donesenom u ožujku 2007. godine preporu eno je da tijela odgovorna za pra enjemultinacionalnih kompanija unutar Europske komisije prošire svoje ovlasti kako bi uklju ila aktivnostikoje se odvijaju izvan Komisije (osobito u zemljama u razvoju). Rezolucija predvi a uspostavljanjenadzornog tijela koje e motriti jesu li multinacionalne kompanije uskla ene s konvencijama osocijalnim pravima poput zabrane dje jeg i prisilnog rada, prava na sindikate te prava manjina (žena,nepovlaštenih i migranata). Integracijom koncepta društveno odgovornog poslovanja, multinacionalnekompanije su pozvane na implementaciju politika i prava radnika, nediskriminacije te zaštite okolišakoji e ujedno promovirati i njihov održivi razvoj.Izvještaj europske stru ne skupine za društveno odgovorno poslovanje i mala i srednja poduze apod nazivom „Prilika i odgovornost – kako pomo i malim poduze ima integrirati društvena iekološka pitanja okoliša u svoje poslovanje“47.43 Official Journal of the European Union (2006.) Opinion of the European Economic and Social Comittee on the Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee – Implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, OJ C 325/5344 Official Journal of the European Union (2006.) Opinion of the European Economic and Social Comittee on the Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee – Implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, OJ C 325/5345 Official Journal of the European Union (2006.) Opinion of the European Economic and Social Comittee on the Communication from the Commission to the European Parliament, the Council and the European Economic and Social Committee – Implementing the Partnership for Growth and Jobs: making Europe a Pole of Excellence on Corporate Social Responsibility. Brussels: European Union, OJ C 325/5346 Europski parlament (2007) Corporate social responsibility. Strasburg: European Parlament. Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2007-0062+0+DOC+XML+V0//EN [21. kolovoza 2010.] 20
  21. 21. Stru na skupina koja se u nekoliko navrata sastajala u razdoblju od 2005. do 2007. godine prikupljalaje i razmjenjivala mišljenja vezana za promoviranje društveno odgovornog poslovanja me u malim isrednje velikim poduze ima. Grupa se sastojala od predstavnika koje je nominirala svaka zemlja lanica Europske unije te neke od ne- lanica. Važne lekcije i dobre prakse identificirane su na šestklju nih podru ja. Nadalje, stru na skupina tako er je izdala i serije opisa dobrih praksi kojeobjašnjavaju kako uspješno pomo i malim i srednje velikim poduze ima u odgovornom poslovanju ubilo kojem od navedenih šest podru ja.Priop enje Europske komisije za Europski parlament, Vije e, Europsko ekonomsko i socijalnovije e te Vije e regija: Prilike, pristup i solidarnost u 21. stolje u u Europi.48Priop enje donosi Obnovljeni socijalni program koji e poslužiti kao okvir za društveni i ekonomskirazvoj Europske unije. Tako er ukazuje na nizove izazova koji se nalaze pred Europskom unijom,uklju uju i one vezane za vještina, zdravlje, siromaštvo, socijalnu isklju enost i diskriminaciju.Raspravljeno je o nizu strategija kako bi se suo ilo s izazovima od pravnog okvira do društvenogdijaloga i partnerstva.Europski izvještaj o konkurentnosti.49Izvještaj Europske komisije analizira razli ite imbenike koji mogu utjecati na konkurentnost,uklju uju i društveno odgovorno poslovanje. Istražuju i utjecaj društvenu odgovornost na šestrazli itih elemenata konkurentnosti na razini poduze a (troškovna struktura, ljudski potencijali, odnos skupcima, inovacije, upravljanje rizicima i ugledom te financijsko poslovanje), Komisija je zaklju ilakako društveno odgovorno poslovanje može imati pozitivan utjecaj na konkurentnost osobito upodru jima poput inovacija, ljudskih potencijala te upravljanja rizicima i ugledom. U skladu s tim,istaknula je kako je ugled poduze a po pitanju društvene odgovornosti jednako bitan budu i da vezanza zapošljavanje kvalitetnog kadra na tržištu rada. Komisija je tako er stavila naglasak kako utrenuta noj financijskoj krizi, poslovni ljudi su od izuzetne važnosti za dobrobit naših društava. Budu i47 Europska komisija (2007) Corporate Social Responsibility: european expert group on CSR and SMEs. