Your SlideShare is downloading. ×
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,710
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
3
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. DATUM ZA PAMĆENJE - 21. SVIBNJA - DAN NEZAVISNOSTI Obnova državne nezavisnosti Piše: Tripo Schubert Dana 21. svibnja 2006. godine Crna Gora ispunila je 88-godišnji san - vratila je nezavisnost. Konačno smoR eferendumom 21. svib- nja 2006. godine otvo- „svoji na svome“, o nama ne odlučuju rena je nova svijetlastranica crnogorske povijesti. drugi, vrata Europe širom su namTog dana Crna Gora je glasno otvorena…i jasno rekla DA svojoj državi,svom imenu, svojoj zastavi,svojoj himni, svojoj djeci, svo- Ministar Duško Markovićjoj časti, sadašnjosti i buduć-nosti… Povijesni plebiscit organizi-ran je po najstrožim pravilimakoji su ikad primjenjivani uEuropi jer je trebalo preskočiti„crtu“ od preko 55% za nezavi-snu Crnu Goru. Poznato je dasu ovom postotku umnogomepridonijeli upravo glasovi ma-njinskih naroda u Crnoj Gori. „Nastavljamo s istim pono-som i entuzijazmom, ali i dr-žavnom hrabrošću i mudrošćudalje da snažimo državu kaošto su u presudnim istorijskimmomentima činili Vojislavljevi-ći, Balšići, Crnojevići, Petrovi-ći“, rekao je premijer Lukšić,istaknuvši da je „budućnost u institucija. Strani investito- mala, postala je primjer multi-našim rukama“. ri rado ulažu u Crnu Goru, etničnosti i suživota, daje ne- I u pravu je predsjednik pročuli smo se po sigurnosti, mjerljiv doprinos regionalnojnaše Vlade jer je danas u svi- prirodnim ljepotama sjevera i stabilnosti, spaja kulturno-po-jetu malo zemalja koje su u juga, o kojima često izvješta- vijesno naslijeđe i suvremenosamo šest godina učinile ono vaju strani mediji, naši spor- građansko društvo. Zato niješto je učinila Crna Gora. Crna taši ime Crne Gore i njezinu ni čudo što je Europa CrnojGora je članica mnogobrojnih svijetlu „majsku zoru“ svakog Gori širom otvorila svoja vrata.međunarodnih organizacija i dana pronose svim meridija- „Iz stanja najmanje razvije- nima. Uz to Crna Gora, iako ne eks jugoslavenske repu- 3
  • 2. blike do raspada nekadašnje jačanja i izgradnje naših insti-zajedničke države uspjeli smo tucija koje će dovesti do vlada-za nekoliko godina da se svr- vine prava, socijalne sigurno-stamo u red država s najvećim sti i ekonomskog prosperiteta.privrednim rastom u Evropi, Jednom riječju, to će biti pe-da budemo poželjna destina- riod u kojem ćemo potvrditicija za biznis i život“, rekao je naše demokratske potencijaleMilo Đukanović na svečanosti i vrijednosti. Za šest godina tou povodu Dana nezavisnosti. je neočekivano veliki napredak jedne male države ograničenih Na temu nezavisnosti Crne institucionalnih kapaciteta.Gore, položaja manjina u njoj Vjerujem da ni aktuelna eko-i načinu njihove zaštite naš nomska kriza neće zaustavitisugovornik bio je Duško Mar- i usporiti ovaj hod Crne Gore.ković, potpredsjednik Vlade,ministar pravde i ministar zaljudska i manjinska prava. Rezultatu referenduma od 55,5% umnogome su pri- Šest godina je prošlo od donijele manjine u Crnojobnove državnosti, kako Gori. Kako i koliko su crno-danas vidite Crnu Goru? gorskim zakonodavstvom riješena manjinska prava? Šest godina od obnove neza-visnosti potvrdilo je opredje- Vlada Crne Gore preuzimaljenje građana da je nezavisna veoma važne korake na da-Crna Gora najbolji okvir za ljem unapređenju položajaostvarivanje njihovih ukupnih manjinskih naroda i drugihinteresa. Podsjetit ću da smo u manjinskih nacionalnih za-prve dvije godine nakon neza- jednica. Od obnove svoje ne-visnosti imali najveći ekonom- zavisnosti u maju 2006. godi-ski rast i u odnosu na zemlje ne učinjeni su veliki pomaci,EU-a. Crna Gora je u veoma kako na uobličavanju pravnekratkom roku postala članica regulative i donošenju stra-svih relevantnih međunarod- teških dokumenata, tako inih institucija. Iako je prije re- na njihovoj implementaciji.ferenduma bilo strepnji da ćesvojom nezavisnošću usložiti Ustavom Crne Gore, Za-regionalne prilike, Crna Gora konom o manjinskim pra-je i na tom planu ostala lider vima i slobodama i drugimu regionu, zemlja koja nema zakonskim aktima, kao i pri-otvorenih pitanja sa susjedi- hvaćenim međunarodnimma. Donošenjem odluke o pri- dokumentima, stvoren je nor-znanju Kosova pokazali smo mativni okvir koji omoguću-odlučnost i sposobnost da gle- je dalje unapređenje dobrihdamo u budućnost i nosimo međunacionalnih odnosa uodgovornost za najkrupnije Crnoj Gori i zaštitu manjin- žnjom i punom posvećenosti.odluke. skih prava. Možemo reći da je Jačanjem postojećih institu- Danas, samo nakon šest go- naše zakonodavstvo u oblasti cija, kao i novim institucija-dina, sigurni smo da ćemo na manjinskih prava postavljeno ma (Fond za manjine, Centarsljedećem samitu NATO-a do- na veoma dobre osnove, što za očuvanje i razvoj kulturebiti poziv za članstvo i tako biti ne znači da nema prostora manjina, manjinski savjeti),u prilici da doprinosimo glo- da se i u ovoj, veoma značaj- daje se novi zamah u ostva-balnom miru i bezbjednosti. Za noj i senzitivnoj oblasti, ide i rivanju manjinskih prava.dvadesetak dana očekujemo korak dalje. Usvojena stra-i početak pregovora s Evrop- teška dokumenta su čvrst U pojedinim oblastima druš-skom unijom o članstvu. To je garant opredijeljenosti Vlade tvenog života značajnim zajoš jedan istorijski trenutak za Crne Gore da manjinskim pi- očuvanje manjinskih identite-Crnu Goru. To će biti proces tanjima prilazi s punom pa- ta preuzete mjere rezultiraju4
  • 3. Na kotorskom Trgu od oružjapunim poštovanjem međuna- Nakon formiranja Fon- za manjine, Centar za očuva-rodnih standarda i dostignu- da za manjine i Centra za nje i razvoj kulture manjina ića modernih multinacional- razvoj i očuvanje kultu- manjinski savjeti su relativnonih demokracija. Težnja je da re manjina, kakva je sada mlade i nove institucije u na-i u onim oblastima u kojima uloga Ministarstva za ljud- šem društvenom ambijentu.nismo postigli željene ciljeve ska i manjinska prava? Kao prvo, potrebno je ovimdosegnemo nivoe koji će legiti- institucijama dati šansu damirati Crnu Goru i  njenu po- Institucionalna zaštita i una- opravdaju svoju ulogu kojasvećenost daljem unapređenju pređenje prava manjinskih im je data u ukupnom kon-tradicionalno dobrih međuna- naroda i drugih manjinskih cipiranju onoga što naziva-cionalnih, međukonfesional- nacionalnih zajednica je, kako mo razvijanje multietničkognih i međukulturalnih odnosa. sam i istakao, u fokusu in- društva uz očuvanje identi- teresovanja i ove Vlade. Fond teta manjinskih nacionalnih 5
  • 4. zajednica. Druga važna činje- navedenim Zakonom o nevla- Kada će po Vašemu mišlje-nica jeste sagledavanje dosa- dinim organizacijama, smatra- nju zaživjeti ta nova institu-dašnjeg učinka ovih institu- li smo da izmjenama Zakona cija, po kojem principu će secija i mijenjanje loših stvari, o manjinskim pravima i slobo- formirati komisija za ocjenuako ih je bilo, uz zadržavanje dama postižemo međusobnu projekata i po kojim kriteri-svih dobrih momenata. Tu je usklađenost ova dva zakona. jima će se vršiti raspodjela?važna uloga Ministarstva zamanjinska prava. To je organ Naime, Fond za manjine, Pitanje finansiranja nevla-državne uprave koji kreira po- osnovan skupštinskom Odlu- dinih organizacija jedno je odlitiku u ovoj oblasti, prije sve- kom, u okviru svojih budžet- pitanja koje je bilo u fokusuga kroz prijedloge normativnih skih sredstava je raspodje- interesovanja prilikom izraderješenja. Ministarstvo za ma- ljivao sredstva putem javnog novog Zakona o nevladinimnjinska prava, kroz zakonska konkursa za projekte od zna- organizacijama. Prihvaćenai strateška rješenja i praćenje čaja za manjinske narode. Po su rješenja, usaglašena s mi-sprovođenja tih zacrtanih po- postojećem zakonskom rješe- šljenjem nevladinog sektora,litika, je institucija koja pred- nju pravo učešća na javnom koja uspostavljaju centrali-stavlja svojevrsnu sponu iz- konkursu za raspodjelu ovih zovani sistem finansiranjameđu države, odnosno Vlade sredstava imaju nevladine or- nevladinih organizacija. In-i svih drugih institucija. Ne ganizacije i druga pravna i fi- tencija ovih rješenja je da setreba zanemariti i ulogu ovo- zička lica čije su djelatnosti od- planirana budžetska sredstvaga Vladinog resora i prema nosno aktivnosti usmjerene na prepoznaju u Zakonu o budže-međunarodnim organizacija- očuvanje i razvoj nacionalnih tu na jednome mjestu, da nji-ma i institucijama, pogotovu odnosno etničkih posebnosti hovu distribuciju (po osnovuna našem putu evro-atlant- manjinskih naroda ili drugih projekata prispjelih na jav-skih integrativnih procesa. manjinskih nacionalnih za- nom konkursu) vrši jedna jednica i njihovih pripadnika centralizovana komisija, koja Prije određenog vreme- u oblasti nacionalnog, etnič- onda ima mogućnost kon-na Vlada je povukla Prijed- kog, kulturnog, jezičkog i vjer- trole utroška tih sredstava.log Zakona o izmjeni Zako- skog identiteta. Tačno je da bi,na o manjinskim pravima ukoliko bi eliminisali nevladin Članom 33. Zakona o nevla-i slobodama, kojim je bilo sektor iz pristupa sredstvima dinim organizacijama jasno jeuskraćeno pravo nevladi- Fonda za manjine, društva s definisan sastav i uloga Komi-nim organizacijama da su- nacionalnim predznakom bila sije za raspodjelu sredstava.djeluju u raspodjeli sred- onemogućena u apliciranju za Tu komisiju bi obrazovala Vla-stava Fonda za manjine. ova namjenska sredstva te bi da, a činili bi je predstavniciOvim prijedlogom izravno takvim rješenjem manjinski organa državne uprave iz obla-bi bila ugrožena društva s NVO sektor učestvovao samo sti od javnog interesa, defini-nacionalnim predznakom. u „utakmici” sa svim ostalim sane zakonom, i predstavnici NVO-ima. Kako Fond za ma- nevladinih organizacija čiji se Donošenjem Zakona o ne- njine ima posebna sredstva, ciljevi i djelatnosti odnose navladinim organizacijama us- definisana osnivačkim aktom i te oblasti. Komisija bi podno-postavljen je centralizovani si- budžetom, isključivanje nevla- sila godišnji izvještaj o radustem finansiranja nevladinih dinih organizacija iz učešća na Skupštini, sa svim relevan-organizacija. Također, ovim konkursu ne umanjuje sred- tnim podacima o podržanimZakonom je, u članu 32. st. 1. stva Fonda, niti se ta sredstva projektima, iznosom sredsta-i 2., definisano obezbjeđivanje mogu „preliti” u budžetska va, rezultatima monitoringasredstava za projekte i pro- sredstva planirana za projekte i evaluaciji itd. Članom 35.grame u oblastima od javnog NVO-a. Sve su to razlozi koji ovog Zakona su definisani iinteresa koje realizuju nevla- su nas opredijelili da povuče- opšti kriterijumi za raspodje-dine organizacije, kao i same mo predložene izmjene Zako- lu sredstava, a to su: doprinoste oblasti od javnog interesa, na o manjinskim pravima i ostvarivanju javnog interesapa i zaštita i promovisanje slobodama. u određenoj oblasti, kapacitetljudskih i manjinskih prava. organizacije da realizuje proje-Imajući u vidu da je način fi- Novim Zakonom o nevladi- kat, kvalitet predloženog pro-nansiranja nevladinih organi- nim organizacijama predvi- jekta, transparentnost radazacija, pa i onih čije je polje in- đeno je formiranje centralnog itd. Bliže kriterijume za ocjenuteresovanja zaštita i promocija fonda na nivou države iz ko- projekata uređuje Vlada.manjinskih prava, već uređeno jega bi se financirali NVO-i.6
  • 5. DVA MJESECA NAKON LOKALNIH IZBORA IZABRANA IZVRŠNA VLAST U TIVTU HGI ipak u oporbiIpak je ovo politika, nešto gubiš kako ne odnosno pod kojim uvjeti- ma. Pristup o kojem smo svibi nešto dobio, i ima nešto vrednije pričali o više nego korektnojod osobnog, a to je slogan kampanje - suradnji u proteklom sazivu izvršne vlasti očigledno nijeVjerni Tivtu! imao uporište u razmišljanju ljudi s druge strane pregova- račkog tima. Jer stajalište da nismo poželjni u novoj vlasti dalo se osjetiti prilikom izno- šenja kratkih argumenata koji su se čuli u oba kratka susre- ta pregovaračkih timova. Ma- tematički im HGI ne treba za većinu, to je istina i zbog toga je stajalište OO HGI Tivta, na čijem sam ja čelu, da ne smi- Trg Magnolija jemo dopustiti podcjenjivanje naše kvalitete, korektnosti iN akon skoro dva mjeseca ta partija uz mjesto dopred- jačine biračkog tijela. Čini se od lokalnih izbora, koji sjednika Općine dobije i jedno da odnos prema nama može- su održani 7. travnja, mjesto ravnatelja u tivatskim mo tumačiti kao pokušaj daTivat je prije nekoliko dana lokalnim javnim poduzećima ostanemo izvan lokalne upra-konačno dobio novu izvršnu ili ustanovama. To je, inače, ve, što marginalizira nas kaovlast. DPS i SDP postigli su bilo definirano i dosadašnjim stranku i to je sasvim nega-dogovor o nastavku koalicij- koalicijskim ugovorom triju tivno. Također nije mudro, aske suradnje. Dosadašnji tre- partija, ali HGI ni u protekle istodobno je i opasno jer je,ći partner u tivatskoj lokalnoj četiri godine nije mogao dobiti očito, proizvod etnocentizmavlasti – HGI, nije pristao na obećano mjesto ravnatelja. stranaka iz većinskog narodauvjete koji su mu ponuđeni Nosilac izborne liste Hrvat- uz uske i kratkoročne intere-pa će jedina politička partija ske građanske inicijative i još se.Hrvata iz Crne Gore u gradu uvijek aktualni dopredsjedniku kojem živi najveći broj pri- Općine Tivat, Ilija Janović, Bilo je dostojanstveno voditipadnika te populacije u našoj za Glasnik se osvrnuo na naj- kampanju, a to dostojanstvodržavi ubuduće biti opozicija. svježije događaje. ima sluha za sve i svakoga, DPS i SDP s ukupno 17 od- -Kada se treba osvrnuti na ali ne i za pristup koji vrijeđa.bornika imaju natpolovičnu nedavno postignute uspješ- Ipak je ovo politika, nešto gu-većinu u 32-članome tivat- ne ili neuspješne dogovore biš kako bi nešto dobio, i imaskome lokalnom parlamentu i oko koalicije i izvršne vlasti u nešto vrednije od osobnog, abez HGI-jeva četiri odbornika. Tivtu nakon lokalnih izbora, to je slogan kampanje - VjerniOsnovni razlog za to što HGI istina jest da nema nikakvo- Tivtu! Nastavit ćemo se boritinije želio nastaviti koalicijsku ga gorkog okusa. Jednostav- za opći interes jer smo to dužnisuradnju s DPS-om i SDP-om no većinska partija tj. DPS sebi i svojim sugrađanima i su-bilo je to što ove partije nisu koji ima 12 mandata uzeo je građankama. Uvijek postoji iz-pristale na minimum uvjeta pravo koje mu pripada, a to je bor i odgovornost za izabrano.koje im je ispostavio HGI – da da procijeni treba li im tko ili 7
  • 6. POZNATE OSOBE IZBLIZAAntun - Toni Sbutega Obitelj Antuna Sbutege, Župna crkva Prčanj 2010. Razgovor vodio: ma, prati me njegovo ozračje, Mirko Vičević Iskreno rečeno ne, ali ne zato more, brda, nebo, arhitektu- što sam se otuđio, već zato što ra, njegovi mitovi, legende, sam 1991. godine kad sam se ugođaj, mirisi i duhovnost. A Dugo živite s obitelji izvan preselio s obitelji u Rim po- prije svega ljudi, oni koje samKotora odnosno Crne Gore. nio zavičaj sa sobom. I unatoč upoznao iz priča, knjiga, čijeNedostaje li Vam domaći udaljenosti, on je uvijek u sam likove gledao na portre-ambijent? mojim mislima, srcu, snovi- tima, kao i moji suvremenici,8
  • 7. poznanici, prijatelji i rođaci.Mnogi od njih više nisu živi, Obitelj Sbutega, Prčanj 1996.ali su prisutni u mome duhui sjećanju. Zahvaljujući tome,kada dođem u Crnu Goru,a pogotovo u Boku, imamosjećaj kao da nikada iz njenisam otišao, osjećam seudomaćeno kao i prije 21 go-dinu kada sam se odselio uRim. To je zaista lijep osjećaj.Uz to, u Italiji, a posebno uRimu, osjećam se također kaokod kuće, a ne kao imigrant. URim sam došao sa suprugomNadom i troje djece, koji sukao i ja rođeni u Kotoru, dakleu našem domu sve odiše at-mosferom Boke. Je li točno da svi putevivode u Rim? Stara rimska poslovica kaže Sa papom Ivanom Pavlom II,da svi putevi vode u Rim jer Vatikan, 1998.je u antičko vrijeme kao glavnigrad bio povezan sa svim dije-lovima golemog imperija kojise prostirao većim dijelom Eu-rope, Sjevernom Afrikom i dije-lom Azije. Rim, koji se naziva iVječnim gradom, bio je najvećii najznačajniji grad tadašnjegsvijeta, ne samo središte jednedržave, nego cijele civilizacijekoja je imala bitan utjecaj napovijest svijeta. I nakon padaZapadnorimskog Carstva Rimje ostao duhovno i kulturnosredište Europe zahvaljujućitome što je bio sjedište papa,a od VIII. stoljeća i glavni gradPapinske države. Od 1870.Rim je glavni grad Italije, ali jei jedini grad na svijetu u komesu smještene još dvije države.Vatikan je najmanja država središte. U Rimu se nalaze i sinteza grčko-rimske civiliza-na svijetu, ali je središte dva veleposlanstva Crne Gore, cije i kršćanstva. Sljedeće go-Katoličke crkve koja ima oko jedno pri Svetoj Stolici, akredi- dine obilježava se 17 stoljeća1,2 milijardi vjernika, te diplo- tirano i pri Malteškom redu, i otkad je 313. godine rimskimatske odnose sa 180 država. drugo u Italiji, koje obuhvaća i car Konstantin Veliki priznaoU Rimu je sjedište i Suvereno- San Marino, Maltu i FAO. kršćanstvo, a 1957. u Rimuga malteškoga viteškog reda, Rim ima iznimno bogatu po- je potpisan ugovor kojim jespecifične države bez vlasti- vijest i grad je s najvećom kon- osnovano Zajedničko europ-tog teritorija, ali koja održava centracijom kulturno-povije- sko tržište koje je evoluiralo udiplomatske odnose sa 104 snih spomenika i umjetničkih Europsku uniju.države u svijetu. Uz to, u gra- djela na svijetu. Prema poda- Rim je više od šest stoljećadu se nalaze i neke značajne cima, osnovan je 21. travnja bio i prijestolnica sadašnjegmeđunarodne organizacije, 753. prije Krista, dakle prije teritorija Crne Gore, koji jekao što je FAO. Zato je Rim 28 stoljeća. Ovdje je kolijev- bio integralni dio imperija odnajveće svjetsko diplomatsko ka europske civilizacije koja je II. stoljeća prije Krista do V. 9
