DAN DRŽAVNOSTI HRVATSKE PROSLAVLJEN I U CRNOJ GORI                    I DILJEM SVIJETA     21. godina odproglašenja nezavi...
U programu proslave Danadržavnosti nastupio je vokalni      Učesnici programa-Bisernice Bokesastav „Bisernice Boke“ iz Ko-...
Za vrijeme programa                     Dana 26. lipnja 2012. godine u                   franjevačkoj crkvi svete Klare, u...
EUROPSKI SAVJET OPĆIH POSLOVA EUROPSKE UNIJE    JEDNOGLASNO DONIO ODLUKU O POČETKU PRISTUPNIH          PREGOVORA S CRNOM G...
Piše: Tijana Petrović                                    Crna Gora preuzela je štafetu od                                 ...
POSJET MINISTRICE VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA VESNE                   PUSIĆ CRNOJ GORI           Odnosi     Crne Gore i H...
nistrica je izrazila zadovoljstvoposjetom i susretom u bisku-                                           Potpisivanje spora...
U pratnji Veleposlanika i Generalnog konzula   Novinar dnevnog lista Pobjede upitao je ministricu da prokomentira či-  nje...
DAN HRVATSKOGA GRAĐANSKOG                                             DRUŠTVA CRNE GORE                                   ...
direktorica Pomorskog muzejaCrne Gore u Kotoru.                   Intoniranje himni  Uz njih na Skupštini su biliprisutni ...
Učesnici Skupštinedruštvo Crne Gore steklo uvje-     u dramskoj sekciji“, rekla je uz   području financiranja i osigu-te d...
SVEČANO PROSLAVLJEN VELIKI JUBILEJ                      KOTORSKE GRADSKE MUZIKE170 godina tradicije, muzike, kulture… Piše...
Gradska muzika Kotor 1930.najstariji aktivni član Gradskemuzike za doprinos kontinui-          Bogata povijesttetu rada, A...
Panther“, popularne pjesme           nog konzulata Republike Hr-                     „Quando, Quando“ i „Final co-        ...
Sa svečane Skupštine                Sa svečanog koncertaSrpsko pjevačko društvo Jedinstvo   Završnica koncertaZajednički n...
U KOTORU SVEČANO OBILJEŽEN                        DAN BOKELJSKE MORNARICE 809                Tradicija duža               ...
znanje koje mu omogućava daobjasni genezu današnjih fe-nomena i da pokaže što je sveutjecalo na to da sadašnjostbude baš o...
Još jedna priča - Žućenica festa              Chicory, bitte Piše: Mašo Čekić                                     U Europi...
glavoćika žućenica je idealna            skim tekstovima objavljenim          Njoj u čast, u Tivtu i drugimhrana za šećern...
prezentiralo prošlih osam go-dina.                               Žućenicu su koristili stari Grci, Rimljani i Ara-  Zasluž...
NEREZIDENTNI APOSTOLSKI NUNCIJ U CRNOJ GORI, NADBISKUP ALESSANDRO D’ERRICO IMENOVAN ZA NUNCIJA U                REPUBLICI ...
unijom. Upravo zahvaljujući        visoko državno odlikovanje.                                     nunciju Alessandru D‘Er...
Nedjelja, 27. svibnja 2012.           Maturanti Gimnazije, Ekonomske,        Medicinske i Pomorske škole iz Kotora zajedno...
govještaja novoga, nepozna-toga i neistraženoga u životu.Pa neka u skladu s tim bude imaturalna haljina, odijelo.   Tako s...
Ovako su nam izgledale primorkinje vile                 Pred Glavnim gradskim vratima                                     ...
Piše: Tripo Schubert           31. 5. 2012.                                          6. 6. 2012. Pregled financijskog posl...
KRONIKA DRUŠTVAsjednik Udruge Dux Croatorum, Zvonimir De-ković. Na razgovorima su bili prisutni članoviUpravnog odbora i u...
Tijekom razgovora predstavnici udruga ista-        Skupštinu su pozdravili: Božo Vodopija, ge-knuli su potrebu rješavanja ...
KRONIKA DRUŠTVA  Bizanti se osvrnuo na svoje slavne pretke i       jadinović. Dogovoreno je da se ispod spomen-spomenuo ne...
uzvanike iz političkog, kulturnog i javnog živo-         U programu je sudjelovala klapa „Biserniceta, te članove diplomat...
KRONIKA DRUŠTVAditelj škole, Poly Gjurgjević i Tripo Schubert, u   dopredsjednik Općine Tivat Ilija Janović, do-ime Upravn...
U ORGANIZACIJI HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE  GORE - KOTOR, UČENICI DUBROVAČKE PRIVATNE GIMNAZIJE                POSJ...
iznimno je i neprocjenjivo            Nakon ugodnog i edukativ-       peljivosti, ali su sličnosti vrloumjetničko i duhovn...
putove, a na osnovi povijesnih     podataka i činjenice da je ko-     torska Gimnazija s dubrovač-     kom i zadarskom naj...
načinima i mogućnostima rea-lizacije kvalitetne nastave.  Razgovor se nastavio u zbor-nici škole, uz razmjenu ideja idogov...
U TIVTU JE 26. STUDENOGA 2011. POČELA KATOLIČKA     MALONOGOMETNA LIGA „SV. TRIPUN“ ZA SEZONU 2011./2012.      Sport, tije...
mi je žao što jedna ekipa zbog                                                                      ekonomskih razloga nij...
PROSLAVA BLAGDANA DUHOVA I KRIZMA                        U KOTORSKOJ KATEDRALI                   Potvrda vjere Piše: sestr...
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Hrvatski glasnik broj 86
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Hrvatski glasnik broj 86

2,311

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
2,311
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
4
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Hrvatski glasnik broj 86

  1. 1. DAN DRŽAVNOSTI HRVATSKE PROSLAVLJEN I U CRNOJ GORI I DILJEM SVIJETA 21. godina odproglašenja nezavisnosti Piše: Tripo Schubert Odnosi između Crne Gore i Hrvatske danas su primjer dobrosusjednih Dana 23. lipnja 2012. u po-vodu Dana državnosti Repu- odnosa, a pojedini političari iblike Hrvatske, u dvorani Kul- analitičari smatraju ih najboljimaturnog centra „Budo Tomović“u Podgorici, veleposlanik Petar među zemljama jugoistočne Europe.Turčinović i generalni konzulBožo Vodopija organizirali suprijem za mnogobrojne uzva- Domaćini dočekuju uzvanicenike iz političkog, kulturnogi javnog života, te za članovediplomatskog kora. Nakon intoniranja državnihhimni intonirana je i himnaEuropske unije praćena fil-mom Ane Rucner „Oda rado-sti“. Veleposlanik Petar Turčino-vić u svome pozdravnom go-voru istaknuo je da se odnosiizmeđu Crne Gore i Hrvatskedanas smatraju primjeromdobrosusjednih odnosa, a po-jedini političari i analitičarismatraju ih najboljima međuzemljama jugoistočne Europe. imali skoro 170 milijuna eura ska je pružila značajnu pomoć „Političari su otvorili vrata s trgovinske razmjene izme- i dala potporu Crnoj Gori naisprikama nakon rata, a biznis đu dviju država. Potpisani su putu prema članstvu u NATO ije iskoristio ta vrata i ušao pri- skoro svi sporazumi važni za Europskoj uniji“, rekao je vele-lično intenzivno da bi danas dvije susjedne zemlje, Hrvat- poslanik Petar Turčinović. 3
  2. 2. U programu proslave Danadržavnosti nastupio je vokalni Učesnici programa-Bisernice Bokesastav „Bisernice Boke“ iz Ko-tora i hrvatski instrumentalnisastav „Orient Expreso“ iz Za-greba, muzicirajući na flaša-fonu i udaraljkama uz pratnjuna klaviru četveroručno, štose rijetko viđa na koncertima.Uzvanici su mogli pogledatiu holu izložene fotografije IvePervana koji je 1992. godinedobio prvu nagradu za svjet-sku turističku fotografiju, anakon toga je Hrvatska još se-dam puta bila prvak turističkefotografije upravo zahvaljujućiovome fotografu. Uzvanici su imali priliku vi-djeti promidžbeni film AneRucner „Oda radosti“ Hrvat- Veleposlanik Turčinovićske turističke zajednice kojije osvojio u kategoriji turistič-kih filmova uglednu nagraduTuristički Oskar „Das goldeneStadttor“ na Međunarodnomfestivalu turističkog filma kojise svake godine održava usklopu turističke burze ITB uBerlinu. Na natjecanje su bilaprijavljena čak 92 filma iz 28zemalja svijeta. Zanimljivo jeda je „Oda radosti“ na taj dan22. lipnja, na 50. međunarod-nom festivalu turističkog filmau Lecceu osvojila Grand Prixnagradu. Da se podsjetimo: Dana 30. svibnja 1990. konstituiran je prvi Sabor, nakon prvih demokrat- skih parlamentarnih višestranačkih izbora u novijoj hrvatskoj povijesti. Do 2002. slavio se kao Dan državnosti, a od te godine slavi se kao dan Sabora RH. Dana 25. lipnja 1991. Sabor je izglasovao Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH kojom se utvrđuje pokretanje postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, a prema rezultatima referenduma od 19. svibnja kada je više od 94% građana glasovalo za hrvatsku samostal- nost. Uz pomoć međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruži- vanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja utvrđen je tromjesečni moratorij na primjenu Ustavne odluke. Nakon isteka moratorija, 8. listopada 1991. godine, Hrvatska je jednogla- snom odlukom Sabora raskinula sve državno-pravne veze s ostalim republi- kama tadašnje SFRJ i postala nezavisna država. Taj datum obilježava se kao Dan nezavisnosti. Od 2002. godine 25. lipnja slavi se kao Dan državnosti.4
  3. 3. Za vrijeme programa Dana 26. lipnja 2012. godine u franjevačkoj crkvi svete Klare, u kotorskome starom gradu, slav- ljena je sv. misa za domovinu u povodu Dana državnosti Republi- ke Hrvatske. Sveto euharistijsko slavlje predvodio je preuzvišeni Ilija Janjić, kotorski biskup. Or- ganizator ovog događaja je Gene- ralni konzulat Republike Hrvat- ske u Kotoru. U prepunoj crkvi na sv. misi zahvalnici nazočili su: general- ni konzul Republike Hrvatske u Kotoru Božo Vodopija, konzulica prvog razreda u Generalnom kon- zulatu Katja Žarnić, predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović, predsjednik Hr- vatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Miroslav Franović, potpred- sjednik Općine Tivat Ilija Jano- vić, predsjednik Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“ Zvo- nimir Deković, predsjednik OO HGI-ja Kotor Josip Gržetić, član Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore Tripo Schubert i ostali.Misa za domovinu 5
  4. 4. EUROPSKI SAVJET OPĆIH POSLOVA EUROPSKE UNIJE JEDNOGLASNO DONIO ODLUKU O POČETKU PRISTUPNIH PREGOVORA S CRNOM GOROM 29. LIPNJA Datum za pamćenje6