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sustainable-business/corporate-social-responsibility/index_en.htm [21. kolovoza 2010.]48 Europska komisija (2007) Commission Communication to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committe of the Regions: Opportunities, Access and Solidarity in 21st Century Europe. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/com/2007/com2007_0726en01.pdf [21. kolovoza 2010.]49 Europska komisija (2008) European Competitiveness Report. Europe. Brussels: European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/industrial-competitiveness/ [21. kolovoza 2010.] 21
  22. 22. da je Komisija prepoznala pozitivnu vezu izme u društveno odgovornog poslovanja i konkurentnosti,predložila je nastavak pružanja pravno-politi ke i prakti ne potpore svim interesno-utjecajnimskupinama angažiranim u društvenoj odgovornosti.Obavijest Europske komisije o sufinanciranju inicijativa za pružanje podrške društvenoodgovornom poslovanju u razli itim industrijskim sektorima.U studenom 2008. godine, Europska komisija objavila je inicijativu za sufinanciranjem projekata kojiimaju za cilj pružanje podrške društveno odgovornom poslovanju u kemijskoj, tekstilnoj i gra evinskojindustriji. Ovdje je rije o inicijativi koja je još u tijeku. Prilikom opisa inicijative, Komisija je opisalakako e sve inicijative uklju iti više interesno-utjecajnih skupina poput industrijskih organizacija,sindikata, nevladinih organizacija i javnih vlasti. Mala i srednje velika poduze a glavna su ciljnaskupina. Na temelju iskustva u takvim projektima, cilj je postaviti društveno odgovorno poslovanje kaopokreta konkurentnosti razli itih industrijskih sektora.Europski savez za društveno odgovorno poslovanjeSavez je proizašao iz inicijative promoviranja društvene odgovornosti u poslovanju 2006. godine podpokroviteljstvom Europske komisije. U svom Priop enju za Europski parlament, Komisija je napisalakako o ekuje kako e Savez imati zna ajan utjecaj na stav europskih poduze a prema društvenojodgovornosti te da e Savez stvarati nova partnerstva i prilike za interesno-utjecajne skupine s ciljempromoviranja društveno odgovornog poslovanja.Od 2007. godine Savez za društveno odgovorno poslovanje je osnovao 20 laboratorija uklju ivšistotine predstavnika poduze a i interesno-utjecajnih skupina diljem Europe. Laboratoriji su kreiranikako bi se istražili inovativni modeli za suradnju te pripremili prakti ni alati za suo avanje s izazovimakoji se nalaze pred društveno odgovornim poslovanjem.50Prvi rezultati laboratorija prezentirani su u prosincu 2008. godine u obliku Europskog skupa alata odruštveno odgovornom poslovanju za konkurentnu i odgovornu Europu51. Skup alata uklju ujeinformacije i savjete za kompanije i interesno-utjecajne skupine u suo avanju s društvenim izazovima i50 CSR Europe (2010) Activities: CSR laboratories. Dostupno na: http://www.csreurope.org/pages/en/csrlaboratories.html [21. kolovoza 2010.]51 eng. CSR Europes Toolbox for a Competitice and Responsible Europe 22
  23. 23. izazovima za okoliš integriraju i društvenu odgovornost u svoje poslovne prakse. Skup alata jepodijeljen na pet sekcija: a) Integrirana radna mjesta: pružene su informacije o provo enju raznolikosti i borbi protiv diskriminacije, pove anje jednakosti izme u muškaraca i žena na radnom mjestu (kao i pitanja ravnoteže izme u posla i privatnog života), eti ko zapošljavanje i potpora stranim zaposlenicima te promoviranje dobrobiti na radnom mjestu. b) Ljudski kapital: pružene su informacije o mjerenju i ocjenjivanju demografske promjene, poboljšavanje vještina za zapošljavanje s ciljem pove anja produktivnosti, poboljšanje zapošljavanja putem angažiranja zajednica djelatnika, podrška znanstvenom obrazovanju u školama te stimuliranje poduzetni kog na ina razmišljanja kao i promoviranje obrazovanja o poduzetništvu. c) Održiva