• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
Hrvatski glasnik broj 84
 

Hrvatski glasnik broj 84

on

  • 2,174 views

 

Statistics

Views

Total Views
2,174
Views on SlideShare
1,617
Embed Views
557

Actions

Likes
0
Downloads
3
Comments
0

3 Embeds 557

http://hrvaticg.com 555
https://duckduckgo.com 1
http://translate.googleusercontent.com 1

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Hrvatski glasnik broj 84 Hrvatski glasnik broj 84 Document Transcript

    • OD OSNUTKA HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE - KOTOR GRADILI SU SE MOSTOVI POVJERENJA, SURADNJE I PRIJATELJSTVA IZMEĐU CRNE GORE I REPUBLIKE HRVATSKE Graditelji mostova Piše: Tim mostovima poticane su ideje, Tijana Petrović akcije, razni susreti, a iznad svega doživljaji čovječnosti i iskrenogD ugogodišnja suradnja HGD CG i Nacionalne prijateljstva bez kojih se svaki ljudski zajednice CrnogoracaHrvatske rezultirala je u go- napor pretvara u neplodnu pustinju.dini proslave 10. obljetniceprijedlogom Komisiji za dodje-lu odlikovanja Crne Gore dapredsjednik Crne Gore FilipVujanović odlikuje Društvo injegova prvog predsjednika.Prijedlog su podržali Bokelj-ska mornarica 809 Kotor i Za-jednica udruga dragovoljacaDomovinskog rata Hrvatske izZagreba. IZVOD IZ OBRAZLOŽENJA PRIJEDLOGA ZA ODLIKOVANJE HGD CG U vremenima kada se, nažalost, Crna Gora prebrojavalai gradila vlastite međusobneberlinske zidove, viševjerski ivišenacionalni Kotor ustraja-vao je u skladnom suživotu,koji su na našim prostorimagradili stoljeća i ljudi. U tim teškim devedesetimgodinama prošlog stoljeća Hr-vati Boke uspjeli su unatočsvim pritiscima očuvati svojidentitet, kulturu i običaje. Nakon 1997., kada aktual-na vlast napušta „beogradski Odličje Društvukurs“, i svoj brod okreće ka 3
    • zapadu i susjednoj Hrvatskoj,Hrvati Boke organiziraju se Odličje Tripu Schubertuu Udrugu s hrvatskim pred-znakom i rade na očuvanjuidentiteta i povezivanju sru-šenih mostova. U proglasuna osnivačkoj Skupštini stoji:„Mi smo je svjesno i namjernonazvali HRVATSKO GRAĐAN-SKO DRUŠTVO CRNE GOREjer vjerujemo da Crna Goraima svoj život u kojemu želi-mo sudjelovati kao djelotvorni,konstruktivni i pozitivni člano-vi društva, na opću dobrobit ivlastitu korist. Ne afirmiramo,ne konstituiramo i ne proda-jemo nikakve pseudomegalo-manske, nacionalno-političkeprojekte. Naprotiv, osjećamose na tragu onoga što se veći-ma i iskusnijima već dogodilo.Želimo biti u respektu prepo-znati, u miru prihvaćeni, u su-radnji kooptirani i u kontekstutoga procesa vidimo sebe, zatosmo građansko, a ne podanič-ko.“ Ova koncepcija ugrađena jeu Statut, kao i princip da članDruštva može biti onaj tko pri-hvaća statutarne principe, bezobzira na vjeru, naciju i po-litičko opredjeljenje. Dalje jerečeno: „Pred Hrvatskim gra- Sa dodjele odličjađanskim društvom Crne Goreu budućnosti, koja je već po-čela, stoji velika odgovornost ploviti dalje kako bi upoznali Gore i Hrvatske. Želimo da sei zadaci koje neće biti moguće više, znajući da samo čovjek tim mostom promiču ideje, ak-riješiti bez zajedničkog udje- širokih vidika i velikog znanja cije, radni susreti, a iznad sve-la svih Hrvata u Crnoj Gori, može cijeniti slobodu i prava ga doživljaj čovječnosti i iskre-odnosno njihove potpore. Po- svakog čovjeka. Upravo ono nog prijateljstva, bez kojih setrebno je istrgnuti iz zaborava za što se bori Hrvatsko gra- svaki ljudski napor pretvara usve ličnosti, događaje i običaje đansko društvo je da Hrvati, a neplodnu pustinju.“koji su sustavno brisani iz ko- i sve druge manjine na ovim Osnivanjem Društva po-lektivne memorije hrvatskog prostorima, dobiju punu slo- stavljena su tri osnovna ciljanaroda u drugoj polovini 20. bodu da iskažu, razviju i sa- - očuvanje identiteta hrvat-stoljeća na našim prostorima. čuvaju svoj etnički, kulturni i ske populacije u Crnoj Gori,Sigurni smo da Hrvati u Crnoj vjerski identitet.“ promocija i prezentacija kul-Gori, u zajednici s onima koji Prvi predsjednik Društva turnog naslijeđa, obnova tra-su se iselili s ovih prostora ti- Tripo Schubert poručio je: dicijskih posebnosti i gradnjajekom posljednjih 90 godina, „Neka ovaj dan bude kamen mostova povjerenja, suradnje iodnosno njihovim nasljednici- temeljac na kojem ćemo gradi- prijateljstva između Crne Gorema, mogu vratiti memoriju da ti nove komunikacijske mosto- i Republike Hrvatske.su naši preci vjekovima stva- ve između Hrvata Crne Gore i U prethodnom razdoblju re-rali ono što se zove kulturno svih drugih njezinih građana, alizirani su značajni projektiblago. Sve je to bilo moguće kao i između građana dviju kao što je pokretanje dopun-jer su uvijek bili spremni ot- susjednih republika - Crne ske nastave u Tivtu i Kotoru4
    • Dubrovačko-neretvanske žu- Razgovor sa predsjednikom Vujanovićem panije, hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata te drugih istaknutih i uglednih poje- dinaca s obje strane granice, stvorili su okvir za dobrosu- sjedske odnose između dviju njima najvažnijih zemalja, Hr- vatske i Crne Gore. IZVOD IZ OBRAZLOŽENJA PRIJEDLOGA ZA ODLIKOVANJE TRIPA SCHUBERTA Odnosi između Crne Gore i Republike Hrvatske su, na opće zadovoljstvo, danas jako dobri s tendencijom trajnoga uspona, što se priznaje u poli- tici i javnosti u obje države, i u diplomatskim krugovima koji te odnose s pravom ističu za primjer u temama: kako na- drasti uskogrudnost, nezdra- vo suparništvo, netrpeljivost i agresivnost. U svemu ovome posebno se istaknuo svojim aktivnostima, inicijativama i radom Tripo Predsjednička rezidencija Schubert. Slobodno se može reći da je unatoč poodmaklim godinama motorna snaga i ko-na hrvatskom jeziku u cilju mnogi mostovi povjerenja, su- tač zamašnjak ne samo HGDočuvanja jezika i tiskanje gla- radnje i prijateljstva između CG, nego društvenog i jav-sila Hrvata pod nazivom „Hr- Crne Gore i Republike Hrvat- nog života Hrvata Crne Gorevatski glasnik“ na književnome ske. uopće. Svojom upornošću ihrvatskom jeziku. Na planu U desetogodišnjem radu zbog marljivošću otvarao je mno-promocije i prezentacije kul- postignutih uspjeha Društvo ga do tada, na žalost, zatvorenaturnog naslijeđa i obnove tra- je dobilo najveću nagradu Op- vrata. Neke izgubljene bitke zadicijskih posebnosti realiziran ćine Kotor „21. novembar“, a Schuberta su bile tek izazovje projekt „Bokeljska priča“ u njegove čelnike odlikovali su i eventualno privremeni