  5. 5. Piše: Tijana Petrović Crna Gora preuzela je štafetu od Hrvatske ka Europskoj uniji. Ministri vanjskih poslovaili europskih poslova zema- Ovo je najznačajniji i najveći danlja članica EU-a odlučile su za Crnu Goru nakon odluke ona sastanku u Luxembourguda odobre početak pristupnih nezavisnosti. Otvaraju se poglavljapregovora s Crnom Gorom, a 23. i 24. – vladavina prava, borbata odluka potvrđena je na sa-stanku predsjednika država protiv korupcije i organiziranogili vlada zemalja na sastanku kriminala i nezavisnosti pravosuđa.u Bruxellesu 29. lipnja 2012.godine. Crna Gora je treća država napretku Crne Gore u pro- uspjesima“, izjavio je Filipnastala raspadom bivše Jugo- vedbi reformi te preporučila Vujanović, predsjednik Crneslavije koja otvara pregovore o otvaranje pristupnih pregovo- Gore.pristupanju Europskoj uniji, ra, ocijenivši da je ta zemlja „Preuzeli smo štafetnu pa-nakon Slovenije koja je člani- učinila napredak u području licu od Hrvatske na putu kaca od 2004. i Hrvatske, koja vladavine prava, borbi protiv EU. Ovo je novi stimulans daulazi u EU 1. srpnja sljedeće korupcije i organiziranog kri- nastavimo s reformama za svegodine. minala te postigla potrebnu političke subjekte i cijelo crno- „razinu usklađenosti“ s europ- gorsko društvo“, rekao je Mi- Pregovori bi na prvoj među- skim standardima. lan Roćen, ministar vanjskihvladinoj konferenciji trebali poslova i europskih integracija.biti službeno proglašeni otvo- Europska unija vodit će srenima, a nakon toga slijedi Crnom Gorom pregovore pre- „Sada krećemo u najtežu ipostupak dubinske analize ma novom pristupu, po kojem najzahtjevniju fazu, bez pre-crnogorskog zakonodavstva će se najprije otvoriti pregovori sedana, u istoriji evropskihi njegove usporedbe s europ- u dva najvažnija poglavlja 23. integracija po obimu obavezaskom pravnom stečevinom. - Pravosuđe i temeljna prava i i načinu kontrole njihovog is-Očekuje se da bi prva poglav- 24. - Pravda, sloboda i sigur- pinjavanja“, izjavio je Rankolja Crna Gora mogla otvoriti nost. Ta dva poglavlja bit će Krivokapić, predsjednik parla-potkraj ove godine. otvorena tijekom čitavog pro- menta Crne Gore. cesa i bit će zatvorena tek na Crna Gora ima kandidatski kraju. Milan Roćen i Štefan Filestatus od prosinca 2010. U „Otvaranje pregovora pred-prosincu prošle godine Europ- stavlja novu fazu europskogsko vijeće je, s ciljem otvaranja puta Crne Gore, koja će omo-pregovora u lipnju ove godine, gućiti nastavak procesa mo-zadužilo Europsku komisiju dernizacije i demokratizacijeda ocijeni napredak Crne Gore crnogorskog društva, te jača-u provedbi reformi s posebnim nja institucija sistema“, rekaonaglaskom na područje vlada- je Štefan File, komesar za pro-vine prava, temeljnih prava, širenje EU-a.borbe protiv korupcije i orga- „Donesena odluka je visokoniziranog kriminala. priznanje za države i sve su- Komisija je to učinila i 23. bjekte društva koji su pomo-svibnja prihvatila izvješće o gli crnogorskim integracionim 7
  6. 6. POSJET MINISTRICE VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA VESNE PUSIĆ CRNOJ GORI Odnosi Crne Gore i Hrvatske primjer svima u regiji Piše: Tripo Schubert Želimo naglasiti okrenutost prema budućnosti, ali i riješiti probleme koji su ostali kao što su problemiM inistrica vanjskih i eu- ropskih poslova Vesna restitucije. Upravo bi Hrvati Pusić razgovarala je uutorak 12. lipnja 2012. u Ko- mogli biti nositelji aktivnosti natoru s predstavnicima hrvat- približavanju Crne Gore Europskojske nacionalne manjine u Cr-noj Gori o položaju i pravima unijiHrvata u toj zemlji, njihovojorganiziranosti, aktivnostima ković i zastupnica Hrvatske va za edukaciju i animaciju,i problemima te o financijskoj građanske inicijative u crno- kao i doniranjem stipendijapotpori hrvatskim udrugama gorskom parlamentu Ljerka za studiranje i postdiplomskei medijima koji djeluju u Boki Dragičević. studije na sveučilištima u Hr-kotorskoj. vatskoj. U razgovoru su sudjelovali Tijekom razgovora pred-predsjednik Hrvatskoga gra- stavnici udruga istaknuli su Ministricu Pusić primio jeđanskog društva Mirko Viče- potrebu rješavanja tehničkih kotorski biskup monsinjor Ili-vić, predsjednik Hrvatskoga problema, načina finaciranja ja Janjić koji je predstavio bi-nacionalnog vijeća Crne Gore hrvatskih medija Hrvatsko- skupiju odnosno njezinu povi-Miroslav Franović, predsjed- ga glasnika i Radio Duxa te jest te kulturno i spomeničkonik Hrvatske krovne udruge- suvremenijeg načina rada s blago Hrvata kao autohtonogDux Croatorum Zvonimir De- mladima stvaranjem kampo- naroda u Boki kotorskoj. Mi-8
  7. 7. nistrica je izrazila zadovoljstvoposjetom i susretom u bisku- Potpisivanje sporazumapiji koja je pomogla u očuva-nju autohtonoga hrvatskogidentiteta u Crnoj Gori. Hrvatska šefica diplomacijeistaknula je kako, vezano uzfunkcioniranje institucija hr-vatskog naroda, postoji namje-ra da se napravi plan kulturnesuradnje u regiji na medijskimkomunikacijskim projektima ikulturnim projektima. “Želimonaglasiti okrenutost premabudućnosti, ali i riješiti pro-bleme koji su ostali kao što suproblemi restitucije. Upravo biHrvati mogli biti nositelji ak-tivnosti na približavanju CrneGore Europskoj uniji”, rekla jeministrica Pusić. Sastanak sa hrvatskim udrugama Ministrica vanjskih poslovaVesna Pusić i njezin crnogor-ski kolega Milan Roćen pot-pisali su u utorak 12. lipnja2012. u Podgorici Sporazum oEuroatlantskom partnerstvuizmeđu vlada Crne Gore i Hr-vatske. Ministrica je crnogorskomkolegi predala prijevode eu-ropskog zakonodavstva s en-gleskog na hrvatski jezik, od2009. do danas. “Sporazum je za nas pogledu budućnost. Za Crnu Goruto znači da se ugleda na hr-vatska iskustva, a za nas je tonačin dobre suradnje sa su-sjedima. Pristupni proces bit-niji je od samog članstva jer jeto razdoblje u kojem se gradeinstitucije“, rekla je tim povo- pravnim stečevinama, kao i u nji polazi od odlučnosti Crnedom Pusić. potrebnoj prilagodbi državne Gore za provođenjem reformi Euroatlantsko partnerstvo uprave. Kako se ističe, Hrvat- na putu prema EU i NATO-udviju zemalja će, kako se oče- ska i Crna Gora potpisale su i spremnosti Hrvatske da nakuje, pridonijeti integraci- ovaj sporazum želeći nastaviti tom putu pruži Crnoj Gori od-ji Crne Gore u EU i NATO te jačati svoje dobrosusjedne od- govarajuću političku i tehnič-afirmirati europske vrijednosti nose i svjesne važnosti vlasti- ku potporu.u bilateralnoj i regionalnoj su- tog doprinosa miru, stabilnosti Hrvatska će staviti na ras-radnji, a cilj je da se uz pomoć i napretku jugoistočne Europe polaganje svoje specifičnou ispunjavanju kriterija olak- te uvjerene da bi članstvo ze- znanje, stečena iskustva i ek-ša Crnoj Gori tijek pregovora malja regije u Europskoj uniji spertize iz pregovaračkog pro-za članstvo u EU, pomogne i NATO-u predstavljalo trajnu cesa s Europskom unijom iu usklađivanju nacionalnog afirmaciju tih vrijednosti. Spo- NATO-om, a ugovorne strankezakonodavstva s europskim razum o euroatlantskoj surad- pripremit će i zajedničke pro- 9
  8. 8. U pratnji Veleposlanika i Generalnog konzula Novinar dnevnog lista Pobjede upitao je ministricu da prokomentira či- njenicu da je u emisiju „Lijepom našom”, koja se emitira na hrvatskoj dr- žavnoj televiziji, uvrštena Boka kotorska. Pusić je odgovorila kako Hrvat- ska „nema apsolutno nikakve teritorijalne pretenzije“. „Iskreno rečeno, emisiju nisam gledala, ali Hrvatska nema apsolutno nikakve pretenzije, a nadam se ni Hrvatska televizija, iako se ona ne pita u tim pitanjima za mišljenje. Bilo kakva pomisao da bi se tu radilo o teritorijalnim preten- zijama ne postoji”, rekla je Pusić.jekte prekogranične suradnje, granicu s Unijom. Dragocjena skih poslova Crne Gore Milanuključujući i infrastrukturne su njihova iskustva i znanje Roćen.projekte koji bi se mogli natje- koje su stekli u procesu pri- Tijekom boravka u Crnojcati za financijska sredstva iz stupanja EU. Iskoristili smo Gori ministrica Pusić sastalafondova Europske unije. Su- priliku da razmijenimo mišlje- se s najvišim državnim duž-radnja obuhvaća i usavršava- nja o nizu bilateralnih pitanja nosnicima, predsjednikomnje i razmjenu stručnjaka. i zajedno konstatirali zado- države Filipom Vujanovićem, „Osim Hrvata, nitko se više voljstvo zbog uspona u našim predsjednikom parlamentaod Crnogoraca nije razveselio odnosima. Slobodno možemo Rankom Krivokapićem i pre-uspjehu Hrvatske i njezinu reći da odnosi između Crne mijerom Igorom Lukšićem tečlanstvu u EU. Jer, nakon što Gore i Hrvatske mogu poslu- je još jedanput istaknula pot-Hrvatska postane članica EU- žiti za primjer svima u regiji i poru Hrvatske našim euroa-a, Crna Gora će imati i fizičku šire“, izjavio je ministar vanj- tlantskim integracijama.10
  9. 9. DAN HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE OBILJEŽEN JE ODRŽAVANJEM XI. GODIŠNJE SKUPŠTINE 11 godina zajedno Piše: Dosadašnji stvoreni kulturni kapital Vivijan Vuksanović raznim akcijama Društva prelazi okvire nevladine udruge te jeD ana 23. srpnja je Dan HGD CG, koji se ove Hrvatsko građansko društvo Crne godine obilježio rad-no, održavanjem XI. godišnje Gore steklo uvjete da ga grad Kotorskupštine 16. srpnja 2012.godine u dvorani Doma kultu- prizna kao društvo od posebnogre „ Josip Marković“ u Donjoj značajaLastvi. Intoniranjem crnogorske ihrvatske himne započelo je Skupštinu su pozdravi- odbora Fonda za manjine uzasjedanje. li: Božo Vodopija - generalni Crnoj Gori, Miroslav Frano- Od 1.420 registriranih čla- konzul Republike Hrvatske vić - predsjednik Hrvatsko-nova Društva delegirano je iz u Kotoru, Marija Vučinović ga nacionalnog vijeća, Slavkosvih podružnica 70 članova - predsjednica Hrvatske gra- Mandić - predsjednik Maticekoji su, uz pozvane goste, bili đanske inicijative, Miroslav Crnogoraca - ogranka Kotor iprisutni na Skupštini. Marić - predsjednik Upravnog Mileva Pejaković Vujošević - 11