proizvodnja i potrošnja: pružene su informacije o ekološkoj u inkovitosti (uklju uju i smjernice iz najboljih praksi u velikim multinacionalnim kompanijama koje se mogu prenijeti na mala i srednje velika poduze a), razumijevanje direktnog i indirektnog utjecaja financijskog sektora na okoliš te integracija društvene odgovornosti i održivog programa u marketinške odjele. d) Komunikacija i transparentnost: pružene su informacije o osiguranju proaktivnog angažmana interesno-utjecajnih skupina u društveno odgovornom poslovanju, razvijanje metoda ocjenjivanja tržišta o ne-financijskom poslovanju koji bi bio koristan ulaga ima, razvijanje sustava standardiziranog sektorskog izvještavanja o društveno odgovornom poslovanju. e) (R)evolucionalni poslovni modeli: pružene su informacije o društveno odgovornom i održivom poslovanju prema piramidalnom obliku (pritom se misli na pružanje osnovnih usluga, proizvoda i ekonomskih mogu nosti koji su nužni), društveno i po okoliš odgovorno upravljanje dobavlja kim lancem, održive financijske usluge za podcijenjene potencijalne kupce (uklju uju i migrante i radnike na privremenom radu, obitelji s malim primanjima i dr.), angažiranost u poboljšanju socijalne uklju enosti na lokalnoj razini, mreže za istraživanje i razvoj kako bi se osigurao dugoro no održiv rast.5252 Postoje i pravno obvezuju i akti Europskog parlamenta i Europske komisije koji jednim dijelom doti u podru je društveno odgovornog poslovanja: 1) Direktiva 2004/17/EC Europskog parlamenta i Vije a koja odre uje postupak nabave jedinica u sektorima vode, energije, prijevoza i poštanskih usluga donesena 31. ožujka 2004. godine, 2) Direktiva 2004/18/EC Europskog parlamenta i Vije a koja odre uje postupke dodjele ugovora za javne radove, javnu nabavu i javne usluge, 3) Direktiva 2005/29/EC Europskog parlamenta i Vije a koja odre uje nepoštene komercijalne prakse na unutrašnjem tržištu, 4) Direktiva 2006/46/EC Europskog parlamenta i Vije a donesena 14. lipnja 2006. dopunjuju i direktive Vije a 78/660/EC o godišnjim knjigovodstvima odre enih vrsta kompanija, 83/349/EEC o konsolidiranim knjigovodstvima, 86/635/EEC o godišnjim knjigovodstvima i konsolidiranim knjigovodstvima banaka i drugih financijskih ustanova te 91/674/EEC o godišnjim knjigovodstvima i konsolidiranim knjigovodstvima osiguravaju ih poduze a 23
  24. 24. 2.4. Društvena odgovornost u kontekstu poduze aPoslovanje i društvo suo avaju se s višestrukim izazovima: neposredna financijska i gospodarska kriza,dugoro na neodrživost uzrokovana klimatskim promjenama, zaga enjem, smanjenjem resursa,rastu om svjetskom populacijom te neodrživa proizvodnja i potrošnja. Ovakve višestruke krize ubrzalesu ve ranije zapo etu raspravu o svrsi i održivosti ovakvog poslovanja: kako i pod kakvimokolnostima sadašnje poslovanje može opstati te može li poduze e vo ena isklju ivo generiranjemprofita ostvariti dugoro an uspjeh? Što je s multinacionalnim kompanijama koje ne donose na novatržišta samo kapital i tehnologiju, ve i organizacijsku kulturu, na in odnosa prema klju nim interesno-utjecajnim skupinama te korištenjem svojih komparativnih prednosti nastoje ostvariti im ve u dobit?53Obra aju i se itateljima izvještaja o društveno odgovornom poslovanju, predsjednik Uprave DeutscheBank Dr. Josef Ackermann je napisao: „Kompanije ne posluju u vakuumu; ve su dio društva. One nemogu rasti u paralelnim svjetovima.“54 Predsjednik Uprave Telecom Italia Gabriele Galateri di Genolau izvještaju o održivom poslovanju kompanije nastavlja: „Razlog zbog kojeg smo društvenuodgovornost implementirali u naše strategije i aktivnosti, osim zbog poštovanja, profesionalnog rasta tebrige o sigurnosti na radnom mjestu, je i zbog toga što je to naju inkovitiji na in za stvaranjedugoro ne vrijednosti te održivosti našeg poslovanja.