  • 8. Vaterpolo klub VAL, Prčanj 1971.st. poslije Krista. I kasnije su je životni put prije više od dva Stolici. Papa Ivan Pavao II. bioduhovni, kulturni i poltički desetljeća doveo u Vječni grad. je zaista karizmatična ličnost,odnosi Crne Gore i Rima bili Kao veleposlanik Crne koja je i u vrijeme svoje dugeintenzivni. Papa Grgur VII. Gore pri Svetoj Stolici sigur- bolesti zračila iznimnom du-priznao je 1078. kraljevsku ti- no imate priliku upoznati hovnom snagom. Imao samtulu Mihailu Vojisavljeviću, u mnoge poznate osobe. Tko priliku da se nakon njegoveVječnom gradu postojala je u je na Vas ostavio poseban smrti poklonim i njegovu odru,srednjem vijeku kolonija Ko- dojam? u istoj dvorani u Apostolskojtorana i dvije crkve posvećene palači gdje sam često bio kodsvetom Tripunu, knez Nikola I kao katolik, a sada i kao njega na audijenciji, prije negosklopio je konkodrat s papom veleposlanik Crne Gore pri što je kovčeg s njegovim tije-Lavom XVIII. 1886. godine, a Svetoj Stolici, bio sam impre- lom prenesen u Baziliku sve-princeza Jelena Petrović bila jekraljica Italije. I danas su, kao sioniran prilikom mnogobroj- toga Petra. Bio sam, zajednošto je poznato, odnosi Crne nih susreta s papom Ivanom s predsjednikom Crne Gore iGore s Italijom i Svetom Sto- Pavlom II. i s papom Benedik- članovima delegacije, i na nje-licom intenzivni i dobri te naši tom XVI. govoj beatifikaciji 1. svibnjadržavnici često dolaze u Rim, Papu Ivana Pavla II. imao 2011. On je jedini blaženika ovdje studiraju mnogobrojni sam prilike susresti puno koga sam osobno poznavao i scrnogorski studenti. puta, prvi put za Božić 1991. kojim sam razgovarao. Državljani Crne Gore imaju godine. Naime, ja sam prije Kardinala Racingera sreopuno pravo da se ovdje osjećaju nego što sam početkom 2007. sam prije nego što je postaokao kod kuće, kao što se otpočeo svoju diplomatsku mi- papa, a bio sam i na ceremo-osjećamo moja obitelj i ja, koje siju godinama radio u Svetoj niji njegova ustoličenja. Nje-10
  • 9. mu sam, sada papi Benedik-tu XVI., predao 22. siječnja Vjenčanje, Gospa od2007. akreditivna pisma, a Škrpjela 1982.moja diplomatska aktivnostvezana je uz njegov pontifikat ičesto ga susrećem. On impre-sionira svojom jednostavno-šću, rekao bih nježnošću, ali iiznimnim duhovnim i intelek-tualnim kvalitetama, na koji-ma počiva i njegov autoritet. Postoji li nezavršen pro-jekt kojemu biste rado vidje-li kraj? Naravno da postoji, i to ne je-dan. Život je uvijek nezavršeniprojekt, ma koliko trajao i makako bio produktivan. Kažese da je Leonardo da Vinci nasamrti molio Boga da mu opro-sti što je za života tako maloučinio. Svaki čovjek ima velikepotencijale, vrijeme, energiju,razum, određene talente itd.Što će od toga iskoristiti, što sti, književnosti, povijesti, filo- okružena palmama, uklopljenaće učiniti od svoga života, ovi- zofije do sporta itd. Imao sam u idiličnu baroknu strukturusi o mnogim vanjskim fakto- puno snova, želja i projekata naselja. Tu se mogu sasvimrima, ali ipak prije svega od na raznim poljima, koje sam opustiti, kupati, sunčati,samog čovjeka, njegova mora- samo u maloj mjeri ostvario. čavrljati sa starim prijateljima,la, spremnosti za žrtvu, o nje- Ono što smatram najvećim udisati zrak pun mirisa mora.govoj upornosti itd. Aristotel uspjehom u životu je sretan No, želio bih svakako posjetitikaže da je samo Bog potpu- brak koji traje već 30 godina mnoga mjesta na svijetu kojano realiziran, ljudi nikada do i troje djece na koje sam po- još nisam vidio.kraja ne iskoriste svoje po- nosan. No, za to je zapravo Poprilično sam putovao, alitencijale. U Bibliji piše: “Kada najviše zaslužna moja volje- ipak manje od onoga kolikočovjek završi, tek je započeo.” na supruga Nada. Ne znam sam želio te još mnoga mjestaU poznatoj paraboli o talenti- koliko ću imati još vremena i želim obići, od onih na Balka-ma Isus kaže da je svakome energije na raspolaganju, ali nu i u Italiji odnosno Europi,Bog dao neke darove, talente, bih volio da mogu ostvariti do država i lokaliteta u La-ali da će na kraju od svakoga neke privatne projekte. To se tinskoj Americi i na Dalekomtražiti da obrazloži što je od odnosi prije svega na objavlji- istoku, kao i pacifičke otokenjih učinio, kako ih je isko- vanje mnogobrojnih knjiga na Oceanije. Ja, kao i mnogi Bo-ristio. Kome je više dano, od kojima radim godinama, te na kelji, pripadam obitelji koja jenjega će se više tražiti. želju da više vremena posve- stoljećima vezana uz more i po- Dakle, i ja imam osjećaj da tim slikarstvu kojim se bavim, morstvo i čiji su članovi plovilinisam iskoristio najbolje svoje na žalost samo povremeno, od i još plove (kao moj brat Milanmogućnosti, realizirao snove, djetinjstva. i njegov sin Filip) po svijetu.projekte. Mislim na one koje Dakle, imam u genima željusam eventualno mogao rea- Koju biste rado posjetili za plovidbom, putovanjem. Zalizirati da sam bio uporniji, destinaciju izvan Europe, re- nas globalizacija nije novost,vredniji, spremniji na žrtvu, cimo za godišnji odmor? oduvijek smo bili u kontaktu sda nisam gubio uzalud vrije- drugim kulturama, narodima,me (pogotovo u mladosti), pa Što se tiče godišnjih odmora, religijama, državama, dalekimza to snosim moralnu odgo- ne želim ih provoditi igdje morima i obalama. Tako jevornost pred sobom i pred Bo- drugdje nego u Boki, na prvi Južni Slaven koji je oplo-gom. Još od djetinjstva zani- Prčanju. Naša obiteljska kuća vio svijet bio kapetan Ivo Vi-mala su me mnoga područja: sagrađena je prije skoro četiri sin, koji je potjecao kao i ja izod religije, umjetnosti, znano- stoljeća na samoj obali zaljeva, Prčanja. 11
  • 10. ZAVRŠENA VELIKA HUMANITARNA AKCIJA ZA POMOĆ KOTORSKOM RODILIŠTU Sunce u pelenama Piše: Danijela Vulović Nevladina organizacija „Šjore od mota“ i Šoping centar „Kamelija“ „Danas ne kuvam, pomažem pokrenuli su humanitarnu akcijuporodilištu“, naziv je akcije ko- „Sunce u pelenama“ za pomoćjom je 31. ožujka započeo čitavprojekt. „Šjore“ su, uz pomoć rodilištu Opšte bolnice Kotor.mažoretkinja Fešte i sponzor- Akcija je započela 31. ožujka, astva diskoteke Maximus, ho-tela Cattaro i kompanije Maxi, završena je 21. svibnja velikimpripremile paštu a la milanese humanitarnim balom u kotorskoji dijelile je građanima koji su„plaćali“ dobrovoljnim prilozi- diskoteci Maximus. U sklopu projektama. Mnogobrojni turisti, pri-stigli brodom, radoznalo su održane su mnogobrojne aktivnosti,promatrali, a neki su svojim a sve u cilju prikupljanja sredstavaprilozima i podržali akciju. Skoro da nije bilo dana bez potrebnih za postavljanje aluminijskeneke aktivnosti: više puta or- bravarije na 44 prozora i dvoje vrataganizirana je tombola na Trguili u Šoping centru „Kamelija“, u kotorskom rodilištu.prodavane su razne rukotvori-ne, priređivane sportske i kul- skom kalendaru, prodavali Ševaljević, Dragan Rajević,turne manifestacije. uskrsna jaja koja su sami osli- Blaženko Radnjić, Vido Lom- Na Pjaci od sata održana je kali. par... Uoči susreta atmosferuu subotu 7. travnja tombola u Subota, 29. travnja, bila je je zagrijala kotorska Gradskakojoj su sudjelovali i oni koji „slatki dan“ u Kotoru. U akciji muzika, a nakon meča uslije-su se sasvim slučajno tu za- koju su „Šjore“ nazvale „Slatko dio je nastup Jelene Kažanegretekli, želeći podržati ovu izni- za slatkiše“ na meniju su bili i benda „Fibra“. Samo dan na-mnu akciju kotorskih „Šjora“. kolači, a istodobno se na Pjaci kon ove sportske priredbe za U sportskom centru „Arena“ od sata održavala tombola, uz ljubitelje klapskog pjevanja nau Podgorici odigrana je 11. sudjelovanje Gradske muzi- Citadeli je organiziran koncerttravnja nogometna utakmica ke Kotor. Uslijedio je sportski kotorskih klapa. Ovom huma-predstavnika medijskih kuća, spektakl vaterpolskih vetera- nom projektu odazvale su sea nekoliko dana nakon toga na na bazenu „Nikša Bućin“ „Bisernice Boke“ uz pratnjusvoj doprinos dali su mališa- u Škaljarima na koji su se, mandolinskog orkestra HGDni iz kotorskoga Dječjeg vrtića između ostalih, odazvala veli- CG „Tripo Tomas“, „Bokeljski„Radost“. Oni su pred Glavnim ka imena ovoga sporta: Pavle, mornari“, „Incanto“, „Modera-gradskim vratima 14. travnja, Slobo, Mirko i Željko Vičević, to cantabile“, „Boca Nostra“ ina Veliku subotu po Julijan- Andrija-Pura Popović, Vuko „Grota“, a mikrofon su uzele12
  • 11. u ruke i solistice Nada Baldić,Dragana Bokan i Sanja Maslo- Šjore na prvoj akcijivar uz klavirsku pratnju prof.Ilije Miloševića. Nakon izni-mno uspješne i ugodne večeri,sudionici i posjetitelji, a ponaj-više organizatori, nisu krili za-dovoljstvo. Iako se projekt bližio kraju,zanimljivih manifestacija nijenedostajalo – 16. svibnja odi-grana je na stadionu u Kotoruhumanitarna utakmica izme-đu veterana kotorskog „Boke-lja“ i podgoričke „Budućnosti“.Za svaku je pohvalu što su se,uz mnogobrojne obveze, ovojakciji odazvali selektor crno-gorske nogometne reprezen-tacije Branko Brnović, trenervratara reprezentacije DragojeLeković, kao i selektor mladereprezentacije Crne Gore Du-šan Vlaisavljević. Proslavljeni Slatko za slatkišenogometaš Niša Saveljić prvopoluvrijeme igrao je za „Bu-dućnost“, a drugo za „Bokelj“jer je u karijeri igrao za obatima. Projektu „Sunce u pelena-ma“ golemu potporu pružila jenevladina udruga „Udruženježena Tivta“, na čelu s pred-sjednicom, gđom BlaženkomVučurović. Na deset postav-ljenih punktova „Žene Tivta“prodavale su kolače i prigani-ce dok su medicinske sestreiz Doma zdravlja prolaznicimamjerile šećer u krvi. Čitavu ak-ciju oplemenila su i djeca iz ti-vatske Muzičke škole, izvodećirazne kompozicije na svojiminstrumentima. Tijekom traja-nja „Žućenica festa“ obično se humanu i lijepu akciju. U Nina Žižić, održana je i aukcijaposjetiteljima nudi besplatno tome su i uspjele, prikupivši slika koje su donirali kotorskivino. Ove godine se ipak na- više od 6.000 eura. slikari. Slike su donirali: Pavleplaćivalo i to s jednim ciljem Kruna čitave akcije „Sunce Todorović, Boris Izderić, Čedo-– pomoći akciji „Sunce u pele- u pelenama„ bio je veliki hu- mir Đurić, Latinka Krek, Da-nama“. Uz to, „Žene Tivta“ or- manitarni bal održan 21. svib- liborka Bajrović, Foto Parteli,ganizirale su kazališnu pred- nja u diskoteci Maximus, na Sonja Gledić, Ana Zarubica,stavu „Šanta Panta“ i posebno Dan nezavisnosti Crne Gore. Dušica Ivetić, Ivana Lazarević,se angažirale oko animiranja Uz glazbeni program u kome Ružica Ivanović-Rebronja, Ele-tivatskih privatnih i javnih su sudjelovali „Inuendo Acu- onora Apollonio, Zoran Živko-preduzeća, političkih partija i stic Duo bend“, Božo Bulato- vić i Dragutin Radimir, dok jepojedinaca da se u što većem vić, Ivana Popović & „Lemmy svoju skulpturu priložio kiparbroju uključe u ovu iznimno Go“ bend, Jelena Kažanegra i Goran Moškov. 13
  • 12. U prostorijama Bokelja Sa utakmice vaterpolo veterana Nakon humanitarne Šjore od mota na utakmice završnom balu Goste je, u ime „Šjora od mota“, pozdra- projekta u kojem je prikupljeno 23.000 eura.vila njihova predsjednica gđa Danica Ivović. Vrijedna ekipa TV-Primorca, Radoje Milić i„Čast mi je da vas pozdravim u ime Šjora od Nikola Dončić, videozapisima je propratila svemota. Kao što znate, u ovaj projekat smo ušli aktivnosti i sjajnim prilozima ovjekovječila ovajsa Šoping centrom Kamelija i vrlo uspješno veliki humanitarni projekt.ga priveli kraju. Zahvaljujemo građanimakoji su se u velikom broju odazvali svakoj Šoping centar „Kamelija“ i NVO „Šjore odnašoj akciji. Takođe zahvaljujemo Udruženju mota“: Danica Ivović, Dijana Saveljić, Vjeražena Tivta, kao i njihovim građanima koji su, Rašković, Kristina Milić, Radmila-Beća Ra-zajedno s nama učestvovali u čitavom pro- dulović, Dolores Fabijan i Renata Bućin, za-jektu“, rekla je gđa Ivović i podsjetila da se služuju sve pohvale za uspješno završenu hu-općina Budva nije odazvala akciji iako joj je manitarnu akciju i posebne čestitke za njihovupućen poziv. Ona je zahvalila svima koji su entuzijazam, trud i požrtvovnost!na bilo koji način pridonijeli uspjehu ovog14
  • 13. Koncert klapa 15
  • 14. U DUBROVNIKU PREDSTAVLJENA MONOGRAFSKA IZDANJA I IZLOŽBA „BOKA NEKAD I DANAS” Boka- nepresušna inspiracija Piše: Tijana Petrović Ova je knjiga dio duga voljenom zavičaju i samo je jedna od bezbrojU mogućih priča o burnoj bokeljskoj organizaciji Hrvatske matice iseljenika Du- brovnik i Hrvatskoga pomorskoj prošlosti. Ona se možegrađanskog društva Crne Goreiz Kotora, prigodom blagdana napisati na tisuću načina, ali bisv. Leopolda Bogdana Mandi- svaka, zbog slavnih djela našihća predstavljene su u dubro-vačkom uredu Hrvatske mati- predaka, čitaocu bila jednakoce iseljenika 12. svibnja knjige zanimljiva„Slikom kroz prošlost - Bokakotorska i Crnogorsko primor-je na starim razglednicama(1890. - 1940.)” autora Dari-ja Musića i Miroslava Ulčara,te „Pomorstvo Boke kotorskena slikama Bazija Ivankovića“autora Željka Brguljana. Knjige su predstavili prof.dr. sc. Milenko Pasinović,prof. Neven Staničić te autori.Također je upriličena izložbafotografija autora Darija Mu-sića, „Boka nekad i danas”. Oizložbi je govorila mr. sc. Ma-rija Mihaliček, a otvorila ju jeMaja Mozara, voditeljica uredaHrvatske matice iseljenika uDubrovniku. Milenko Pasinović govorio jevremenskoj distanci na foto-grafijama, koja se mjeri jed-nim stoljećem, u kojem su sedogodile mnoge kulturne, pro-16
  • 15. storne i društvene promjene.„Vjerujem da izdavač nije bio Staničić, ulčar, pasinović, brguljan, musić, mihaličeksvjestan u kakav posao ulazikad je počeo da realizira ide-ju o štampanju ove fotomono-grafije. Posebno, kakav značajtreba da ima ne samo za kul-turnu baštinu Hrvata u Cr-noj Gori, već i za nacionalnukulturnu baštinu Crne Goreu cjelini. Jer, fotografija zor-no ilustrira promjene nastaleu prostoru i društvu u smislushvaćanja prostora kao dijelakulturne baštine. Na taj načinfotografija postaje zoran do-kument u odnosu na vrijeme iprostor u kom su mnoge kape-tanske palače ili ansambli sta-rih građevina, uvjetno rečeno,nestali u moru novosagrađe-nih objekata.“ Jedan od autora knjige „Sli-kom kroz prošlost“, Dario jedrima, borio se s olujama, teranu pa i šire, sve do obalaMusić, rekao je da je knjiga herojski podnosio poraze, po- Južne Amerike. „Knjiga je ilu-nastala kao poticaj izazvan bjedonosno trijumfirao. Uz strirana portretima pomorskihuspjehom izložbe fotografija molitve posade tonuo je u kapetana i značajnih ličnostiorganizirane u Zagrebu u po- dalekom oceanu. Ako je us- iz bokeljskoga pomorskog ži-vodu „Tjedna Hrvata iz Crne pijevao preživjeti teške borbe vota, kao i slikama jedrenjakaGore„ od 22. do 28. rujna s olujama ili neprijateljem, i parobroda Bazija Ivankovića2003. godine. On je dodao da bivao je ovjekovječen na za- od kojih je jedan broj, poseb-tekst koji prati fotografiju u vjetnoj srebrnoj pločici poklo- no onih koje sam pronašao uovoj knjizi ima više karakter njenoj nekoj bokeljskoj crkvi, stranim muzejima, prvi putinformacije, a da je čitatelji- svetištu pomoraca ili je njegov prezentiran u jednom izdanjuma prepušteno da na osnovi portret (u tehnici ulja na plat- na našim prostorima”, rekaovlastite percepcije stvore sliku nu ili akvarela) krasio salon je Brguljan. On se osvrnuonastalih promjena. ponosnog vlasnika ili zapo- na svoje djetinjstvo u Boki i Neven Staničić intimistički vjednika. Neizmjerna je bila na vrijeme kada se u njemuje govorio o knjizi „Pomorstvo tuga kapetana i posade kad začela ideja o stvaranju ova-Boke kotorske na slikama Ba- su ga starog i dotrajalog, na- kvog djela. „Život u Boki, uzija Ivankovića”, osvrnuvši se punjenog kamenjem potapali vrijeme moga djetinjstva, biona život i stvaralaštvo Bazija uz otok Gospe od Škrpjela i ne je poseban. Još su se samoIvankovića i podsjetivši da je manji jad vlasnika koji ga je pamtila vremena u kojima jeovom knjigom „Željko, veoma pritisnut ekonomskim nepri- Boka kotorska, zahvaljujućitiho i nenametljivo, doprinio likama morao prodati nekom razvijenoj pomorskoj trgovi-da Boka dobije još jednu po- novom brodovlasniku.” ni, bila ravnopravnim dijelomtvrdu svog povijesno značaj- Sam autor rekao je da knji- Europe i svijeta. Jer davno jenog trajanja”. On je pročitao ga oslikava povijest bokelj- ovaj tajanstveni južnojadran-odlomak iz knjige koji je pri- skog pomorstva vraćajući nas ski fjord postao zaboravljenasutnima dočarao važnost koju u burna stoljeća plovidbe na provincija. Mala i zatvorenasu jedrenjaci imali za bokelj- jedra. Osim razvoja jedrenja- starosjedilačka zajednica ži-ske pomorce. „Jedrenjak je za ka, njihova povijesnog slije- vjela je svoj osamljeni život naBokelja bio živo biće. Rađao da i faktografskih podataka o obalama mora okovanog pla-se u Kotoru, Perastu, Korčuli, njima, u knjizi nalazimo opise ninama. Osobito u zimskimRijeci, Trstu, Kopru, Veneci- sudbina pojedinih jedrenjaka, stađunima osjećali smo se di-ji, Chioggi, ali i u engleskim, životopise bokeljskih kapetana jelom jedne daleke i od svijetaameričkim i drugim brodo- koji su imali značajnog udjela napuštene, gotovo mitske pra-gradilištima. Disao je punim u razvoju pomorstva na Medi- tvorevine. Svijest da sve manje 17