  10. 10. direktorica Pomorskog muzejaCrne Gore u Kotoru. Intoniranje himni Uz njih na Skupštini su biliprisutni i Ljerka Dragičević -poslanica u Parlamentu CrneGore, Zvonimir Deković - pred-sjednik hrvatske udruge DUXCroatorum iz Donje Lastve,kao i Miroslav Marušić - glavniurednik hrvatskog radija DUXi Tijana Petrović - urednicaHrvatskoga glasnika. Generalni konzul RH BožoVodopija čestitao je na zajed-ništvu svih udruga i stranke uborbi za očuvanje identiteta teDruštvu na uspješnim aktiv-nostima, na ukupnom djelo-vanju i radu za svih jedanaestgodina postojanja i plodono-snog rada. „Hrvatska manjinska za-jednica u CG nije remetilačkičinitelj, već pravi most surad-nje i prijateljstva između dvijususjednih država. Prethodnihdana kada se ministrica vanj-skih poslova Hrvatske VesnaPusić susrela s najvišim cr-nogorskim dužnosnicima biosam jako ponosan jer se s po-štovanjem razgovaralo o svimhrvatskim udrugama kojedjeluju u Crnoj Gori, a HGD-u želim da nastavi s plodnimradom i da traje što dulje“, re-kao je generalni konzul Božo Radno predsjedništvoVodopija. štuje Fond za manjine i da joj ne riječi i pohvalila uspješan Marija Vučinović izrazila osigurava više sredstava nego rad u tiskanju časopisa Hrvat-je zadovoljstvo što svi Hrvati što je to dosadašnjim kriteriji- skoga glasnika.zajedno sa strankom i udru- ma predviđeno.gama rade na očuvanju iden- Slavko Mandić posebno je Izvještaj o radu Društva utiteta, stvaranju boljih uvjeta pohvalio dobru suradnju HGD proteklih godinu dana pod-za život i na najbolji način pro- CG s Maticom Crnogoraca, a nio je predsjednik HGD-a CGmoviraju i prezentiraju bogato za rad Društva rekao je kako Mirko Vičević, koji je izmeđukulturno naslijeđe. sva priznanja koja su mu do- ostalog rekao kako sva pri- Miroslav Franović rekao dijelile obje države potvrđuju znanja koja su Društvo i poje-je kako će nacionalno Vijeće uspješan rad i veliki doprinos dinci dobili u protekloj godinipomagati rad ovakvih udruga Društva u stvaranju tako do- dodatno obvezuju na još boljikao što je HGD CG, a poseb- brih odnosa Crne Gore i Hr- i kvalitetniji rad u sljedećemno projekte koji su vezani uz vatske. razdoblju. „Dosadašnji stvore-mlade. Mileva Pejaković Vujoše- ni kulturni kapital raznim ak- Miroslav Marić podsjetio je vić, čestitajući Dan Društva i cijama Društva prelazi okvireprisutne da hrvatsku zajedni- zaželjevši uspješan rad Skup- nevladine udruge te smatramcu u Crnoj Gori posebno po- štine, naglasila je značaj pisa- da je Hrvatsko građansko12
  11. 11. Učesnici Skupštinedruštvo Crne Gore steklo uvje- u dramskoj sekciji“, rekla je uz području financiranja i osigu-te da ga prizna grad Kotor kao ostalo D. Milošević. ranja prostora. Mišljenja samdruštvo od posebnog značaja“, Tripo Schubert fokusirao da bi i dodjela ordena od dr-rekao je predsjednik Društva je svoje izlaganje na problem žava Hrvatske i Crne Gore na-Mirko Vičević. neplaćanja članarine čija go- šem Društvu za doprinos na Delegati su usvojili izvješća dišnja visina ne može ugroziti polju međunarodne kulturneo radu Društva i financijskom ničiji proračun, ali može biti suradnje trebala biti obvezu-poslovanju, uz pozitivno mi- značajna stavka za financira- juća i za rješavanje uvjeta zašljenje Nadzornog odbora za nje pojedinih aktivnosti ako bi rad“, rekao je Schubert.2011. godinu, kao i prijedlog samo polovina članstva izvrši-plana aktivnosti i financijski la svoju obvezu. Tijana Petrović predstavilaplan za 2012. godinu. „Drugo značajno pitanje koje se delegatima kao nova ured- U diskusiji je sudjelovala i već godinama pokušavamo ri- nica časopisa Hrvatskoga gla-Dijana Milošević istaknuv- ješiti jest osiguranje uvjeta za snika i zahvalila je svima kojiši potrebu većeg angažiranja rad Društva. U studiji koju je joj prilozima i prijedlozima po-mladih članova Društva u izradio NVO Expeditio za po- mažu u ovome važnom projek-svim aktivnostima. „Pohvalno trebe lokalne samouprave o tu.je što se oformila škola man- razvoju kulture ove općine za „Trudit ću se da časopis izla-doline, autohtonoga medite- razdoblje 2012. - 2016. godine zi mjesečno i da njegova kva-ranskog instrumenta, čiji su eksplicitno stoji konstataci- liteta bude još bolja. Apeliramrezultati već vidljivi sudjelo- ja da HGD CG, koji daje veli- na sve vas da aktivnije sura-vanjem dječjeg sastava Tripo ki doprinos na planu kulture, đujete s redakcijom, da šaljeteTomas na božićnim koncerti- može s pravom biti proglašeno priloge iz rada podružnica i oma, ali to nije dovoljno. U ovoj institucijom od posebnog inte- aktualnostima iz vaših sredi-godini započet ćemo raditi na resa Općine Kotor i na toj os- na jer ovo je vaš časopis“, re-promociji bokeljskoga govora novi uživati i određena prava u kla je uz ostalo Tijana. 13
  12. 12. SVEČANO PROSLAVLJEN VELIKI JUBILEJ KOTORSKE GRADSKE MUZIKE170 godina tradicije, muzike, kulture… Piše: Tijana Petrović Dvodnevnim programom, pod nazivom “Gradska muzika Kotor,U 170 godina tradicije, muzike, petak 29. lipnja u cr- kvi sv. Duha održana je Svečana skupština kulture...”, obilježen je veliki jubilejGradske muzike Kotor. O po-vijesti orkestra, jednog od sim- najstarijega puhačkog orkestra ubola grada Kotora, govorio je Crnoj Gori i jednog od najstarijih naodvjetnik i dugogodišnji članGradske muzike Kotor Boš- Balkanu.ko Grgurević. Prisutnima seobratio i čestitao na jubilejunajstariji član Gradske muzi- Građanska glazba grada Kotora 1888.ke gospodin Boro Cicović, kojije davne 1932. godine postaonjezin član. U povodu jubilejadodijeljena su priznanja odno-sno plakete te zahvalnice su-radnicima i sponzorima kojisu pomogli u obilježavanjujubileja, među kojima i Hr-vatskome građanskom druš-tvu za dugodišnju suradnjui potporu u proslavi jubileja.Dobitnici plakete su: profesorNikola Čučić - za dugogodišnjevođenje i doprinos kontinui-tetu rada orkestra, odvjetnikVladimir Begović - za dugodo-dišnje vođenje, izniman dopri-nos očuvanju i modernizacijiorkestra i afirmaciju bogatetradicije, Krešimir Petrović -14
  13. 13. Gradska muzika Kotor 1930.najstariji aktivni član Gradskemuzike za doprinos kontinui- Bogata povijesttetu rada, Adam Cuca - za 50godina aktivnog članstva i do- Gradska muzika Kotor osnovana je davne 1842. godine,prinos kontinuitetu rada, Ivica a osnovali su je ugledni građani koji su tadašnjem grado-Biskupović - za izniman dopri- načelniku Marku Paskvaliju podnijeli pismeni predlog zanos očuvanju orkestra i anga-žiranost na obuci članova na osnivanje orkestra. Prvi orkestar pod nazivom Građan-tradicionalnim instrumentima ska glazba grada Kotora imao je 24 člana čija su imenai Nikola Konjević, predsjednik poznata, ali na žalost ne i ime prvog dirigenta koji jeSkupštine općine Kotor - za vodio orkestar.dugogodišnju posvećenost i Pravilnik o radu Građanske glazbe grada Kotora usvo-potporu orkestru. Plakete je jen je 15. lipnja 1842. godine, i njime su bili obuhvaćeniuručio dirigent Petar Bukilica, svi elementi djelovanja, ponajprije problemi obrazovanjaa u ime dobitnika prisutnima novih muzičara, pri čemu je osnovno načelo bilo da or-se obratio Nikola Konjević. kestar sam pruži obrazovanje svojim članovima te da se Sljedećeg dana proslava je izdržava vlastitim sredstvima.nastavljena defileom puhač- Od osnivanja do početka XX. stoljeća orkestom su diri-kih orkestara, a uz domaći-na nastupili su i prijateljski girali Josip Jedlička, Jeronim Fioreli, Ivan Jedlička mla-orkestri Glazbeno-prosvjetno đi, Antun Petrarka, Ivan Burati, Ivan Jedlička Stariji,društvo Tivat i Mjesna muzika Dionizije De Sarno San Giorgio. Orkestom u XX. stoljećuĐenovići. dirigiraju mnogi kapelnici, među kojima su najznačajni- Proslava je završena Sveča- ji Erminie Bagatella, Tripo Tomas, Antun Homen, Tri-nim večernjim koncertom 30. po Đurašević, Nikola Čučić, Nikola Gregović i Vladimirlipnja, ispred katedrale bazili- Begović. U svojoj dugoj povijesti Gradska muzika Kotorke sv. Tripuna. Dobro uštiman svirala je mnogobrojnim slavnim ličnostima: Petru II.orkestar, pod dirigentskom Petroviću Njegošu, Franzu Ferdinandu, princu Eduardu,palicom dugogodišnjeg člana kralju Olafu, kraljici Beatrisi, M`Bou, princezi Margare-Petra Bukilice, izvodio je kla- ti, Titu, Eleanori Roosevelt, Jean-Paulu Sartreu, Sofijisična i popularna djela. Takoje mnogobrojna publika imala Loren i Carlu Pontiju, princezi Jelisaveti Karađorđević iprilike čuti „Carmen“ Georgesa mnogim drugima. Za svoj rad orkestar je dobio mnogo-Bizeta, „Dunavske valove“ Jo- brojna priznanja, među kojima su svakako najznačajnijavana Ivanovića, „Šjora Maru“ Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, dodijeljenTripa Tomasa, koju je uz prat- ukazom Josipa Broza Tita 1967. godine, te Novembarskanju Muzike otpjevao praunuk nagrada Grada Kotora iz 1977. godine. Danas orkestarslavnoga kotorskog meštra, ima 30-tak članova, uglavnom amatera, koji s ponosomIvan Tomas. Orkestar je svirao prezentiraju muzičku kulturu i stoljetnu tradiciju staro-i evergreen „My Way“, mar- ga grada.ševe „Colonel Bogey“ i „Pink 15
  14. 14. Panther“, popularne pjesme nog konzulata Republike Hr- „Quando, Quando“ i „Final co- vatske u Kotoru, i mnogi dru-Ivan Tomas untdown“, a pjesmu „Jabuke gi iz kulturnog i javnog života i trešnje” maestralno je izveo Kotora. Adam Cuca, solist na trubi. Kao poklon Gradskoj muzici Koncert je uz vatromet završio Kotor, u organizaciji ŠOSMO pjesmom „Bokeška noć“ koju „Vida Matjan“ iz Kotora, 6. je uz pratnju orkestra otpjeva- lipnja ispred crkve sv. Luke la Sanja Maslovar. Na samom održan je koncert korova, na kraju koncerta Muzika je, već kome su uz korove muzičke po tradiciji, izvela kolo sv. Tri- škole nastupili i najmlađi kor puna. Uz navedene soliste, JPU „Radost“ i Cukarini te kor kao gost je nastupio i gudač- Srpskoga pjevačkog društva ki kvartet „Coda”, a predivnu Jedinstvo. noć pjesmom su upotpunili NVO Šjore od mota i ovoga članovi Srpskoga pjevačkog puta dale su svoj doprinos u društva Jedinstvo. U progra- organizaciji Večeri klapa koja mu su sudjelovale i mažor- se održala 15. lipnja na Cita- etkinje „Fešta“. Na koncertu deli, a prihod od prodaje ula- su bili mnogobrojni uzvanici, znica dan je za organizaciju među kojima gradonačelnica svečane proslave jubileja. Kotora Marija Ćatović, pred- U organizaciji Zajednice Ta- sjednik Skupštine općine Ni- lijana Crne Gore, Gradska kola Konjević, kotorski biskup muzika Kotor gostovala je od mons. Ilija Janjić, veleposla- 22. do 25. lipnja u talijanskom nik Austrije u Crnoj Gori Mar- gradu Muggiji, gdje je na trgu tin Pammer, gospođa Katja ispred općine održala koncert. Žarnić, prvi konzul General-Promenadni koncert 16