za-Zagrebu, Rijeci, Omišu, Du- predsjednik Mesić i predsjed- stoj na putu prema punoj i jošbrovniku, Podgorici i Padovi. nik Josipović. efektnijoj realizaciji. Sa svojimPostavljena je spomen-bista HGD CG značajno je sudje- bliskim suradnicima pokretačna otoku Gospe od Škrpjela lovalo u procesu stjecanja ne- je mnogih značajnih akcijanajvećem bokeljskom pjesniku ovisnosti te demokratizaciji poput „Bokeljske priče“, kojaFranu Alfireviću i spomen-plo- Crne Gore, istodobno stvara- je Hrvatskoj približila golemuča poginulim bokeljskim po- jući okolnosti za prevladava- i vrijednu baštinu bokeljskihmorcima u Bitki kraj Lepanta nje ratnih trauma u odnosima Hrvata, zatim proslave 500.1571. godine, obnovljena je hrvatskoga i crnogorskog na- obljetnice rođenja Marina Dr-pučka manifestacija „Tripun- roda. Svojim upornim i ustraj- žića, na kojoj su istaknuti bo-dansko veče“ te je osnovan nim djelovanjem te iskrenim keljski korijeni toga hrvatskogmandolinski orkestar. Tiskan nastojanjem u suradnji s Na- velikana. Inicijator je i reali-je veliki broj knjiga i mono- cionalnom zajednicom Crno- zator obilježavanja spomen-grafskih izdanja. Izgrađeni su goraca Hrvatske, uz potporu obilježja najvećem bokeljskom 5
    • Tri predsjednika HGDCGpjesniku Franu Alfireviću na Društva, ali i hrvatske prisut- Gori, kao i u ostalih građana,otoku Gospe od Škrpjela. Po- nosti na ovim prostorima. Po- uživa ugled neumornoga bor-kretač je ideje o obilježavanju kretač je i glavni zagovaratelj ca za reafirmaciju hrvatskogaspomena na Bitku kraj Lepan- Dopunske škole hrvatskoga imena.ta i hrabru pogibiju mornara jezika jer drži da izumiranjemBoke s kapetanom Jeronimom jezika izumire i narod. Zbog Dana 29. studenoga 2011.Bizanti. Trajno potiče surad- toga pokreće i „Hrvatski gla- godine Filip Vujanović donionju između hrvatskih i crno- snik“, do danas jedino glasilo je Ukaz o odlikovanju HGDgorskih gradova te kulturnih Hrvata Crne Gore. Na Schu- CG i Tripa Schuberta ORDE-društava. Neumorno organi- bertov zagovor obnavlja se NOM CRNOGORSKE ZASTA-zira koncerte klapa, komornih mandolinski orkestar, tiskaju VE TREĆEG REDA.orkestara i ostalih glazbenika se mnogobrojne knjige, mono- Odlikovanja su uručena 3.iz Hrvatske u Crnoj Gori i obr- grafije, godišnjaci. Uz gospodi- travnja 2012. godine u rezi-nuto. Kao vaterpolski znalac, na Musića najzaslužniji je za denciji predsjednika u prije-uz obavljanje mnogih značaj- tiskanje kapitalnoga djela za stolnici Crne Gore na Cetinju.nih dužnosti, uspješno radi s bokeljske Hrvate i bokeljskumladima i naglašava u svakoj pomorsku tradiciju i povijest OBRAZLOŽENJEprigodi koliki je njihov udio u uopće – Povjesnice pomorstvatome najuspješnijem sportu Dobrote, kao i za monografska ODLIKOVANJACrne Gore. Također je suor- izdanja - Pomorstvo Boke ko-ganizator mnogih gostovanja i torske XIX. stoljeća na slikama Na prijedlog Nacionalne za-seminara hrvatskih znanstve- Bazija Ivankovića i Slikom kroz jednice Crnogoraca Hrvatske,nika, ali i pripadnika hrvat- prošlost. uz potporu Zajednice udrugaskih manjina iz mnogih zema- Doslovce ni jedan dan u ži- dragovoljaca Domovinskoglja. votu HGD CG ne prođe bez rata Hrvatske i Bokeljske U HGD CG uspijeva namet- njegova aktivnog doprinosa, mornarice 809, Kotor, kojenuti ideju osnivanja Hrvatske ni jedan važan događaj za op- su predložile da se odlikuječitaonice i knjižnice, zatim po- stanak Hrvata Crne Gore ne Hrvatsko građansko društvotiče utemeljenje i omogućuje promakne njegovoj brizi te Crne Gore, predsjednik Crnerad Klubu mladih HGD CG, ne iznenađuje da među član- Gore prihvatio je razloge zakoji ima više od 200 članova, stvom, ali i među većim dije- odlikovanje. A razlozi za odli-čime je osigurana budućnost lom hrvatske zajednice u Crnoj kovanje odnose se na to da je ovo ugledno društvo, afirmira-6
    • jući lojalnost svojih članova i skoga građanskog društva Prvi predsjednik HGD-a Tri-pripadnika hrvatske nacional- Crne Gore i gospodina Tripa po Schubert izrazio je zado-ne zajednice Crnoj Gori, nje- Schuberta Ordenom crnogor- voljstvo što je ovim priznanjemzinu suverenitetu i njezinim ske zastave III. reda. prepoznata kvaliteta jednogavrijednostima, bilo posvećeno Predsjednik Crne Gore Filip velikog i upornog rada te po-poštovanju međunacionalnog i Vujanović uručio je 3. trav- tvrđena pravilnost kontinuira-međuvjerskog sklada, istodob- nja 2012. godine u rezidenciji nog puta kojim će HGD nasta-no čuvajući identitet hrvatske na Cetinju Orden crnogorske viti raditi.populacije u Crnoj Gori. Tako- zastave III. reda Hrvatskome Na uručenju su bili prisut-đer su, s jednakom odlučno- građanskom društvu Crne ni: Božo Vodopija - general-šću, prezentirali i promovirali Gore - Kotor i njegovu prvome ni konzul RH u Kotoru, Safetkulturno naslijeđe i obnovu predsjedniku Tripu Schuber- Kurtagić - direktor Fonda ma-tradicijskih posebnosti, isto- tu. Orden je u ime Društva njina, Slavko Mandić - pred-dobno izgrađujući čvrste mo- primio predsjednik HGD-a sjednik Matice Crnogoraca,stove povjerenja, suradnje i Mirko Vičević, odjeljak Kotor, Tomo Kusovacprijateljstva između Crne Gore koji je izrazio zadovoljstvo - predsjednik Društva crno-i Republike Hrvatske. dobivenim priznanjem i nadu gorsko-hrvatskog prijateljstva da će mlađe generacije i novo „Ivan Mažuranić“, dr. Ivan Ilić Predlagači su smatrali po- rukovodstvo nastaviti projek- - bivši predsjednik HGD CG,trebnim odlikovati prvog tiranom putanjom i uspjeti Vladislav Jabučanin - ličnostpredsjednika Hrvatskoga gra- svojim programom opravdati HGD CG u 2011. godini, Tija-đanskog društva Crne Gore, veliko priznanje. „Pred nama na Petrović - urednica Hrvat-gospodina Tripa Schuberta. je veliki cilj da pokažemo kako skoga glasnika i Miro Marušić Na temelju ovih prijedloga, i mlađe generacije koje dolaze - direktor Radio Duxa.predsjednik Crne Gore donio imaju snage za uspjehe“, re-je Ukaz o odlikovanju Hrvat- kao je Vičević. 7