  • 16. pripadamo svijetu okupljala jenas starosjedioce u posebnoduhovno zajedništvo. I dok sevan Boke odvijao buran životsuvremene civilizacije – u Za-livu kao da je vrijeme stajalo.U dugim i nepodnošljivo ti-him zimskim jutrima skladnodruštvo nas djece i bokeljskihstaraca čekalo je pred butigomkamion s dnevnom špenzom.Iščekujući pojavljivanje vozilana prvoj okuci u starcima bi sebudila neka davna uzbuđenjai započele bi priče iz pomorskeprošlosti, koje bi nas nekolikopreostale starosjedilačke djecesa strahopoštovanjem upijalo.Tako su slavni jedrenjaci iz Učesnici promocijepriča vremešnih moreplova-ca uplovili u dječačke misli iu snove koje više nisu napu-štali. Tijekom vremena u meni zdanja iznikla na dugovjekoj zaustavljeno devastiranje pro-je rasla želja da im se na neki tradiciji graditeljstva na ovom stora, već svjedočimo da se jošnačin odužim. Naravno, i svi- prostoru. Koncepcijom po- agresivnije mijenjao kulturnima onima koji su na njima na- stavke obuhvaćene su fotogra- pejzaž pojedinih mjesta i cije-vigavali, od slavnih kapetana fije Stevana Kordića, koji je za log zaliva”, rekla je ona pod-do anonimnih mornara (...). ovu priliku svoju ‘majstorsku sjetivši da je u nizu projekataOva je knjiga dio duga volje- kameru’ usmjerio prema istim HGD CG iz Kotora ova izložbanom zavičaju i samo je jedna prizorima koji su davno zabi- značajna i zbog aktualnostiod bezbroj mogućih priča o lježili njegovi poznati prethod- poruka i upozorenja koje šaljeburnoj bokeljskoj pomorskoj nici: Laforest, Mandel, Smod- onima koji će morati ponijetiprošlosti. Ona se može napi- laka i drugi stari fotografi. Dok teret odgovornosti prema bu-sati na tisuću načina, ali bi su tada izabrani motivi sigur- dućim generacijama. „Mi kojisvaka, zbog slavnih djela na- no oduševili autore, izgledi se osjećamo privilegiranim štoših predaka, čitaocu bila jed- istih motiva šalju upozorenja rođenjem i življenjem pripada-nako zanimljiva”, ispričao je o ozbiljnoj opasnosti za ambi- mo Boki, to breme već uvelikoBrguljan. jent koje je i svijet prepoznao nosimo.“ O postavljenoj izložbi foto- kao svoju prirodnu i kultur- Ovaj događaj i lijepo druže-grafija „Boka nekad i danas” nu baštinu“, rekla je gđa Mi- nje uveličao je Krunoslav Te-govorila je Marija Mihaliček. haliček i dodala da s pravom žak, povjerenik HGD-a za Du-Ona je istaknula da je između osjećamo zebnju pri pomisli brovnik, otpjevavši uz gitarufotografija koje se uspoređuju na sve učestalije intervencije „Bokeljsku noć” i jednu du-„stalo” čitavo jedno stoljeće i koje ugrožavaju prepoznatlji- brovačku „ Na kantunu”.da je na njima primjetna du- vi krajolik i graditeljsko na- Prisustvujući proslavi Danagogodišnja devastacija pro- slijeđe Boke. „Nova zdanja Dubrovačko-neretvanske žu-stora. „Izložba obuhvata stare pokazuju praksu sadašnjih panije i dana njezina zaštit-razglednice Boke kotorske na- neimara koji zaboravljaju da nika sv. Leopolda Bogdanastale od druge polovine XIX. prostor Boke baštini davno Mandića predstavnici HGDstoljeća do tridesetih godina prepoznate vrijednosti ambi- CG, Dijana Milošević i MirkoXX. stoljeća, a kao pandan – jentalne arhitekture sa sop- Vičević, dan ranije odali sufotografije s današnjim izgle- stvenim kulturnim obrasci- počast poginulim braniteljimadom istih motiva.“ ma i vlastitim mediteranskim i civilnim žrtvama Domovin- „Boka s ovih razglednica do- identitetom. Na žalost, i ove skog rata položivši vijenac nanosi: vedute starih gradova ‘nove’ fotografije ovdje izlože- spomen križu na groblju Bo-i panorame zaljeva u čiju su ne već pripadaju prošlosti jer ninovo te su bili prisutni naprirodnu ljepotu njegovih oba- od njihovog nastanka prije upriličenim svečanostima.la bila utkana samo kamena tačno četiri godine ne da nije18
  • 17. ZAVRŠENA ČETVRTA TERENSKA NASTAVA ZA POLAZNIKE NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA Putevima hrvatske glagoljaške pismenosti Piše: Marina Bastašić Imajući u vidu mjesta koja smo obišli, ne treba čuditi činjenica da jeI upravo ovogodišnja terenska nastava ove školske godine organi- zirana je, već tradicionalno, četvrti put terenska nasta- dobila naziv „Putevima hrvatskeva za polaznike nastave hrvat-skog jezika. glagoljaške pismenosti“. Kako smo 2009. godine kre-nuli od juga hrvatskog Jadra- Nakon Senja krenuli smo predavanja o ledenom dobu.na, 2012. godina bila je pred- put Rijeke, gdje smo bili smje- U petak ujutro krenuli smoviđena za sam njegov sjever šteni. U Rijeci nas je dočekao putem Aleje glagoljaša, gdjeodnosno za područje Rijeke, naš vodič - gospođa Vanja smo upoznali gradiće Hum iOpatije, Istre. Pavlovec, voditeljica podružni- Roč, i puno toga naučili o hr- Imajući u vidu mjesta koja ce Hrvatske matice iseljenika vatskom pismu glagoljici i lju-smo obišli, ne treba čuditi či- Rijeka. dima zaslužnim za to pismo.njenica da je upravo ovogodiš- Mogu slobodno reći da je Upoznali smo slavne Ćirila inja terenska nastava dobila gospođa Vanja bila naš doma- Metoda, popa Martinca, pričunaziv „Putevima hrvatske gla- ćin tijekom četiri dana našeg o Čakavskom saboru i Istar-goljaške pismenosti“. boravka. skom razvodu, te se na licu U srijedu uvečer, 25. travnja Svoje golemo znanje vješto mjesta uvjerili zašto Hum slovi2012., započelo je naše puto- nam je uspjela prenijeti tako kao najmanji gradić na svije-vanje. da smo dobili opširnu sliku tu. Prva ozbiljnija postaja bio je osvemu što smo prošli i vidjeli. Pula nas je divno dočekala.grad Senj i posjet senjskoj kuli Četvrtak popodne bio je Okupana suncem, smiješila„Nehaj“. Uz stručnog vodiča u rezerviran za kratku šetnju i nam se naša diva - Arena. Na-trajanju od sat i pol vremena upoznavanje Rijeke, da bi taj kon photo-sessiona ispred Are-učenici su imali prilike nepo- dan bio zaokružen posjetom ne, uputili smo se u podružni-sredno upoznati veliki dio hr- riječkoj zvjezdarnici, u kojoj cu Hrvatske matice iseljenikavatske povijesti i povijesti gra- smo imali prilike vidjeti film, Pula gdje nas je dočekala vo-da Senja uopće. promatrati zvijezde, slušati diteljica podružnice, gospođa 19
  • 18. Ispred HNK, Rijeka 2012. Posjet Matici iseljenika, Pula 2012.Ana Bedrina, koja je priredila ziju - svake godine organizira- vatskog jezika svojim nastu-mali domjenak sa sokovima i na je za učenike terenska na- pima podržali su i otvorenjedomaćim kroštulama. Nakon stava te su tako imali priliku Montenegro Dance Festivalapovratka iz Pule posjetili smo posjetiti mjesta u kojima još 2009. godine te obilježavanjehrvatsku ljepoticu, hrvatski nisu bili i upoznati kulturno- Dana grada Tivta u studeno-biser - Opatiju bajnu. geografsko-povijesne karakte- me 2010. godine. Ove činjeni- Subotu smo proveli na oto- ristike tih mjesta. U te četiri ce potvrđuju iznimno dobru iku Krku - od posjeta gradu godine obišli smo: Dubrovnik, kvalitetnu suradnju HrvatskeKrku, franjevačkom samosta- Split, Solin, Šibenik, NP Krka, škole i ostalih struktura, po-nu na otočiću Košljunu (gdje Zadar, NP Plitvička jezera, Pri- najprije onih hrvatskih.smo imali prilike upoznati morsko-goransku i Istarskusvećenika koji je službovao i županiju. Ovom prilikom ista- Zbog toga bih ovom prilikomu Kotorskoj biskupiji od 1946. knula bih i ostvarenje temat- željela uputiti veliko i iskrenodo 1955. godine), do naše po- skih radionica u suradnji sa hvala za svaku suradnju i po-sljednje postaje - Jurandvo- župnikom župe Donja Lastva, moć da se ideje Škole pretvo-ra u Baškoj gdje smo u crkvi don Dejanom Turzom, koje su re u djelo, i spoznaju kolikasv. Lucije imali prilike vidjeti se održavale prigodom Božića, je važnost održavanja nastavenajstariji i najvredniji hrvatski Uskrsa, Majčina dana, jeseni, hrvatskog jezika na ovim pro-književni spomenik - Bašćan- proljeća… Tim radionicama storima, stoga zahvaljujem:sku ploču. rado su se odazvali i drugi te Ovaj je izlet, naravno, morao im svojom nazočnošću udari- - eneralnom G konzulatubiti zaokružen toliko iščekiva- li i te kako važan pečat - od Republike Hrvatske u Ko-nom kupnjom u Tower Cente- predstavnika Generalnog kon- toru, na čelu s gospodinomru tako da smo za to izdvojili zulata RH, dogradonačelnika Božom Vodopijom;subotu poslijepodne. Budući Tivta, predsjednice HGD-a Ti- - rvatskome nacionalnom Hda smo doista iskoristili svaku vat do roditelja. vijeću Crne Gore, na čeluminutu vremena da što više U ove četiri godine našom s gospodinom Miroslavomobiđemo i posjetimo područje tradicijom postale su i božićne Franovićem;za koje smo se opredijelili, u priredbe, koje su svake godine - Hrvatskoj građanskoj inici-nedjelju ujutro, prije odlaska održavane u crkvi sv. Roka u jativi, na čelu s gospođomza Boku, posjetili smo i prediv- Donjoj Lastvi, prilikom kojih Marijom Vučinović;no marijansko svetište - Trsat. smo održavali i naše prigod- - ratskome građanskom HPosjetom Trsatu oprostili smo ne domjenke, te priredbe za društvu, osobito gospo-se od Rijeke. Bio je to još jedan kraj školske godine. S pono- dinu Tripu Schubertu iu nizu nezaboravnih naših som mogu istaknuti ostvare- predsjednici ogranka Druš-izleta u posljednje četiri godi- ne odlične rezultate učenika tva u Tivtu, gospođicine moga obnašanja dužnosti na literarnom natječaju „Zlat- Ljerki Sindik;učiteljice hrvatskog jezika u na ribica“, osobito rezultate i - liji Janoviću, dogradona- IBoki kotorskoj. osvojeno prvo mjesto Dome- čelniku Tivta; Bile su to doista moje prediv- nike Krasan, čijom se pobjed- - rvatskoj krovnoj zajed- Hne četiri godine - iako je posao ničkom pjesmom predstavila nici, na čelu s gospodinomzahtjevan, istodobno je lijep Škola i u mome rodnome gra- Zvonimirom Dekovićem;i dinamičan, a ljudi su divni, du Jastrebarskom, prilikom - ux radiju, na čelu s gos- Dkao i kraj. posjeta Hrvata Boke i pred- podinom Miroslavom Ma- Nastava hrvatskog jezika stavljanja hrvatske kulturne rušićem;opet je dobila određenu dimen- baštine. Učenici nastave hr-20
  • 19. Uspješna misija Četverogodišnji rad prof. Marine Bastašić, voditeljice dopunske nastave u Tivtu i Kotoru, bio je vrlo kreativan, stručan i uspješan. Prije osam godina Hrvatsko građansko društvo Crne Gore je, uz suglasnost Ministarstva prosvjete Crne Gore i Ministarstva prosvjete Republike Hrvatske oformilo dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku izvan institucija sistema. Prethodne četiri godine taj posao obavljala je prof. Marina Bastašić iz Ja- strebarskog. Zatečeno stanje, nakon odlaska prethodne učiteljice Maje Širole iz Rijeke, bilo je dramatično s obzirom na broj polaznika te je Ministarstvo prosvjete uvjetovalo daljnji opstanak nastave povećanjem broja djece. Profesorica Bastašić taj problem riješila je u kratko vrijeme uz pomoć po- jedinih hrvatskih udruga u Tivtu i Kotoru. Uz to uvodi praksu da se plan i program rada, kao i eventualni problemi, rješavaju uz pomoć školskog odbora. Zajedno s predstavnicima udruga pokrenula je vrlo uspješno nastavu u vidu terenskog rada, organiziranjem posjeta gradovima i županijama Hrvatske. Na božićnim i uskrsnim radionicama, u suradnji sa župnikom crkve sv. Roka u Donjoj Lastvi, polaznici nastave uspješno prezentiraju pučanstvu svoj rad. Marina jedno vrijeme radi i kao lektor časopisa Hrvatskoga glasnika, a u slo- bodno vrijeme pomaže u klasifikaciji i kompjutorskom sređivanju biblioteke našeg Društva. Ovo je prilika da zahvalimo prof. Marini Bastašić za sve što je učinila na planu obuke djece hrvatskih obitelji u Tivtu i Kotoru te joj želimo sretan po- vratak obitelji u Jastrebarsko i nastavak uspješne karijere. HGD CG - don Dejanu Turzi, župniku župe Donja Lastva; don Ivi Čoriću; - gospodinu Silviju Markovi- ću, nekadašnjem predsjed- niku HKD „Napredak“; Školska radionica, 2010. - kolskom odboru, na čelu Š s predsjednicom Božicom Vuksanović i svim rodite- ljima; - urističkoj agenciji Boka t airtours, na čelu s gospo- dinom Dejanom Maslova- rom; - rvatskoj matici iseljeni- H ka podružnica Rijeka, na čelu s gospođom Vanjom Pavlovec; - rvatskoj gospodarskoj H komori Kotor, na čelu s gospodinom Damirom Pi- njatićem. Veliko hvala svim mojimistinskim prijateljima koji sumi pružili nezaboravne trenut-ke provedene u Boki, učinivšida se svakog dana svog borav-ka osjećam kao kod kuće! 21
  • 20. NOGOMETNA REPREZENTACIJA HRVATSKIH LIJEČNIKA POSJETILA JE CRNU GORU 28. I 29. TRAVNJA Zdravlje, druženje,CRODOC’S-i u Podgorici nogomet Piše: Marin Čaveliš Rezultati ovih utakmica, kao i svih prijateljskih utakmica, nisu bitni. Pripremajući se za sko- re Svjetske igre medicinara Značajnije je bilo uspostavljanje (Medigames 2012), koje će prijateljstva i novih poznanstava se početkom srpnja održati u Istambulu, nogometna re- u sportskoj atmosferi, a među prezentacija hrvatskih liječni- liječnicima različitih profila. ka (CRODOC’S-i) posjetila je Crnu Goru 28. i 29. travnja i odigrala prijateljske utakmice Predvođeni dr. Edvardom nogorske doktore okupio je i s liječnicima Crne Gore i iza- Galićem, koji je i predsjednik na ovom susretu predvodio branom momčadi Katoličke Hrvatskoga liječničkoga šport- dr. Oleg Laković, koji je samo malonogometne lige “Sv. Tri- skog društva, hrvatski liječni- u nekoliko dana organizirao pun”. ci-nogometaši za vrijeme pri- “Fudbalsku reprezentaciju CRODOC’S-i su nogometna prema u Dubrovniku došli su doktora Crne Gore - u osniva- ekipa Hrvatskoga liječničko- na ideju da posjete Crnu Goru nju”. ga športskog društva koje je i odigraju utakmicu s crno- Utakmica je odigrana u su- osnovano 1998. godine radi gorskim kolegama. Obratili su botu s početkom u 15.00 sati, promicanja sporta i tjelesne se Veleposlanstvu Republike na stadionu u Kampu repre- aktivnosti među liječnicima. Hrvatske u Crnoj Gori, gdje zentacije FSCG na Starome Već dugi niz godina uspješno su ideju s oduševljenjem pri- aerodromu u Podgorici. Počet- nastupaju na Svjetskim igra- hvatili i uz pomoć hrvatskih ni udarac simbolično je izveo ma medicinara, gdje su ostva- udruga organizirali utakmice 83-godišnji crnogorski doktor rivali zapažene rezultate. Na u Podgorici i Tivtu. Đuro Kojan u dresu hrvatske igrama u Poreču 2010. godine Iako crnogorski medicinari reprezentacije. Hrvat koji je CRODOC’S-i su u konkuren- nemaju svoje sportske udru- rođen u Konavlima, a veći dio ciji 58 momčadi osvojili prva ge, prihvatili su se organizira- života proveo je radeći u Crnoj mjesta u velikom i malom no- nja ekipe u nadi da će to biti Gori, dao je posebnu simbo- gometu. početak stvaranja nogometne liku ovom susretu. Hrvatska reprezentacije i sportskog sa- reprezentacija bila je na razini veza doktora Crne Gore. Cr- svojih uobičajeno visokih re- 22
  • 21. Kapetani momčadi Veleposlanik Turčinović, dr. Kojan i dr. Galićzultata i pobijedila rezultatom Kotorske biskupije, od Herceg čević - zastupnica u Skupštini4 : 1. Ekipi Crne Gore mora- Novoga do Šušnja kraj Bara. Crne Gore, Miroslav Franovićju se izreći pohvale za dobru i Rezultati ovih utakmica, kao - predsjednik Hrvatskoga na-nadasve sportsku fer igru. i svih prijateljskih utakmica, cionalnog vijeća Crne Gore, Nakon završetka utakmice nisu bitni. Značajnije je bilo Marija Vučinović - predsjed-liječnicima nogometašima pri- uspostavljanje prijateljstva i nica Hrvatske građanske ini-družio se veleposlanik Repu- novih poznanstava u sportskoj cijative, Ilija Janović - dopred-blike Hrvatske u Crnoj Gori atmosferi, a među liječnicima sjednik Općine Tivat, ZvonimirPetar Turčinović. Dresovi hr- različitih profila. Deković - predsjednik Hrvat-vatske reprezentacije poklo- Osim sportskih aktivnosti, ske krovne zajednice „Duxnjeni su FSCG i reprezentaciji gostima je tijekom boravka u Croatorum”, Tripo Schubert -liječnika Crne Gore. Uz pri- Crnoj Gori priređen sadržajan tajnik Hrvatskoga građanskoggodan domjenak nastavljeno program druženja s Hrvati- društva Crne Gore i dr. Editaje druženje i fotografiranje s ma i posjeti njihovoj bogatoj Starović - ravnateljica Općenavijačima. Nazočni su bili dr. kulturnoj baštini. Na ulasku bolnice u Kotoru.Svjetlana Zeković, predsjedni- u Crnu Goru liječnike nogo- U nedjelju nakon mise uca Podružnice Podgorica Hr- metaše dočekao je generalni katedrali sv. Tripuna liječnicivatskoga građanskog društva i konzul Republike Hrvatske nogometaši obišli su sakralnidr. Mihajlo Kuliš. Veleposlanik u Kotoru Božo Vodopija. Na muzej katedrale i susreli se sTurčinović izrekao je nadu da putu prema Podgorici zastali preuzvišenim Ilijom Janjićem,će ovaj susret dati ideju i poti- su u Donjoj Lastvi, gdje ih je kotorskim biskupom. Otac bi-caj za organiziranje sportskog pozdravio Zvonimir Deković, skup dobio je na poklon hrvat-udruženja medicinara Crne predsjednik Hrvatske krovne ski dres u kojem je igrao dr.Gore te biti početak stalnih zajednice „Dux Croatorum» i Edvard Galić prigodom osvaja-sportskih susreta medicinara domaći župnik don Dejan Tur- nja Svjetskog prvenstva.dviju država. za. Zatim su u Tuzima obišli Liječnici su obišli dobrotsku U nedjelju 29. travnja u Tiv- Katolički centar „Sanctae cru- crkvu sv. Eustahija, posjeti-tu održala se prijateljska no- cis», u pratnji domaćina fra li grob pokojnog don Bran-gometna utakmica između Frana Dushaja. ka Sbutege, a s don Srećkomizabranih predstavnika Kato- Nakon utakmice u Podgorici Majićem otišli su na otok Gos-ličke malonogometne lige “Sv. izabrana nogometna momčad pe od Škrpjela.Tripun” iz Kotorske biskupije i liječnika Hrvatske vratila se u CRODOC’S-i su napusti-ekipe CRODOC’S-a. Susret je Tivat, gdje je priređena večera li Crnu Goru s nadom da jeodigran u vedrom i natjecatelj- na kojoj su nazočili mons. Ilija protekli vikend bio uvod uskom duhu, gosti su pobijedili Janjić - kotorski biskup, Tvrt- buduće susrete i druženja. I4 : 2. Dogovorena je i uzvrat- ko Kačan - ministar savjetnik već smo dobili neslužbene in-na utakmica u Zagrebu. Ovo u Veleposlanstvu Republike formacije da se reprezentacijaje ujedno bila odlična prigoda Hrvatske u Crnoj Gori, Katja doktora Crne Gore organiziraza uigravanje i upoznavanje Žarnić - konzulica u General- kao službena sportska udrugamomčadi KMNL “Sv. Tripun” i nom konzulatu Republike Hr- i priprema se za uzvratni su-za bolje povezivanje mladih iz vatske u Kotoru, Ljerka Dragi- sret u Zagrebu. 23