“55 Gérard Mestrallet, predsjednik Upravefrancuske naftne kompanije GDF SUEZ u izvještaju o održivosti poslovanja u 2009. godini navodi:„Ova godina je tako er obilježena velikom ekonomskom krizom koja je imala utjecaj na cijeli svijet.Ona bi nas trebala podsje ati da hitno moramo promijeniti naše ponašanje te ponovno razmotritisocijalni model na kojem temeljimo takvo ponašanje. Važnost ponovnog promišljanja naših prioritetamoraju biti dodani na listu izazova s kojima smo se trebali ranije suo iti, ali smo u tome jednostavnobili zaustavljeni: osiguranje osnovnih potreba za stanovništvo poput energije, vode i higijene; klimatskepromjene s danas jasno vidljivim posljedicama te postepeno nestajanje prirodnih resursa.“56Prije nego li je postala sastavni dio strategije poduze a, društvena odgovornost u poslovanju kaokoncept razvijala se u svjetlu globalnih promjena. S jedne strane posljednjih desetlje a, poimanje ipraksa društvene odgovornosti poduze a pod utjecajem je itavog niza povezanih kretanja koje supitanje odgovornosti poduze a gurnule u prvi plan. Kako poduze a posluju sa sve ve im uspjehom,rastu i o ekivanja u pogledu njihovog aktivnog uklju ivanja u rješavanje društvenih problema. Nadalje,53 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 148.54 Deutsche Bank (2010) Corporate social responsibility report 2009. Frankfurt am Main: Deutsche Bank AG, str. 6.55 Telecom Italia (2010), 2009 sustainability report. Rim: GTelecom Italia, str. 4.56 GDF SUEZ (2010) 2009 activities and sustainable development report. Pariz: GDF SUEZ, str. 3. 24
  25. 25. kao posljedica globalizacije i gospodarske mo i, transnacionalna poduze a u svom poslovanju nerijetkodoti u svaki djeli svijeta i utje u kako pozitivno, tako i negativno, na dobrobit itavog niza razli itihinteresno-utjecajnih skupina. Niz zna ajnijih kriza usmjerio je pozornost svijeta prema ponašanjuposlovnih krugova. Javni ugled poistovje en s društvenom osviještenoš u i odgovornoš u sve se višesmatra klju nim kapitalom kada je rije o upravljanju rizicima. Ukazivanje na teške uvjete rada koji sepovezuju s glasovitim markama proizvoda široke potrošnje, svratilo je pozornost javnosti na politikupoduze a na podru ju proizvodnje, nabave i radnih odnosa. Aktivisti iz najširih slojeva društva polu ilisu golem uspjeh u vršenju utjecaja na industrijsko ponašanje. Mnoge organizacije gra anskog društvaigraju sve važniju ulogu i sve se glasnije uju u raspravi o društvenoj ulozi i odgovornosti poduze a.Vladine i druge organizacije, uklju uju i Ujedinjene narode, OECD, ILO i ostale, javno su se zauzeleza pozivanje na šire sudjelovanje poslovnih krugova u rješavanju društvenih pitanja i preuzele glavnurije u odre ivanju društveno odgovornog ponašanja poduze a. Jednako tako u mnogim zna ajnimpoduze ima i tijelima koja zastupaju poslovne krugove podignuta je razina svijesti o njihovojdruštvenoj ulozi i utjecaju te je prihva ena potreba za ja anjem njihove društvene odgovornosti.57S druge strane, poduze a pokazuju ve u razinu društvene odgovornosti zbog: sve ve ih o ekivanjaklijenata, o ekivanja zaposlenika koja se mijenjaju, vladinih propisa i pritiska, zanimanja ulaga a zasocijalne kriterije te promjenjive prakse nabave za poduze a.58 Ona poduze a koja mogu smisliti novarješenja i vrijednosti na društveno odgovoran na in, imaju najviše šanse za uspjeh. Sve dosad, potrošakao pojedinac o ito nije bio ravnopravan sugovornik velikim multinacionalnim poduze ima itrgovcima.59 Pojedinci odnosno potencijalni kupci i investitori postali su sve više svjesni utjecaja kojepoduze a, ali i njihovo vlastito ponašanje može imati na zajednicu i o uvanje okoliša. Ljudi sve eš etraže informacije o društvenoj i ekološkoj odgovornosti poduze a kako bi mogli odlu iti od koga ekupovati, u što ulagati i za koga raditi. Prema tome, poduze a polako uvi aju kako društvenoodgovorno poslovanje može donijeti višestruku korist: poboljšati op u dobrobit, stvoriti diferenciranopozicioniranje marke, razviti snaže veze s potroša ima, poboljšati sliku poduze a u javnosti, kodvladinih dužnosnika i drugih donositelja odluka, stvoriti dobar ugled poduze a, poboljšati raspoloženjeunutar poduze a, stimulirati zaposlenike te pove ati prodaju.60 Poduze a koje ne prepoznaju ovu57 Kubr, M. i Rochlin, S (2005): Upravljanje i