    • JEDNA OD NAJDUGOVJEČNIJIH I NAJGLEDANIJIH HRT-OVIH EMISIJA „LIJEPOM NAŠOM“ REALIZIRANA JE U BOKI KOTORSKOJ, U ORGANIZACIJI HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE - KOTOR  Lijepom našom Piše: Tripo Schubert Emisija „Lijepom našom“ pokazala se kao vrlo popularan projekt u kojemuZ se, osim pjesme i plesa, prezentiraju ahvaljujući dugogodiš- njoj uspješnoj suradnji HGD CG s HRT-om, sni- ljepote i običaji krajeva u kojima semanje ove popularne emisije„Lijepom našom“ održalo se i snima.u Crnoj Gori. Prije 15 godina,otkad se snimaju ovakve emi- U prepunoj sportskoj dvo- tri sata. U dvorani je bilo višesije, karavan HRT-a obišao rani „Župa“ u Tivtu održano od 1.350 posjetilaca, računa-je sve županije u Hrvatskoj i je javno snimanje emisije Hr- jući 55 djelatnika HRT-a i višeemisija je snimana u više od vatske radiotelevizije „Lije- od 175 sudionika programa.70 gradova, zatim u jednom pom našom“ dana 12. travnja U programu su nastupiligradu u Njemačkoj, Austriji i 2012. godine. U  dvorani je in- mnogobrojni izvođači iz CrneŠvicarskoj i u gradovima bivše stalirano 1.100 sjedala, što je Gore i Hrvatske. Pjevale suJugoslavije, u Subotici u Srbi- bilo nedovoljno za sve one koji klape iz Kotora: „Biserniceji, u Sarajevu u BiH i u Mari- su htjeli gledati ovu iznimnu Boke“, uz pratnju mandolin-boru u Sloveniji. priredbu koja je trajala skoro skog sastava HGD CG „Tri-8
    • 9
    • 10
    • Uz Ljerku Sindik, člana UO HGD CG i predsjednice Podružnice Ti- vat, Tripa Schuberta, koordinatora projekta i Poly Gjurgjevića, na pro- jektu su bili angažirani: - Za uređenje scene: Dolores Bje- lica, Atelje Slaby, Art studio Bo- tica, butik Lisca,  Marko Počanić, Maja Ramljak, Jane Teskera, Ro- meo Mihović i Silvio Marković. - Za prezentaciju bokeške kužine zahvalnost dugujemo Vlasti Man- dić iz Kotora, Blaženki Vučurovićpo Tomas“, „Incanto“, „Grota“, „Karampana“ i Organizaciji žena iz Tivta za pri-i „Bokeljski mornari“, te iz Dubrovnika kla- premu starinskih jela od samoni-pe „Jadran“,  „Boca nostra“ i „Raguza“, zatim klih jestivih biljaka, Božu ŠaltićuPjevačko društvo „Vazda mladi“ iz Tivta,  VIS iz Bara za obiteljski specijalitet„Exodus“ iz Herceg Novog, tamburaški sasta- „Shalta“ i Mišku Joketiću, vlasni-vi „Fijaker“ iz Osijeka i „Bjelopoljski tambura- ku Forze, za dobrotsku tortu.ši“, folklorne grupe: KUD „Njegoš“ iz Cetinja,HKD„Napredak“ iz D. Lastve, „Bokeljska mor- - Za medijsku promidžbu i foto-narica 809“ iz Kotora i FA „Linđo“ iz Dubrov- grafiranje zahvaljujemo Miroslavunika. Od pjevača su sudjelovali: Edita Slaby Marušiću, direktoru Radija DUX-aBrkan iz Tivta, Milo Hrnić iz Dubrovnika, Anto- i Vicku Nikoliću iz Donje Lastve.nela Malis i Alen Nižetić iz Splita, Ćiro Gašpa- - Za financijsku potporu zahva-rac i Zdravko Škender iz Zagreba. ljujemo: Općini Kotor i Općini Ti- Emisiju „Lijepom našom“ gledatelji u Boki vat, Ministarstvu kulture i manji-rado gledaju na TV-ekranima od početka nje- na, HGI-ju, Paris d.o.o.zina emitiranja, a sada su bili i neposredni su-dionici. Na samom početku goste iz Hrvatske, - Zahvaljujemo također na su-sudionike programa i mnogobrojnu publiku radnji Turističkoj organizaciji Ti-pozdravili su u ime Općine Tivat dopredsjednik vat, Radio DUX-u i Agenciji ForzaIlija Janović i gradonačelnica Kotora Marija Ća- Cattaro iz Kotora.tović. Uz njih bilo je prisutno više od 90 gostiju,među kojima i Božo Vodopija, generalni kon-zul RH u Kotoru sa svojim djelatnicima, Tvrtko 11
    • Kačan, izaslanik veleposlanika hrvatskih svetaca i jednome ma bokeljskih, crnogorskihRH u Podgorici te mons. Ilija od deset najljepši zaljeva svi- i hrvatskih izvođača, a pro-Janjić, kotorski biskup. jeta, u kojemu je koncentrira- gram je kulminirao na samom Voditelj emisije bio je Bran- no više od 60% pokretnoga i kraju zajedničkom izvedbomko Uvodić, inače počasni član nepokretnoga kulturnog blaga svih sudionika koji su emisijuHGD CG i dugogodišnji surad- Crne Gore. „Lijepom našom“ završili pje-nik na mnogim našim projek- Mirko Vičević, predsjednik smama „Pod onom gorom ze-tima: nekoliko godina voditelj HGD CG, prilikom zahvale lenom“, „Bokeljska noć“ ije tradicijske „Tripundanske HRT-u što je realizirao ovu „Večeras je naša fešta“, pavečeri“, koja je obnovljena emisiju u Tivtu, uručio je pri- se u mnogim očima zacaklila2003. godine uz pomoć HRT- godni poklon Uvodiću - make- suza.a, zatim „Bokeljske priče“ u tu jedrenjaka kao simbol puto- Naknadno su, u ime Hrvat-Dubrovniku i Rijeci. vanja emisije „Lijepom našom“ ske radiotelevizije i Hrvatsko- Na početku snimanja Uvo- po svim meridijanima svijeta. ga građanskog društva Crnedić je nekoliko puta ponovio Tijekom trosatnog programa Gore, uručene zahvalnice svimda se emisija snima u zaljevu publika je uživala u izvedba- sudionicima ove emisije.12
    • DANA 25. TRAVNJA PRESTALO JE KUCATI SRCE MILOŠA MILOŠEVIĆA, ADMIRALA BOKELJSKE MORNARICE 809Odlazak velikana „Jednostavno se ne može voljeti, ako ljubav nije vječna, ne može se živjeti, ako život nije vječan, preko vremena i prostora, preko smrti“, riječi su iz njegove pjesme Vječnost, iz zbirke pjesama Za ruke se držimo. Piše: koji su imali hrabrosti staviti Tripo Schubert sav svoj ljudski i profesionalni potencijal u službu čovječno- N ije uvijek lako prepo- sti. Jedan od tih ljudi, istinski znati prave vrijednosti i znanstveni i kulturni gorostas prema njima se odnositi o kojemu s poštovanjem i div- na pravi način, s poštovanjem ljenjem pričaju diljem svjetske i spremnošću da ih se slijedi. znanstvene zajednice bio je dr. Unatoč malobrojnosti i pro- sc. Miloš Milošević. cesima odnarođivanja te po- Nevjerojatno plodan u svom vremenim pritiscima na našu radu, sklon stalnim preispiti- zajednicu, ponosimo se što je vanjima i provjerama, odmje- golemi dio pokretnoga i nepo- ren, ali i odlučan, slovio je za kretnoga spomeničkog blaga barda svjetske arhivistike. On naše sadašnje domovine hr- je s pravom uživao ugled vr- vatskog podrijetla, karaktera i snog muzikologa, povjesniča- predznaka. ra i povjesničara umjetnosti. Nije uvijek bilo lako održati Svojim znanstvenim i kultur- te činjenice, još manje ih jav- nim djelovanjem dao je ne- no isticati, a to je bilo iznimno mjerljiv doprinos očuvanju ba- teško u vrijeme raspada SFRJ. štine Boke kotorske, posebno No, u takvim vremenima jav- očuvanju hrvatske komponen- ljaju se posebni ljudi i preuzi- te, što je ohrabrilo pripadnike maju odgovornost za suživot naše zajednice u očuvanju te očuvanje dostojanstva sva- identiteta i opstanka u teškim ke osobe u svom okruženju. vremenima. Oni svijetle kao svjetionici koji Dr. Milošević stao je u bur- i u najvećim neverama omo- nim vremenima na čelo Bo- gućuju da ljudi i zajednice ne keljske mornarice 809, zna- dožive brodolom života. čajne institucije u identitetuU uniformi Admirala Svi smo mi iznimno ponosni bokeljskih katolika i Hrvata, da među nama žive takvi ljudi, koja je 2009. godine proslavila 13