  15. 15. Sa svečane Skupštine Sa svečanog koncertaSrpsko pjevačko društvo Jedinstvo Završnica koncertaZajednički nastupkotorske i gostujućih glazbi 17
  16. 16. U KOTORU SVEČANO OBILJEŽEN DAN BOKELJSKE MORNARICE 809 Tradicija duža od 12 vjekova Piše: Danijela Vulović Davne 1463. godine izdan je prvi statut Bratovštine BokeljskeU mornarice 809 sklopu Dana Bokeljske mornarice, koji se pro- slavlja svakog 26. lipnjajer je na taj dan davne 1463.godine izdan prvi statut Bra- Primopredaja zastavetovštine Bokeljske mornarice809, dana 25. lipnja u crkviSvetog Duha, u koncertnojdvorani Glazbene škole „VidaMatjan“, održana je Svečanaakademija. Voditelj progra-ma Nikola Ciko, predsjednikUpravnog odbora Bokeljskemornarice, pozdravio je pri-sutne goste: Nikolu Konjevića- predsjednika Skupštine Op-ćine, Fila Biskupovića - pot-predsjednika Općine Kotor,Katju Žarnić - konzulicu uGeneralnom konzulatu R. Hr-vatske u Kotoru i predstavnikeHGD CG. Minutom šutnje dana je po-čast nedavno preminulom dr. gradu, govorio je o fenomenu njem prošlih vremena, uvidomsc. Milošu Miloševiću, admira- „Povijesti sadašnjosti“, koji je u povijesne procese, povjesni-lu Bokeljske mornarice. vezan uz kontinuitet i trajanje čar ima mogućnost suvreme- Dr. Branko Sbutega, pred- Bokeljske mornarice. „Svojim nicima objašnjavati njihovosjednik Podružnice u Beo- posebnim znanjem, poznava- vrijeme. Još je važnije da ima18
  17. 17. znanje koje mu omogućava daobjasni genezu današnjih fe-nomena i da pokaže što je sveutjecalo na to da sadašnjostbude baš ovakva kakva jest“,rekao je Sbutega. Također se osvrnuo i na plo-donosan život pokojnog admi-rala dr. Miloša Miloševića. U programu je sudjelovalaženska klapa „Bisernice Boke“,plesna grupa Bokeljske mor-narice, uz glazbenu pratnjukombiniranoga mandolinskogsastava, mali admiral i učeni-ci glazbenih škola iz Kotora iTivta. Na Dan Bokeljske mornari-ce, na trgu ispred Pomorskog Radno predsjedništvo - Sbutega, Ciko, Radovićmuzeja, formiran je glavniodred, sastavljen od podruž-nica Kotor, Tivat i HercegNovi. Glavni odred preuzeoje u pratnji Gradske muzikeKotora, ispred zgrade OpćineKotor, državnu zastavu, a na-kon toga tradicionalno obišaograd, preko Tabačine do glav-nih gradskih vrata. Viceadmi-ralu Iliji Radoviću predao jeraport ispred glavnih gradskihvrata i ključeve grada Kotorapredsjednik Skupštine NikolaKonjević. Na kraju je na glav-nome gradskom trgu odigranotradicionalno kolo Bokeljskemornarice. Ulicama grada Viceadmiral Radović pozdravlja Odred 19
  18. 18. Još jedna priča - Žućenica festa Chicory, bitte Piše: Mašo Čekić U Europi je žućenica postala crnogorski brend, a u našimU restoranima je nema bokeškoj gastronomskoj tradiciji stoljećima se koristi autohtono bilje.Iako nema puno izrazitih, sa-mosvojnih bokeških specijali-teta, upravo divlje biljke dajuspecifičnost  bokeškoj kužini.Takva jela, u kojima Boke-lji obilato koriste trave  kaoglavne sastojke ili  dodaju tekponeku balicu ljekovitog biljaautohtona su i pripadaju na-šoj gastronomskoj kulturnojbaštini. To bilje, najčešće sirotinj-ski  pripremano, uz čašu do-maćeg vina, ako je prete-klo, posebno s proljeća i jeseni,bilo je gotovo sve na  bokeškojtežačkoj trpezi. Među  jestivim travama uBoki žućenica je nekrunisanacarica, gotovo sveta trava hra-niteljica. Obilježje je sirotinjskog sto-la, gladnih i ratnih godina, ali ispecijalitet na trpezi  u vrijeme danas specijalitet, a u drugim fruktozu, pentosan i mast.blagdana kada se moglo priu- sredinama tek se povremeno o Zbog bogatstva ljekovitih sa-štiti meso ili riba. Prisutna je njoj govori kao jestivoj biljci. stojaka od ove trave koristi seu svim dijelovima Mediterana Specifičnu aromu i gorak sve: korijen, lišće i cvijet.iako se  kao jestiva ne koristi ukus žućenici daje inzulin, Od njezina korijena suše-na isti način. Čak se može osnovni ljekoviti dio žućenice. njem, prženjem i mljevenjemustvrditi da je u Boki, Istri, Uz inzulin sadrži cikoriteol, priprema se zamjena za kavu,nekim dalmatinskim otocima, derivate voćnog šećera, 25 po- poznata kao cikorija. Za  tuLiguriji i Pulji u Italiji, Kata- sto pektina, željezo, kalcij, ka- vrstu kave utvrđeno je i an-loniji u Španjolskoj, Grčkoj i lij i natrij. Njezin korijen u su- tikancerogeno svojstvo. KaoTurskoj oduvijek bila hrana, hom stanju sadrži još intybin, i sve biljke iz velike porodice20
  19. 19. glavoćika žućenica je idealna skim tekstovima objavljenim Njoj u čast, u Tivtu i drugimhrana za šećerne bolesnike, a u još nekoliko europskih ze- gradovima u regiji, organizira-pomaže u liječenju mnogobroj- malja. U TV i radio emisija- ju se programi „Još jedna pri-nih drugih bolesti i tegoba.  ma, u Crnoj Gori i inozemstvu ča Žućenica-festa“. Do sada Žućenica ima mnogobrojne emitirano je više od 15 sati su, multimedijalnim pristu-rođake, a botaničari  stalno programa posvećenog Žuće- pom, ispričane priče o čaju ustvaraju nove vrste. nica-festu. Stigle su nagrade đardinu stare Bokeljke, izradi Ipak, pred dobrom, starom, i priznanja, među kojima i svile u Boki kotorskoj, bokeš-divljom žućenicom (poznata je Zlatna medalja Novosadskog kom čipkarstvu, pismima Bo-još i po tridesetak drugih ime- sajma na prezentaciju Žućeni- kelja kroz povijest, božićnimna) valja zastati. ca-festa i nagrada TO Tivat za kolačima i zaboravljenome bo- Tivćani su joj posvetili bro- inovaciju. Programe „Žućenica žićnome slatkom posluženjušuru „Serenada od žućeni- festa“ vidjelo je oko 30.000 po- od pšenice i suhog voća, kola-ci“ koja je doživjela četiri izda- sjetilaca kojima je podijeljeno čima inspiriranima Mocartom,nja, a stalno se traži primjerak više od 13.000 obroka s jelima lastovskoj svadbi, historiji bo-više.  od žućenice. keške muzike, naivnom slikar- Posvetili su joj i gastronom- Nije naški da budemo neza- stvu i kiparstvu, padišpanju...ski festival – «Žućenica fest» hvalni, a pri tome zakinuti za Zaslužuje žućenica još do-koji se tijekom ove godine najljepše darove prirode. Zato sta toga. Knjigu u kojoj će seodržava osmi put. Festival je priča o žućenici ima i nasta- naći 170 načina pripreme jelaspecifičan po mnogo čemu, pa vak, izvan trpeze. od žućenice ili s njom, uz fo-i vremenu održavanja - od pr- tografije onoga što se kuhalo ivih ljubičica do prvih zimskihbura. Za to vrijeme žućenicase može ubrati u našim đar-dinima, voćnjacima, vinogra- Ljepotom i bo-dima ili na nekoj livadi izvan jom plijeni cvijetgrada, a sve češće i više se sije.     žućenice. U našem A žućenice je vazda bilo na narodu, ali i usme-trpezi. I kada su gromovi pu- nom predajomcali, kada je riba bježala u car- drugih naroda, imastvo morskih dubina, kada se više legendi o na-iz vlastitog dvorišta nije moglo, stanku tog cvijeta.kada se plaćao danak i banak, Jedna od najljep-kada su djeca plakala čekaju- ših legendi nastalaći da se u  brondzinu skuha Cikorija je na obalama Me-šaka pljesnivog brašna, kada diterana.su bolesti desetkovale ljude i Plavooka ljepoti-stoku, kada su krvarili potoci. ca silno je ljubila mladog mornara. Obećali su se Za nju se nije plaćalo. jedno drugom, a vjenčanje planirali za proljeće Ni molilo. Zaslužila je naša - čim se mornar vrati s još jednog vijađa. Valjažućenica festival i mnogo više zaraditi za prsten i svadbu.od toga. Organizacija žena Čekala je djevojka dragoga, u početku s vese-Tivta i Radio Tivat, po ideji i ljem, zbog sretnog događaja koji stiže. Vrijemescenariju Maša Čekića i Bla- je prolazilo, a suze su sve češće tekle njezinimženke Vučurović, realiziraju licem. Proteklo je tako, u čekanju, nekoliko pro-gastro večeri i gastro predsta- ljeća.ve „P(i)jat od žućenice“ u Tivtu, Plavetnilo njezinih isplakanih očiju, suze, lju-ali i u Budvi, Trebinju, Puli, bav, čemer i bol za dragim – sve se slilo i transfor-Vrnjačkoj Banji, mađarskomMakou, poljskom Skočovu, miralo u cvijet trave žućenice. Nježno zatrepti sSremskoj Mitrovici, Podgorici, izlaskom sunca i zaplavi sve oko sebe. Kao nadaRisnu i drugim gradovima. djevojke što čeka na obali mora. Onda se latice Našla se naša žućenica u ka- zatvore, tugujući do nove iskre i ponovnog uzda-talozima mnogobrojnih ruskih ha - možda mi ga Gospa vrati. turističkih organizacija, nanaslovnim stranama njemač-kih gastro časopisa, u novin- 21
  20. 20. prezentiralo prošlih osam go-dina. Žućenicu su koristili stari Grci, Rimljani i Ara- Zaslužuje brošuru s izborom pi, a 300 godina prije Krista, Grci su je uzgajali uod 15 najpopularnijih recepa- vrtovima.ta sa žućenicom, na sedam Plantažni uzgoj u Europi počinje 1763. godine ustranih jezika. Obje knjige su spremne i če- Njemačkoj, gdje je tri godine ranije otvorena prvakaju milost sponzora. tvornica za proizvodnju cikorije kao zamjene za A recepti? kavu. I oni starinski, koje su nam Već 1770. godine u Berlinu su objavljena znan-babe ostavile, i oni nastali u stveno dokazana svojstva žućenice i njezine vri-kreativnoj kužini, čekaju da se jednosti u prehrani i liječenju.u bokeškim restoranima  po- Grčki i rimski pisci Aristofan, Teophrastus i Di-nude gostima. Za sada to rade oskirud pišu o njoj, a Plinije Stariji uvrstio ju je usamo rijetki ugostitelji, u tri enciklopedijsko djelo „Istorija prirode“.restorana. Mnogi pjesnici, od Horacija do danas, posvetili A u prospektima Nacional- su joj stihove, a ljepota njezina cvijeta zabilježe-ne TO CG, njemačkih, ruskih, na je i na slikarskim platnima.poljskih i drugih inozemnihagencija, turistima se propo-ručuje da u Crnoj Gori  pro-baju jela od žućenice. U ino-zemstvu je naša trava postalabrend po kojem se prepozna-jemo. A kod nas? Bojim se da me netko od na-ših ugostitelja ne zaustavi ipita - Što je to žućenica? Nije naški, ali bih morao darečem... Delicije od žućenice22