  • 22. GOSTOVANJE STUDENATA OSIJEČKE UMJETNIČKE AKADEMIJE U PODGORICI Veče opernih arija Piše: Marin Čaveliš Prema dojmu koji su ostavili na slušatelje može se pretpostavitiU da ove mlade pjevače čeka sjajna organizaciji Podružnice Podgorica, 23. svibnja u Podgorici je priređen karijera.koncert u povodu obilježava-nja Dana nezavisnosti CrneGore. Pod mentorstvom izv.prof. mr. art. Berislava Jerko- Ana Marija Dundovićvića studenti Umjetničke aka-demije iz Osijeka pjevali sudjela hrvatskih autora. Uz kla-virsku pratnju Ante Blaževićapodgoričkoj publici predstavilisu se: Ana Marija Dundović(sopran), Danijela Božičević(sopran), Filip Hozjak (tenor)i Boris Šili (bariton). Stotinjakobožavatelja ove vrste glazbei članova Društva uživali suu izvedenom repertoaru, nakojem su bili dijelovi opere„Nikola Šubić Zrinski“ sklada-telja Ivana pl. Zajca, kao i dje-la skladatelja Josipa Hatzea,Blagoja Berse i Jakova Gotov-ca. Prema dojmu koji su osta-vili na slušatelje može se pret-postaviti da ove mlade pjevačečeka sjajna karijera. Od 2004. godine, kada jeosnovana Umjetnička akade-mija u Osijeku, na studiju pje-vanja u klasi Berislava Jerko-vića stasala je generacija vrlouspješnih hrvatskih pjevača.Klasa često nastupa zajednič-ki na koncertima i sudjeluje urazličitim muzičkim projekti-ma u Hrvatskoj i inozemstvu.Od većih gostovanja spomenutćemo koncerte u Pečuhu, Su-24
  • 23. Boris Sili Održavanje koncerta bilo je medijski propraćeno. Koncert je najavljen u svim dnevnim listovima i na većini crnogor- skih televizija, a u jutarnjem programu Televizije Vijesti, Bojama jutra, nastupili su predsjednica Podružnice Pod- gorica dr. Svetlana Zeković i prof. Berislav Jerković. KIC „Budo Tomović” be- splatno je ustupio koncertnu dvoranu i pružio veliku struč- nu pomoć tijekom pripreme i organizacije koncerta. Poslije koncerta priređen je domjenak za goste i uzvanike u prostori- jama Podružnice, koji je spon- zorirala tvrtka „Voli“. Koristi- Danijela Božicević mo priliku da im najsrdačnije zahvalimo na tome.botici, Novom Sadu, Sarajevu, Sljedećeg dana gosti iz Osije-Osijeku, Požegi, Novoj Gradiš- ka otputovali su za Kotor, gdjeki, Slatini, Valpovu, Prelogu, su, u organizaciji središnjiceČakovcu, Varaždinu, Belome HGDCG posjetili GeneralniManastiru itd. Bogat reper- konzulat RH u Kotoru, sastalitoar Umjetničke akademije u se sa konzulom Božom Vodo-Osijeku sastoji se od glazbene pijom i upoznali se sa povije-literature svih stilskih razdo- sno-kulturnim spomenicimablja i epoha: baroknih majsto- grada. Također su obišli sve-ra, arija iz operne literature, tište Gospe od Škrpjela, te na-solo pjesama od razdoblja ro- kon zajedničkog ručka otputo-mantike do djela suvremenih vali za Osijek.skladatelja. Filip Hozjak 25
  • 24. NA DRŽAVNOM NATJECANJU IZ STRANIH JEZIKA ZA SREDNJOŠKOLCE U PODGORICI EMA RADONIČIĆ, UČENICA ČETVRTOG RAZREDA GIMNAZIJE KOTOR, OSVOJILA JE PRVO MJESTO IZ ZNANJA TALIJANSKOG JEZIKA. Talijanski Ema Radoničić jezik nastavak je moga školovanja Piše: Dario Musić Rekla nam je Ema, članica našeg Društva, maturantica Gimnazije Kotor, nakon primljene Diplome zaU z pomoć svoje mentorice Valerije Jokić, profeso- osvojeno prvo mjesto na državnom rice talijanskog jezika,Ema je predstavljala Gimna- natjecanju učenika srednjih škola izziju Kotor na državnom natje- stranih jezika.canju iz stranih jezika koje jeodržano u Podgorici 4. ožujka2012.26
  • 25. I ove godine Gimnazija Ko- tor s profesoricom-mentori- com Valerijom Jokić i danas maturanticom, 18-godišnjom Emom Radoničić iz Dobrote, sudjeluje na državnom natje- canju iz stranih jezika i po- novno osvaja prvo mjesto. Na svečanosti uručenja priznanja 15. svibnja 2012. u Podgorici dodijeljena im je Diploma za osvojeno prvo mjesto iz tali- janskog jezika. Uobičajena i obećana nagrada je izostala, vjerojatno zbog ekonomskih razloga. Ovaj značajan događaj, kako za Gimnaziju Kotor tako i za naš grad, nisu popratili lokal- ni mediji u Boki osim što je dnevni list Pobjeda 16. svibnja 2012. donio kratku obavijest o tome. Da ovako lijepa i značajna vijest za naš grad Kotor ne bi prošla nezapaženo, naš časo- pis „Hrvatski glasnik“ objav- ljuje ju i ujedno čestita našoj dragoj Emi, njezinoj profeso- rici Valeriji Jokić i Gimnaziji Kotor na postignutom uspjehu i želimo im još puno takvih i sličnih uspjeha i priznanja. Ovo nije prvi put da Ema Tom prilikom Pošta Crne Goredobiva priznanje. Na Repu- nagradila ju je s DVD kućnimbličkom natjecanju Pošte kinom.Crne Gore, u suradnji s Mini- Natjecateljski duh naše Emestarstvom prosvjete i nauke, nije se zaustavio na tome.uključila se u Međunarodno Prošle godine u travnju, kaonatjecanje mladih za najljep- učenica trećeg razreda gimna-ši sastav u obliku pisma na zije uz svoju profesoricu Va-temu „Kako nas pošta spa- leriju Jokić, svojoj Gimnazijija sa svijetom“. Kao učeni- Kotor donosi titulu pobjednikaci VI. razreda Osnovne škole s državnog natjecanja iz tali-„Narodni heroj Savo Ilić“ u janskog jezika. Uz diplomu zaDobroti-Kotor, tada 12-godiš- osvojeno prvo mjesto, kao na-njoj učenici u svibnju 2006. u gradu dobila je lap-top kom-konkurenciji od 60 radova do- pjutor.dijeljena joj je druga nagrada. 27
  • 26. U SPORTSKOJ RUBRICI PREDSTAVLJAMO BIVŠEG NOGOMETAŠA, A SADA NOGOMETNOG ENTUZIJASTA IZ TIVTA, PREDRAGA - DRAGANA PERČINA SUDBINA JE TAKO HTJELA Razgovor vodio: Joško Katelan Nije mi jedini cilj uspjeh ovih najmlađih, već uz igru njihova U nogometnim krugovi- socijalizacija, druženje, odvajanje odma u ovom kraju Vaše imečesto se spominje. Kako je ulice i smanjenje mogućnosti dolaskadošlo do toga da se počne- u kontakt s porocima današnjice -te zanimati za tu najvažnijusporednu stvar na svijetu? cigaretama, alkoholom, kockom ili, Vjerojatno je sama sudbina ne daj bože, drogomodlučila da budem nogometaš.Naime, prozor zgrade u kojoj Toma i Josipa (Braca), a mje- time da sam se ja, kao i mnogasam stanovao gledao je na no- sta za igranje bilo je dosta. U druga djeca, bavio s nekolikogometno igralište Nogometnog tom vremenu Tivat je bio malo sportova usporedno. Gotovo jekluba „Arsenal“, a kao učenik mjesto tako da ni omladine nije bilo pravilo, rekao bih čak za-osmogodišnje škole bio sam u bilo dovoljno da zadovolji potre- datak, da ujutro igraš odbojku,učionici s čijih prozora se gle- be mnogih sportskih klubova. košarku ili rukomet, a poslije-dalo na ovaj stadion. Iako sam Takva situacija rezultirala je podne nogomet.bio dobar učenik, imao samproblema zbog tih prozora jermajka me je stalno opominja-la da uzmem knjigu u ruke, anastavnici da ne gledam krozprozor. No, nogomet je bio jačiod svega pa sam tako ostaou ovom sportu do današnjihdana. Kakav je tih dana bio sport-ski život u Tivtu? Rođen sam 1950. godine usrcu Tivta, na Pinama, gdje seu tom vremenu događao savdruštveni, kulturni i sportskiživot. Još kao dijete zavolio sam Ekipa veterana na Memorijalnom turniruloptu, vjerojatno genetski i po Dragan Radojičić Špirac 2010.ugledu na svoju stariju braću,28
  • 27. Udarni trio FK BokeljPerčin - Nikolić - Vujović za fizičku kulturu u Zagre- bu, smjer nogomet, koji sam uspješno završio. Nakon prestanka aktivnog igranja, ostali ste uz nogo- met. Koliko Vas to sada is- punjava i kakav je pogled u budućnost? Poslije napuštanja aktivnog igranja vodio sam omladinski Perčin (desno) u posjeti NK Hajduk Split tim kluba iz Tivta, da bih tije- kom sljedeće četiri godine bio šef stručnog štaba „Arsena- la“. Nakon kratke pauze pre- uzeo sam kormilo Nogomet- nog kluba „Bokelj“ iz Kotora, a poslije godinu dana došao Kako biste u najkraćim sam na čelo Nogometnog klu- crtama prezentirali svoju ba „Grbalj“. Od 2003. godine sportsku karijeru? obnašam funkciju izbornika za mlađe kategorije na ni- Ravnatelj Moja sportska karijera za- vou Južne regije Crne Gore. sportske dvorane Župa počela je rukometom u kojem A onda, kako se u životu baš sam vrlo uspješno, rekao bih, kao i u sportu događaju čudne nastupao kao golman. Nakon stvari, odlučio sam registrirati povratka s odsluženja vojnog nogometni klub. Tako je na- roka definitivno sam se opre- stao Omladinski nogometni dijelio za najljepšu igru na klub „Tivat“, koji okuplja veliki svijetu - nogomet. Igrajući za broj talentiranih mladih igrača svoj „Arsenal“, svojom igrom i koji uspješno nastupa na ni- i ponašanjem dobio sam po- vou Crne Gore - Južna regija. nudu za prelazak u klubove Klub ima tri selekcije: predna- većeg ranga. Titogradska „Bu- tjecatelje - djecu do deset godi- dućnost“ i „Bokelj“ iz Kotora na, njih 40; pjetliće - djecu 10 - 12 godina, njih 20; te pionire Voditelj škole nogometa željeli su me vidjeti u svojim redovima. Bio sam pred veli- - 10 - 14 godina, također 20, kom dilemom, ali pomisao na tako da u navedenim selekci- Uz sve to ste i ravnatelj odlazak od kuće i na rastanak jama ima približno 80 djece. sportske dvorane u Tivtu. od majke uz koju sam rastao O uspjesima u natjecanju teš- Kako se to uklapa u cijeli pridonijela je da se opredije- ko je govoriti jer ipak nije ri- mozaik? lim za „Bokelj“, gdje sam ostao ječ o selektiranoj djeci. Nije mi Moralne i sportske kvalitete tri godine. Bilo je to i najljepše jedini cilj njihov uspjeh, već moja su preporuka za fotelju razdoblje u mom životu. Bilo uz igru njihova socijalizacija, ravnatelja sportske dvorane je puno putovanja i lijepog druženje, odvajanje od ulice i „Župa“ u Tivtu u kojoj već dva- druženja. Obišao sam i vidio smanjenje mogućnosti dola- deset pet godina sjedim. Na cijelu Jugoslaviju, a sudbina ska u kontakt s porocima da- neki način to zatvara krug u je htjela da tako upoznam i našnjice - cigaretama, alkoho- mom životu jer tu sam okru- zavolim svoju suprugu. Nakon lom, kockom ili, ne daj bože, žen raznim sportovima, baš vremena provedenog u Nogo- drogom. Strogo se vodi računa kao iz doba djetinjstva. Kada metnom klubu „Bokelj“, vratio o uspjehu djece u školi i nji- se osvrnem na prijeđeni put, sam se u svoj „Arsenal“ gdje hovu zdravstvenom stanju. U moram biti zadovoljan onim sam i završio svoju nogomet- Klubu imam nekoliko talenti- što sam postigao. Možda sam nu karijeru, poslije 16 godina ranih dječaka pred kojima je mogao postići i više, ali za to aktivnog igranja. Godinu dana lijepa budućnost. To su: Rad- su trebali drukčiji uvjeti, a prije toga, dakle 1982. godine, njić, Damijanović, Obradović, možda je, kao što sam rekao, upisao sam se na Fakultet Sušić… sudbina sve programirala. 29
  • 28. Piše: Tripo Schubert 2. 5. 2012. 5. 5. 2012. Posjet izaslanstva MVP-a RH Humanitarni koncert Izaslanstvo Ministarstva vanjskih poslova U sklopu humanitarne akcije „Sunce u pele-Republike Hrvatske na čelu s pomoćnikom nama“ za pomoć rodilištu Opće bolnice u Koto-Nebojšom Koharevićem, zaduženim za bilate- ru održan je koncert klapa na terasi restoranaralne poslove, jučer se susrelo s izaslanstvom „Cittadella“. U programu su sudjelovale kla-Hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Sastanak je pe: Bisernice Boke, Bokeljski mornari, Grota,upriličen u konzulatu u Kotoru u organizaciji Moderato Cantabile, Incanto i Bocca Nostra teGeneralnog konzula Bože Vodopije. pjevači: Dragana Bokan, Nada Baldić i Sanja Nakon izbora i formiranja nove Vlade u Hr- Maslovar. Klapu Bisernice Boke pratio je man-vatskoj ovo je prvi susret dužnosnika Mini- dolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“.starstva vanjskih poslova s predstavnicimaHrvatske zajednice u Crnoj Gori. Izaslanstvoje informirano o aktivnostima i radu političkestranke, nevladinih udruga te dosadašnjimuspjesima, ali i teškoćama s kojima se nose usvakodnevnom radu. 7. 5. 2012. Sajam knjiga Uz pomoćnika ministrice vanjskih poslovaNebojšu Koharevića, u izaslanstvu su bili Ni- VII. međunarodni podgorički sajam knjigaves Tiganj, Davor Vidiš, Stribor Kikerec. Iza- održao se od 7. do 14. 5. u prostorijama trgo-slanstvo Hrvatske zajednice u Crnoj Gori činili vačkog centra Delta City. Na štandu Centra zasu predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća očuvanje i razvoj kulture manjina izložena su iCrne Gore Miroslav Franović, predsjednica Hr- monografska izdanja HGD CG: „Dobrota - po-vatske građanske inicijative Marija Vučinović, vjesnica bokeljskog pomorstva“, autora Antonapredsjednik Hrvatske krovne zajednice - Dux Tonka Tomića, „Pomorstvo Boke kotorske naCroatorum Zvonimir Deković i predsjednik Hr- slikama Bazija Ivankovića“, autora Željka Br-vatskoga građanskog društva Crne Gore Mirko guljana i „Slikom kroz prošlost“, autora DarijaVičević. Musića i Miroslava Ulčara.30
  • 29. KRONIKA DRUŠTVA 9. 5. 2012. Dan Europe Na poziv Nj. E. Filipa Vujanovića, predsjed-nika Crne Gore i Nj. E. Lepolda Maurera, šefa 12. 5. 2012.Delegacije Europske unije u Crnoj Gori, na pri- Izložba i predstavljanje knjigajemu u povodu Dana Europe, 9. svibnja, bio je HGD CG u Dubrovnikui Mirko Vičević, predsjednik HGD CG, sa su-prugom. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika Du- brovnik i Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore iz Kotora, prigodom blagdana sv. Leopol- da Bogdana Mandića u dubrovačkom uredu Hrvatske matice iseljenika predstavljene su knjige „Slikom kroz prošlost - Boka kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama (1890. - 1940.)“ autora Darija Musića i Miro- slava Ulčara, te „Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića“, autora Željka Br- guljana. 11. 5. 2012. Dan Dubrovačko-neretvanske županije Prigodom proslave Dana Dubrovačko-ne-retvanske županije i dana njezina zaštitnikasv. Leopolda Bogdana Mandića, predstavni-ci Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore- Mirko Vičević, Dijana Milošević i KrunoslavTežak - odali su počast poginulim braniteljimai civilnim žrtvama Domovinskog rata položivšivijenac na spomen križu na groblju Boninovo.Također su bili na svečanoj sjednici SkupštineŽupanije i ostalim manifestacijama. 31
  • 30. Knjige su predstavili prof. dr. sc. Milenko Pa-sinović, prof. Neven Staničić te autori. Takođerje upriličena izložba fotografija autora DarijaMusića, „Boka nekad i sada“. O izložbi je go-vorila mr. sc. Marija Mihaliček, a otvorila juje domaćica današnjeg druženja Maja Mozara,voditeljica ureda Hrvatske matice iseljenika uDubrovniku. Ovaj događaj i lijepo druženje uveličao je Kru-noslav Težak, povjerenik HGD CG za Hrvatsku,otpjevavši uz gitaru popularnu „Bokeljsku noć”i jednu dubrovačku „Na kantunu”. 16. 5. 2012. Dan grada Omiša Svečanoj proslavi, na poziv gradonačelnika Gradskog vijeća dodijeljena su javna prizna-Ivana Škaričića, nazočili su predstavnici Hr- nja Grada Omiša najistaknutijim građanima,vatskoga građanskog društva Crne Gore Tijana društvima, sportašima i učenicima u prošloj godini. Radost proslave dana ovoga grada uveličala je procesija i sveta misa u župnoj crkvi, koju je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzi- nić. 18. 5. 2012. Arhivska građa Vladislava Brajkovića Na inicijativu ravnateljice Pomorske bibliote- ke u Dobroti, Ružice Danilović i Milje Radu- lović, predsjednice Društva prijatelja Perasta, održan je sastanak u prostorijama HGD CG s Mirkom Vičevićem i Tripom Schubertom. HGD CG tiskalo je u suradnji s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske (NZCH) dvaPetrović i Ljubinko Biskupović. Proslava ovog toma „Život i djelo Vladislava Brajkovića“, aka-blagdana započela je 3. svibnja raznim prigod- demika i admirala Bokeljske mornarice.nim programima da bi se 16. svibnja održala Obitelj Radulović poklonila je čitavu arhiv-središnja proslava. Domaćini i gosti položili su sku i izdavačku građu Vladislava Brajkovićavijence u spomen na sve poginule za domovinu Pomorskoj biblioteci, koja se sređuje i bit ćepokraj Središnjeg križa na Gradskome groblju uskoro dostupna zainteresiranima.„Vrisovci“, a zatim su odali počast poginulim Zaključeno je da se u idućoj godini, kada ćehrvatskim braniteljima kraj Spomenika pogi- se obilježiti 200 godina od ujedinjenja Bokenulim braniteljima Domovinskog rata, u Par- kotorske i Crne Gore i 200 godina od rođenjaku hrvatskih branitelja. Na svečanoj sjednici Njegoša, službeno otvori odjel biblioteke Braj-32