    • 1.200-tu obljetnicu, skupa sasvojim zaštitnikom sv. Tripu-nom u čiju je čast i utemelje-na. Bitno obilježje te bratov-štine jest širina i tolerancija,koja nije dovođena u pitanjeni u najtežim vremenima, pasu uz katolike i Hrvate članovibratovštine i pripadnici drugihvjera i narodnosti. Tu tradiciju očuvao je i sa-čuvao, uz ostale, i dr. Miloše-vić kao doživotni admiral, iza-bran na tu dužnost bremenite1991. godine. Za sve učinjeno u očuva-nju i zaštiti kulturne baštinei identiteta Boke kotorske,unapređenju dijaloške svije-sti s većinskim crnogorskimnarodom, ali i s pripadnicimadrugih naroda u Crnoj Gori,te širenju demokratskih kapa-citeta s obiju strana granice,predsjednik Republike Hrvat-ske Stjepan Mesić, na prijedlogHrvatskoga građanskog druš-tva, a uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije i Udru-ge dragovoljaca Domovinskograta Dubrovnika, dodijelio jedr. Milošu Miloševiću 8. srp-nja 2008. godine, ispred ka-tedrale sv. Tripuna, hrvatskudržavnu nagradu Reda Danicehrvatske s lentom i likom Ka-tarine Zrinske. Tom prigodomMesić je, između ostalog, re-kao: „Oslovio sam Vas, gospo-dine Miloševiću, kao admiralaBokeljske mornarice, što mi sedanas i ovdje čini najpriklad-nijim. Ima još nekoliko titu-la koje sam mogao navesti, akoje bi vrlo točno i prikladnooznačile Vašu ličnost i Vaše Dodjela odličjadjelovanje. Ljudi poput Vasučinili su neizmjerno puno zaCrnu Goru i Hrvatsku…“ u Zadru na temu „Boka kotor- Kao priznati znanstveni rad- Miloš Milošević rođen je ska za vrijeme mletačke vlada- nik, arhivist, romanist i te-1920. godine u Splitu. Od vine (1420. – 1797.)“. U Istorij- oretičar arhivistike, bio je i1953. godine radi u Istorij- skom arhivu u Kotoru stekao predstavnik Jugoslavije naskom arhivu u Kotoru gdje je sva arhivistička zvanja, a međunarodnim kongresimaostaje do odlaska u mirovinu 1978. godine zvanje znanstve- arhivista u Bruxellesu, Madri-1985. godine. Specijalizaciju iz nog savjetnika i od tada do od- du, Moskvi, Washingtonu, aarhivistike obavio je u Parizu laska u mirovinu 1985. godine 1980. godine u Londonu je iza-1970. godine, a 1974. doktori- bio je i ravnatelj Istorijskog ar- bran za predsjednika Sekcijerao je na Filozofskom fakultetu hiva Kotor. profesionalnih arhivskih dru-14
    • lja neizmjernu radost i bogatu Dodjela plakete naknadu za dugotrajan trud i prolaz kroz neizbježan tunel sumnji i nesigurnosti.“ Razgovarajući o životnoj fi- lozofiji, često je znao proko- mentirati na sljedeći način „...svatko u sebi nosi zlo, ali ga treba sistematski suzbija- ti, pružiti ruku i biti prijatelj ljudima. Pošto sam taj speci- fičan trud oko izgradnje sebe samoga uvijek doživljavao kao golemi napor kočenja, suzbi- janja, odricanja, šutnje, pra- štanja, savršeno mi je jasno zašto to mnogi ne rade, pa čak i ne znaju da to treba raditi i kako.“ Godine su prolazile, a Miloš je nastavio neumorno raditi. Počasna straža Bio je sretan kada je iz tiska izišao prijevod srednjovjekov- nog Statuta grada Kotora, nje- govo životno djelo. Međutim, nakon tripundanskih blag- dana ove godine, zdravstve- no stanje mu se pogoršalo, zalegao je u krevet. S velikim ushićenjem primio je vijest o skorom posjetu izaslanstva Sveučilišta iz Zadra. Dana 19. travnja 2012. doputovalo je izaslanstvo na čelu s rektorom Antom Uglešićem. Miloš je tog dana živnuo, u kolicima ih do- čekao u pomorskom salonu i pozdravio ih, pričao im o povi- jesti pomorskog salona i obite- lji. Nekoliko dana nakon togaštava Međunarodnoga arhiv- verzalan sudbinama mnogo- život mu se ugasio.skog savjeta pri UNESCO-u. brojnih generacija. „Teško je pronaći prave riječi Objavio je 24 knjige, a pu- Taj njegov golemi književni u trenutku kad nas je napu-blicirao je više od 230 znan- opus ostao je na ponos njego- stio čovjek koji je u sebi nosiostvenih radova koji, kako za vim mnogobrojnim nasljedni- toliko kršćanske topline i lju-znanstvene krugove, tako i za cima: četvero djece, desetero bavi prema ljudima, znanosti,sve one čitatelje zainteresira- unuka i desetero praunuka. kulturi, umjetnosti, Boki, ane za prošlost i povijest Boke Govoreći o svome životnom jednako tako i prema našemkotorske, predstavljaju neza- pozivu arhivista, isticao je Zadru. Ostaje nam utjeha daobilazan znanstveni izvor. On „... arhivski rad nikad nisam smo se prije nekoliko dana vo-je izabrao da bude posrednik osjećao kao teret. Naprotiv, đeni Božjom providnošću su-između prošlosti i sadašnjo- tko jednom osjeti ljepotu plo- sreli s njim i uručili mu Plake-sti, slikar kolektivne sudbine vidbe po tom velikom i opa- tu našeg Sveučilišta koja ga jeljudi na obalama zaljeva Boke, snom moru dokumenata, taj na trenutak ispunila srećom“,odnosno svega onoga što ka- je se teško odriče. Povezivanje stoji u brzojavu rektora Sve-rakterizira Mediteran, prostor raznobojnih i raznoznačnih učilišta u Zadru prof. dr. sc.kome zajednički pripadamo, kockica i dobivanje smislenog Ante Uglešića.prostor koji je zajednički i uni- i cjelovitog mozaika predstav- 15
    • Dana 26. travnja Bokeljska mornarica odr-žala je komemorativnu sjednicu u koncertnoj Obitelj Milosevicdvorani Glazbene škole „Vida Matjan“ – crkvesv. Duha u Kotoru, a pokop je obavljen 27.travnja na župnom groblju sv. Mateja u Dobro-ti, gdje je i održana sveta misa zadušnica, kojuje predvodio mons. Ilija Janjić, kotorski biskup,uz prisutnost mnogobrojnih župnika, a misu jepratio pjevački zbor sv. Mateja. Posmrtnu po-vorku pratio je odred Bokeljske mornarice, kojije na groblju odao počast svome admiralu poča-snim plotunom, a od admirala se oprostio kap.Ilija Radović, viceadmiral. Na pokopu je bio ve-liki broj građana iz svih mjesta Boke kotorske,kao i delegacija iz Dubrovnika, na čelu s MiromBuconić, bivšom županicom, Mišom Galjufom,bivšim dožupanom i Željkom Filičićem, izasla-nikom Udruge DHRM-a i HRM-a. Pogrebna povorka Misa zadušnica Posljednji pozdrav svom Admiralu16