  21. 21. NEREZIDENTNI APOSTOLSKI NUNCIJ U CRNOJ GORI, NADBISKUP ALESSANDRO D’ERRICO IMENOVAN ZA NUNCIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Zaslužan za povijesni čin Piše: don Pavao Medač Dosadašnji apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup AlessandroN D‘Errico, koji je od 17. veljače a Tijelovo 7. lipnja od vjernika u Crnoj Gori oprostio se apostolski 2010. godine također obnašao službununcij sv. misom zahvalnicomu župnoj crkvi Srca Isusova u nerezidentnoga apostolskog nuncija uPodgorici. Na oproštajnom su- Crnoj Gori, boravio je 7. i 8. lipnja usretu bili su mons. Zef Gashi- barski nadbiskup i predsjed- oproštajnom posjetu prije odlaska nanik biskupske konferencije sv. novu službu u Republiku Hrvatsku,Ćirila i Metoda, mons. Ilija Ja-njić - kotorski biskup, sa svo- kamo ga je 21. svibnja imenovao papajim svećenicima, redovnicamai mnogobrojnim vjernicima ove Benedikt XVI.župe. Svetu misu predvodio jeapostolski nuncij nadbiskupAlessandro D‘Errico, a propo-vijedao je biskup Ilija Janjić. Kao što je poznato, sveti otacBenedikt XVI. nedavno je ime-novao apostolskog nuncija uBosni i Hercegovini, koji je ta-kođer obnašao službu nerezi-dentnoga apostolskog nuncijau Crnoj Gori, nadbiskupa Ale-ssandra D‘Errica apostolskimnuncijem u Republici Hrvat-skoj. Nadbiskup D‘Errico bio jeapostolskim nuncijem u Bo-sni i Hercegovini od 2005., aod veljače 2010. imenovan jei nerezidentnim nuncijem u Sveta misa zahvalnica - Gashi, D’Errico i Janjić 23
  22. 22. unijom. Upravo zahvaljujući visoko državno odlikovanje. nunciju Alessandru D‘Erricu U oproštajnom govoru nadbi-Predsjednik Vujanović sa pristupilo se izradi Temeljnog skup D‘Enrrico podsjetio jepapom Benediktom XVI. ugovora između Svete Stolice kako je do ideje o sklapanju i Crne Gore, koji su potpisali ugovora između Svete Stolice 24. lipnja prošle godine premi- i Crne Gore došlo na inaugu- jer Igor Lukšić i državni tajnik raciji predsjednika Josipovića Svete Stolice kardinal Tarcizio u Zagrebu, prilikom njegova Bertoneo. Temeljni ugovor je neformalnog susreta s pred- ratificiran u Skupštini Crne sjednikom Crne Gore Filipom Gore 20. svibnja ove godine, Vujanovićem. Također je izra- a stupio je na snagu razmje- zio svoju radost da je njegova nom ratificiranih dokumenata sljedeća služba u Republici prilikom posjeta predsjednika Hrvatskoj, za narod toliko va- Crne Gore Filipa Vujanovića žan za vjeru i Crkvu. Ta spo- Vatikanu, 21. lipnja ove go- znaja ispunjava ga ponosom dine. Ovim ugovorima bit će i oduševljenjem prije skorog postavljeni temelji za daljnji odlaska u Zagreb. Svima je na razvoj međusobnih odnosa srce stavio da ga se sjetimo Crkve i države, kao i za djelo- kratkom molitvom koja je is- vanje Katoličke crkve na ovim pisana u njegovu biskupskom prostorima. Ti odnosi stavlje- grbu „Venit, Sancti Spiritus“ ni su u zakonski okvir koji je – Dođi, duše presveti“! Prisut- i temeljno polazište bez kojega nima je podijelio apostolski razvoj i napredak manjinske blagoslov uza zahvalnost za katoličke zajednice u većin- sve što čine za Crkvu u Crnoj skoj pravoslavnoj sredini nije Gori. moguć. Ovaj Temeljni ugovor D‘Ericco je s velikim zanima- poslužit će i kao primjer za njem razgovarao s generalnim sklapanje sličnih ugovora s konzulom RH u CG Božom Vo- drugim crkvama. dopijom i Tvrtkom Kačanom, Nadbiskupova zasluga u ministrom u VRH Podgorica, ovom projektu, kao i doprinos a koji su bili na oproštajnoj u razvoju prijateljskih i eku- misi, o hrvatskoj manjinskoj menskih odnosa, potaknuli zajednici u Crnoj Gori te o mo- su predsjednika države Crne gućnostima i načinima oču- Crnoj Gori. On je rođen 1950. Gore gospodina Filipa Vujano- vanja i unapređenja njihovih godine nedaleko od Napulja u vića da je prigodom oprošta- manjinskih, vjerskih i nacio- Italiji, u mjestu Frattamaggio- ja dosadašnjem apostolskom nalnih prava. re (Fratamađore), doktorirao je nunciju uza zahvalu dodijelio filozofske znanosti, a svećenik je od 1974. Ima dugi staž u diplomatskoj službi Svete Sto- Potpisivanje Temeljnog ugovora lice, a službovao je u nuncija- turama u Tajlandu, Brazilu, Grčkoj te u Poljskoj. Godine 1998. papa Ivan Pavao II. ime- novao ga naslovnim nadbisku- pom  Karinenskim (Carini)  i povjerio mu službu apostol- skog nuncija u Pakistanu. On je drugi nuncij za Crnu Goru nakon njezina osamostaljenja 2006. godine. Iako je njegova služba trajala kratko, važna je za život katolika u Crnoj Gori, a koja se priprema za poče- tak pregovora s Europskom 24
  23. 23. Nedjelja, 27. svibnja 2012. Maturanti Gimnazije, Ekonomske, Medicinske i Pomorske škole iz Kotora zajedno obilježili završetak svoga četverogodišnjeg školovanja. GAUDEAMUS IGITUR Piše: Dario Musić Ono što se ne uči u školi su životne istine.S vakog svibnja i lipnja maturanti nemaju tremu samo zbog ispita, prednjima je i maturalna proslava.To je vrijeme mature, velikihplanova, novih ljubavi, ali ivrijeme maturalnih svečano-sti. Nisu samo ocjene, matu-ralni rad i izbor fakulteta onošto brine srednjoškolce nakraju njihova srednjoškolskogškolovanja. Tu je i maturalnaproslava - oproštajno veče nakome će pasti poneka suza,popit će se koja čašica više,bljesnut će blic i razred će bitiovjekovječen na fotografija-ma. A te fotografije s nostalgi-jom će se kasnije u životu če-sto pažljivo gledati. Jer, kakokaže ona stara iz spomenara:„Od kolijevke pa do groba, naj-ljepše je đačko doba.“ Zato se garderobe, obuće, detalja koji danju, zablistati novim sjajem.te večeri treba pojaviti u što su svima bitni. Visoka potpetica, svilena čara-boljem izdanju. Što je i oprav- Ma što obukli te čarobne ve- pa i svečana frizura. Konačno,danje za „groznicu“ oko izbora čeri pojavit će se u novom iz- i maturalna zabava je noć na- 25
  24. 24. govještaja novoga, nepozna-toga i neistraženoga u životu.Pa neka u skladu s tim bude imaturalna haljina, odijelo. Tako su i učenici kotorskeGimnazije, Ekonomske, Me-dicinske i Pomorske škole unedjelju 27. svibnja u hotelu„Splendid“ u Bečićima zajed-no proslavili svoje maturalnoveče. Svečanosti je prethodi-la tradicionalna popodnevnašetnja gradom Kotorom. Uzprofesore, roditelje, rođake iprijatelje, maturante je tije-kom šetnje gradom pozdravioveliki broj građana i oduševlje-nih turista koji su s uživanjemgledali i komentirali modnedetalje naših mladih sugrađa-na zaželjevši im sve najbolje uživotu i budućem školovanju.Rastanak sa svijetom „malih“i prijem u svjet „velikih“ je za-počeo. Maturalna večer u hotelu„Splendid“ bila je noć za pam-ćenje, raspoložena mladost isvečana odjeća dali su poseb-nu čar ovoj večeri. A za tu pri-liku trebalo je biti što ljepši. Maturanti su prodefilirali uvečernjim satima hotelskomdvoranom „Splendida” kojaje za tu priliku bila svečanouređena, popraćeni pljeskomoduševljenih profesora, rodi-telja, rodbine i prijatelja, štoje bio znak za početak sve-čanosti. Priređen je prigodanmuzički program na kojemusu maturanti otpjevali neizo-stavan „Gaudeamus igitur“,himnu gimnazijalaca. U njiho-vim kratkim govorima prisjetilisu se događaja iz svojeg ško-lovanja i zahvalili su svojimprofesorima i roditeljima nastrpljenju i ljubavi. Svoj prvi ples otplesali su sasvojim roditeljima, nakon čegaje večer bila njihova. Kako jelijepo bilo vidjeti ovu mladostu prekrasnim haljinama i ele-gantnim odijelima. Dojučeraš-nji đaci, koje smo svakog danasretali prilikom odlaska u ško- Možda nas netko i zapazilu u farmericama i najobičnijoj26
  25. 25. Ovako su nam izgledale primorkinje vile Pred Glavnim gradskim vratima pred pocetak šetnje Tradicionalna šetnja gradomodeći, zakoračili su u svijet odraslih. je mjesec kada će mnogi reći zbogom đačkoj A mladost! Mladi kao mladi. U neko doba klupi. Četiri godine srednje škole su protekle,kada ih muzika ponese, kada se iskradu skri- a ulazak u svijet odraslih stigao je preko noći.vene simpatije, srce zalupa zbog stiska ruke Došlo je vrijeme za nimalo lake i jednostavneili skrivenog poljupca zaboravit će sve što je odluke. Posao, možda obitelj ili upis na fakul-nevažno. Kako je lijepo vidjeti ovu mladost, a ja tet?bih rekao - ovo je budućnost Kotora! Svim maturantima želimo puno uspjeha na Slavlje uz jelo, muziku i ples nastavilo se do predstojećim prijemnim ispitima, uz nadu iranih jutarnjih sati. očekivanja da će dobiti priliku da svoje stečeno Svibanj, dakle, nije samo mjesec cvijeća, on znanje donesu i primijene u svome gradu. 27
  26. 26. Piše: Tripo Schubert 31. 5. 2012. 6. 6. 2012. Pregled financijskog poslovanja Sastanak Savjeta Nadzorni odbor u sastavu: Slavko Marović, Po Statutu Savjet se sastaje minimalno je-predsjednik, Ivica Biskupović i Slavko Dabi- danput u godini dana, a članovi Savjeta su svinović, članovi, izvršili su pregled financijskog predsjednici podružnica. Savjetom predsjeda-poslovanja Društva za 2011. godinu. Odbor je va predsjednik Društva po funkciji. Razmatra-konstatirao da je poslovanje teklo u skladu sa ni su materijali za Skupštinu, koje je dostavioStatutom Društva i Zakonom o knjigovodstvu. Upravni odbor. Savjet je uz minimalne korek- cije prihvatio izvješća i planove i dostavio ih 1. 6. 2012. Skupštini na usvajanje. Sastanak Upravnog odbora Članovi Upravnog odbora razmatrali su ma-terijale za IX. skupštinu i dostavili SavjetuIzvješće o radu Društva i financijskom poslo-vanju za 2011. godinu i planove rada s pla-nom financija za 2012. godinu na razmatranje.Skupština će se održati 16. lipnja 2012. godineu dvorani Doma kulture „ Josip Marković“ uDonjoj Lastvi. 2. 6. 2012. Smotra folklora „Dobropoljana 2012.“ Upućen nam je poziv od KUD-a „Bokolje“ dasudjelujemo na XI. smotri folklornih skupinau Dobropoljani na otoku Pašmanu, koja se 7. 6. 2012.održava 7. srpnja 2012. godine. U zajednici s HGI u PodgoriciBokeljskom mornaricom 809 prihvaćeno je su-djelovanje njihove folklorne skupine uz pratnju Podružnicu Podgorica 7. 6. 2012. godinenašega mandolinskog sastava. posjetili su predstavnici Hrvatske građanske inicijative: predsjednica Marija Vučinović, po- 4. 6. 2012. slanica u Parlamentu, Ljerka Dragičević i pred- Kulturna razmjena glazbenih društava Uspostavljena je suradnja našeg Društva sLičko-zavičajnim društvom „Vila Velebita“ izPožege i dogovoreni nastupi glazbenih grupaiz Kotora u listopadu 2012. godine u Požegi,a njihovo gostovanje u Kotoru u korizmenomrazdoblju, prije Uskrsa.28