društvena odgovornost poduze a: pružanje savjeta o društvenoj ulozi i odgovornosti poduze a. Global Compact Network Republika Hrvatska. Dostupno na: http://www.drustvena- odgovornost.undp.hr/upload/file/156/78389/FILENAME/Pruzanje_savjeta_o_drustvenoj_ulozi_i_odgovornosti_poduzeca.pdf [10. rujna 2010.]58 Kotler, P. (2008): Ostvarivanje uspješnoga dugoro nog rasta: Društveno odgovoran marketing. U: Njavro, Ð., ur., Upravljanje marketingom, Zagreb: MATE, str. 706-715.59 Kesi , T. (2006) Ponašanje potroša a. Zagreb: Opinio, str. 467.60 Kotler, P. (2008): Ostvarivanje uspješnoga dugoro nog rasta: Društveno odgovoran marketing. U: Njavro, Ð., ur., Upravljanje marketingom, Zagreb: MATE, str. 710. 25
  26. 26. realnost konkurentnosti, bit e u podre enom položaju na tržištu jer e ih odgovorni i sofisticiraniinvestitori smatrati prerizi nim za svoja ulaganja; vrijednost njihovih tržišnih i robnih marki e opadatii samim time rezultirat e smanjenom prodajom; na i e se pod udarom medija, javnim protestima ibojkotom proizvoda koji se ne e mo i amortizirati instrumentima odnosa s javnoš u; moral njihovihzaposlenika e opadati te e oni najkonkurentniji potražiti alternativna rješenja.61Poduze a pri donošenju bilo koje poslovne odluke uzimaju u obzir ne samo ekonomsku isplativostposlovanja, nego i njegovu društvenu i ekološku odgovornost. Na taj na in ujedno pokazuju da ne težesamo ekonomskim rezultatima, nego i održivom razvoju na lokalnom i globalnom planu. Mnogapoduze a spajaju svoje inicijative korporativne društvene odgovornosti s marketinškim aktivnostima.Naime, u svojem razvoju marketinška koncepcija poslovanja prerasla je danas u koncept društvenoodgovornog marketinga koji smatra da je zadatak poduze a odrediti potrebe, želje i interese ciljnogtržišta i isporu iti željeno zadovoljstvo efektivnije i efikasnije od konkurencije na na in da podržidobrobit potroša a i cjelokupnog društva. Poduze a danas, moraju uravnotežiti konfliktne kriterije, kaošto su: profit poduze a, zadovoljstvo potroša a i interes javnosti.62 Prema Kotleru, postoji šestnajvažnijih inicijativa u koje možemo svrstati najve i broj aktivnosti povezanih s društvenomodgovornoš u u poduze u63: • Korporativno promoviranje društvenih ciljeva / podrška rastu brige i svijesti za stanje društva: Korporacija osigurava financijska sredstva, priloge u naturi ili druge korporativne resurse kako bi se razvila svijest o nekom društvenom cilju, odnosno interes za njega ili da bi se u korist tog društvenog cilja prikupila sredstva ili osiguralo sudjelovanje, odnosno dobrovoljni rad. • Korporativni društveni marketing / marketinške kampanje s ciljem promjene ponašanja u društvu: Korporacija potpomaže razvoj i/ili provo enje kampanje u cilju promjene ponašanja kako bi se unaprijedili zdravlje, životna okolina ili blagostanje zajednice. • Marketing poduze a povezan s društvenim ciljevima / donacije ovisne o opsegu prodaje: Korporacija se obvezuje da e odre eni postotak od prihoda ostvarenog od prodaje proizvoda priložiti za odre eni društveni cilj. • Korporativna filantropija / dobro instvo prema drugima u zajednici: Korporacija neposredno daje priloge za neku dobrotvornu ili društvenu akciju, naj eš e kao bespovratnu pomo u gotovom novcu ili kroz donacije i/ili u naturi.61 Omazi , M. A. (2007) Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduze a. Doktorski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 24.62 Renko, N. (2009) Strategije marketinga. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 8.63 Kotler, P. (2009) Društveno odgovorno ponašanje: odgovorno ponašanje – poslovna strategija. Zagreb: M.E.P., str. 33-35. 26