    • RADNI POSJET IZASLANSTVA SVEUČILIŠTA U ZADRU BOKI KOTORSKOJ, PODGORICI I CETINJU U ORGANIZACIJI HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE Zadar,europski sveučilišni grad Priredio: Tripo Schubert Čak 616 godina postojanja stavlja ovaj grad u red najstarijihZ sveučilišnih gradova Europe u smislu adar je prastari europski sveučilišni grad. Na tra- dicijama crkvenog škol- tradicije europskoga visokog školstvastva koje se u Zadru spominjeod 10. stoljeća, još 14. lipnja i znanosti (Bologna 1188., Padova1396., u vrijeme procvata Za- 1222., Pariz 1229., Macerata 1290.,dra u zajedništvu s ostalimhrvatskim prostorom u sklo- Cambridge, Barcelona i Perpignanpu Hrvatsko-ugarskog kraljev- 1303., Canterbery 1320., Prag 1347.,stva, ali i građanskog rata uHrvatskoj između kraljeva Ži- Pavia 1361., Krakov 1364., Bečgmunda Luksemburškog i La- 1365., Pečuh 1367., Firenca 1378.,dislava Napuljskog, u vrijemepape Bonifacija IX., zadarskog Prag 1383., Heidelberg 1385., Kölnnadbiskupa metropolita PetraII. Matafara i prvoga rekto- 1388., Erfurt 1389., Zadar 1396.,ra Ivana iz Drača, ovdje je pri Salamanca 1421., Avila i Sevilladominikanskom samostanuosnovano sveučilište Studium 1504., Budim 1507., Lepoglavagenerale, kasnije Universitas 1656., Zagreb 1669.).Jadertina, koje je djelovalo do8. siječnja 1807. kada ga jeukinula francuska uprava. Ta no je u Zadru trajao i studij dam fakulteta, i kasnije prav-je uprava 1809. osnovala tzv. visoke teologije na crkvenom na akademija (1959. - 1970.).Centralno učilište sa sedam učilištu Florio, započet 1656. Suvremeni razvoj visokogfakulteta: medicina, kirurgija, godine koji 1828., nakon pro- školstva u Zadru započeo jegeodezija, arhitektura, inže- širenja Zadarske metropolije, 1955. godine donošenjem Za-njerstvo, teologija i pravo. De- postaje visoki teološki studij, kona o osnivanju Filozofskogkretom guvernera ilirskih pro- Studium Theologicum, pri sre- fakulteta u Zadru Sveučilištavincija, Henrija Bertranda, 12. dišnjoj Bogosloviji za Dalmaci- u Zagrebu (od 1975. u sastavuprosinca 1811. ukinuto je i to, ju (1828. - 1922.), te kasnije Sveučilišta u Splitu), a 1998.prvo moderno visoko učilište pri Nadbiskupiji, Visoka teo- osnovana je i Visoka učiteljskau našoj zemlji koje je podijelilo loška škola, studij medicine i škola. Te dvije ustanove činileprve i jedine akademske titule farmacije u Hrvatskoj (1806. - su osnovu za ponovno osniva-dvadesetorici završenih stude- 1811.), kao dio osnovanoga, ali nje Sveučilišta u Zadru 2002.nata 1. rujna 1811. Uspored- nezaživjelog sveučilišta sa se- godine. Godine 1992. započela 17
    • je s radom i Visoka teološko-katehetska škola, danas pod U Pomorskom salonupatronatom Bogoslovnog fa- Miloševićakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tako se 2003. godine navršilo607 godina sustavnog trajanjavisokog školstva u Zadru, odvremena osnivača - vrhovnogpoglavara dominikanskog redaRaimunda de Vineisa iz Capuei izvršitelja fra Ivana iz Dra-ča. To stavlja ovaj grad u rednajstarijih sveučilišnih grado-va Europe u smislu tradicijeeuropskoga visokog školstvai znanosti (Bologna 1188.,Padova 1222., Pariz 1229.,Macerata 1290., Cambridge,Barcelona i Perpignan 1303.,Canterbery 1320., Prag 1347.,Pavia 1361., Krakov 1364., Sa mitropolitomBeč 1365., Pečuh 1367., Fi- Mihailomrenca 1378., Prag 1383., He-idelberg 1385., Köln 1388.,Erfurt 1389., Zadar 1396., Sa-lamanca 1421., Avila i Sevilla1504., Budim 1507., Lepogla-va 1656., Zagreb 1669.). Izaslanstvo zadarskog Sve-učilišta posjetilo je od 19. do22. travnja Kotor, Tivat i Ceti-nje. U izaslanstvu su bili prof.dr. sc. Ante Uglešić, rektor,prof. dr. sc. Josip Faričić, pro-rektor i prof. dr. sc. Vanda Ba-bić. Dolazak ovog izaslanstvaočekivao se za vrijeme tripun-danskih fešta, na poziv HGDCG, ali zbog loših vremenskihuvjeta do toga nije došlo. Hr-vatsko građansko društvo kao i za kulture u doticaju. Bošnjak, a koja na prednjojpružilo je kompletnu logistiku Miloš Milošević (92) bio je strani ima grb današnjeg Sve-u realizaciji svih posjeta. 1955. na osnivanju Filozof- učilišta, na drugoj grb prvoga Jedan od glavnih razloga po- skog fakulteta u Zadru, a zadarskog Sveučilišta iz 1396.sjeta jest uručivanje Plakete 1974. godine doktorirao je na godine, jednog od dvadesetdr. sc. Milošu Miloševiću, kao tom fakultetu na temu „Boka najstarijih u Europi.doktorandu Sveučilišta, ali i kotorska za vrijeme mletačke Zahvaljujući na priznanjimakao iznimnome znanstvenom vladavine (1420. – 1797.)“. dr. Milošević istaknuo je da suradniku, koju mu je uručio Među četrnaest plaketa koje Kotor i Zadar dva grada kojaprof. dr. sc. Anton Uglešić, a su dodijeljene zaslužnima za su zemljopisno daleko, ali kojisve u povodu 10. obljetnice osnivanje Sveučilišta u Zadru, se kulturnim i znanstvenimponovnog osnivanja Sveučili- dr. Milošu Miloševiću dodijelje- radom intenzivno približavaju.šta u Zadru. na je ona za poseban doprinos Svečanosti u kapetanskom Tom prigodom Uglešić je razvoju znanosti i očuvanju salonu obitelji Milošević na-rekao kako je dr. Miloš Milo- hrvatske kulture. Priznanje se zočili su prorektor prof. dr.šević svojim cjelokupnim ra- sastoji od tekstualnog obra- sc. Josip Faričić, prof. dr. sc.dom učinio puno za znanost i zloženja i plakete koju je na- Vanda Babić, član Hrvatsko-općenito za hrvatsku kulturu, pravio akademski kipar Bruno ga građanskog društva Tripo18
    • ske studije u Zadru, kao i o U Generalnom stipendiji za jednog sudionika konzulatu RH Ljetne škole hrvatskog jezika i kulture Odjela za kroatisti- ku i slavistiku Sveučilišta u Zadru“, rekao je prisutnima Uglešić. Ovaj zadatak će ko- ordinirati HGD CG. Sljedećih dana upriličen je posjet Gene- ralnom konzulatu RH u Koto- ru na čelu s Božom Vodopijom te Mariji Ćatović, predsjednici Općine Kotor i kotorskom bi- skupu. Radni ručak priredio je Ilija Janović, potpredsjed- nik Općine Tivat, a nakon toga obišli su Lepetane, Gornju La- stvu i Radio DUX. Na Cetinju su se susreli s Aleksandrom Bogdanovićem, gradonačelni- kom Cetinja, te mitropolitom Na otoku Gospa Mihailom, nakon čega ih je u od Škrpjela poznatome restoranu Konaku ugostio Adnan Čirgić, direktor Instituta za crnogorski jezik i urednik znanstvenog časopisa Lingua Montenegrina. Izaslanstvo Sveučilišta sa- stalo se s manjim brojem ro- ditelja i studenata koji su stu- dirali u Zadru te su rektoru i suradnicima priredili nezabo- ravnu večer u konobi Bokeški gušti u Prčanju. Osim što su posjetili i obišli znamenitosti u Kotoru, Budvi, Cetinju i Tivtu, pri povratku je rektor sa suradnicima posje- tio prof. dr. sc. Milenka Pasi- novića u Ljutoj, te obišao Pe- rast i otok Gospe od ŠkrpjelaShubert, koordinator posjeta i kom Vičevićem i Tripom Schu- uz pratnju Mira Franovića izčlanovi