  • 31. KRONIKA DRUŠTVA vatski glasnik jedina su dva medija hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjoj su- radnji, aktualnim pitanjima sadašnjeg trenut- ka, sveopće krize koja se reflektira na medije, o financijskoj situaciji, kao i o budućim aktiv- nostima ovih dvaju medija koji imaju značajnu ulogu u očuvanju kulture, identiteta i svega onog što baštinimo na prostoru Crne Gore kao autohtoni narod. Konzul Božo Vodopija iskazao je zadovoljstvo dosadašnjim radom te izrazio nadu da će se uspješna suradnja nastaviti kao važan čimbe- nik u daljnjem razvoju ovih medija koji prido- nose misiji ne samo očuvanja tradicije i onoga što je stoljećima stvarano, već i razvijanju uku-kovića i postavi spomen obilježje Vladislavu pnih odnosa stoljetnoga neraskidivog suživotaBrajkoviću u Perastu. Ovaj projekt zajednički na ovim prostorima.će realizirati Društvo prijatelja grada Perasta,Bokeljska mornarica, HGD CG, NZCH i Pomor-ska biblioteka. 22./24. 5. 2012. Gostovanje studenata 18. 5. 2012. pjevanja iz Osijeka Sastanak urednika U povodu Dana nezavisnosti Crne Gore, HGD hrvatskih medija CG - Podružnica Podgorica organizirala je kon- cert koji je održan 23. svibnja u KIC-u „Budo Na poziv generalnog konzula RH u Kotoru Tomović“ u Podgorici.Bože Vodopije organiziran je sastanak s glav- Pod mentorstvom izv. prof. mr. art. Berisla-nom i odgovornom urednicom Hrvatskoga gla- va Jerkovića studenti Umjetničke akademije izsnika Tijanom Petrović i ravnateljem Radio Osijeka pjevali su djela hrvatskih autora. Stoti-Duxa Miroslavom Marušićem. Radio Dux i Hr- 33
  • 32. njak članova Društva i ljubitelja ove vrste glaz-be uživali su slušajući djela J. Hatzea, D. Pe-jačevića, I. pl. Zajca, I. Brkanovića i B. Berse.Nastupali su: Ana Marija Dundović - sopran,Danijela Božičević - sopran, Filip Hozjak - te-nor, Boris Šili – bariton, uz klavirsku pratnjuAnte Blaževića. 26. 5. 2012. Predstava „Pučke scene“ U organizaciji HGD CG i Hrvatskoga nacional- nog vijeća organizirana je u dvorani Centra za kulturu u Tivtu predstava Jukebox-Melita, ko- medija u jednom činu, autora Filipa Nole. Ovu komediju prvi put je postavila „Pučka scena“ Prije koncerta, ujutro, posjetili su prijestol- početkom godine tijekom XVIII. dana pučkognicu Cetinje, kulturne spomenike, uz vodstvo teatra. U predstavi se govori o međuljudskimSvetlane Zeković, predsjednice Podružnice odnosima među spolovima i sukobu generaci-Podgorica. ja u spletu smiješnih dramskih situacija koje Drugog dana njihova boravka u Crnoj Gori su smještene u zapušteni povijesni prostor kojiposjetili su Kotor, bili gosti Generalnog konzu- glumci žele oživjeti svatko na svoj način. Njiho-lata RH i posjetili kulturno-povijesne spome- vi životi isprepliću se u jednome ludom danu,nike u staroj gradskoj jezgri uz vođenje Bože a oni pokušavajuVodopije, generalnog konzula. Zatim su posje- izvući najbolje iztili svetište Gospe od Škrpjela, gdje im je bio na sve gore i gore si-usluzi don Srećko Majić. tuacije. Ovu su- vremenu kome- 23. 5. 2012. diju prilagodio Emisija „Lijepom našom“ je i postavio na u Pločama scenu Ivan Brat- ković. Ljerka Sindik, predsjednica Podružnice iz Dani hrvatsko-Tivta i član UO HGD CG, Božo Šaltić i Marija ga pučkog teatra održavaju se već 18. godinu uSpičanović, članovi UO Podružnice iz Bara, na Hercegovcu, gradu koji se nalazi u Bjelovarsko-poziv HTV-ova voditelja Branka Uvodića bili su bilogorskoj županiji. Ta manifestacija kazališ-prisutni na javnom snimanju emisije Lijepom nog amaterizma okuplja amaterska društvanašom u Pločama. hrvatskih manjinskih zajednica iz susjednih zemalja koje čuvaju materinski jezik izvan34
  • 33. KRONIKA DRUŠTVAgranica Hrvatske, a neki je zovu jedinstvenomsvetkovinom hrvatske riječi, kulture i običaja. Članovima kazališta prvog dana bio je doma-ćin Miroslav Franović, predsjednik Hrvatskoganacionalnog vijeća, koji im je pokazao grad Ti-vat, posebno novi kompleks Porto Montenegro. Drugog dana bili su gosti HGD CG, kojimaje Tripo Schubert uručio primjerke izdavačkedjelatnosti, a Ivica Biskupović pokazao im jekulturno-povijesne spomenike u staroj grad-skoj jezgri Kotora. Zatim su posjetili i Perast,kao i svetište Gospe od Škrpjela. 26. 5. 2012. Promocija knjiga crnogorskog i hrvatskog naroda koji su tijekom povijesti uvijek bili prožeti međusobno dobrim Društva „Ivan Mažuranić“ odnosima i vezama, rečeno je na promociji u Zetskom domu. Crnogorsko- hrvatsko prijateljsko društvo Na skupu su, uz mnogobrojne uzvanike, bili„Ivan Mažuranić“ iz Cetinja, s kojim HGD CG i crnogorski mitropolit Mihailo, konzul RH An-ima dobru suradnju, organiziralo je promoci- dre Santini, predsjednik Crnogorsko-hrvatskogju knjiga objavljenih u biblioteci „Saradnja“ društva iz Rijeke Ljubo Radović te Božidar Mar-u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Na pro- ković, predsjednik udruženja boraca NOR-a imociji su bili prisutni predstavnici Podružnice antifašista iz Kotora.HGD CG iz Podgorice i iz Povjerenstva s Ceti-nja. Mnogobrojnim uzvanicima predstavljene su 27. 5. 2012.knjige autora prof. dr. Vojislava P. Nikčevića Dokumentarni film„Kroatističke studije“, prof. dr. Vukića Pulevića Bože Vodopijei dr. Čedomira Bogićevića „Crna Gora i Hrvat-ska“, prof. Sretena Zekovića „Crnogorska naci- „Kad splasnu jedra“ naziv je dokumentarnogja“ i „Pregled falsifikata crnogorske prošlosti“, filma hrvatskog novinara Bože Vodopije, sa-Ljubomira Mudreše „Trg“ i „Gospar“, Đorđija dašnjega generalnog konzula Republike Hrvat-Ojdanića „Žeđ krvi“, Janka Vujisića „S vladi- ske u Kotoru, koji je prikazan u Domu kulturekom u oblake“ i „Samograd“. Kazališni glumac „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi. OrganizatorSlobodan Marunović kazivao je stihove iz pje- ovog događaja je Hrvatska krovna zajednicasme „Smrt Smail-age Čengića“ Ivana Mažura- „Dux Croatorum“. Film je snimljen 2004. godi-nića. ne i bavi se poviješću Hrvata u Bokokotorskom Crnogorsko-hrvatsko prijateljsko društvo zaljevu, kroz prizmu obitelji Brajnović.„Ivan Mažuranić“ - Cetinje osnovali su akade- „Čitava Boka predstavlja muzej starina“, kažemik prof. dr. Vojislava P. Nikčević i Tomislav Antun Tonko Tomić, koji govori o Dobroti i nje-Kusovac s grupom intelektualaca na Cetinju zinu pomorstvu. Za opstojnost Hrvata ističe1991. godine u jeku napada srpsko-crnogorske Crkvu kao glavnog čuvara identitetskih vrijed-vojske na Dubrovnik. Članovi ovog društva, nosti. „Vidim da je Crkva jedina kao tvrđavakoji su i crnogorski patrioti, digli su svoje gla- neoborena jer svjedok sam što su sve komuni-sove protiv napada na Dubrovnik. Društvo je sti pokušavali i htjeli, ali nisu uspjeli“, govoriosnovano kako bi se očuvali prijateljski odnosi Tomić u filmu. 35
  • 34. KRONIKA DRUŠTVA Osobito po- još za života utemeljena međunarodna nagra- tresno bilo je da „Luka Brajnović“ koja se od 1996. godine svjedočanstvo dodjeljuje za izvrsna etička i profesionalna do- supruge Antona stignuća u novinarstvu. Tomića, Mire To- Prikazivanju filma, uz autora Božu Vodopiju, mić, sestre don bračnog para Miru i Antuna Tomića, nazoči- Iva Brajnovića. li su i Katja Žarnić - konzulica prvog razreda Njezina brata u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske napao je akti- u Kotoru, Marija Vučinović - predsjednica Hr- vist komunistič- vatske građanske inicijative, Ilija Janović - do- kog režima, 30. predsjednik Općine Tivat, don Ante Drago- siječnja 1942., bratović - župnik sv. Mateja u Dobroti, Josip u jutarnjim sa- Gržetić - predsjednik Općinskog odbora HGI-ja tima, kada se Kotor, Tripo Schubert - član UO Hrvatskoga spremao pred- građanskog društva Crne Gore, Tijana Petro- slaviti sv. misu, vić - glavna i odgovorna urednica Hrvatskoga i to nožem, na- glasnika, predstavnici mladih Hrvatske gra- nijevši mu teške đanske inicijative i domaćin Zvonimir Deković tjelesne ozlje- - predsjednik „Dux Croatorum“. de. Od uboda u U glazbenom dijelu programa nastupila je ko- srce spasila ga torska ženska klapa „Moderato Cantabile“. je čudotvorna medaljica Gospe 30. 5. 2012. Bezgrešne, koju Sastanak redakcije je uvijek nosio Hrvatskoga glasnikana grudima. Pokojni don Ivo četiri dana bio jebez svijesti i teško se oporavljao. Ono što je Uz prisutnost svih članova uređivačkog od-vrijedno poštovanja i pamćenja je činjenica da bora učinjena je analiza novoizašlog broja Gla-on nikada nije odao napadača, spasivši svog snika i konstatirano da je tematski potpunokrvnika od sigurne smrti. Ovo je veličanstveni zadovoljio, da je kvaliteta pripreme i tiska nadokaz ispunjenja Isusovih riječi - Blagoslivljaj- zavidnoj razini i s boljom kvalitetom fotografija.te svoje neprijatelje i molite se za one koji vas Dogovorene su i teme za novi broj Glasnika,progone - što je don Ivo životom potvrdio. Treba uz konstataciju da je sve više tema iz života, zanapomenuti da mučenička smrt koju je podnio razliku od prijašnjeg razdoblja kada su prevla-na otoku Daksi kada je kamenom oko vrata davale teme iz povijesti. Izraženo je također za-udavljen u moru nije izazvala mržnju njegove dovoljstvo dobrom suradnjom sa svima onimaobitelji prema ubojicama. Oni su unatoč velikoj koji nam osiguravaju priloge bez nadoknade,boli svjedočili katolički nauk o oprostu, iako su što nam u vrijeme besparice puno znači.desetljećima nakon toga trpjeli šikaniranja. I na kraju, raspravljalo se i o povećanju tiraže Drugi od braće Brajnović, novinar i publicist na način da trebamo pronaći više distributeraLuka, emigrirao je u Španjolsku. Ovaj vrstan koji na kioscima plasiraju dnevni tisak i drugeintelektualac prijateljevao je s veliki ličnosti- publikacije. Jedan od načina da se poveća pla-ma iz svijeta vjere, kulture, umjetnosti. U špa- sman Glasnika jest i povećanje broja pretplat-njolskom gradu Pamploni osnovao je katedru nika u svim podružnicama.novinarstva, na sveučilištu Navarra. O ugledukoji je stekao najbolje svjedoči činjenica da je36
  • 35. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA U BOKI KOTORSKOJ O ISTRAŽIVANJU GLAZBENO-PLESNIH TRADICIJA BOKE KOTORSKE Lastovska kola Etnokoreologinja Iva Niemčić i etnomuzikolog Joško Ćaleta iz InstitutaO rganizator i domaćin za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu istraživanja bilo je Kul- predstavljaju zajedničko terensko istraživanje turno-zavičajno udru- glazbe i plesa provedeno u svibnju 2009. uženje „Napredak“ iz Gornje La-stve. Cilj istraživanja kulturne Boki kotorskoj. Poput mnogobrojnih urbano-baštine ovog područja je stva- ruralnih lokalnih zajednica s jadranske obaleranje šireg, sustavnijeg uvida i otoka, i u ovom kraju posebno se ističeu prošli, ali i suvremeni načinživljenja Bokelja katolika, u uloga pojedinca u stvaranju i predstavljanjurazdoblju od kraja 19. stoljeća glazbenih i plesnih tradicija lokalnedo danas. Do druge polovine zajednice. Istaknuti generacijski predvodnici20. stoljeća stanovnici su ži-vjeli u naseljima smještenim svojom aktivnošću podržavaju, održavaju,na otprilike 300 metara nad- rekonstruiraju i razvijaju tradiciju kojumorske visine i više, a nakonDrugoga svjetskog rada, po- prenose sljedećim generacijama. Skupinataknuti industrijalizacijom, starijih kazivača iz Dobrote, Gornje Lastve imasovno se sele na obale Ti- Tivta u svojim iskazima nastojala je oživjetivatskog i Kotorskog zaljeva,gdje većinom žive i danas. U uspomene na još nedavno žive glazbene iistraživanju smo se fokusira- plesne tradicije čiji su oni danas gotovo jedinili na ples i glazbovanje u pri- nositelji.obalnim mjestima, urbanim iurbano-ruralnim sredinamasrednje i manje veličine poput Susret s Bokeljima naslijeđem. Tek zatim slijedeDobrote, Prčnja, Donje Lastve razgovori sa sudionicima do-i Tivta. Jedan od radova koji Mala zajednica etnokoreolo- gađaja koji se u prvom redusu nastali prema rezultatima ga i etnomuzikologa okuplje- temelje na zajedničkom isku-ovoga terenskog istraživanja u na u Institutu za etnologiju i stvu (istraživača-promatračaBoki kotorskoj je naše zajed- folkloristiku u Zagrebu temelji i izvođača-pjevača, plesača)ničko izlaganje pod nazivom terenska istraživanja u prvom određenog događaja da bi sePublic Practice vs. Personal redu na promatranju odre- zatim širili na sjećanja, ranijeNarratives – the Example of đenoga glazbeno-plesnog do- glazbene i plesne prakse, ra-Music and Dance Traditions of gađaja odnosno na praćenju zličite izvedbene kontekste i sl.Boka kotorska, koji smo referi- izvedbenog konteksta istraži- Umjesto da pratimo određe-rali u sklopu 2nd Symposium vane teme. U tako strukturi- ni glazbeni i/ili plesni doga-of ICTM Study Group for Mu- ranim istraživanjima motrište đaj, priključili smo se istraži-sic and Dance in Southeastern je u prvom redu na suvreme- vačkom timu i njihovu načinuEurope koji je održan u Izmiru noj glazbenoj i plesnoj prak- pristupa terenu te intervjuira-u Turskoj (Ege University) u si, na današnjim događajima li odabrane, starije, uglavnomtravnju 2010. godine. koji su obilježeni tradicijskim muškarce rodom iz Gornje 37
  • 36. Lastve i okolnih mjesta. U ne-dostatku izvedbenog kontek-sta istraživanih tema odabralismo za sugovornike pojedince,priznate u lokalnoj zajednici,koji najviše znaju o glazbi iplesu, pojedince koji već godi-nama predstavljaju tradicijskiizričaj Bokelja široj javnosti. Svi sugovornici plesači bilisu do 1970-ih godina stanov-nici Gornje Lastve, a danas sasvojim obiteljima žive u DonjojLastvi. Kao poticaj oživljavanjugornjeg sela većinu susreta irazgovora s kazivačima odr-žali smo u tom selu, prostorunekadašnje osnovne škole, da-našnjeg Doma kulture u sklo-pu kojega je i zavičajna zbir-ka fotografija, dokumenata i Lastovska svadbatambura. Lokalni organizatori inicijator ovog istraživanja Svoje etnokoreološko istra- pima lokalne folklorne skupi-unaprijed je obavijestio lokal- živanje u Boki kotorskoj, na- ne u izvedbama dvaju lastov-no stanovništvo, potencijalne kon kratkog predstavljanja i skih kola.kazivače, o našem dolasku i upoznavanja, najčešće sam „Nešto posebno lastovsko, jatemama istraživanja. Kako bi započinjala pitanjem - Sjećate da vam pravo kažem ne znam.najlakše ljudima predočili što li se što ste sve nekad plesa- Ja recimo znam te svatovskezanima istraživače i znanstve- li? Krenula sam od sjećanja pjesme stare i kompletan čita-nike iz Zagreba, organizatori na djetinjstvo, mladost, zaba- vi običaj, to znam. A što se tičesu navodili običaje s nagla- ve, svadbe i ples, odnosno iz plesa, slabo… Ma, na žalost,skom na svadbenim, te glazbu prošlosti prema sadašnjosti. sve su to svadbe u hotelima ii ples. Susreti su bili unaprijed Na tom putu prema današ- to znate i sami kako to ide, uzdogovoreni i najavljeni te su se njem vremenu ples se polako ovu glazbu neku… plesalo sedogađali prema predviđenom gubio u iskazima. Danas on, sve ovo što se i danas pleše -rasporedu. naime, živi samo u iznimnim valcer, tango, to se normalno prilikama - formalnim nastu- plesalo, al’ u nošnjama vas in- teresuje, Oj mere, staj mere, to bi se moglo nazvati lastovskim kolom.“ (Gracije Abović) „Baš sam bija zval jednoga momka koji pleše da se sjeti svih koraka jer ja ovako, šta ja znam, ja sad ovako napa- met… da je sad tu šest paro- va pa da krene ples došlo bi to sve samo od sebe, a ova- ko… sad me čak i sram šta se ne mogu sjetit koraka…” (Marijan Ribica) Stanovnici nekada Gornje Lastve, a danas Donje Lastve, svoja kola zovu lastovskim kolima baš kao i stanovnici otoka Lastova (Hrvatska) koji Lastovska svadba svoje pokladno kolo nazivaju38