  27. 27. KRONIKA DRUŠTVAsjednik Udruge Dux Croatorum, Zvonimir De-ković. Na razgovorima su bili prisutni članoviUpravnog odbora i ugledni članovi PodružnicePodgorica. Predstavnici HGI-ja izrazili su želju za surad-njom s Podružnicom Podgorica i zatražili po-moć u osnivanju Općinskog odbora HGI-ja uPodgorici. Istaknuli su spremnost da pomognuprilikom kandidiranja projekata Podružnice na Učenici i profesori Dubrovačke privatne gi-natječaj Fonda za manjine. mnazije, na putu prema Kotoru, posjetili su Sastanak je bio obostrano koristan i dogo- grad Perast i obišli otok Gospe od Škrpjela,voreni su daljnji kontakti u cilju nastavljanja gdje ih je srdačno dočekao don. Srećko Majić,suradnje. a zatim su s Ivicom Biskupovićem obišli povije- sno- kulturne znamenitosti grada Kotora. 8. 6. 2012. HGD CG u članstvu HSMO-a 12. 6. 2012. Vesna Pusić u Crnoj Gori Na poziv Hrvatskog saveza mandolinskih or-kestara, mandolinski sastav „Tripo Tomas“ po- Ministrica vanjskih i europskih poslova Ve-stao je njihov član. U skladu s uvjetima član- sna Pusić razgovarala je 12. lipnja u Kotoru sstva dobit ćemo cjelokupnu arhivu saveza sa predstavnicima hrvatske nacionalne manjineskladbama za mandolinske orkestre (oko 3.000 u Crnoj Gori o položaju i pravima Hrvata u tojskladbi), kao i škole za mandolinu (Calase, Ra- zemlji, njihovoj organiziranosti, aktivnostima inieri, Brenzoli, Munier), kako bi se potaknulo problemima te o financijskoj potpori hrvatskimučenje muziciranja na mandolini iz originalnih udrugama i medijima koji djeluju u Boki ko-mandolinskih škola te unaprijedila tehnika torskoj.sviranja mandoline. Također stječemo pravo U razgovoru su sudjelovali predsjednik Hr-na sudjelovanje na svim aktivnostima saveza vatskoga građanskog društva Mirko Vičević,(ljetna škola mandoline, nacionalni orkestar predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijećamladih itd.). Crne Gore Miroslav Franović, predsjednik Hr- vatske krovne udruge Dux Croatorum Zvoni- 9. 6. 2012. mir Deković i zastupnica Hrvatske građanske inicijative u crnogorskom parlamentu Ljerka Posjet Dubrovačke Dragičević. privatne gimnazije U organizaciji Hrvatskoga građanskog druš-tva Crne Gore - Kotor, 9. lipnja, predstavniciDubrovačke privatne gimnazije posjetili su Gi-mnaziju Kotor i Srednju pomorsku školu, u ci-lju uspostavljanja suradnje između ovih škola. „U nastojanju da glasom mladosti sjedinimomnoge obale i rukama prijateljstva izgradimonove putove, a na osnovi povijesnih podatakai činjenice da je kotorska Gimnazija s dubro-vačkom i zadarskom najstarija gimnazija naprostorima bivše Jugoslavije, HGDCG Kotororganiziralo je susret dubrovačkih i kotorskihsrednjoškolaca.“ 29
  28. 28. Tijekom razgovora predstavnici udruga ista- Skupštinu su pozdravili: Božo Vodopija, ge-knuli su potrebu rješavanja tehničkih pro- neralni konzul RH u Kotoru, Marija Vučinović,blema, načina financiranja hrvatskih medija predsjednica Hrvatske građanske inicijative,„Hrvatskoga glasnika“ i „Radio Duxa“ te su- Miroslav Marić, predsjednik Upravnog odbo-vremenijeg načina rada s mladima stvaranjem ra Fonda za manjine u Crnoj Gori, Miroslavkampova za edukaciju i animaciju, kao i doni- Franović, predsjednik Hrvatskoga nacionalnogranjem stipendija za studiranje i postdiplom- vijeća, Slavko Mandić, predsjednik Matice Cr-ske studije na sveučilištima u Hrvatskoj. nogoraca - ogranka Kotor i Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne 16. 6. 2012. Gore u Kotoru. Skupština HGD CG Uz njih, na Skupštini su bili i Ljerka Dragi- čević, poslanica u Parlamentu Crne Gore, Zvo- 23. srpnja je Dan HGD CG, koji se ove go- nimir Deković, predsjednik hrvatske udrugedine obilježio radno, održavanjem XI. godišnje DUX Croatorum iz Donje Lastve te Miroslavskupštine 16. 7. 2012. godine u dvorani Doma Marušić, glavni urednik hrvatskog radija DUXkulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi. i Tijana Petrović, urednica Hrvatskoga glasni- Intoniranjem crnogorske i hrvatske himne ka.započelo je zasjedanje. 18. 6. 2012. Od 1.420 registriranih članova Društva, dele- Antonio Bizanti u Kotorugirano je iz svih podružnica 70 članova koji su,uz pozvane goste, bili prisutni na Skupštini. Jedan od posljednjih potomaka poznate po- rodice Bizanti, koja je u povijesti Kotora i Boke imala značajnu ulogu, šezdesetsedmogodišnji Antonio, ovih dana prvi put je bio u Kotoru i u Crnoj Gori. Antonio, koji je rođen u Palermu na Sicili- ji, a živi u gradu Raguzi, kaže da ga za Kotor vežu mnogobrojne priče koje je slušao od svo- ga pokojnog oca i da je oduvijek želio posjetiti ovo mjesto, ali i podsjetiti se na povijest našega grada koju su mnogobrojnim pothvatima obi- lježili i njegovi preci. „Neopisiv je osjećaj koji imam kada prolazim ovim ulicama. Oživljavam slike sjećajući se priča koje sam slušao dok sam bio dječak. Sve mi se sviđa – ulice, trgovi, crkve, bedemi, pogled na more, ali i susretlji- vost Kotorana i činjenica da sam upoznao lju- de koji su postali moji prijatelji i učinili da se dobro osjećam. Bila mi je čast što sam upo- znao one koji cijene i znaju mnogo o povijesti Kotora. Među njima je prof. Anuška Zloković s kojom sam razgovarao uz veliko poštovanje i pritom uživao. Također, zahvalan sam prof. Hosani Vujadinović koja je dala veliki doprinos povezivanju talijanske i crnogorske kulture i još uvijek to nesebično radi. Zahvaljujem Bo- keljskoj mornarici čije aktivnosti i način na koji poštuju tradiciju jako cijenim, kao i Hrvatsko- me građanskom društvu u Crnoj Gori“, rekao je u intervjuu za Radio Kotor Antonio Bisanti.30
  29. 29. KRONIKA DRUŠTVA Bizanti se osvrnuo na svoje slavne pretke i jadinović. Dogovoreno je da se ispod spomen-spomenuo neke od njih. „Đirolamo (Jeronimo) ploče ugradi adekvatna kuka na kojoj bi Bizan-Bizanti je najznačajnija ličnost u našoj poro- ti postavio lovorov vijenac kad ponovno posjetidičnoj povijesti, a veoma je važan i za povijest Kotor u rujnu.Boke. On je zajedno s hrabrim mornarima iz-gubio život u poznatoj bitci kraj Lepanta 1571.godine s galijom San Triphone. Tripun Bizanti 19. 6. 2012.bio je kotorski biskup i veliki poznavalac teo- Poklon Sveučilišta u Zadrulogije, sudionik mnogobrojnih skupova na ovutemu, biskupi su bili i Luka i Paolo. Govori se Rektor Sveučilišta uo još jednom Tripunu Bizantiju koji je bio pro- Zadru donio je odlukufesor, predavač na značajnim svjetskim sveuči- o dodjeli dvije stipen-lištima. Bazilio je bio prvi zapovjednik kotorske dije za doktorski studijratne galije, a moj imenjak Antonio napisao je na Sveučilištu u Zadru,svojevrsnu kroniku Kotora na talijanskom je- u akademskoj godiniziku, koja na žalost nije nikada objavljena, ali 2012./2013. i jednu sti-se nadam da ćemo je ujediniti i učiniti dostu- pendiju za Međunarod-pnom. Marino Bizanti poznat je po nekoliko nu školu hrvatskog jezi-herojskih pothvata na moru. Nadam se da će ka „Zoranićeva arkadija“,i sljedeće generacije koje njeguju kult tradicije koja će se održati od 30.pamtiti sve slavne pretke i ljude koji su zna- srpnja do 12. kolovozačajni za prošlost, ali i sadašnjost ovog kraja“, na Sveučilištu u Zadru,zaključio je Bizanti. Hrvatskome građanskom Dana 18. lipnja posjetio je HGD CG i u razgo- društvu Crne Gore.voru s Mirkom Vičevićem i Tripom Schubertomizrazio zahvalnost Društvu za postavljanje spo-men-obilježja na zgradi Bizanti u starom gra-du, hrabrim Bokeljima i kapetanu galije San 22. 6. 2012.Triphone Jeronimu Bizantiju koji su izginuli u Prijem u povodubitci kod Lepanta 1571. godine. Dana državnosti Dana 22. lipnja upriličen je prijem kod An-drije Popovića, potpredsjednika Općine Kotor, U KIC-u „Budo Tomović“ u Pogorici velepo-na kojemu su uz gosp. Bizantija bili prisutni slanik Petar Turčinović i generalni konzul Božoglavni administrator Đorđije Vukčević, Tripo Vodopija organizirali su prijem za mnogobrojneSchubert, Nikola Baničević i prof. Hozana Vu- 31
  30. 30. uzvanike iz političkog, kulturnog i javnog živo- U programu je sudjelovala klapa „Biserniceta, te članove diplomatskog kora. Boke“, plesna grupa Bokeljske mornarice, uz Nakon intoniranja državnih himni intonirana glazbenu pratnju kombiniranoga mandolin-je i himna Europske unije praćena filmom Ane skog sastava, mali admiral i učenici glazbenihRucner „Oda radosti“. škola iz Kotora i Tivta. Akademijom je počelo Veleposlanik Petar Turčinović u svome po- obilježavanje Dana Bokeljske mornarice, kojezdravnom govoru istaknuo je da se odnosi iz- se proslavlja svakog 26. lipnja jer je na taj danmeđu Crne Gore i Hrvatske danas smatraju davne 1463. godine izdan prvi statut ove orga-primjerom dobrih dobrosusjedskih odnosa, a nizacije.pojedini političari i analitičari smatraju ih naj-boljima među zemljama jugoistočne Europe. 27. 6. 2012. „Političari su otvorili vrata isprikama nakon Škola mandolinerata, a biznis je iskoristio ta vrata i ušao prilič-no intenzivno da bi danas imali skoro 170 mi- U povodu uspješnog završetka obuke, mla-lijuna eura trgovinske razmjene između dviju dim polaznicima škole mandoline uručene sudržava. Potpisani su skoro svi važni sporazumi diplome o završenome prvom stupnju obukeza dvije susjedne zemlje, Hrvatska je pružila na mandolini uz prisutnost roditelja. Na ovomznačajnu pomoć i dala potporu na putu Cr- događaju bili su prisutni prof. Ivo Brajak, vo-noj Gori prema članstvu u NATO-u i Europskojuniji“, rekao je veleposlanik Petar Turčinović. Na prijemu su bili prisutni predstavnici svihpodružnica HGD CG. 25. 6. 2012. Dan Bokeljske mornarice U sklopu proslave Dana Bokeljske mornarice25. lipnja u crkvi svetoga Duha, u koncertnojdvorani Glazbene škole „Vida Matjan“, održanaje Svečana akademija. Tom prigodom prof. dr.Branko Sbutega govorio je o fenomenu „povi-jesti sadašnjosti“, koji je vezan uz kontinuitet itrajanje Bokeljske mornarice. Također se osvr-nuo i na plodonosan život pokojnog admiraladr. Miloša Miloševića.32
