Suhozid u registru kulturnih dobara

Click any key to continue.

Rašina bunja, dio Rašina stana u predjelu Okit kod Vodica U vinogradima u Okitu kod Vodica postoji sklop s dvije veće i dvije manje bunje. Veće su spojene šiljastim lukom ćemerom ili somićem, te prva s ognjištem služi kao kuhinja, a druga je za stanovanje, zapravo za noćenje. Bunja je nastanjena samo za vrijeme velikih poslova u vinogradu i na poljima. Ognjište smješteno u kutu prve bunje je izniman slučaj, jer se ognjište obično nalazi u sredini kruga. Osim većih postoje i dvije manje bunje, jedna za kuniće, a druga za ovce. Za kravu i za magarca bila je izgrađena sjenica s ravnim bridovima i s pokrovom od granja. Aleksandar Freudenreich: "Narod gradi na ogoljelom krasu" (1962.), str.51 Osnovni tlocrt većih prostorija, bez naznake prolaza, bio je do visine ziđa od jednog metra postavljen od Josipa Strikomana, roenog oko 1850. On je oko 1906. otplovio u Ameriku. Građevina je tlocrtno oivčena vjerojatno na prijelazu stoljeća. Graditeljski je posao nastavio njegov jedini sin, Luka. Zbog prevelike dužine zadanog tlocrta Luka je po sredini smjestio vrata među dvjema prostorijama, završivši cjelokupno zdanje i spojivši ga s pravilnim kamenim nasipom u kojem su smješteni svodovi dvije manje bunje. On se je nastavio živo baviti ovim posjedom, gdje su na plodnoj zemlji zasađene mnogobrojne voćke i loze. Gradnju 'Nove kuće' omeo je svjetski rat, no ipak je u razdoblju od 1927. do konca rata u 'Staroj kući' (koja je i dignuta pri početku ovoga razdoblja) stalno živjelo desetoro ukućana. Tada je iza manjih bunja u sastavu složene građevine iskopana cisterna.

Rašina bunja Stanje prije preventivnog uvrštavanja u Registar kulturnih dobara 1998. godine

Ostale bunje u Registru: Šuplja gromila, Bilice

Ostale bunje u Registru: Stari stan u predjelu Samograd, otok Žirje

Rasprostranjenost suhozidnih građevina

Graditeljske osnove: pravi (rimski) luk i svod

Graditeljske osnove: nepravi (lažni) luk i “svod”

Čuvene građevine Starog svijeta

Strani primjeri višeprostornih građevina

Pulješki “trulli”

Šibenski kraj – obalno carstvo suhozida

Što svojim mještanima znače suhozidne gradnje?

Primjeri zaštite: popisivanje

Zaštita popularizacijom: izložba u Šibeniku svibnja 1990.

“ Suhozidna graditeljska baština” u Klovićevim dvorima, lipnja i srpnja 1997.

Trajnost serijskog suhozida uspoređena s pretpovijesnim suhozidom

Budućnost: što vlasnik drži korisnim?

Budućnost: elementi za nove oblike

Budućnost: promet, turizam, globalizacija

Budućnost: pedagogija i edukacija

Prilika da svatko stavi svoj kamen…

Suhozid u registru kulturnih dobara

by Jadran Kale on Feb 18, 2010

Accessibility

Categories

Tags

Upload Details

Usage Rights

1 Embed 5

Statistics

Suhozid u registru kulturnih dobara — Presentation Transcript