  • 37. europskim plesovima u paru. Nitko nije spomenuo kolo Bo- keljske mornarice. Tek na izravno pitanje o plesu Bokelj- ske mornarice saznala sam da većina mojih kazivača i danas aktivno pleše kolo na dan sv. Tripuna i na Lastovskoj fešti prve subote u kolovozu. Kolo Bokeljske mornarice pri- pada skupini lančanih pleso- va s maramicama, a izvode ga članovi najstarije bratovštine mornara u svijetu – Bokelj- ske mornarice koja je 2009. proslavila 1.200 godina posto- janja. Nepobitno je da je kolo Bokeljske mornarice već stolje- ćima važno obilježje identite- Lastovsko kolo ta Bokelja i da ga Bokelji ra- seljeni diljem svijeta njegujui lastovskim kolom. Iako je ri- prateći isto plesno kretanje, a kao dio svoje tradicije. Budućiječ o istom nazivu, ipak su to na kraju momak probija kolo, da se o kolu dosta pisalo, za-potpuno različita kola. Jedno dolazi do djevojke, grli je i ljubi nimljiviji mi je bio odnos ka-od kola iz Lastve je Ovaj mere, i time završava kolo. zivača prema kolu. Kazivači/staj mere (naziv prema prvom U sklopu društva „Napredak” plesači objašnjavaju da je kolostihu pjesme). Prema riječima postojala je i folklorna grupa Bokeljske mornarice „obredno,kazivača „to je samo šest ko- koja je njegovala plesove Boke. sakralno kolo“ isključivo pove-raka naprijed, nazad”, plesači Najčešće su izvodili samo jed- zano s crkvenim blagdanima,i plesačice stoje u dvije nasu- nu koreografiju plesova Boke iako se za vrijeme Jugoslavi-protne linije i naizmjence jedni osmišljenu još 70-tih godina je prilagodilo i plesalo samoprema drugima dolaze i vraća- prošloga stoljeća. Sastojala se na državne blagdane kao npr.ju se na prvu poziciju u šest od škaljarskog i dobrotskog na Dan mornarice. Ističu dašetanih koraka. Kolo se izvodi kola, a izvodili su je uglavnom kolo Bokeljske mornarice nijesamo uz vokalnu pratnju, pje- odjeveni u žensku lastovsku folklor i da se ne odazivajuvaju i plešu prvo djevojke pa nošnju i odoru Bokeljske mor- na pozive organizatora raznihim momci odgovaraju sljede- narice. Folklornu skupinu či- smotri folklora iz uže i šire re-ćim stihom pjesme i istim ple- nilo je 12 plesnih parova koji gije jer su oni vojna formacijasnim korakom. Drugo kolo je su često bili pozivani na razli- koja izvodi sakralno kolo, a nenavodno starije i samo ga se čite smotre folklora u Hrvat- folklor. No, kolo se ipak izvodi-prisjećaju iz pričanja starijih skoj kao izvorna skupina. Da- lo i izvan Kotora, Tivta i Gornjeljudi. Također ga znaju samo nas folklorna skupina u tom Lastve, npr. u Zagrebu ispredpod prvim stihom pjesme Dje- sastavu nije aktivna. katedrale u povodu Tjednavojčice, đur dušice, daj mi se Hrvata iz Crne Gore i u Splitudaj. Plesači i plesačice mje- na Dan grada Splita i blagdanšovito stoje na kružnici držeći Zanima li me i kolo sv. Dujma te u Omišu na Danse za ruke, u središtu kruga Bokeljske mornarice? oslobođenja grada i u Venecijije jedna djevojka, a izvan kola za bratimljenja gradova Kotoraje momak. Uz pjesmu, kolo se Razgovarala sam s osam ka- i Venecije i u sličnim svečanimkreće običnim šetanim kora- zivača koji su tijekom života u prilikama. Folklornu skupinukom u jednu stranu, a momak slobodno vrijeme imali doti- „Napretka“ činili su plesačiizvan kola u suprotnu te on caja s plesom, uglavnom kao aktivni i u mornarici i iako supočinje stihom Djevojčice, đur aktivni plesači. Na sva moja imali pozive da nastupe upra-dušice, daj mi se daj, pa cijelo pitanja o plesu dobivala sam vo s kolom Bokeljske morna-kolo zajedno s djevojkom od- najčešće iste i šture odgovo- rice na smotri u Metkoviću,govara sljedećim stihom Bome re o dva lastovska kola kojih nisu se odazvali. Do sada koloti se neću dati, delijo, delijo. se više ili manje sjećaju, te o nije bilo na repertoaru folklor-Izmjenjuju se stihovi i pjevači valcerima, polkama i drugim ne skupine. 39
  • 38. KOTORSKE BOTUNADE GIC, ROGO! Tomo: Evo ga i Pero. Odi kine, kompjutere, etc. Samo Pero, samo smo tebe čekali za koliko mi je potrebno za navi- još po jednu turu. Od kad si gaciju. Meni ti je pjesma pa- došo s mora uvalio si se ženi met. Poslije gvardije skupimo pod kotulu. Nema te niđe za se na palubu. Ja gitaru, Ku- vidjet. banac bubanj, Filipinac uda- Pero: Ma ke! Ufatila me gri- raljke, Rus harmoniku, a Tali- pa, pa sam danas prvi put iza- jan kanta. Počnemo od pjesme šo vanka. Mali, ponovi turu, meksikane, kubane, brazlija- neka se zna da se kapetano ne, španjole, talijane pa sve do vratio u luku. naše. Mi smo ti se na tu mu- Krsto: Ćin, Ćin, u zdravlje. ziku podigli, jadan ne bio. To Živjeli! su ti pjesme od amora, pune Piše: Pero: Ima li što novoga u ovu sentimenta, melodije, ritma i Vlasta Mandić godinu koliko sam pasao van pod... Kotora? Đoko: Nemoj panut u afan Krsto: Mali, još po jedan Đoko: Ima puno toga ali ti ne od sentimenta. Čekaj dok tešpricer! možemo reć. Moglo bi te kol- ja avizam koliko košta kruv, Tomo: Ja ne mogu više ni je- pat, a tek si se refao od gripe. govedina, jagnjetina, struja,dan. Evo će dvije ure popodne, A, dugo si i batio po moru. vodovod i kanalizacija, ze-moram odit doma na objed. Krsto: Ima pravo Đoko. Sva- mljarina, školarina, putarina, Krsto: Ne gori niđe. Što pre- ki dan ćemo ti davati novitadi rebalans budžeta, zaduženjašiš? Još po jedan, a? na kućarin. Došao si na pravo po glavi rođenih i nerođenih, Tomo: Ajde kad si navalio. mjesto. Ovi ludov od Đoka, i u porez na telefon, na kola, naJoš po jedan i idemo. Kasnim, kondut ide sa laptopom. Per- ljubavnice, ...čudo će me snać od Marijete. fin, spava sa njim. Zna sve do Krsto: O,o,o Đoko, fermaj Krsto: Ali abadaš što ti žena u tanke od mora pa do brda. makinu!? Đe si navro, jadangovori? Moja može da melje Za pola ure zna što se i u naj- ne bio? Oli nas ubit?! Svakikoliko je volja, ali kad joj lu- manjun bužu od ove naše dr- dan nas bombarduješ sa no-pim šakom o sto, zna koja je žave dogodilo. vitadima, od tebe se više neura. Pero: Ja sam više u godine i može ni živjet, a kamoli paci- ne intendim se u ove nove ma-40
  • 39. fiko popiti jedan pošteni špri- mnuo ni stres ni nervoza. Ne Marijeta: Đe će ga držat –cer. bi me čudilo da je opet učinio doma ili u kapelu. Đoko: E, ja sam vam kriv, neku prestavu. Tomo: Po njegovoj želji držatmeškinasti Bokelji. Sve, sve, Tomo: Jao meni, već je četri će ga doma. Oće pravo iz Koto-samo da vas niko ne dira i ne popodne. Jedino me ova no- ra na ćimiterio. Sve je zapisaopita za ništa. Mogu vam more vitad o smrti šjor Joza može kako treba da se organizujeisekat, brodove potopit, zaobi- opravdat kod moje Marijete. veo i funerao. Oće da mu veolaznicu izbrisat, a tunel kroz Ja vam idem. Adio! bude veseo, kako je i živio. Za-San Đovani izbušit, obalu Đoko: Vidimo se noćas, svi branio je plakanje jer, perfin,nasut kamenjem da se more kod šjor Joza na veo. I ja idem. svako mora da umre i nemamalo suzi, perke je prostrano, Krsto: Mi ćemo odovle direk- žaljenja. Svako samo čeka svojpa, perfin, obalu zagradit da tno na veo. Mi ne moramo ni- red i neka svako sebe žali. Sadne možete nogom kročit, ni u kome polagat konte. Je li tako kada je njemu došao red, oćemore se smočit – jer je to u ovo Marko? Ala da, gukni! da ga veselo ispratimo. Za veonovo doba privatni posjed. Ma Marko: Tako je! Mali, još po se moraju služiti sendvići odđe si ti to vidio?! jednu turu, pago io! sira i pršuta, rakija i vino. Fu- Tomo: Što zboriš jadan, Marijeta: Je si li ti to Tomo? nerao sa gradskom muzikom.može te ko čut?! Kalmaj malo! U koju se uru dolazi na Prije nego ga polože u grob daPero, baci jednu pjesmu da objed,a? Grijem ti objed od mu se svira kolo Bokeljskenam ovo sve lakše padne. Ajde ure popodne. Pašta je popila mornarice i poslije toga svi ve-onu „ Od Šuranja do pazara sav šug i sada jedi to što ti je. selo doma. Nema davanja rukemnogo si mi jada dala, amor, Ne može ovo više ovako Tomo. saučešća na izlazu iz groblja.amor“ ili onu našu mušku hi- Ni da sam sluškinja ne bio se Marijeta: Ma koji je to filo-mnu “Svi su te luštrali, a sada ovako ponašao. Nema više re- zof. Koja je to ljudina? Sad misi moja“. gule. Ne zna se kad je objed, je još miliji. Marko: Alo, ke nova? Još kad je večera. Svako dolazi Tomo: Od tvojih kompli-ste tu? Jeste li čuli da je umro kada ga je volja. Puknut ću od menata on sada nema ništa.stari Jozo Marković. rabije, da znaš. Đe si do sad, Nego, dodaj mi te palačinke. Krsto: Ja sam mislio da taj jadove jedan?! Marijeta: Samo misliš nastari lisac neće nikada umri- Tomo: Ne deri se, čut će te papaladu. Nemaš ni malojeti. Koliko mu je ono bilo go- susjedi. Umro je šjor Jozo. rišpeta prama mrcu. S kim jadina? Morali smo poć da im se nađe- ovo živim!? Đoko: Bit će oko 94 godine. mo, kako se valja. I žena i kćer Pero: Ko bi reko? Izgledao je su se ispanpanale. A sin mu je ...Ajte, ajte pravo u tineo...kao đovanoto, a i glava mu je neka krepalina. Sve smo zavr- moje saučešće... jadan šjordobro rabotala. šili oko njega, oko osmrtnice i Jozo, saučestvujem u vašoj Tomo: Ma, bio je skleroti- drugo što je trebalo. Zbog toga žalosti...čan. Činio je fintu da je Napo- sam i zakasnio. budite sretni da ste ga ima-leon, car Selasije, Tito i tako Marijeta: Ma, što govoriš. li, laka mu zemlja... lijepo jeredom. Umro je šjor Jozo. Baš mi ga je umro, a još ljepše živio… sa- Znam da mu je familja bila žao. Kako je samo nosio godi- žaljevam…na muku sa njim. ne. Milina ti ga je bila srest. I u Đoko: Tomo, dođi ovamo, Đoko: To ti je bio pravi lisac. starosti je bio lijep, drit i pun ispod odrine, da sjednemo.On ti se pretvarao kako mu je komplimenata. Tako je bio vi- Kako si pasao doma?kad odgovaralo. Kada što žba- cijast i duhovit. Nema više ta- Tomo: Odlično u slavu šjorlja ili preuveliča odmah prela- kvih persona. Pravio je ludosti Joza. Sva sreća da sam sreozi u sklerozu. Činio je teatar u za nasmijat se, ali nikada nije onu kunduricu od Mileve, pakući. nikoga uvrijedio. mi je sve do u tanke špijegala: Pero: Bogami, pametan! On Tomo: Daj to što je ostalo od kako je umro, zašto je umro,ti je skontao u koje vrijeme živi objeda, pa se moramo đustat koja mu je zadnja želja i takoi što mu je činjet da preživi i za poć na veo. redom .doživi tolike godine. Nije ga dr- 41
  • 40. Đoko: Ja sam ga sreo jutros. ske novitade. Altroke mladi! lji. Ha,ha,haaaaaaaaaaaaaa.Bio je nasmijan i još mi je reko O svemu si ga mogao pitati za Nema većeg gušta nego viđetvidimo se večeras. Ne znam savjet. svoj veo. Svašta ste se nalapr-što mu je to bilo? Čovjek ti se File: Jednom mi je preko In- dali farabuti jedni. Znao samu tren rodi i u tren umre. terneta naručio lijek za moga ja da će tako bit, ali sam isto Marko: Evo i mene. Baš mi Bepa. Od tada nema muke sa htio sve čut na svoje mrtve uši.ga je žao. Takav čovjek je tre- prostatom. Sin: Tata, tata, nisi umro?bao da živi, barem, još koju ... Izvolte, sok, vino, rakija... Jozo: Daj mi ruku da izađemgodinu. uzmite sendvić... poslužite iz kašete. Kako ću umrijet Marijeta: Bogami se dobro se... ma, morate uzet, to je bila kada te još izdržavam od svojenaživio i lako umro. posljednja želja šjor Joza... penzije. Perfin, mi niste ni ci- Đove: Dobro zboriš. A, bio je Pero: Neka mu je laka ze- pele obuli, kako ću sada izać ugalijot. Neću nikad zaboravit, mlja, a ostatku nazdravlje, ži- čarape. Obujte mi cipele.a imat će tome i trideset godi- vjeli. Žena: Bila je brzina, nismona, kada se ufatio u amore sa Tomo: Kako bi i on, sada, stigli. Jozo moj, Jozo moj, vra-sinjorom od dentiste. jednu popio sa nama. U spo- tio si se? Ombralo nam se da File: Je li sa onom? men tebi, moj dobri Jozo! si o prave umro. O, meni jad- Đove: Jest, jest sa onom. Marko: Koliko ga falite is- noj. O blago nama! Zovite dok-Jado, morao se sakrit u ormar past će sad svetac, pa će, per- tora!i cijelu noć prestojat. Ujutro fin, iz kuće pravo u raj. Jozo: Neću doktora. Ništakada je dentista pošo uzet mu- Znao je on varat na karte. mi ne fali.dantine iz ormara imao je što Koliko puta smo se posvađali. Sin: Kako ne fali, kada si seviđet. Šjor Jozo čuči i spava, Đoko: Meni je jednom cije- iza objeda opružio kao pravia preko glave mu stoji rečipet lu platu operuškao, a da ne mrtac.numero 6. Nastao je bulikan, znam kako. Jozo: To ti se samo ombralo.trka kroz kamare, sve dok Marko: Kako?! Kada ne znaš Morao sam napravit još jedanšjor Jozo nije iskočio kroz fi- da igraš. baruf prije nego li od pravenještrin od konduta, pa preko Đoko: To je bila sumnjiva ra- partim na oni svijet. Za ovubedema škapulao živu glavu. bota!? To ti je bio stari lisac. makakadu pomogo mi je flo-Poslije mjesec dana dentista Preveslao je on Austrijance, rividal. Kada ga popijš parašse iselio iz Kotora. Talijane, komuniste i ove nove. kao mrtav, ali si uspavano živ, File: Je li sa ženom? Marko: Muči Đoko, ti si se živcast. Medićina ti je čudo! Đove: Nego kako, sa njom. napio pa ne znaš što zboriš. Sad sam bistriji nego prije.Pstttt… da nas neko ne čuje! Krsto: Ja se sjećam da mi je Sin: Napravio si nam bruku Marijeta: Da te čuje šjor otac zborio, a imat će tome i i skandal. O ovome će cijeliJozo nasmijao bi mu se brk. četrdeset godina, da je dobro Kotor da priča iz generacije u File: Vidi ga, meni se i čini omastio prste dok je radio u generaciju. Sav se narod raz-da mu se nasmijao brk. komunalno preduzeće. Na- biježao od straha. Tata, znao Đove: To ti se prištampalo. pravio se skandal ali se brzo sam da si lud ali ne ovoliko. Luce: Kako je to bio učinjen zataškalo jer je i direktor bio Jozo: Znam i ja cijeloga ži-čovjek. Kada god bi pošla na sumnjiv. vota da si ljenčina ali ne tolikakatastar za uzet koji papir, Marko: Jao, mrtac je pridigo da ne smijem umrijet, jer ne-uvjek je bio đentil i više puta ruku. ćeš imat kruva za jest. Neka,bi mi doma donio dokumenat. Đoko: I ti si se napio, pa ti se neka. Zovite one farabute daNije bio nervozan, namrgođen ombralo. se vrate. Ima još pršuta i sirakao što su ovi danas. Kada za Luce: Mrtac je vaskrso! Bje- i vina, pa da učinimo feštušto pođeš u katastar, prepa- šte ljudi, dogodilo se čudo! od vaskrsenja. Jedan je život,neš se od njih kako su naro- Kuku nam, mrtac je oživio! jado moj - 1:0 u moj favor. Gicgušeni i neučinjeni. Marijeta: Otvorio je oči! Rogo, kako bi znao reć pamet- Đove: Bio je i učen čovjek do Jozo: Otvorio i oči i uši. ni, a pokonji Tuso Škaljarin!zadnjega. Svaki dan ti je bio Nisam umro, vaskrso sam.na internet i znao sve svjet- Živ sam da ne mogu biti živ-42
  • 41. POVIJESNE OBLJETNICE O sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom Budući da se prostor današnje Piše: Željko Holjevac Hrvatske mijenjao tijekom hrvatske povijesti, Dalmacija je više stoljećaD almacija ili južna Hrvat- ska uz Jadransko more živjela odvojeno od ostatka Hrvatske, od Velebita do Boke ko-torske sastavni je dio Republike a borba za njezino sjedinjenje bila jeHrvatske. Uz taj mediteranskidio naše zemlje vežu se počeci dugotrajna i zamršenahrvatske državnosti. Budući dase prostor današnje Hrvatske,na razmeđu geografskih regi-ja i različitih kultura, mijenjaotijekom hrvatske povijesti, Dal-macija je više stoljeća živjelaodvojeno od ostatka Hrvatske,a borba za njezino sjedinjenjebila je dugotrajna i zamršena. Nakon doseljenja Hrvati su uranome srednjem vijeku osno-vali dvije hrvatske kneževine:Primorsku Hrvatsku na po-dručju bivše rimske Dalmacije iPosavsku Hrvatsku na područ-ju bivše rimske Panonije. Sto-tinu godina nakon što se ranihrvatski vladar Borna nazvaoknezom Dalmacije i Liburnije,prvi hrvatski kralj Tomislav iznarodne dinastije Trpimirovićaujedinio je Primorsku i Posav-sku Hrvatsku u neovisno Kra-ljevstvo Dalmacije i Hrvatske odmora do Drave, a njegov kasnijinasljednik Petar Krešimir IV.zvao je Jadransko more „našedalmatinsko more“. 43
  • 42. Rat za hrvatsku obalu Nestankom narodnih vladaraHrvatska je ušla 1102. u dr-žavnu zajednicu s Ugarskom,a na Jadranu je počeo višesto-ljetni rat za hrvatsku obalu: na-kon što su križari 1202. osvo-jili Zadar, obalni pojas vraćenje 1358. ugarsko-hrvatskomkralju, ali je Dalmacija 1409.prodana Mlečanima za 100.000dukata, dok se Dubrovnik osa-mostalio kao gradska republi-ka. Nekoliko desetljeća posli-je bitke na Krbavskom polju1493. povijesni prostor „nekoćslavnog kraljevstva hrvatskog“podijeljen je između Osmanlij-skog carstva, Habsburške mo- Dubrovnik u 19. stoljeću, stara lukanarhije i Mletačke Republike,koja je u protuturskim ratovima je Habsburgovcima potvrđen Pridruživanjepotkraj 17. i početkom 18. sto- posjed Dalmacije s Bokom ko-ljeća proširila svoje stečevine u torskom. Čim je Dalmacija ušla DalmacijeDalmaciji, a jedino je Dubrovač- u sastav Habsburške monar-ka Republika zadržala političku hije, kojoj su otprije pripadale Hrvatski sabor dao je na za-samostalnost. središnja Hrvatska i Slavonija, sjedanju u Zagrebu 7. travnja Francuski vojskovođa i držav- u njoj se pojavio snažan pokret 1802. naputak kraljevinskimnik Napoleon Bonaparte ušao za sjedinjenje s ostatkom Hrvat- izaslanicima da se i oni zauzmuje u svibnju 1797. u Veneciju ske. Na čelu tog pokreta bio je za pridruživanje Dalmacije: „Po-i srušio Mletačku Republiku, franjevac Andrija Dorotić, autor što je Dalmacija, koju je odprijea Dalmaciju je prepustio Ha- proglasa Narode slavni. U Spli- mletačka republika posjedova-bsburgovcima. U zadarsku luku tu, Trogiru, Šibeniku i Makar- la, za slavnoga vladanja njego-doplovio je general Mato Ruka- skoj izbili su narodni nemiri, a va veličanstva natrag dobivena,vina s krajiškom vojskom u na- dalmatinski predstavnici otišli te bi se sada imala povratiti kmjeri da osvoji bivšu mletačku su izravno u Beč kako bi ondje svetoj kruni kraljevine ugar-pokrajinu Dalmaciju. Napoleon zatražili sjedinjenje Dalmacije s ske prema krunitbenoj zakletvi,je sklopio mir s bečkim dvorom Hrvatskom. štono ju bje njegovo posvećenou Campoformiju u Italiji, kojim veličanstvo položilo: nastojat će gospoda poslanici iz sve snage, da se ovaj cjelokupni diel kra- ljevinah opet njim pridruži i pod zakonitu oblast bansku stavi te sa svetom krunom ugarskom opet sjedini.“ Iako je tu ideju odmah podržao i Ugarski sabor u Požunu (danas Bratislava), bečki dvor odbio je sve zahtjeve i nije vratio Dalmaciju pod vlast Hrvatskog sabora i bana. Prva austrijska vlast u Dal- maciji trajala je do 1805. godi- ne. Tada su u Dalmaciju došli Francuzi. Oni su ubrzo ušli i u Dubrovnik, a zatim proširili svoju vlast na ostale hrvatske i slovenske krajeve do Save. Du- brovačka Republika prestala je Split u 19. stoljeću, pogled s mora postojati, a Napoleon je 1809.44