obitelji. bertom, uz nazočnost gospodi- Perasta gdje je s don Srećkom Nakon ovog posjeta organi- na Bože Vodopije, generalnog Majićem dogovorio budućuziran je razgovor s čelnicima konzula Republike Hrvatske u jaču suradnju.Bokeljske mornarice 809 u Kotoru. Važnost ovog posjeta je mno-prostorijama Admiraliteta u Tom prigodom rektor Ugle- gostruka. Sveučilište u Zadrustarome gradu. U ime Bokelj- šić izrazio je zahvalnost HGD iskazalo je spremnost na su-ske mornarice bili su nazočni CG na svemu što je učinilo radnju te pomoć autohtonomekap. Ilija Radović, viceadmiral, na realizaciji ovog posjeta i hrvatskom narodu, ali i po-predsjednik UO Nikola Ciko i uspostavljanju kontakata sa nudilo pokretanje projekata uTripo Milošević. svim relevantnim institucija- suradnji s crnogorskim znan- U restoranu „Stari grad“ Da- ma i osobama u Kotoru, Tiv- stvenim institucijama, gra-mir Pinjatić, direktor Hrvatske tu i Cetinju. „Koristim priliku dovima Kotorom i Cetinjem,gospodarske komore u Koto- obavijestiti vas o odluci Sveu- a koji će povezati i približitiru, kao domaćin organizirao čilišta da stipendira po dvije crnogorski i hrvatski narod uje radnu večeru s čelnicima osobe za doktorske, a jednu svim segmentima življenja.HGD CG, predsjednikom Mir- za preddiplomske i diplom- 19
    • U TIVTU SU 7. TRAVNJA ODRŽANI LOKALNI PARLAMENTARNI IZBORI, NA KOJIMA JE HRVATSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA OSVOJILA ČETIRI MANDATA – JEDAN VIŠE U ODNOSU NA PRETHODNE IZBORE.HGI - VJERNI TIVTU Ilija Janović Nosilac liste „HGI – VJERNI TIVTU“ i potpredsjednik stranke Ilija Janović osvrnuo se za Glasnik na nedavno održane lokalne izbore, ono što im je prethodilo, te najavio aktivnosti koje se očekuju u nastupajućem razdoblju. osjetio svom snagom prilikom  Koliko se trud i entuzijazam pripremaza izbore. isplati pokazali su i posljednji Mi Hrvati u Boki kotorskoj, lokalni izbori za odbornike u kao i svi drugi ljudi s kojima lokalnom parlamentu Tivta. dijelimo ovomore, nebo i ova Ako se osvrnemo na učinjeno rodna brda, ne možemo pobje- i postignuto, imamo pravo biti ći od povijesti, ali ne smijemo zadovoljni. Kontinuirane pre- dovesti sebe u situaciju da nas dizborne aktivnosti općinskog ona zarobi. Iz prošlosti bašti- odbora od prosinca 2011. do nimo našu kulturu, tradiciju, 5. travnja 2012., te rad u pro- naš jezik, crkve, samostane, tekle tri i pol godine u izvršnoj groblja, palače i kampanele, i zakonodavnoj vlasti pokazu- našu okrenutost prema svi- ju da je punina naših kapaci-I zbori su u demokratskim jetu u kojem su naši pomorci teta adekvatno iskorištena te društvima središnji dio po- stoljećima imali značajnu ulo- da su građani pratili naš rad i litičkoga životadržave i nje- gu. Iz prošlosti također bašti- pozitivno ga ocijenili. Rast po-zinih građana. nimo mnoge rane, nepravde i vjerenja birača od 15% u od- Kada je riječ o lokalnim iz- diskriminacije. Ali sve što smo nosu na prošle izbore te osva-borima, kandidati ne mogu naslijedili moramo ugraditi u janje jednog mandata više snuditi brda i doline iproda- budućnost. ukupno 12,09% u odnosu navati demagogiju.Na lokalnom U politiku nisam ušao zbog izašle birače je očiti pokazateljnivou svatko svakoga više ili materijalnog probitka, već kvalitetnog rada. Na početkumanje poznaje. zbog uvjerenja da kampanje, kao nosilac liste To poznavanje seže sve do fa- mogu svojim znanjem pri- HGI-ja „VJERNI TIVTU“ zadaomilijarnih odnosa i osobnih ži- pomoći u očuvanju i razvoju sam cilj izbornom štabu davotopisakandidata. Zbog toga duhovnih i ekonomskih po- prikupimo minimalno 750 gla-nije jednostavno izaći pred tencijala našega kraja. Do- sova. To smo i ostvarili! Sadaljude koji te poznaju iponuditi bar izborni rezultat potvrđuje smo po jačini treća strankaim svoju kandidaturu. To sam ispravnost ovakvog stajališta. u Tivtu, što u zadanim okol-20
    • Sa konvencije strankenostima (okruženju) u kojima glasova (15,32%) – 5 manda- nost. Veliku zahvalnost ta-smo radili smatram uspjehom. ta; kođer dugujem  svima koji su Službeni podaci Općinske iz- 3  . HRVATSKA GRAĐANSKA nam na ovim izborima poklo-borne komisije su: INICIJATIVA – VJERNI TIV- nili povjerenje, a njih je 770, Ukupan broj birača upisanih TU s osvojenih 770 glasova jer bez njih ne bismo uspjeli.u birački popis iznosi – 11.288 (12,09%) – 4 mandata; Opravdano je sve ono što smobirača. 4  . SNP - ZNA SE s osvoje- zagovarali u izradi programa Broj birača koji su glasovali nih 746 glasova (11,71%) – 4 rada, na javnim tribinama i una biračkim mjestima iznosi – mandata; terenskom radu te u „uredu6.389 birača. 5  . NOVA SRPSKA DEMO- za građane“. Dokazali smo da Broj birača koji su glasovali KRATIJA – ANDRIJA MAN- nam je svaki glas jako važanputem pisma iznosi – 160 bi- DIĆ s osvojenih 599 glasova te da se želimo svakom gra-rača. (9,40%) – 3 mandata; đaninu približiti i prilagoditi Ukupan broj primljenih gla- 6  . Imaš za koga da glasaš rad baš njihovim potrebama.sačkih listića iznosi – 11.288 - Nismo svi isti (DSS – dr. Na moju veliku radost, Tivća-listića, od čega je upotreblje- Ranko Kadić, SSR, nezavisni ni koji glasuju za HGI nisuno 6.549 (58,02% izašlih bi- kandidati) s osvojena 354 samo Hrvati, već svi ljudi kojirača), a neupotrebljeno 4.739 glasa (5,56%) – 2 mandata; su prepoznali našu građansku(41,98%). Ukupan broj neva- 7  . Liberalno-građanska al- ideju, koji su je prihvatili i ra-žećih glasačkih listića iznosi – ternativa „Ovo je i moj grad“ zumiju je. Hvala svima!178. Ukupan broj važećih gla- s osvojenih 311 glasova Pozivi, poruke, čestitke i po-sačkih listića iznosi – 6.371. (4,88%) – 1 mandat; zdravi na ulici gode, ali isto- Cenzus za raspodjelu man- 8  . POKRET ZA PROMJE- dobno i obvezuju da u slje-data u Skupštini općine Tivat NE – NEBOJŠA MEDOJE- dećem razdoblju radimo jošod 3% od ukupnog broja va- VIĆ s osvojenim 281 glasom predanije i opravdamo povje-žećih glasova iznosi 192 glasa (4,41%) – 1 mandat. renje koje nam je dano.(191,13).  