  27. 27. • Društveno koristan rad / zaposlenici-volonteri: Korporacija podržava i poti e zaposlenike, partnere iz sektora trgovine na malo i/ili primatelje povlastica da dobrovoljnim radom pomognu lokalne društvene organizacije i akcije. • Društveno odgovorna poslovna praksa / redovno poslovanje temeljeno na povišenoj društvenoj odgovornosti: Korporacija po vlastitom naho enju usvaja i primjenjuje poslovnu praksu koja podržava neki društveni cilj koji treba unaprijediti život u zajednici i zaštititi životnu okolinu, tj. ulagati u takav cilj.Prema drugim autorima64 društveno odgovorna poduze a je mogu e grupirati u tri skupine. U prvoj senalaze poduze a u kojima je dimenzija društvene odgovornosti sustavno prihva ena i usa ena ukoncepciju i praksu u radnoj sredini, pružanjem jednakih mogu nosti, neprestanog u enja, zdravstvenihi sigurnosnih standarda te politike zaštite okoliša. U drugoj skupini poduze a karakterizira nedavnoprihva eno uvo enje koncepta društvene odgovornosti, i to iznenada i uslijed vanjskih pritisaka napoduze e, sektor u kojem djeluje ili na konkurenciju. Kona no, tre a skupina poduze a propituje svojeposlovni model i rade i na strateškim promjenama, odlu uju se na preusmjeravanje svog temeljnogbusinessa i seljenje aktivnosti u domenu javno-privatnog partnerstva.2.5. Mjerenje i izvještavanje o društveno odgovornom poslovanjuZbog sve ve ih zahtjeva interesno-utjecajnih skupina za objavljivanjem informacija i transparentnoš u,raste broj izvještaja o okolišu i društvu koje uz financijska izvješ a objavljuju poduze a širom svijeta.Poduze a ove izvještaje koriste kako bi zaposlenike i javnost informirale o ekološkim i društvenimrezultatima poslovanja ostvarenim tijekom godine. Izvještavanje uglavnom uklju uje tri dimenzijedruštveno odgovornog poslovanja: ekonomsku dimenziju koja pokazuje na koji na in poduze e stvarabogatstvo, ekološku dimenziju, koja pokazuje na koji na in poduze e u svoje poslovanje ugra uje noveekološke tehnologije i na elo ekološke u inkovitosti uz istovremeno upravljanje utjecajem vlastitihproizvoda i usluga na okoliš, te društvenu dimenziju, koja daje podatke o društvenom ulaganjupoduze a, njegovoj uklju enosti u život zajednice, pitanjima ljudskih i radnih prava itd.65Pregled inicijativa i normi društveno odgovornog poslovanja64 Krka , K., ur. (2007) Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb: MATE/ZŠEM, str. 378.65 Bagi , A., Škrabalo, M. i Naran i , L. (2004) Pregled društvene odgovornosti poduze a u Hrvatskoj. Zagreb: AED, str. 71-72. 27
  28. 28. Accountability (AA1000) Norma osmišljena 1999. godine kao dopuna Smjernicama za izvještavanje Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) koja e u enjem kroz angažman interesno-utjecajnih skupina pridonijeti ja anju odgovornosti i ve oj uspješnosti. Ona pomaže u uspostavljanju procesa sustavnog angažiranja interesno-utjecajnih skupina iz kojeg e proizi i pokazatelji, ciljevi i sustavi izvještavanja potrebni za unapre enje op e organizacijske uspješnosti. Serija AA1000 temelji se na Okviru AA1000, dodaju i niz specijaliziranih modula, od kojih je prvi norma AA1000S, prva norma za društveno izvještavanje i izvještavanje o održivosti.Na ela CERES (CERES – Koalicija za ekološki odgovorno gospodarstvo) – razvila ih je neprofitna koalicija ulaga a, zaklada javnih mirovinskih fondova, sindikata i grupa za zaštitu javnog interesa koje u partnerskoj suradnju s poduze ima žele posti i zajedni ki cilj: odgovornost poduze a prema okolišu širom svijeta. Podupiru i Na ela CERES-a poduze a ne samo da formalno uobli avaju svoju privrženost na elima ekološke svijesti i odgovornosti, nego se time opredjeljuju za trajan proces unapre enja, dijaloga i opsežnog, sustavnog javnog izvještavanja.Društveno odgovorno ulaganje Dow Jones indeks održivosti – indeks za poduze a privržena na elima održivosti(financijsko tržište koje primjenjuje koji daje Dow Jones u suradju s poduze em.indekse): Sustainable Asset Management FTSE4Good – indeks za eti ki odgovorna poduze a koji je uvela grupacija FTSE u suradnji sa Servisom za istraživanje eti nog ulaganja i UNICED-om.Ekvatorska na ela Okvir za banke koji im olakšava odnos prema pitanjima okoliša i društva u financiranju projekata.Globalna inicijativa za izvještavanje Osnovana 1997. godine više je norma izvještavanja nego norma u inkovitosti, a(GRI) oblikovana je tako da ponudi globalno primjenjive smjernice za izradu op ih izvještaja o održivosti u poduze