  • 43. saborom u Zadru, bila potpuno odvojena od Hrvatske i Slavo- nije, neovisno o tome što se na papiru smatrala dijelom „trojed- ne kraljevine“. Hrvatski narodni preporod tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća, poznat kao ilirski pokret, imao je odjeka i u Dalmaciji, u kojoj je službeni jezik tada bio talijanski budući da su ilirci promicali hrvatski jezik i težili za okupljanjem svih hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Preporodni pokret U drugoj polovici 19. stoljeća razvio se preporodni pokret dal- matinskih Hrvata. Vodeća lič- nost bio je svećenik Mihovil Pa- Povijesni grb Dalmacije s vlinović, jedan od utemeljitelja Dalmatinski preporoditelj tri okrunjene leopardove Narodne stranke u Dalmaciji. don Mihovil Pavlinović glave Narodnjaci su 1862. pokrenuli svoje glasilo – Narodni list, a ute- meljili su i Maticu dalmatinsku oko 400 dalmatinskih Hrvata,ustrojio ilirske pokrajine. Po- koja je širila preporodne ideje. političke stranke i pojedinci izslije njegova sloma u Rusiji na Iako je Hrvatsko-ugarskom na- Dalmacije podržali su protuma-cijelome tom području obnov- godbom 1868. utvrđeno pravo đarski pokret 1903. u Hrvatskojljena je austrijska vlast. Na taj Hrvatske na Dalmaciju, sjedi- i Slavoniji, dalmatinski političa-način teritorij današnje Hrvat- njenje s Hrvatskom i Slavonijom ri Frano Supilo i Ante Trumbićske prvi put je poslije srednjega pod ugarskom krunom nije bilo imali su početkom 20. stoljećavijeka okupljen u jednoj državi moguće provesti jer je Austro- zapaženu ulogu u hrvatskoj po-– Habsburškoj monarhiji, ali su ugarskom nagodbom godinu litici, ali je hrvatski tek 1912.hrvatske zemlje i dalje bile po- dana ranije Dalmacija dodije- postao službenim jezikom u ci-dijeljene na povijesne pokrajine. ljena austrijskoj polovici dvojne jeloj pokrajini.Politička podijeljenost dolazila Monarhije. Potkraj 19. stoljeća U vrtlogu Prvoga svjetskogje do izražaja i u trojnom na- u Dalmaciju prodire pravaštvo rata nestala je Austro-Ugarska,zivu zemlje: Kraljevina (ili Kra- iz Hrvatske i Slavonije. Sve je a Hrvatska je 1918. ušla u sklopljevine) Dalmacija, Hrvatska i više jačala misao o nužnosti sje- monarhističke Jugoslavije. Za-Slavonija. Pritom je Dalmacija, dinjenja Dalmacije s ostatkom dar i Lastovo s Palagružom pri-kao austrijska krunska zemlja Hrvatske. U Zagreb je na gos- grabila je Italija, a Dalmacija je si posebna pokrajina s vlastitim podarsku izložbu 1891. došlo ostatkom Hrvatske spojena tek osnivanjem Banovine Hrvatske prije Drugoga svjetskog rata. Italija je Rimskim ugovorima Andrija Dorotić javno je tvrdio 1797. godine: „Dalmatin- 1941. s Nezavisnom Državom sko je kraljevstvo tijesno povezano s ostalim kraljevstvima i Hrvatskom proširila svoje gra- pokrajinama, što pripadaju Svetoj kruni ugarskog kraljev- nice u Dalmaciji, ali je Zemalj- sko antifašističko vijeće narod- stva snagom temeljnih zakona – zasnovanih na svečanim nog oslobođenja Hrvatske 1943. ugovorima što ih je prigodom krunjenja priznao neprekinu- donijelo odluku o vraćanju Za- ti niz kraljeva…“ Mihovil Pavlinović napisao je 1869. tajni dra i ostalih otuđenih krajeva program Hrvatska misao. U njemu je zagovarao prirodno i Hrvatskoj. Dvije godine kasnije povijesno pravo Hrvata na samostalnu, cjelovitu i ustavnu Dalmacija je ušla u sastav Hr- hrvatsku državu koja bi obuhvatila sve hrvatske zemlje pa vatske kao federalne jedinice u tako i Dalmaciju. „Hrvati hoće hrvatsko pravo: I Samostal- socijalističkoj Jugoslaviji, a ras- nost Hrvatske, II Cjelokupnost Hrvatske, III Ustav hrvat- padom druge Jugoslavije 1991. ski“, isticao je vođa preporodnog pokreta u Dalmaciji. postala je dijelom Republike Hr- vatske kao samostalne države. 45
  • 44. MLETAČKI PUKOVNIK - PERAŠTANIN TRIPUN ŠTUKANOVIĆ (1) Od kapetana i guvernadura do pukovnika Pišu: Lovorka Čoralić i Uloga Tripuna Štukanovića kao Maja Katušić colonnella jedne od mletačkih pješačkih pukovnija (regimenti)P eraštani su stoljećima imali izrazito zapaženo poznata nam je na osnovi prethodno mjesto u mletačkoj pro-tuosmanskoj obrani Boke, ali spomenutih arhivskih vrela izi širega dijela prekojadranskih Archivio di Stato di Venezia te ćestečevina Serenissime. Smje-šteni na graničnom rubu pre- o tome biti više riječi u završnomema osmanskim stečevinama, dijelu ovoga feljtona.zarana su se istaknuli kao vje-šti ratnici, sudionici svih važ-nijih pomorskih bojeva u juž- ji isplovljavanja duždeva bro- Štukanovića bio je Tripun, su-nojadranskim vodama. Teška da s kojega se vršilo svečano dionik pri zauzimanju Hercegstradanja u protuosmanskim vjenčanje dužda s morem. Za- Novoga (1687.), zapovjednikbojevima zadesila su Perašta- hvaljujući uspješnoj karijeri u mletačkih snaga na područ-ne 1571. i osobito 1624. godi- mletačkoj vojnoj službi mnogi ju Crmnice, u Albaniji i Her-ne, kada su berberski gusari su Peraštani, mahom člano- cegovini, gdje je 1697. godinenapali i opljačkali grad te od- vi uglednih gradskih obitelji, imenovan vojnim upraviteljemveli u zatočeništvo mnoštvo promovirani u visoke činove, (guvernadur). Tripunov bratdomaćega puka. Pogubnom uvrštavani u red vitezova sve- je Matija, trgovački i pomor-se činila i 1654. godina, kada toga Marka te odlikovani na- ski poduzetnik te peraški na-su nalet osmanske vojske Pe- slovom conte veneto. Jedna čelnik (1664.). Za Mlečane jeraštani uspješno spriječili, na u nizu istaknutih obitelji iz obavljao vrlo delikatnu i važnučemu im je priznanje odao i vojne, ali i društvene povijesti ulogu posrednika između sre-hrvatski ban Petar Zrinski. peraškoga i bokeljskoga ranog dišnjih vlasti te crnogorskihZbog iznimnih zasluga u mle- novovjekovlja bili su i Štuka- i hercegovačkih plemena. Utačkoj mornarici Peraštani su novići. prvoj polovici 18. stoljeća dje-odlikovani posebnom čašću Časnici, pomorci, crkve- lovao je Tripunov sin Matija– pravom da predstavnici 12 ni dostojanstvenici iz obitelji Juraj Štukanović, opat sv.rodova čuvaju mletački ratni Štukanović Jurja pred Perastom i barskistijeg (gonfalone) na admiral- Krajem 17. stoljeća i u prvoj nadbiskup (1722. - 1743.). Uskom brodu te kao počasna polovici 18. stoljeća jedan od isto vrijeme bilježi se i djelova-garda sudjeluju pri ceremoni- najistaknutijih članova roda nje druga dva Tripunova sina46
  • 45. Kuća Štukanovića– Marka i Ivana, koji se često i društvene povijesti istočnog kanović imenovan vojnim za-spominju u kontekstu suko- Jadrana u kasnom razdoblju povjednikom (guvernadurom)ba između peraških obitelji ranoga novog vijeka. Prema u Kotoru, na mjestu nedavnoŠtukanović i Bujović. Od četr- podacima iz navedenih popisa, preminulog Petra Jelića. Duž-desetih godina 18. stoljeća u Tripun Štukanović bilježi se nost zapovjednika vojnih sna-izvorima se spominje i Tripun kao kapetan jedne čete preko- ga u Kotoru i njegovoj okoliciŠtukanović koji je – poput morskih pješaka u pukovniji Štukanović je trebao obnašatisvojih mnogobrojnih sugrađa- bokeljskoga plemića Stjepana tri godine, uz plaću i privile-na – svoje profesionalno djelo- Buće. Četa kojom je zapovije- gije koji su uobičajeni za ob-vanje u cjelini posvetio vojnoj dao popisana je u Mlecima 31. našatelje navedene dužnosti.karijeri. Tripun Štukanović i kolovoza 1741. i 26. veljače O tome je obaviješten tadašnjinjegova vojna karijera u činu 1744. godine, a prema poda- generalni providur Dalmaci-kapetana i pukovnika upra- cima iz popisa Štukanovićevu je Pietro Michieli, a dukala jevo su u središtu razmatranja postrojbu (oko 50 ljudi) – uz zaprimljena u Zadru 17. listo-ovoga sažetog feljtona. Dalmatince, Istrane, Albance i pada iste godine te 25. istoga Grke – ponajprije su činili voj- mjeseca upućena u Kotor. Kapetan nici čiji je zavičaj šire područje Štukanovićevo djelovanje prekomorskih Boke. na položaju zapovjednika ko- torske vojske događalo se marinaca Guvernadur i istodobno s obnašanjem čina pukovnik pukovnika mletačkih preko- Prvi dokumenti koji su izrav- morskih pješaka. O konkret-no vezani za Štukanovićevo nom angažmanu u glavnomevojničko djelovanje datira- Za sljedećih dvadesetak go- dina Tripunove vojničke kari- gradu Mletačke Albanije ne-ni su u četrdesete godine 18. mamo (na osnovi dosadašnjihstoljeća i izravno su povezani jere ne posjedujemo konkret- ne arhivske podatke. Sljedeći istraživanja) dodatnih spo-s popisima časnika i vojni- znaja. Nasuprot tome, ulogaka mletačkih prekomorskih njegov spomen zabilježen je tek 1765. godine, kada je već Tripuna Štukanovića kao co-(Fanti oltramarini) pješačkih lonnella jedne od mletačkihpostrojbi. Gradivo o navede- obnašao visoki vojni čin (pu- kovnik – colonnello). Riječ je pješačkih pukovnija (regimen-nim vojnim jedinicama po- ti) poznata nam je na osnovihranjeno je u središnjoj mle- o dokumentu iz fonda „Spisi generalnih providura“, koji je prethodno spomenutih arhiv-tačkoj državnoj pismohrani u skih vrela iz Archivio di Sta-sklopu zbirke Inquisitori sopra pohranjen u Državnom arhi- vu u Zadru. Spis je datiran to di Venezia te će o tome bitil’amministrazione dei pubblici više riječi u završnome dijeluruoli, koja je svojom važnošću 13. srpnja 1765. godine kada je – odlukom mletačkoga Se- ovoga feljtona.i obiljem podataka prvorazre-dan izvor za proučavanje vojne nata – pukovnik Tripun Štu- 47
  • 46. PRILOG ZA HAGIOGRAFIJU I POVIJEST (1) Blažena Ozana Život blažene Ozane i njezine kršćanske kreposti koje je posjedovala u herojskom stupnju učinile su je mističarkom, s razvijenim proročkim darom, darom Piše: savjeta i velikom čudotvorkom još za Don Anton Belan života.Tu, Hosanna, gloria Montis Nigri, Ti, Ozano, slavo Crne Gore,Laetitia Ascrivi…(iz Antifone) radosti Kotora…K ada je u gradu na lagunama 1508. go- dine svetački umro (in odore sanctitatis) redovnik laik, blaženi Gracija muljanski,u Kotor je iz sela Releze, Lješanska nahija, po-slije jedne mistične vizije raspetoga Krista došlaKatarina Kosić, koja umire u tome gradu 1565.godine, također na glasu svetosti kao blaženaOzana. Tada u Kotoru nije bilo inovjeraca, alise inovjerkom nije ni osjećala. Ova dva svetačka lika snažno su obilježiladuhovnost Boke u vrijeme prodora humaniz-ma, renesanse i reformacije. Kotorski fortifi-kacijski obrambeni sistem zidina zaustavioje prodor Turaka i pljačkaške pohode okolnihnaroda, ali sekularizaciju nadolazećega novogduha vremena nije bilo moguće zaustaviti. U vrijeme blažene Ozane na stolici rimskihbiskupa sjedilo je 11 papa, koji su bili u ve-ćoj mjeri dobri državnici, diplomati, političari,vojni stratezi, bankari, mecene, ponekad do-bri roditelji, ali ne uvijek i dobri pastiri, osimpape Marčela II., čiji je pontifikat trajao samo20 dana (1555.). Ipak je uspio svojoj rodbinizabraniti dolazak u Rim (zbog simonije), a imemu je ostalo ovjekovječeno u poznatoj šesto- Blažena Ozana portret48
  • 47. glasnoj Misi Pjerluiđi Palestri- Za vrijeme revnosnog bisku- canonicorum (idem, 489.). Na-ne. Papa Aleksandar VI. koji je pa Kotoranina Luke Bisantija suprot ovim primjerima re-vladao Crkvom kada se rodila (1532. - 1569.) u samostanu je nesansni Kotor imao je velikiKatarina najbolji je primjer ove popustila crkvena stega i nisu broj primjera Bogu posvećenihtvrdnje. Rimljani su za ovog se poštovali zavjeti siromaštva osoba, koje su i usred gradskepapu u jednoj Paskvili, između i poslušnosti te se nije održa- vreve pronašle svoju pustinju iostalog, napisali sljedeće: vala klauzura, a sve to i uz če- u njoj postigle najveći stupanj ste opomene i crkvene kazne. mističnog sjedinjenja s Bogom. „Alessandro vende chiavi, al- Umjesto popravka, stanje je Virgines muratae - zazidanetare e Cristo, bivalo sve gore. Indurato corde djevice. Ovaj način života više e suo diritto vendere quel in peius delapse sunt (idem, je bio karakteristika srednjegache ha comprato prima. 489.). vijeka nego kasnijih stoljeća. Roma sotto i Sesti sempre Biskup Luka, kao brižljiv Ove Bogu posvećene osobeandó in rovina.“ čuvar i strogi zaštitnik crkve- život su provodile zazidane u (Claudio Rendina, I Papi storia noga svetog života i discipline, ćeliji, obično uz neku crkvu, ue segreti, vol. II., str. 600.) Fuit praeterea diligentissimus vrlo strogoj pokori, iscrpljuju- custos et vindex acerrimus dis- ćem postu i molitvi. Imale su Aleksandar prodaje ključeve, ciplinae, et sanctitatis ecclesi- svoje zaštitnike koji su vodilioltare i samog Krista, asticae (idem, 489.), poduzeo brigu o njima i zastupali ih u njegovo je pravo prodati ono je u nadležnih vlasti u Rimu civilnih i crkvenih vlasti. Osimšto je prije kupio. ukidanje ovog samostana jer uz crkvu sv. Pavla spominju Rim je pod Šestima uvijek u bi primjerice kuga mogla ugro- se i uz crkvu sv. Marije i Luci-propast stupio. ziti grad. Tam pestilenti exem- je. Uz crkvu Gospe od zdravlja plo quo civitas ipsa infici posse u vrijeme bl. Ozane zazidana Ovakvo stanje u Crkvi dove- videbatur (idem 489.). Stoga je život provodi sestra Bernardi-lo je do šizme na zapadu, re- klarisama odlukom pape Pa- na Bisanti, a uz sv. Pavla jošformacije i protureformacije, vla III. od 15. VII. 1540. godi- i sestre Jerolima i Katarinate utrlo put koncilu u Trentu. ne bilo zabranjeno da primaju Bolica. (Biskupski arhiv Kotor,Ono što se događalo u sredi- nove sestre te se samostanska Miscellanea, don Niko Luković,štu Crkve dopiralo je i do nje- zajednica nakon 30 godina Panegirik u čast Bl. Ozane). Zazinih rubnih dijelova. Istina, ugasila. Kotorska općina je u takav život poslije određenogrijetko je koji papa renesanse dogovoru s biskupom Pavlom broja godina provedenih kaopostao svetac (Pio V.), ali zato Bisantijem samostan ustupila služavka kod obitelji Aleksan-velikih mecena nije nedosta- fra Augustinu Bisantiju, op- dra Buće odlučila se Katarinajalo, a pred djelima renesan- servantu i njegovoj subraći, Kosić. Učinila je to nakon mi-snog i baroknog Rima i danas 18. XII. 1573., da u njemu do stične vizije Krista raspetogačovječanstvu zastaje dah. Naš daljnjeg stanuju. Ut in ipso pro na Veliki četvrtak u kotorskojprilog za hagiografiju blaže- nunc tantum habitet et inquili- katedrali. Ona čudesna vizijane Ozane želimo smjestiti u nus sit cum aliis Vener. fratri- iz rodne Releze dovela ju je unjezin životni prostor (Sitz im bus eiusdem ordinis in hac ci- Kotor, a druga vizija toga istogLeben) iznoseći neke manje vitate existentibus (idem, 494., Krista raspetoga iz kotorskepoznate historijske podatke 495.). Ovo je potvrdio papa katedrale uvela ju je u pokor-koji su nam potrebni da što Grgur XIII. dana 22. I. 1575. nički život zazidane djevice. Uzbolje upoznamo ovu iznimno (idem, 495.). preporuku fra Tome Grubonja,markantnu duhovnu pojavu, Biskup Luka se i prema svo- franjevca svetog života i velikečiju će 450. godišnjicu smrti jim najbližima, ako su teže kulture, i o. Vićenca Buće, po-Crkva proslaviti 2015. godine. griješili, ponašao u skladu s znatog teologa, kao i uz dozvo- Stari samostan Benediktinki crkvenim zakonima koje je lu kotorskog biskupa, naselilau Kotoru kotorski biskup Duj- strogo primjenjivao tamo gdje se u jednoj ćeliji uz crkvu sv.mo i kotorska komuna 1364. je bio ugrožen ugled Crkve Bartolomeja koja se nalazilagodine preuredili su za 30 ča- ac ne suis quidem propinquis uz sjeverne kotorske zidine,snih sestara klarisa i njima siquid gravius peccassent par- u blizini samostana sv. Klare.povjerili jer žele zemaljske s cebat (idem, 489.). Kanonika Tu je ostala sedam godina, anebeskim radostima zamijeni- Božu Bisantija, koji je grije- nakon toga je prešla u druguti ac cupientes terrena cum ca- šio u stvarima koje nisu bile ćeliju, prirodnu grotu (Spelun-elestibus commutare. (Farlati, dostojne svetoga reda, ordi- ca) uz crkvu svetog Pavla jerVol. VI., str. 451.). ne indigna isključio je iz zbo- je njezina prva ćelija stradala ra kanonika, ejecit ex collegio u potresu. Nakon šest godina, 49