Tim koji je priredio, plani- Ozarena lica ljudi nakon U raspodjeli mandata ne su- rao i izveo cijelu kampanju uspješnoga izbornog rezultatadjeluju Narodna stranka – Ve- sastavljen je od volontera koje velika su nam satisfakcija.selin Kovačević povezuje pripadnost istoj ideji Nakon objave konačnih re- „NEĆEMO STATI“ s osvoje- očuvanja svojih korijena upra- zultata izbora slijedi razdobljenih 175 glasova (2,75%), kao vo uz pomoć političkog anga- od 30 dana za konstituiranjeni S P I S P – GLASAJMO ZA žmana. Ne treba isticati da lokalnog parlamenta tj. zako-SEBE – VRATIMO PRAVO NA suto ljudi koji su se uhvatili nodovnog tijela, a samim timŽIVOT s osvojenih 108 glasova u koštac s jačim subjektima, u tom razdoblju treba dogovo- (1,70%). timovima kojima su izbori ru- riti koalicijsku vlast. Za većinu U raspodjeli mandata sudje- tina. Međutim, volonterski tim u lokalnom parlamentu trebaluju sljedeće izborne liste: profesionalno je odradio posao 17 odbornika. Očekujemo da 1   .„Demokratska partija soci- i postigao bolje rezultate nego će se kvalitetno, odgovorno i jalista - pobjeda kontinuiteta agencije koje su specijalizira- prepoznatljivo djelovanje HGI- Dragan Kankaraš“ s osvoje- ne za ovakve poslove. ja u prethodnom sazivu koali- nim 2.051 glasom (32,19%) Vodilo se računa o svim de- cijske vlasti nastaviti i u slje- – 12 mandata; taljima, a kreativnost je prepo- deće četiri godine. 2  . SDP TIVAT – DOSLJED- znata u gradu i šire. Na tome NO DALJE s osvojenih 976 im dugujem posebnu zahval- 21
    • POZNATE OSOBE IZBLIZAAntun-Pana Milošević Razgovor vodio: manje za automehaničarstvo i Antun-Pana Milošević Mirko Vičević mogu reći da sam ponosan na te mlade ljude. Moj sin Milan 1.  Godinama je meštar također je izučio zanat u mojojPANA bio sinonim za auto- radionici i tako nastavio tradi-radionicu, a posljednjih de- ciju u poznatom autoservisusetljeća za odličan pansion. PANA na Zlatnim njivama uOtkud taj zaokret? Kotoru. Od 1985. godine puno toga se promijenilo u mom ži- Život je neizvjestan i votu. Kao višega vatrogasnogu većini slučajeva nema oficira tadašnje vlasti postavi-određenih pravila kojih se le su me za komandanta Va-treba pridržavati u odabiru trogasne jedinice Kotor, zatimodređenog posla, a ako je za direktora Sportskog centranetko prirodno talentiran i Kotor nakon nemilih događajas ljubavlju radi ono što želi, u vezi s raspadom Jugoslavijebilo koji posao je dobar izbor. 1991./1992. U to vrijeme pod-Vodeći se time ja sam kao nosim ostavke na sve funkcije,trinaestogodišnjak i odličan ponovno se vraćam kombine-učenik poznate kotorske zonu, ali ne kao automeha-gimnazije prešao na izučavanje ničar već kao građevinar na                         zanata za automehaničara te sanaciji moje kuće u Dobroti 2. U odličnoj ste formi. Jesam s puno volje, poleta i en- u ulici sv. Eustahija br. 253. li dugo ljetno plivanje na sv.tuzijazma završio zanat u ta- Tu se krije odgovor na pitanje Stasiju glavni ‹krivac› za to?dašnjem Autobusnom podu- odakle zaokret od vrsnog au-zeću Tara kod velikog meštra tomehaničara do tvorca hotela Moj čitav život vezan je uzpok. Tripa Cuce. Stekao sam PANA. Posao koji sada radim sport. U mladosti sam se ba-zvanje kvalificiranog majstora, puno je lakši i jednostavniji, a vio nogometom, plivanjem,zatim VK majstora, specijalizi- i zanimljiv je jer nudi kontak- vaterpolom, rukometom te ko-rao sam se za pumpe visokog te s ljudima iz čitavog svijeta šarkom. Iako sam u zrelijimpritiska u tvrtki „Rikard Ben- pa mogu reći kako ovaj posao godinama, još uvijek u ljet-čić“ Rijeka te odradio i speci- doživljavam kao jedan vid re- nim danima rekreativno sva-jalizaciju u tvornici Mercedesa kreacije. U ovaj posao unio kog dana preplivam od 500 dou Stuttgartu - Unterturkeim sam sebe i čitavo svoje znanje, 1.000 metara, ronim, vadimza sve tipove osobnih vozila radne navike, entuzijazam, pomalo mušulje i kamenice ikoji su se proizvodili 60-ih go- a u poslu mi uvelike pomaže tako sam u formi. U zimskomdina. Godine 1965. otvaram kćerka Dijana, nastavnica ma- razdoblju uz obavljanje raznihprivatnu automehaničarsku tematike i zamjenik direktora poslova propješačim 5 do 6 ki-radionicu u kojoj više nego škole „Savo Ilić“ u Dobroti. Po- lometara. Smatram da je stal-uspješno radim na svim tipo- nosan sam što gosti iz čitavog na aktivnost najveći prijateljvima vozila, a specijalnost ra- svijeta nose lijepe uspomene našeg zdravlja i zato se osje-dionice su marke Mercedes i iz našega divnog Kotora, a ćam još uvijek zdravim i spo-Fiat, prenosim znanje na uče- posebno iz Dobrote, iz Hotela sobnim za bilo kakav rad.nike koji su izučavali zanat, PANA u ulici sv. Eustahija br.  a tada je vladalo veliko zani- 253.22
    • Dan Bokeljske mornarice 3. Ima li meštar neki hobi? vom odužili smo se barem dje- latu od raže, hobotnice, crni lomično našim precima koji rižoto itd. Često gostima ser- Svakako, u prvom redu to su tu počivaju u miru, a koji su viramo baš ova jela i više surad i humanost, za koje sam nama potomcima dali moguć- nego zadovoljni.nagrađen mnogim odlikovanji- nost služenja svete mise u toj  ma i društvenim priznanjima. crkvici i posjeta njihovu vječ- 4. U vaterpolu ste više odUsavršio sam mnoge zanate i nom prebivalištu. Poseban 60 godina. Koji su Vam naj-to je za mene veliki uspjeh. Ta- izazov i istodobno hobi mi je draži trenuci iz tog razdo-kođer sam zadovoljan što sam pripremanje morskih speci- blja?uz pomoć sponzora sanirao i jaliteta. Specijalizirao sam seobnovio Crkvicu od vrtova ili za riblje specijalitete kojih ima Uz težak i naporan svakod-od snijega u Tabačini, koja je puno, a s posebnim guštom nevni rad, uvijek sam imaoiz 15. stoljeća. Ovom obno- pripremam punjene lignje, sa- ljubavi i talenta za sport, a po- sebno za vaterpolo. Imam puno najdražih trenutaka pa mi je teško nešto izdvojiti, ali ista- knut ću: prvo osvojeno prven- stvo Crne Gore 1956., ulazak Primorca u prvu ligu, pobjeda nad zagrebačkom Mladosti 5 : 3. Te godine (1961.) Mla- dost je bila prvak Jugoslavije, a mi smo ispali iz prve vater- polske lige. Na toj utakmici ja sam branio i obranio i ono ne- moguće, udarce velikih igra- ča tog vremena - Trumbića, Bonačića, Šimenca i zapravo sam odigrao utakmicu života. Publika je nosila na rameni- ma naše igrače od bazena do kavane Dojmi. Svakako su mi Auto servis PANA najdraži trenuci i sjećanja na 1985./86. godinu kada je Pri- 23
