Your SlideShare is downloading. ×
0
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Povijest hrvatskoga jezika u XIX st.

5,312

Published on

Povijest i standardizacija HJ u XIX st.; filološke škole

Povijest i standardizacija HJ u XIX st.; filološke škole

Published in: Education
0 Comments
2 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
5,312
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
3
Actions
Shares
0
Downloads
96
Comments
0
Likes
2
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Povijest hrvatskoga jezika u XIX. stoljeću<br />STANDARDIZACIJA<br />
  • 2. Kronologija važnih događaja<br />1813, Zagreb – Maksimilijan Vrhovac poziva na okupljanje narodnog stvaralaštva.<br />1815, Beč – Antun Mihanović, Reč domovini ob hasnovitosti pisanja vudomorodnem jeziku (svaki narod treba govoriti svojim jezikom i uvesti ga u javne poslove).<br />1827. – zajednički sabor donosi zaključke o uvođenju mađarskog jezika kao obvezatnog u škole.<br />1830. – hrvatski predstavnici na zasjedanju u Požunu odbijaju odluku o uvođenju mađarskog jezika kao obvezatnog školskog predmeta.<br />
  • 3. 1830. Ljudevit Gaj (ideolog i vođa ilirskog pokreta) objavljuje knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja(prvi prijedlog pravopisne reforme).<br />1832. Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (traži uvođenje štokavštine kao službenog jezika).<br />1835. Gaj pokreće novine na hrv. jeziku: Novine horvatske (s književnim dodatkom Danicom)<br />A. Mihanović objavljuje Horvatskudomovinu<br />Gajev članak Pravopisz(drugi prijedlog pravopisne reforme).<br />1836. Gaj najavljuje promjenu naziva jezika u ilirski.<br />Usvaja se ideja o štokavštini kao zajedničkoj osnovici za hrvatski jezik.<br />
  • 4. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana(Budim, 1830.)<br />Nudi prijedlog reforme pravopisa: uvodi nadslovke: iznad slova c, d, g, l, n, s, zstavlja tildu (~).<br />U raspravi Pravopisz (Danica, 1835.), mijenja prve prijedloge u znakove: č, ć, ž, š, uvodi dvoslove dj, gj, lj te ě (rogato e – izgovara se kao je/e/i).<br />Novim je pravopisom 1835., u desetom broju Danice objavljena i buduća hrvatska himna – Horvatska domovina.<br />
  • 5. 1838. – osnivaju se ilirske čitaonice.<br />1842. – Vraz, Rakovaci Vukotinovićosnivaju prvi književni časopis Kolo, osniva se Matica ilirska.<br />1843. – kraj ilirskog pokreta: zabranjeno ilirsko ime, uvodi se cenzura.<br />I. Kukuljević Sakcinski drži prvi politički govor u Saboru na hrvatskomejeziku. <br />Gaj mijenja naziv novina u Narodne novine.<br />
  • 6. 1847. hrvatski jezik proglašen službenim  postupno ulazi u javni život, sudstvo i državnu upravu.<br />1849. – Oktroirani ustav (niječu se nacionalne težnje unutar Monarhije).<br />1851. – ukinut Oktroirani ustav, započinje Bachov apsolutizam i germanizacija.<br />1853. – uveden njemački jezik kao službeni u upravu i školstvo.<br />1862. – Ivan Mažuranić propisuje Gajev slovopis u hrvatskoj nastavi (važna pobjeda Zagrebačke filološke škole).<br />1867. – Sabor prihvaća hrvatski ili srbski kao službeni jezik u Hrvatskoj, uz ravnopravnu uporabu latinice i ćirilice.<br />1873. – Matica ilirska mijenja ime u Matica hrvatska.<br />16. 10. 1895. – svečano otvorena zgrada HNK u Zagrebu, Vlaho Bukovac oslikao svečani zastor, Hrvatski narodni preporod.<br />
  • 7. Filološke škole<br />FILOLOGIJA<br />(grč.philología≃ filo- + -logija)<br />- jezikoslovlje u širem smislu, proučavanje jezika, književnosti, pisanih spomenika i narodnih običaja; jezikoznanstvo.<br />Filološke škole propagirale različite stavove prema jeziku<br />zagrebačka<br />zadarska<br />riječka<br />škola hrvatskih vukovaca<br />