  31. 31. KRONIKA DRUŠTVAditelj škole, Poly Gjurgjević i Tripo Schubert, u dopredsjednik Općine Tivat Ilija Janović, do-ime Upravnog odbora HGD CG. predsjednik Općine Kotor Filo Biskupović, Dogovoren je plan rada do kraja godine. Man- predsjednik OO HGI-ja Kotor Josip Gržetić,dolinski sastav najmlađih sudjelovat će u stu- predstavnici Hrvatskoga građanskog društvadenome na omažu skladatelju Tripu Tomasu i Crne Gore Tripo Schubert i Diana Miloševć,na božićnim koncertima u prosincu. kao i predstavnici mladih HGI-ja. 29./30. 6. 2012. 28. 6. 2012. 170 godina Sjećanje na don Boža Perušinu Gradske muzike Kotor U predvečerje velikog blagdana Crkve, svetih Svečanom Skupštinom u dvorani crkve sv.apostola Petra i Pavla, dana 28. lipnja, kada je Duha započeta je proslava 170 godina posto-prije 68 godina mučki ubijen don Đuro Peru- janja Gradske muzike Kotor. Stari član Grad-šina, služena je sv. misa zadušnica u crkvi sv. ske muzike, odvjetnik Boško Grgurević, govo-Roka u Donjoj Lastvi. Vjernici su, nakon sv. rio je o povijesti Gradske muzike. Dodijeljenemise, posjetili grob don Đura Perušine, koji je su plakete zaslužnim članovima, dirigentima iblagoslovio biskup i uputili Gospodinu molitve čelnicima Općine Kotor, kao i zahvalnice svima onima koji su na bilo koji način pomogli, sura- đivali i pridonijeli organizaciji proslave. Drugog dana održan je defile gradske muzi- ke i puhačkih orkestara iz susjednih gradova ulicama stare gradske jezgre, a na večer je or- ganiziran svečani koncert ispred katedrale sv. Tripuna, uz gostovanje Srpskoga pjevačkog društva „Jedinstvo“, gudačkog kvarteta „Coda“ i Ivana Tomasa, praunuka skladatelja i diri- genta Tripa Tomasa te mažoretkinja „Fešta“. HGD CG godinama surađuje s Gradskom muzikom, koja je dio projekta „Bokeljska pri- ča“, s kojom je ona nastupala u Dubrovniku, Omišu, Rijeci i Podgorici. Uručena je zahvalni- ca Društvu, koju je primio Tripo Schubert.za pokoj duše. U organizaciji hrvatske udruge„Dux Croatorum“ u Domu kulture „Josip Mar-ković“ održan je skup na kojemu su govorili:predsjednik Udruge Zvonimir Deković, kance-lar Kotorske biskupije don Pavao Medač, Tere-za Borozan, potomak obitelji don Đura, kao iprof. dr. Milenko Pasinović. Na ovom skupu, uz veliki broja mještana,bio je i generalni konzul Republike Hrvatskeu Kotoru Božo Vodopija, predsjednik Hrvat-skoga nacionalnog vijeća Crne Gore MiroslavFranović, predsjednica Hrvatske građanskeinicijative Marija Vučinović, zastupnica HGI-ja u Skupštini Crne Gore Ljerka Dragičević, 33
  32. 32. U ORGANIZACIJI HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE - KOTOR, UČENICI DUBROVAČKE PRIVATNE GIMNAZIJE POSJETILI BOKU KOTORSKU Most suradnje u području znanosti i obrazovanja Piše: Svi smo bili fascinirani ljepotom Dijana Milošević i zanimljivom pričom o nastankuH otoka sa svetištem, te o bogatoj rvatsko građansko dru­ štvo Crne Gore, kao graditelj novih mostova tradiciji koja se čuva još i danas.i obnovitelj starih mostova su- Iako je Hrvata u Boki o(p)stalo vrloradnje i prijateljstva, upriličiloje još jedan susret, ovoga puta malo, iznimno je i neprocjenjivos hrvatskim srednjoškolcima umjetničko i duhovno blago kojimDubrovačke privatne gimna-zije. su obilježili ove prostore do danas i Udruga HGD CG svojim du-gogodišnjim djelovanjem otva- zauvijek.ra vrata i sjedinjuje mnogeobale kulturnim, obrazovnim, prepoznaje kao iznimno važan Škrpjela u pratnji peraškogsportskim i drugim raznim faktor u razvoju stabilnosti župnika, don Srećka Majića.nitima, pružajući ruke prija- društva u cjelini, kao i europ- S iznimnom pozornošću pra-teljstva i putokaze ka ostvari- skih kulturnih vrijednosti. tili su povijest Boke kotorskevanju zajedništva u svim po- U organizaciji Hrvatskoga i naučili puno toga o Boki,dručjima suživota. građanskog društva Crne Gore Perastu, pomorstvu, prošlosti Upriličen posjet samo je - Kotor, u subotu 9. lipnja i sadašnjosti, vjeri i ljubavi,jedna od mnogih djelatnosti učenici prvih i drugih razreda istaknuli su dubrovački sred-HGD-a, koje otvarajući putove Dubrovačke privatne gimnazi- njoškolci. Svoje dojmove i fas-ka matičnoj državi, Republici je sa svojim razrednicama: Sil- ciniranost ljepotom i bogatomHrvatskoj, duhom kulture i vijom Popović, Marijom Zadil i tradicijom Boke kotorske izni-obrazovanja, njegovanjem tra- Ivom Burđelez te ravnateljem jeli su u medijima i na portaludicije, podsjećajući i trgajući Tomislavom Franušićem po- svoje škole:od zaborava korijene i naše sjetili su Boku kotorsku. „Svi smo bili fascinirani lje-pretke, povlači tu jedinstvenu Terenska nastava Dubrovač- potom i zanimljivom pričom onit kojom čuvamo našu op- ke privatne gimnazije, realizi- nastanku otoka sa svetištem,stojnost. rana posjetom Boki kotorskoj, te o bogatoj tradiciji koja se Područje obrazovanja i su- započela je u starom gradiću čuva još i danas. Iako je Hrva-radnje u obrazovanju HGD CG Perastu i na otoku Gospe od ta u Boki o(p)stalo vrlo malo,34
  33. 33. iznimno je i neprocjenjivo Nakon ugodnog i edukativ- peljivosti, ali su sličnosti vrloumjetničko i duhovno blago nog posjeta Perastu i otoku očite – sveci zaštitnici (oba sekojim su obilježili ove prostore Gospe od Škrpjela, učenici i slave 3. veljače), zidine, pala-do danas i zauvijek. Hrvati su profesori nastavili su obilazak če, vlastelini, pučani, muzejiu Boki autohtono pučanstvo. Boke kotorske u pratnji Ivice i galerije, elementi govora... IMnogi dokumenti iz prošlih Biskupovića, koji ih je upo- suvremeni Kotor, slično su-stoljeća jasno svjedoče o tome. znao s povijesno-kulturnim vremenom Dubrovniku, gubiNeizostavnu hrvatsku kompo- znamenitostima grada Kotora. svoje stanovništvo u povije-nentu Boke negirali su i htje- Dojmila nas je ipak ponajvi- snoj jezgri, na jedan način ili dokinuti uvijek isti oni koji še već spomenuta katedralna brže od Dubrovnika gubi svo-su htjeli i samom Dubrovniku bazilika sv. Tripuna s prebo- ju dušu, ali u njemu ipak jošoduzeti njegovu hrvatsku bit gatom riznicom, kao i crkva i postoje zaljubljenici i entuzija-i dušu. No, srećom, previše život blažene Ozane kotorske, sti koji ga čuvaju i čine ga jošje stoljeća pretrpano ljudima, čije se neraspadnuto tijelo zanimljivim i dinamičnim gra-blagom, događajima i spome- čuva u njezinoj lijepoj crkvi. dom“, kažu dubrovački sred-nicima da bi se takvo što mo- Kotorska burna i značajna po- njoškolci.glo ostvariti. A nadamo se da u vijest u mnogočemu je slična U nastojanju da glasom mla-suvremenome crnogorskome dubrovačkoj. Bilo je razdoblja dosti sjedini mnoge obale i ru-demokratskom društvu neće bliske suradnje, kao i netr- kama prijateljstva izgradi noveviše ni biti sličnih pokušaja.Ni posljednji nesretni rat kojije bio osobito težak za Hrvateu Boki ipak nije uspio doki-nuti duh ovih vrijednih i sim-patičnih ljudi koji i u ‘nevjestiJadrana’ od stoljeća sedmogdišu... I znaju je nesebičnodijeliti s drugim narodima ivjerama - Crnogorcima, Srbi-ma, Albancima, s pravoslavci-ma i muslimanima. Danas jeu Crnoj Gori samo oko 7.000Hrvata. Najveći dio njih, višeod 5.000, živi upravo u Bokikotorskoj. Oko 700 Hrvata živiu glavnom gradu Crne GorePodgorici, a po nekoliko stoti-na ih ima u gradovima Budvi iBaru. U povijesti su dali zaistavelika i slavna imena u pomor-stvu, umjetnosti i vjeri.“ 35
  34. 34. putove, a na osnovi povijesnih podataka i činjenice da je ko- torska Gimnazija s dubrovač- kom i zadarskom najstarija gimnazija na prostorima bivše Jugoslavije, HGDCG Kotor u popodnevnim satima upriličio je susret s učenicima, djelat- nicima i ravnateljima srednjih škola - kotorske Gimnazije i Pomorske škole u Kotoru. Gimnazijalce Dubrovačke privatne gimnazije dočekali su ravnatelj gimnazije, pro- fesor Božo Perović, ravna- telj Srednje pomorske škole, profesor Veljko Botica, taj- nik škole, dipl. pravnik, Ivica Biskupović,predstavnici HGD- a Tripo Schubert i Dijana Milo- šević, profesori Ana Kašćelan, Sonja Golub i Miloš Trivić, vo- ditelji folklornog društva Mio Janković i Aleksandra Sindik. Program dobrodošlice održan je u amfiteatru Srednje ško- le, uz sudjelovanje folklornog društva Škole „Narodni heroj Savo Ilić“ i učenica Srednje škole Kotor Adriane Šarano- vić, Marijane Milašević, Anđe- le Bošković, Milene Radović, Sare Đurović i Kristine Kate- lan. U sklopu izvedbe prigodno- ga kulturno-umjetničkog pro- grama kotorski srednjoškolci uputili su riječi dobrodošli- ce: „Neka ovo bude uspješan početak našeg prijateljstva i suradnje kojom ćemo otvori- ti vrata sadašnjim i budućim generacijama. Vjerujemo da će naša suradnja biti dugotrajna i uspješna, kako na području kulture i obrazovanja, tako i u poticanju dobrih i prijateljskih odnosa naših država.“ Nakon programa nastavljeno je druženje pjesmom i razgo- vorom u cilju upoznavanja i nastavka uspješno započete suradnje ovih škola. Prilikom obilaska škole pred- stavnici Dubrovačke gimnazije informirani su ukratko o po- vijesti škole, o tehničkoj orga- nizaciji rada škole i o raznim36