ima, uklju uju i i društvene i ekološke pokazatelje. GRI saziva CERES, a podrazumijeva aktivno sudjelovanje trgova kih društava, nevladinih organizacija, me unarodnih organizacija, agencija Ujedinjenih naroda, konzultanata, ra unovodstvenih poduze a, poslovnih udruženja, sveu ilišta i drugih interesno-utjecajnih skupina iz cijelog svijeta. GRI je svoje prve Smjernice za izvještavanje o održivosti objavio 1999. godine, a danas je stalno, neovisno me unarodno tijelo s višedioni kom upravlja kom strukturom. Osnovni zadatak GRI-a je briga o Smjernicama, njihovo poboljšavanje i široko informiranje o njima kroz proces trajnog savjetovanja i uklju ivanja interesno-utjecajnih skupina. GRI je po eo uvoditi sektorski specifi ne dodatke, zapo evši s financijskim uslugama i organizatorima putovanja.Globalna Sullivanova na ela Uvedena 1999. godine te su razrada izvornih Sullivanovih na ela koja je 1997. godine Leon H. Sullivan osmislio kao dobrovoljni kodeks ponašanja za poduze a koja posluju u rasisti koj Južnoj Africi. Prema Sullivanu, ciljevi globalnih Sullivanovih na ela su: takvo djelovanje gospodarstva u vlastitom okruženju da to uklju uje podržavanje ekonomske, društvene i politi ke pravde; promicanje ljudskih prava i jednakih mogu nosti na svim razinama rada koje podrazumijeva i rasnu te spolnu raznolikost u tijelima koja donose odluke; educiranje osoba s invaliditetom i pomo u njihovom napredovanju prema stru nim, nadzornim i upravlja kim mjestima; potpora narodima uz ve u mjeru tolerancije i razumijevanja. Time bi se pridonijelo unapre enju kvalitete življenja zajednica, radnika i djece uz poštivanje na ela dostojanstva jednakosti.Globalni sporazum Ujedinjenih Pokrenut je u rujnu 2000. godine kada je Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofinaroda (UN Global Compact) Annan pozvao svjetske poslovne lidere da u svojoj poslovnoj praksi dobrovoljno provedu grupu od devet na ela te da pruže potporu inicijativama dopunskih javnih politika. Ova inicijativa navodi i konkretne na ine djelovanja na koje se poduze a svojim prihva anjem obvezuju kao i koristi koje poduze a mogu imati poštivanjem pojedinog na ela.UNDP-ovi Milenijski razvojni ciljevi Dio UN-ove Milenijske deklaracije usredoto io se na osam glavnih svjetskih izazova zajedno s idejama o tome kako se gospodarstvo kolektivno može 28
  29. 29. uklju iti u rješavanje ovih razvojnih pitanja. Milenijski razvojni ciljevi žele ostvariti iskorjenjivanje najtežeg siromaštva i gladi, osnovno obrazovanje u svim dijelovima svijeta, jednakost spolova i osposobljavanje žena, smanjenje smrtnosti djece, poboljšanje zdravlja majki. Isto tako, oni poti u borbu protiv HIV- a/AIDSA-a, malarije i drugih bolesti, te teže ostvarenju ekološke održivosti i globalnog razvojnog partnerstva.Inicijativa za eti no poslovanje Kodeks je osmišljen u Velikoj Britaniji partnerskim radom maloprodajnih(Ethical trading initiative – ETI) poduze a, poduze a iji su predmet poslovanja potroša ka dobra, nevladinih organizacija, sindikata i Vlade Velike Britanije. lanice, me u kojima su i multinacionalne kompanija, privržene su na elima poslovne etike i odgovornosti poduze a, promicanja radni kih prava i ljudskih prava op e. Kada je rije o radnom mjestu, eti no poslovanje podrazumijeva nastojanje da se ukine dje ji rad, prisilni rad i eksploatacija radne snage, kao i brigu o zdravlju i sigurnosti na radu te radni ka prava.Konvencije me unarodne Norme obuhva aju: slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje,organizacije rada (ILO) o temeljnim zabranu prisilnog rada, minimalne nadnice, uklanjanje diskriminacije, pravo nanormama rada jednaku naknadu za isti radi te širok spektar konvencija i zdravlju i sigurnosti, zapošljavanju osoba s invaliditetom, dje jem rad itd.Me unarodna trgova ka komora Gospodarska povelja za održivi razvoj sadrži 16 na ela ekološke odgovornosti i nudi strukturirani okvir za upravljanje okolišem.Serija normi 14000 Me unarodne Serija je uvedena 1996. godine, a odnosi se na društveno odgovorno poslovanjeorganizacije za