  • 48. na dan obraćenja sv. Pavla 25.I., iz ruku priora samostanasv. Nikole, koji je bio i njezinispovjednik, primila je redov-ničko odijelo trećeg reda sv.Dominika i uzela redovničkoime Ozana. U arhivskim dokumentimadominikanske trećoredice (Pi-zochare) Katarina i Petrušajavljaju se u Kotoru 13. V.1477. (Istorijski arhiv Kotor,SN IV. 24 t.). I nakon redov-ničkog oblačenja, nastavila ježivot u izoliranoj ćeliji. (Anoni-mus, XVIII. st., Vita della peni-tente Beata Osanna da MonteNegro Vergine del terzo ordinedi san Domenico, BAK, Aktiprocesa, Series I.no.5). Naila-zimo na nju u jednoj oporuciJeluše, žene Tripa Pellegrina,od 7. X. 1526. godine, u ko- Crkva sv. Marije od rijeke VI. st. XII-XIII.joj između ostalog stoji: Itemreliquit pro eius anima sorori 33 u tome je i uspjelo te su iz Luke, spominje 1702. - 1704.Osanne (Joanne?) ordinis s. ruku superiora samostana sv. godine. Gospođa Anđe, kćerDominici, murate in ecclesia Nikole primile sveto pokornič- Vicka Bujovića, u samostanusancti Pauli huius civitatis, ko odijelo dominikanskih tre- je 1709. godine kao služavka.aspros quindecim, et alteri mu- ćeredica, a sestra Ozana im U životu su 1827. godine,rate in ecclesia sancte Lucie je postala duhovna učiteljica i nakon ukidanja samostana sv.aspros sex. Item reliquit soro- poglavarica (superiora). Među Pavla 1808. godine, u kućamari Dominice pizochare sancti mnogobrojnim sestrama koje kod svojih obitelji bile sljede-Dominici comoranti in ecclesia su u kotorskom samostanu će sestre: s. Arhanđela Bolica,sancti Pauli ypperperos qua- sestara dominikanki provodi- s. Luiđa Radovani, s. Jacintator. (IAK, SN XXXVIII.) Iz ovog le svetački život, nasljeđujući Milatović i s. Roza Marija Lo-doznajemo da Jeluša za svo- njezine karizme, nabrajamo rencini. (BAK, Miscellanea, Bl.ju dušu ostavlja sestri Ozani, neke: s. Katarina iz Koto- Ozana).zazidanoj uz crkvu sv. Pavla u ra, s.s. Barica i Magdalena iz Godine 1619. nailazimo nagradu, 15 aspri i drugoj koja je Skadra, s. Anastazija iz Barija, spomen s. Ozane Bubanić,zazidana uz crkvu sv. Lucije, s. Ivana iz Stona, s. Paula iz kćerke pok. Frana, čije je svje-6 aspri. Također ostavlja sestri Bara, s. Julija, Marija i Klara tovno ime bilo Katarina, kaoNedjeljki, trećoredici nastanje- iz Dubrovnika, s. Domenica iz i našoj blaženici. Tada je su-noj uz crkvu sv. Pavla, 4 per- Perasta, s. Ana iz Herceg No- periora samostana bila s. Ka-pera. Notar i ostavitelj dobro vog, s. Vićenca sa Prčanja, s. tarina Buća. (IAK, SN LXXX,razlikuju murate - zazidana, Anđela s Korčule, s. Antonija 480t. - 481t.) Anonimni ko-od comoranti - nastanjena. Na- Paskvali iz Kotora, s. Maria torski pjesnik XVII. st. prigo-vedena sestra Nedjeljka bila je Drago iz Kotora i među najsta- dom njezine smrti napisao jeiz Perasta, nalazimo je među rijim sestrama s. Alojzija Vra- jednu pjesmu na hrvatskomeonima čije je izjave uzimao o. ćen iz Kotora, sedmi put po- jeziku. U pjesmi se spominje iSerafin Razzi kada je 1589. tvrđena za prioru, 20. V. 1777. blažena Ozana. Naziv pjesmeu Kotoru pisao prvi životopis godine. iz koje navodimo jedan stih je:blaženice. (Taurisano-Kovače- Nakon njezine smrti uprav- „U smart Sor Kattarine Bucc-vić, Blažena Hozana Kotorka, ljala je samostanom kao vi- hichia Priore S. Paula Reda S.str. 188.). K Ozani su hrlile karna sestra Ozana Vraćen. Dominika“.kotorske djevojke, ali i djevoj- (BAK, Akti procesa, Serieske iz okolice i regije, kao i po- I.no.5.). Više sestara nosilo je „U kom (samostanu) niekobožne udovice koje su željele ime Ozana pa se tako još jed- brijeme uxivapostati njezine učenice. Njih na sestra Ozana Vraćen, pok. Druxbu one isabrane50
  • 49. lu gdje je jedan benediktinac s Mljeta održao propovijed na hrvatskom jeziku, tijelo je preneseno u crkvu sv. Pavla i postavljeno u nišu novog ol- tara. Benediktinac o. Bazilije Gradić, dubrovački plemić, slavljen u domovini i inozem- stvu zbog svoje učenosti, piše o blaženici godinu dana nakon njezine smrti u svom djelu Li- barce od djevstva i djevičnoga bića (1566.) sljedeće - Lanjsko- ga travnja je u Kotoru vele sve- ta s ovoga svijeta preminula i u nebesku državu vele slavno prišla, blažena djevica na ime Ozana. Blaženom je nazivana i u kotorskim povijesnim doku- mentima. U testamentu Tri- fone Vrakjen od 18. kolovoza Odbor za proslavu proglašenja Blaženom 1604., između ostalog, čitamo sljedeće - La predeta Madona Sluxbenize Boxie Pavla. Biskup Luka Bisanti Trifona avendo la sua mente, et Osane održao je panegirik u zahvalu intenzione di beneficare il pre- S kojom Duh sad gnie Bogu koji qui non dat sanctos deto monasterio posiache non Pociva.“ suos videre corruptionem ne ha posterita alcuna, sapendo dopušta da njegovi sveti vide bene il bisogno, nel quale si Pjesnik navodi da je s. Ka- raspadljivost. (BAK, Akti pro- attrovano le Reverende Mona-tarina u samostanu živjela cesa, Idem.). Kada je u Kotoru che che sono di santa et esem-„osandeset liti“. (BAK, Misce- 1589. godine boravio kao pro- plar vita, e per la divozione chellanea – Bl. Ozana). Pjesma je povjednik poznati redovnik sv. ha di san Paolo, tromba di spi-značajna zbog spomena bla- Dominika Serafin Razzi, pota- rito santo, e di Beata Osanna…ženice, kao i zbog hrvatskog knuo je građane na skupljanje (BAK, Miscellanea - Bl. Ozana).jezika. milodara za dostojniji sarkofag Iz testamenta vidimo da je gra- Život blažene Ozane i njezi- blaženice. U novi sarkofag uz đani štuju i u testamentimane kršćanske kreposti koje je nazočnost mnoštva vjernika, nazivaju blaženom i 39 godi-posjedovala u herojskom stup- klera i kaptola te providura na nakon njezine smrti, ostav-nju učinile su je mističarkom, Đorđa Pizanija i gradskih vla- ljajući materijalna dobra nje-s razvijenim proročkim darom, sti, tijelo je položio kotorski bi- zinim susestrama, koje vodedarom savjeta i velikom čudo- skup Jeronim Buća i postavio primjeran i sveti život. Kotor-tvorkom još za života. u novu kapelu s desne strane ski građanski stalež (Universi- Umrla je na glasu svetosti crkve sv. Pavla. tá) na sjednici 25. VIII. 1685.u Kotoru, 27. IV. 1565. Zbog U drugoj polovini 1675. go- naglašava da se njezina slikamnoštva naroda, iz grada i dine kavalijer Melhior Teta, nalazi u svakoj kotorskoj kući.okolice, tijelo joj je sahranje- kotorski građanin i plemić, (IAK, CCIII, 22., BAK, Miscella-no u sestarskoj grobnici u cr- dao je da se načini novi oltar nea - Bl. Ozana).kvi sv. Pavla nakon šest dana u čast sv. Pavla, te u njemu Anonimni hagiograf blaženi-i pet noći. Poslije samo dva posebna niša za relikvije bl. ce, iz druge polovine XVIII. st.,mjeseca grobnica je radi smrti Ozane. Na dan obraćenja ovo- navodi da su se do 1600. godi-jedne sestre, uz dozvolu sud- ga sveca, 25. I. 1676. godine, ne u kapeli Gospe od Rozari-skih vlasti, bila otvorena, a nakon velike procesije gradom ja uz crkvu sv. Nikole nalaziletijelo zatečeno u istom stanju koju je uz biskupe Korčule i dvije slike blaženice s oreo-kao i na dan sahrane. Tada Stona te provincijala domini- lom oko glave (BAK, Akti pro-je napravljen drveni sarkofag kanaca vodio kotorski biskup cesa, Series I. no. 5.). To nam(arca di legno) koji je postav- Antun Zborovac, te nakon svjedoči da su njezini portretiljen s desne strane oltara sv. unošenja blaženice u katedra- nastajali neposredno nakon 51
  • 50. njezine smrti, rađeni sigurno kotorska tradicija drži da je za oltara sv. Pavla prenesenaprema sjećanju nekoga lokal- (vera effigies) pravi lik blaže- je 1809. u istu crkvu, i u nišunog umjetnika. Najstariji sa- nice, što je sasvim moguće na oltara ponovno vraćen sarko-čuvani portret blaženice potje- osnovi iznesenoga. Od 1676. fag s njezinim zemnim osta-če iz 1602. godine, to je jedan do 1807. godine njezino je tije- cima. Gornji dio oltara prene-bakrorez po kojemu su kasnije lo počivalo u oltaru sv. Pavla. sen je iz dominikanske crkveurađene mnoge slike blaženi- Dolaskom Napoleonovih tru- sv. Nikole, a pripadao je olta-ce pa tako i ulje na platnu iz pa crkva je bila pretvorena u ru sv. Barbare. Nakon kraćegXVIII. st., koje se danas čuva skladište, a tijelo blaženice vremena sarkofag je bio zbogu Muzeju sakralne umjetno- noću privatno preneseno u cr- vlage odlukom biskupa Markasti kotorske katedrale, za koju kvu sv. Marije od rijeke. Men- Gregorine 1815. godine uzdi- gnut na glavni oltar. Sumnja- jući kasnije da nije za to bio ovlašten, biskup se obratio Sv. Stolici koja mu je potvr- dila odluku. Iste godine bio je naručen u Veneciji novi drve- ni sarkofag u koji je položeno tijelo blaženice nakon što su joj sestre Jacinta Milatović i Tomasina Vraćen promijenile redovničku odjeću. Na sarko- fagu je postavljen lijepi mjede- ni pozlaćeni poklopac iz XVII. st., koji je pripadao niši olta- ra sv. Pavla. Na njemu je ovaj natpis: „DIVAE OSANNAE SA- CRIS EXUVIIS HIC CONDITIS“ (Svetim ostacima blažene Oza- ne, koji su ovdje sahranjeni.). Informativni proces kojim bi je Crkva proglasila blaženom pokrenuli su: dominikanci Proslava blagdana bl. Ozane Frano Parčić (1709. - 1715.) i 1720. godine Hijacint Zanobe- Dana 27. IV. 2012. u Kotoru je na svečan način pro- ti (1718. - 1742.), a obojica su slavljen blagdan bl. Ozane, suzaštitnice grada Kotora. postali i kotorski biskupi. Samom blagdanu prethodilo je trodnevno liturgijsko Godine 1753. kotorski bi- slavlje koje je vodio gradski župnik istaknuvši u razma- skup Ivan Antun Kasteli pre- tranjima značaj i suvremenost njezine redovničke kariz- poručio je ocu ministru reda me. Na sam blagdan bilo je više svetih misa. Jutarnju dominikanaca, Hermanu Do- svečanu koncelebraciju služio je gradski župnik, a ve- miniku Cristianopulu, svom černju prvi put dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, nećaku od sestre, da poradi na u zajedništvu s kotorskim biskupom mons. Ilijom Ja- njezinu proglašenju blaženom. njićem i svećenicima kotorske i dubrovačke biskupije. Onako kako je u životu bila Iz Dubrovnika je došlo na hodočašće puno vjernika i skromna i samozatajna, izbje- časnih sestara te redovnika sljedbenika pravila sv. Do- gavajući bilo kakva priznanja, minika. Biskup Uzinić je u svojoj nadahnutoj propovije- takva je čini se ostala i poslije di govorio o mjestu žrtve u životu suvremenog čovjeka. smrti jer je priznanje njezina Pjevao je zbor kotorske katedrale. Kolegijalna crkva sv. kulta od sveopće Crkve uslije- Marije od rijeke, u narodu poznatija kao bl. Ozana, nije dilo tek 20. XII. 1927., nakon mogla primiti veliki broj vjernika i hodočasnika iz bi- biskupijskoga informativnog skupije i susjednih biskupija. Manjak prostora u crkvi procesa koji je započeo u Koto- nadoknadio je trg pred crkvom. Moći blaženice nakon ru 22. VII. 1905. godine, a za- svete mise mogli su poljubiti svi nazočni. Ti, Ozano, sla- vršio 1907. - punih 20 godina vo Crne Gore, radosti Kotora, štiti nas i nadalje kao što od završetka procesa i 362 go- si to činila dugi niz stoljeća. dine od njezine blažene smrti.52
  • 51. VREMEPLOV Vrijeme brzo prolazi,događaji se nižu jedan za drugim, život i običaji se mijenjaju, zapi-sano ostaje za vječnost. Zanimljive dokumente, fotografije i događaje potrebno je otrgnuti od zaborava, zatoćemo ih u ovoj rubrici objavljivati. Iz osobne arhive našeg sunarodnjaka koji živi u Splitu, Heliodora Prelesnika, za ovaj brojodabir je obavio Dario Musić. Zahvalnica Prelesniku 1934. god. 53
  • 52. KRONIKA GRADA KOTORA Priredio: Jovan J. Martinović 1271.g.mjeseca februara, u Koto-ru: # Opština kotorska moli bi-skupa, vjerovatno Marka, zaneku novčanu pomoć; ovu po-sljednju listinu pisao je đakonMiha Giga, notar, u vrijemesudija Pavla, sina Bare, i Bar-tola Paskvali. 1276.g. IV indikt. Uskrs 5.o4.Papa Gregorije X † 10.o1.Novi papa Inocentije V iza-bran 11.o1. † 22.o6. Novipapa Hadrijan V izab. 11.o7.† 16.o8. Novi papa Ivan XXI 1281.g. pred Nikolom Maurocenom,izabran 8.o9. Nadbiskup Du- knezom Dubrovnika.brovnika Salvije II. 1. jula, u Kotoru: # Pobijedivši uz pomoć Ma-đara oca, kralja Uroša I, mla- # Opština kotorska daje pu- 1282.g.di kralj Dragutin (1276-1316) nomoć za potraživanje zaloga župana Deše, sina kralja Vla- # Na presto Raške došaozavladao sjevernom Srbijom. mlađi sin Uroša I i Jelene, Mi- dislava i Beloslave, svojim punomoćnicima: Ivanu Pribi, lutin (1282-1321), u stalnim 1279.g. Nikoli Dabro, Ivanu Gima- sukobima sa Vizantijom, a od ni, Ivanu Gili, Marku Bazilio 1299.g. i sa starijim bratom5. juna, u Dubrovniku: i Medošu Tominom Drago. Dragutinom, koga je 1312.g. # Marko Geno, mletački Ispravu je u prisustvu sudije natjerao na pokornost.knez Dubrovnika, uz sagla- Petra Kalikstova i svjedokasnost Malog i Velikog vijeća i Bartola Dobroša i Marka Ga- 1283.g.cijelog naroda sklapa mir iz- čulane pisao notar prezbitermeđu Kotora i Dubrovnika sa Tripun Petrov. Potvrdio je i 27. jula, u Dubrovniku:don Tripunom, arhiđakonom, dubrovački notar Tomazin de # Dauša, kćerka Kalendei drugim poslanicima Kotora: Savere i svjedoci Vitanja Cri- Tripunova Lamprina a ženaTomom, Tomom Drago, Ka- jević, Vital Binčulić i Grube- Palme Gangulo iz Dubrovni-likstom Povergenom, Iva- ša Ranjina. ka, i njihova kćerka Bela, ponom Pribi, Bartolom Paskva- 3. jula, u Dubrovniku: volji Kalende i njegove ženeli, Mihom Petrovim, Dinom i # Punomoćnici Ivan Pribi, Boni dobijaju posjede u Koto-Ivanom Bebezom. Nikola Dabro, Ivan Gima- ru i Dobroti. ni, Ivan Gila, Marko Bazilio 1285.g. 1280.g i Medoš Tomin Drago preu- zimaju u Dubrovniku zalog 7. oktobra, u Brskovu: # Biskup Kotora Dujam župana Deše, sina kralja Vla-(1280-1326). dislava i gospođe Beloslave # Građanin Brskova Hajnc Bibanis poklanja dominikan-54
  • 53. SREDNJI VIJEK 1288.g. 1290.g. 5. septembra, u Reati: # Natpis na portalu napola # Papa Nikola IV (1288- srušene crkve sv. Sergija i 1292) nalaže neimenovanom Bakha na obali rijeke Bojane opatu manastira sv. Mihae- kod Skadra: la iz Dubrovnika da biskupa MEMENTO DOMINE FAM- Dujma dovede na sud pošto VLE TVAE ELENE REGINE je tukao priora dominikanaca SERVIAE DIOCLIAE CHILMIAE Urbana u crkvi sv. Bartolo- DALMATIAE ET MARITIMAE meja i sv. Pavla. REGIONIS QVAE VNA CVM FI- 20. septembra, u Dubrovni- LIIS SVIS VROSIO ET STEPHA- ku: NO REGIBVS AEDIFICAVIT DE # Fratar Nikola, patrijarh NOVO ISTAM ECCLESIAM AD Jerusalimski i upravitelj An- HONOREM BEATORVM SERGII konske crkve, potvrđuju da- ET BACHI ET AD FINEM VSQVE rovnicu Hajnca Bibanisa i COMPLEVIT ANNO MCCLXXXX biskupa Dujma za kapelu sv. Marije u Brskovu. 1294.g. # Zapis o kraljici Jeleni i gradnji franjevačkih samosta- 8. decembra, u Kotoru na u Kotoru, Baru, Ulcinju i # Ursus Percluso iz Tranija,cima kapelu sv. Marije u Br- Skadru:skovu i crkvene obredne pred- stanovnik Kotora, pred kne- ANNO DOMINI MCCLXXX- zom Dobrojem i sudijama Ni-mete. VIII. MONASTERIUM S. MA- 17. oktobra, u Kotoru: kolom Dabro, Ivanom Bolica RIAE DE SCUTARI, ET MO- i Sergijem Bazalijevim Dra- # Biskup Domnij potvrđuje NASTERIUM S. FRANCISCIdarovnicu kapele sv. Marije, go, daje izjavu da će oprostiti i DE CATHARO, ET MONA- nadoknaditi štetu u vezi nekogkoju je izdao Henrik de Biba- STERIUM S. FRANCISCI DEnis. broda Dubrovčanima. Izjavu ANTIBARO ET MONASTERI- pisao notar Toma iz Ferma. 30. oktobra, u Kotoru: UM S. MARCI DE DULCINO Dubrovački punomoćnici PER DOMINAM MARIAM DESergije Klementov i Nikola CHIERIZ DE FRANCIA, RE- 1297.g.Krose potražuju natrag za- GINA DE ZENTA, HOC ESTlog župana Deše. Pisao notar # Zapis o tome da je prezbi- MYSIAE INFERIORIS IN ter Zete Neofit Ivan sagradioToma iz Ferma, prvi nastav- PARTIBUS ALBANIAE. QUA-nik Gramatikalne škole. crkvu sv. Mihaila u mjestu EREGINA JACET SEPULTA Bogdašić, u čast blažene Dje- IN ECCLESIA S. MARCI DE vice Marije, sv. Bartolomeja 1286.g. DULCINIO CORAM ALTARE i sv. Ivana. MAIORE CUM DOMINO AN- XIV indikt. Uskrs 14.o4. SELMO EJUS FILIO. # Kraljica Jelena Anžujska 1298.g.osniva Franjevački samostan 1289.g.sa crkvom sv. Franja na Šu- # Osnovana Bratovština bi-ranju; kasnije u sklopu samo- čevalaca (batentium, flage- 9. oktobra, u Kotoru: lantium), koja je sagradila cr-stana još kapela sv. Stjepanai crkva sv. Katarine; samo- # Tripun Baldvinov Drago kvu sv. Križa, srušenu u XIXstan i crkve srušeni 1657.g. sa sinovima Dragom i Ger- v. radi gradnje Zatvora.po nalogu vlasti da ne posluže manom daje biskupu DujmuTurcima kao utvrđenje prili- „čudesno oslikanu“ crkvu sv.kom napada na grad. Nikole sa vrtovima. 55
  • 54. IN MEMORIAM Napustio nas je Ivan- Ivica Upravo ovoj generaciji mla- pok. Benedikta Janković u dih vatrogasaca on je bio uči- 68. godini života. telj, a ponašao se i kao stara- telj, roditelj, vazda spreman Na Peluzici za bonace i ne- da kaže i pokaže još više. vere oko svoje kuće, magaci- Nesebičan, požrtvovan, pra- na ili garaže, na ponti ili kod vičan, tačan i disciplinovan komšije, vazda da nešto još učio je prvo poštenju a onda završi, odradi, pomogne, za- radu bez pitanja koliko traje vida, zavari, opitura, zakarta, radno vrijeme i koliko to ko- promijeni ulje ili okrpi gumu, šta. uz motore za barku koji prora- Tradicija i u ovom segmen- de poslije njegove ruke ili male tu bokeškoga života nije izo- motorine kad im je nekakva stala za staroga meštra, pa dežgracija. ga je četa mladih vatrogasaca Meštar od svakoga zanata, po redu i običaju uz počasnu a kada rabota utihne i dođu stražu, rotirajuća svijetla sa dani od fešte i bala intonan, vatrogasnog vozila kojim je i sumprešan, inkolan, namu- sam jurišao drugima za spas, šćan, Ivica u veštit i kolarinu i na kraju sirenom, pod čem- sa svojom suprugom, među prese, na vječni počinak ispra- prvima na podijumu za valcer tila. u široko, ili tango nekadašnji. A kad vatrogasac pasa, jed- Neđeljom u crkvu, za blagda- na se zvijezda ugasi. ne bez rabote, za dobru moli- Na nebu Bokeškome ovo- tvu i na procesiji. ga ljeta, iznad zaliva, u roju Ovaj Bokelj od svakoga reda zvijezda, Pomoćnica kršćana znao je za sve užance i nosio tiho će kazati Amen. Boku i njene ljude, poštujući Ona Gospa koju je nosio na tradiciju kroz svoj častan i tih sudnji čas, ispred Blaženog život. Gracije na Mulu na blagdan Stari pompijer, koji i u pen- Pomoćnice kršćana. ziji kako to ovaj humani posao traži, na zvuk sirene skače za pomoć za savjet kod svojih, u Vatrogasnici kotorskoj. Piše: Dubravka Jovanović56
  • 55. GLASILO HRVATA CRnE GORE Godina IX Broj 81 Siječanj 2012. ISSn 1800-5179Raspjevani prosinac ČASOPIS MOŽETE KUPITI: U Kotoru u Katedrali sv. Tripuna i u uredu HGD CG, U Tivtu u župi sv. Roko D. Lastva i kod povjerenika Andrije Krstovića, U Baru kod predsjednika podružnice Vlada Marvučića, U Podgorici u prostorijama podružnice, Trg Božane Vučinić bb, U Herceg Novom u knjižari „So“ na Trgu Nikole Đurkovića br. 3 57
  • 56. 58

×