  35. 35. načinima i mogućnostima rea-lizacije kvalitetne nastave. Razgovor se nastavio u zbor-nici škole, uz razmjenu ideja idogovore o daljnjim vidovimasuradnje. Ravnatelj Dubrovačke pri-vatne gimnazije, TomislavFranušić, istaknuo je značajprivatne gimnazije čiji rad ne-posredno pridonosi „ostvare-nju svih najvažnijih razvojnihprocesa u odgoju i obrazova-nju: drukčiji pristup učeniku,odjele s prosječno 20 učenika,individualizaciju nastave, afir-maciju najboljih potencijalaučenika, pomoć pri profesio-nalnoj orijentaciji, veći nagla-sak na odgojnoj komponenti,dodatne i dopunske satove popotrebi i dogovoru, moguć-nost posebnog prilagođavanjarealizacije nastavnog plana iprograma za učenike strance,povratnike i sportaše, dodat-ne satove (uključene u cijenuškolarine), pripremu za fakul-tete“, kao i daljnje planove upromjenama i poboljšanjupredmetnih programa škole. U daljnjem razgovoru preci-zirani su i datumi novih su-sreta, kao i načini proširivanjasuradnje s ostalim školamaRepublike Hrvatske. Uz razmjenu poklona, s punoprelijepih dojmova završen jeposjet dubrovačkih srednjoš-kolaca, kojim je izgrađen jošjedan most suradnje u nizuovogodišnjih aktivnosti HGD-a, i pružena još jedna rukaprijateljstva prema svijetu. O dojmovima učenika i pro-fesora Dubrovačke privatnegimnazije svjedoče i riječi:„Atmosfera na povratku bila jejoš opuštenija i veselija negona polasku, što samo svjedo-či da smo proveli nezaboravandan u susjednoj Boki, da smose obogatili, puno toga vidjelii naučili, stekli nova iskustvai prijateljstva, podržali našemalobrojne, ali duhom snažnesunarodnjake.“ 37
  36. 36. U TIVTU JE 26. STUDENOGA 2011. POČELA KATOLIČKA MALONOGOMETNA LIGA „SV. TRIPUN“ ZA SEZONU 2011./2012. Sport, tijelo i duša Piše: Kršćanska poruka o sportu ima svoje Adrijan Vuksanović središte u čovjeku, stvorenom naU sliku Božju. Čovjek je istovremeno ovogodišnjoj ligi sudje- lovalo je šest momčadi: „Pod Kuk“ Tivat, „Peč- tijelo i duša, materijalno i duhovno,kovica“ Lepetane, „HNK La-stva“ Donja Lastva, „Sv. Mari- vidljivo i nevidljivo biće; čovjek jeja“ Šušanj, „Bl. Gracija“ Muo cjelina i kao takva sebe doživljavai „Sv. Matej“ Dobrota. Sustavnatjecanja zasnivao se na igra-nju „svatko sa svakim“, nakončega smo dobili pobjednika snajviše osvojenih bodova. Susret ekipa i službeni žri-jeb započeo je službom riječi,25. studenog 2011., u župnojcrkvi sv. Mateja. U kratkomzagovoru don Dejan Turza,povjerenik za mlade Kotorskebiskupije, poručio je natjeca-teljima da „Kršćanska porukao sportu ima svoje središte učovjeku, stvorenom na slikuBožju. Čovjek je istovreme-no tijelo i duša, materijalno iduhovno, vidljivo i nevidljivobiće; čovjek je cjelina i kao ta- Pobjednička ekipakva sebe doživljava. Ne smi-jemo razdvajati čovjeka i gle- U skladu s Pravilnikom ki prvaci svijeta i njihov posjetdati ga pod vidom samo jedne KMNL-a određena je i uprav- je višestrukog značaja. Tajnjegove dimenzije jer mu time ljačka struktura lige. Supervi- susret nadilazi sportsku di-činimo veliku nepravdu i uma- zor lige bio je Povjerenik za pa- menziju, učvršćujući i na ovojnjujemo ga i osiromašujemo u storal mladih, a u Upravnom razini odnose s maticom. Ligajedinstvenosti njegove osobe.“ odboru KMNL „Sv. Tripun“ je završila natjecanje 19. svib- Nadalje, sport kao jedan od bili su: don Ante Dragobrato- nja, u tivatskoj dvorani Župa,segmenata u ljudskom životu vić, don Siniša Jozić, Predrag gdje su odigrane utakmice po-čovjeka odgaja na svim njego- Perčin, Ilija Janović te Drago sljednjeg kola. Pobjednik zavim razinama. Kao sredstvo Durović. sezonu 2011./2012. je mom-je koristan u odgoju djece i Tijekom natjecateljske sezo- čad „Pečkovica“ iz Lepetana.mladih, čimbenik je socijaliza- ne vrijedna pamćenja je i odi- Drugo mjesto osvojio je „Sv.cije jer uvodi mladog čovjeka grana utakmica 29. travnja iz- Matej“ iz Dobrote, a treće „Sv.u društveni život, razvija so- među izabrane vrste hrvatskih Marija“ Šušanj. Nagradu zalidarnost i toleranciju prema liječnika s momčadi KMNL-a fair-play ekipu dobila je eki-drugome, uči ga kako se po- „Sv. Tripun“. Liječnici-nogo- pa „Bl. Gracija“ iz Mula, a zabjeđuje i kako se gubi. metaši iz Hrvatske su višestru- najboljeg igrača turnira pro-38
  37. 37. mi je žao što jedna ekipa zbog ekonomskih razloga nije mo- gla doći na završnicu KMNL- a u Sarajevo. Ja sam unatoč brojnim obvezama podržao svoga župnika da s vrlo malim prihodima župe ipak sudjelu- jemo na završnici, te smo doš- li u tri auta. I ja i moja cijela obitelj cijeli život smo uz crkvu Predaja pehara i svakog župnika smo podrža- vali i podržavamo“, rekao je g.glašen je Jovan Dragičević. na završnici KMNL-a u Saraje- Serventi. Uzoriti kardinal Vin-Pobjednici KMNL-a za sezonu vu. Mladi nogometaši iz Boke ko Puljić izrazio je radost što2011./2012. dobili su prijela- kotoske, predvođeni upravite- može iz sarajevske katedralezni pehar koji je darovao upra- ljem župe don Dejanom Tur- pozdraviti sve Hrvate katolikevitelj svetišta Gospe od Škrpje- zom i voditeljem Antonom Ser- u Crnoj Gori te je izrazio željula don Srećko Majić. Momčad ventijem, nazočili su s ostalim da „nas ovaj susret poveže te„Pečkovica“ iz malog mjesta sudionicima završnog turnira da na poseban način u ovomeLepetane, kraj Tivta, pokazala na sv. euharistijskom slavlju hodu prema godini vjere istin-je kako za pobjedu nije bitna u sarajevskoj katedrali koje ski obnovimo vjeru koja činiveličina i brojnost, već vjera i je predvodio uzoriti kardinal zajedništvo, zajedništvo u lju-hrabro srce. Vinko Puljić. Posebno dojmljiv bavi. Prigodom KMNL-a neka U organizaciji ovogodišnje bio je gospodin Serventi koji je i ta igra na svojevrstan načinlige veliku potporu dali su pot- ponosno istaknuo da je veliči- bude povezivanje i naših mla-predsjednik Općine Tivat Ilija na momčadi koju predvodi u dih i kroz igru svjedočenje svo-Janović, ravnatelj Športske velikom srcu i karakteru, a ne je vjere u igri“.dvorane „Župa“ Dragan Perčin u brojnosti. Dugo godina ba- Na kraju treba istaknuti dai INA. Potpredsjednik Jano- vio se nogometom kao igrač, a su mladi iz Kotorske biskupijević istaknuo je kako tivatska sada kao voditelj ekipe. „Ova igrali u iznimno jakoj skupiniOpćina ima resurse za orga- ekipa je godište moje djece. D. Iako nisu prošli dalje, po-niziranjem završnog turnira i Njihovi roditelji su bili moji kazali su odličnu igru i pona-izrazio nadu da će u buduć- suigrači u vremenu kada smo šanje. Treba napomenuti danosti upravo Tivat biti doma- se mi bavili malim nogometom su prve dvije ekipe iz skupinećin najboljim nogometašima i tada nam u Tivtu nitko nije D, koje su prošle u daljnji na-KMNL-a, kao što je to ove go- mogao odnijeti prvo mjesto. stavak natjecanja, na krajudine Sarajevo. Stoga mi je sada drago da se osvojile II. i III. mjesto završ- Supervisor KMNL-a „Sv. Tri- tako nastavilo i dalje. Očeku- nice Katoličke malonogometnepun“, don Dejan Turza, rekao jem od mladih da lijepo igra- lige Crkve u Hrvata.je da je cjelogodišnje održava- ju i da se ne posvađaju. Vrlonje KMNL-a pokazalo važnostlige i vrednota koje ističe, na-suprot nasilju, gladijatorstvu,kao i dopingu u sportu. Značajovakve športske manifestacijeje u poticanju lokalne zajedni-ce na što bolju komunikacijumeđu različitim dobnim, soci-jalnim i kulturološkim skupi-nama te bolju suradnju u žu-pnim zajednicama i za razvojtjelesne i duhovne strane ljud-skog bića, uz redovitu fizičkuaktivnost i evanđeosku poru-ku ljubavi. Momčad „Pečkovica“ Lepe-tane predstavljala je Kotorsku Učesnici završnog turnira sabiskupiju od 8. do 10. lipnja kardinalom Vinkom Puljićem 39
  38. 38. PROSLAVA BLAGDANA DUHOVA I KRIZMA U KOTORSKOJ KATEDRALI Potvrda vjere Piše: sestra Dragica Kuštre Na sv. krizmi krizmanici potvrđuju ono što nisu bili u stanju prigodomU krštenja, već su to umjesto njih tada nedjelju, 27. svibnja, na blagdan Duhova u ko- torskoj bazilici-katedra- učinili roditelji, kumovi i prijatelji.li sv. Tripuna služena je sve-čana sv. misa, podijeljena sv. Sada su krizmanici potvrdilikrizma i pjevalo se „Tebe Boga vjerovanje u osnovne vjerske istinehvalimo“ prigodom završetkaškolske i vjeronaučne godine. i Crkvu čiji su članovi postali po Nakon osmogodišnje redo- sakramentu krštenja.vite vjerske pouke, koju je dr-žala s. Dragica Kuštre, dipl.teol., ove godine sakrament sv.krizme primilo je 16 krizmani-ka. Svetoj misi, uz krizmani-ke, kumove i roditelje, nazočilisu generalni konzul RH u Ko-toru gospodin Božo Vodopija,kao i trideset hodočasnika izvječnoga grada Rima, međukojima nekoliko malteških vi-tezova, veleposlanika i člano-va rimskog plemstva te velikibroj vjernika. Pontifikalnu sv.misu, uz prigodno pjevanjezbora mladih, služio je kotor-ski biskup mons. Ilija Janjić. U propovijedi je biskup na-glasio da je sv. krizma finali- Krizmanici u katedralizacija sakramenta krštenja.Na sv. krizmi krizmanici po- vrši, kao i svi ovi krizmani- I jedno i drugo budilo je nekotvrđuju ono što nisu bili u ci. Ona je bez njih i svih nas mistično ushićenje koje je svestanju prigodom krštenja, već samo arhitektura bez duše, mi prisutne poticalo na razmišlja-su to umjesto njih tada učini- smo njezina duša jer smo djelo nje o vječnosti i neprolaznostili roditelji, kumovi i prijatelji. najvećeg arhitekta koji se zove života. Na kraju sv. mise pje-Sada su krizmanici potvrdili Bog, stvoritelj čovjeka. Stoga, valo se „Tebe Boga hvalimo“ zavjerovanje u osnovne vjerske kada se u ovoj katedrali podje- sve dobro koje su vjeroučeniciistine i Crkvu čijim su članovi ljuje sedam svetih sakramena- primili u protekloj školskoj ipostali po sakramentu kršte- ta, onda ona vrši svoju misi- vjeronaučnoj godini. Župnik jenja. Svijet se divi ljepoti kotor- ju za koju je i izgrađena prije zahvalio svima koji su na biloske katedrale, ljepoti njezina skoro 850 godina. koji način pridonijeli uspjehukulturnog blaga, arhitekturi Za ovu prigodu katedrala je ove lijepe, značajne i duhovnei starini, ali najveća ljepota bila svečano urešena, a dje- svečanosti.je služba Božja koja se u njoj ca svečano odjevena u bijelo.40

×