normizaciju (ISO) na podru ju kvalitete, zdravlja i zaštitu te okoliš (serije ISO 9000 i ISO 14000). Ove norme najraširenije su i najprihva enije me u poduze ima. ISO 14001 odnosi se na ekološke aspekte upravljanja poduze em, uklju uju i ekološku politiku, procjenu razli itih oblika utjecaja na okoliš, procjenu propisanih i dobrovoljnih obveza, te na sustave upravljanja, unutarnju reviziju i izvještaje. Neki smatraju da se umjesto poticanja poboljšavanja u upravljanju okolišem normativa sada treba usredoto iti prema osiguravanju ve e uspješnosti u zaštiti okoliša.Smjernice za multinacionalna Po prvi su puta objavljene 1976. godine, a ažurirane 2000. godine. Rije je opoduze a Organizacije za preporukama koje vlade daju multinacionalnim poduze ima i koje predstavljajuekonomsku suradnju i razvoj dobrovoljna na ela i norme bez zakonske prisile. Vlade koje Smjernice(OECD) prihva aju poti u poduze a da ih se i ona pridržavaju bez obzira gdje obavljaju poslove.Social accountability 8000 (SA 8000) Norma koja se odnosi na unapre enje radnih uvjeta. Organizacija Social Accountability International uvela je ovu normu koja uklju uje normativno reguliranje i programe nadzora u sferi dje jeg rada, prisilnog rada, disciplinskih mjera, diskriminacije, pla a i beneficija, radnog vremena, zdravlja i sigurnosti, slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja te sustava upravljanja. Zahtjevi ove norme primjenjuju se bez obzira na zemljopisni smještaj, granu gospodarstva ili veli inu poduze a.Sustav Europske unije za ekološko Upravlja ki je instrument za poduze a i ostale organizacije pomo u kojeg seozna avanje i ocjenjivanje (European vrednuje, izvještava i poboljšava uspješnost u zaštiti okoliša. Sustav je otvoren zacommunitys Eco-management and sudjelovanje poduze a od 1995. godine, a na po etku je bio ograni en naaudit scheme – EMAS ISO 190000) poduze a iz industrijskog sektora. Od 2001. godine EMAS je otvoren svim sektorima gospodarstva, uklju uju i usluge javnog i privatnog sektora. 29
  30. 30. 3. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U EUROPSKOM KONTEKSTU___________Raznolikost ekonomskog, politi kog i kulturnog okruženja diljem Europe, utjecali su na razli itapoimanje odnosa izme u poslovnih zajednica i društva u europskim zemljama. Ideja da poduze amoraju doprinositi dobrobiti zajednice i izvan formalno-pravnih okvira ima dugu tradiciju u Europi,osobito u anglo-saksonskim zemljama. U zapadnim europskim zemljama, razvoj zdravstvenog sustavau drugoj polovici 20. stolje a postavio je državu kao glavnog osiguravatelja dobrobiti društva, dok seod poduze a zahtijevalo isklju ivo ispunjavanje društvenih normi u okvirima zakona, pla anja poreza izapošljavanja.66 Me utim, tijekom posljednjih desetak godina mnoge zapadno-europske zemlje po elesu preispitivati ulogu koju poduze a imaju u društvo kao i dubinu utjecaja na društveni razvoj. S drugestrane u postkomunisti kim zemljama središnje i isto ne Europe, ekološka i socijalna pitanja nisudobivala toliko pažnje zbog velikih ekonomskih izazova prilikom prelaska iz jednog tržišnog modela udrugi. Me utim, društveno odgovorno poslovanje dobiva puni zamah i u tim dijelovima Europeponajprije zahvaljuju i stranim multinacionalnim kompanijama koje dobivaju ulogu generatorapromjena.Pokreta i pojedinih aktivnosti u okviru društveno odgovornog poslovanja mogu dolaziti iz razli itihkrugova: • vladine i javne ustanove • državne, županijske i lokalne uprave • stru ne strane i doma e institucije • odjeli strategije i planiranja unutar poduze a • upravljanje ljudskim potencijalima • posebne poslovne jedinice3.1. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj67Hrvatska vlada pod pritiskom je pregovora Europske unije da ubrza reforme na podru juantikorupcijske politike, pravosu a i uprave. Zbog ekonomske recesije, ali i kao rezultat lošeg66 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.]67 CSR Europe (2009): CSR in Europe: Overview. A guide to CSR in Europe [online]. Dostupno na: http://www.csreurope.org/ [21. kolovoza 2010.] 30

×