  • 8. Zagrebačka filološka škola<br />nastavlja ilirsku koncepciju s ciljem dovršenja procesa standardizacije.<br />glavni predstavnici Adolfo Veber Tkalčevići Bogoslav Šulek.<br />oslanjaju se na (i)jekavsku štokavštinu, ali ne žele se odreći ni ostalih hrvatskih narječja.<br />protive se fonološkom i pišu etimološkim (morfonološkim) pravopisom. <br />Svako slovo točno odgovara glasu koji izgovaramo.<br />Propisuje pisanje riječi tako da je vidljiv njezin nastanak, unatoč tome što se izgovor promijenio.<br />umjesto ě pišu je ili ie (rječnik, diete).<br />zalažu se za stare podežne nastavke (G jelen-ah, žen-ah…), zbog čega ih protivnici posprdno nazivaju ahavcima.<br />Šulek nastoji utemeljiti hrvatsko znanstveno nazivlje (traži domaće riječi ili ih preuzima iz slavenskih jezika)<br />Zahvaljujući njihovu djelovanju, HSJ postao upotrebljiv u praksi, u znanosti, upravi i školi.<br />
  • 9. Zadarska filološka škola<br />Glavni predstavnik <br />Ante Kuzmanićoko lista Zora dalmatinska (Zadar, 1844.).<br />Traži da se sačuva ikavski izgovor na štokavskom narječju.<br />1848. Kuzmanić ipak prihvaća Gajevu reformu pisma, kojoj se ranije opirao, ali se i dalje zalaže za štokavsku ikavicu; kasnije se priklanja zagrebačkoj filološkoj školi.<br />
  • 10. Riječka filološka škola<br />Glavni predstavnik i utemeljitelj FranKurelac.<br />Zagovornik starijih oblika, zajedničkih većini slavenskih jezika (predlaže upotrebu tzv. slavenskog genitiva množine: slik-ø, žen-ø, gradov-ø, kao i riječi iz drugih slavenskih jezika).<br />Piše jezične rasprave, ali od strane Adolfa Vebera Tkalčevića doživljava konačan poraz (Brus jezika, 1860.)<br />
  • 11. Škola hrvatskih vukovaca<br />Vuk Karadžićnastojao uvesti jedinstven književni jezik na osnovi štokavskoga narječja za Srbe i Hrvate.<br />Potkraj XIX. st. Karadžić postaje uzor nekim jezikoslovcima koji su zato prozvani hrvatskim vukovcima.<br />Glavni predstavnici: Tomo Maretić, Ivan Brozi Franjo Iveković.<br />Zalažu se za fonološko načelo u pravopisu – Piši kao što govoriš!(npr. umjesto dj, gj, lj, nj uvode đ, g, l, n).<br />
  • 12. Ivan Broz, Hrvatski pravopis (1892.), izrađen prema fonološkom načelu, bio obvezan u školstvu.<br />Smatrali da se temelji zajedničkog jezika nalaze u djelima Vuka Karadžića, Đure Daničića i u narodnoj književnosti – na taj način učvršćen novoštokavski dijalekt kao osnovica književnog jezika.<br />Tomo Maretić, Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika (1899.)<br />Broz – Iveković, Rječnik hrvatskoga jezika (1901.)<br />Djelovanjem ove filološke škole smanjene su razlike između hrvatskog i srpskog jezika, ali oni nisu izjednačeni!<br />
  • 13. Nekoliko zanimljivosti proizašlih iz djelovanja filoloških škola<br />Vukovci težili za apsolutnim poštokavljivanjem, što im nije pošlo za rukom:<br />Primjer: Delnice i Split  Dionice i Spljet Čakovec Čakovac<br />Bogoslavu Šuleku možemo zahvaliti što danas imamo riječi poput: obujam (volumen), zračenje (radijacija), ozračje (atmosfera), kovine (metali), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij)…<br />Međutim, neki se njegovi prijedlozi nisu ukorijenili:<br />sitnozor (mikroskop), svjetlopis (fotografija), <br />vlasatice (kapilare). <br />Ostao najpoznatiji po prevođenju naziva kemijskih elemenata:<br /><ul><li>uveo hrvatske nazive za elemente kisik, vodik i ugljik
  • 14. predlagao i solik (Cl), jedik (F),</li></ul>smrdik (Br), sodik (Na), svjetlik (P) <br /> te lučba (kemija).<br />

×