    • Nagrada 21 Novembarmorac, tada pod imenom VPK bio grad kulture, znanosti, škole odnosno imamo još uvi-Kotor, postao prvak i osvajač glazbe, zanatstva, pomorstva i jek one montažne, još iz vre-kupa Jugoslavije. Kao pred- sporta, grad tvornica u kojima mena potresa, nedostaju namsjednik predsjedništva VK su radili mnogobrojni radnici. i nove bolnice i još puno toga.Primorac doživio sam nešto Tako je svakog dana na znak Na žalost, mogao bih još punošto je danas nevjerojatno. Mi sirene iz tvornice sapuna Ri- toga nabrojiti i zato sigurno jošsmo samo s kotorskim struč- viera u 6 ili 7 sati ujutro na dugo u našemu lijepom Koto-nim kadrom i igračima Koto- posao išlo više od 1.500 radni- ru neće zasjati novoizgrađeniranima - Andrijom Popovićem, ka. Posjećivalo se kazalište, u palaci, ostaju samo oni u po-pok., Zoranom Gopčevićem, školi učenika u privredi mladi znatoj pjesmi ,,Bokeljska noć“.Veskom Markovićem, Mirkom su stjecali znanje zanatlija-Vičevićem, Emilom Nikolićem, majstora, koji su bili nositeljiZoranom Kovačevićem i osta- razvoja grada, a vrsni pomorci Komandirlim mlađim igračima koji su radili su na brodovima moćne Vatrogasne jediniceponiknuli u našem Primor- Jugooceanije koje, na žalost,cu, koje je vodio trener Pavle danas više nema. Grad je imaoVičević, nadvisili velikane iz hotele Slaviju i Fjord te mnogaZagreba, Dubrovnika, Splita, poduzeća koja danas više neBeograda, Šibenika i Rijeke. postoje niti ih se sjećamo. Ko-Ovako veliki uspjeh dokaz je tor, koji su nam ostavili našivolje, ljubavi i znanja jedne ge- preci koji su svojim radom ineracije koja će ostati zapisa- znojem stvorili ovo ono što mina zlatnim slovima u povijesti danas ne znamo sačuvati nitisporta Kotora i Crne Gore, a oplemeniti, danas stagnira,za mene ima posebno mjesto u nema onu gradsku dušu i kul-sjećanju jer sam tada pridonio turu građanskog pozdravlja-tom uspjehu i sportu Kotora. nja. Sve se pretvorilo u veliki                          sajam koji čine kafići i trgovi- 5. Čini se kako danas Ko- ne, trgovi su prekriveni sunco-tor stagnira. Hoće li našem branima pa nema mjesta ni zagradu opet ‹zasjati palaci›? šetnju gradom. Nevjerojatno je da nemamo ni jedno parki- Dotaknuli ste me tamo gdje ralište u vrijeme kada svatkome najviše boli. Kotor je nekad ima automobil, nedostaju nam24
    • ZAREĐEN NOVI SVEĆENIK KOTORSKE BISKUPIJE DON SINIŠA JOZIĆ Ređenje Piše: Pavao MedačN a uskrsnu subotu u kotorskoj ka- tedrali biskup Ilija Janjić zaredio je đakona don Sinišu Jozića za prez-bitera. Don Siniša Jozić rođen je 1986.godine u Boku u Bosanskoj Posavini. Kaobogoslov teologiju je završio u Sarajevu, anakon što je 2010. godine stekao diplomuteologa postao je svećenički kandidat zaKotorsku biskupiju. U lipnju 2011. u svojoj rodnoj župi primioje red đakonata. Svoj đakonski staž pro-veo je u pripremi za svećeničko ređenje podvodstvom don Pavla Medača, župnika sv.Eustahija u Dobroti i kancelara Kotorskebiskupije. Svećeničkim ređenjem u kotor-skoj crkvi uvećana je ovogodišnja radostUskrsa. Crkva se najviše veseli novokršte-niku i novoređeniku jer je to znak da je Cr-kva živa i da je usmjerena u Kristovu zajed-ništvu prema vječnom Uskrsu. Svi prisutnisvećenici Kotorske biskupije i narod koji jesudjelovao u misi ređenja nisu mogli sa-kriti svoje osjećaje radosti pod svodovimatisućljetne katedrale sv. Tripuna. Nekaoduševljenje za Boku i svećeništvo koje jedon Sinišu Jozića dovelo do ređenja bude injegova snaga u navještanju radosne vije-sti Isusa Krista u Zaljevu svetaca. 25
    • GOSTOVANJE MJEŠOVITOGA PJEVAČKOG ZBORA „LIRA“ U BOKI KOTORSKOJUskrsni koncerti Priredila: Pjevački zbor „LIRA“ je iz Vodica u Dijana Milošević Dalmaciji, iz jednog od najrazvijenijihK turističkih mjesta na Jadranu. otorskoj publici prvi put predstavio se mješoviti pjevački zbor „Lira“ izVodica, na koncertu pod nazi-vom „Hvalite Gospodina“ koji Koncert u Gornjoj Lastvije održan u nedjelju na večer ukatedrali svetog Tripuna. Mješoviti zbor „Lira“ izveo jeniz uskrsnih, dalmatinskih icrnačkih duhovnih skladbi,domaćih i inozemnih sklada-telja, te oduševio mnogobroj-nu kotorsku publiku u pre-divnom ambijentu katedralesv. Tripuna. Na koncertu jebio prisutan mons. Ilija Janjić,kotorski biskup i Katja Žarnić,konzulica Generalnog konzu-lata RH u Kotoru. Koncert je organiziralo Hr-vatsko građansko društvo, uzpomoć Kotorske biskupije. Zbor „Lira“ utemeljen je1995. i ima 45 članova. Od Lise, inače Dubrovčanin, pri- Srednje glazbene škole Ivanaosnutka je održao više stoti- redio je i uvježbao program Lukačića u Šibeniku, u klasina samostalnih koncerata di- održanih koncerata u Kotoru prof. Ane Grubić-Miškić, saljem Hrvatske i inozemstva s i G. Lastvi. Prof. Lise dirigent skladbama „Son pochi fiori“,težnjom očuvanja i njegovanja je „Lire“ već pune tri godine, a arijom iz opere L’amico Fritzvišeglasovnog pjevanja dalma- također je uspješni voditelj i Pietra Mascagnija i „Vergintinskih napjeva. nekoliko muških i ženskih vo- tutt’amor“ Franceska Duran- S ponosom ističu gostovanje kalnih skupina odnosno kla- tea.u Rimu, u crkvi sv. Jeronima, pa. Dan ranije, 14. travnja, u1999. godine. Zbor „Lira“ sa- Zbor je pratila na klaviru Sa- crkvi Blažene Djevice Mari-stoji se od članova različitih nja Mandić, studentica klavi- je u Gornjoj Lastvi održan jedobnih skupina, od studenata ra druge godine Muzičke aka- koncert mješovitoga pjevačkogdo umirovljenika. demije u Zagrebu. zbora „Lira“ iz Vodica i klape Dugi niz godina zbor je vo- U sastavu zbora nastupa i „Vinčace“ iz Novoga Vinodol-dila prof. Tatijana Roca, a sa- mlada solistica, Jelena Pleti- skoga.dašnji mladi voditelj, prof. Ivo kosa, polaznica trećeg razreda26
    • Mješoviti zbor „Lira“ uspješ-no je izveo niz uskrsnih i cr-načkih duhovnih skladbi. Nakon koncerta zbora nastu-pila je klapa „Vinčace“ koja jeizvela nekoliko dalmatinskihskladbi u vokalnoj izvedbi, a unastavku koncerta uz instru-mentalnu pratnju čula su sedjela Ljube Stipišića, ZdenkaRunjića, Gibonnija i drugih.Klapa „Vinčace“ utemeljena je Klapa Vinčace1999. godine i njeguje klap-sku vokalnu i instrumentalnuglazbu. Koncert je organiziralo Kul- Koncert u Katdraliturno zavičajno društvo „Na-predak“ iz Gornje Lastve. Druge večeri, u maloj bazili-ci sv. Tripuna u Kotoru, zbor„Lira“ održao je koncert. Na kraju koncerta uslijedilaje zahvala predsjednice MarijeSladoljev-Jolić, koja je uručilaprigodne poklone biskupu IlijiJanjiću, župniku Antonu Be-lanu, gosp. Mirku Vičeviću igosp. Tripu Schubertu. Na koncertu su bili mons.Ilija Janjić, kotorski biskup,Katja Žarnić, konzulica GK RHu Kotoru i predstavnici HGDCG. Uručenje poklona Nakon koncerta nastavilo sedruženje u Biskupskom or-dinarijatu, uz prisutnost bi-skupa Janjića koji je svakomsudioniku darovao brošurukatedrale sv. Tripuna, a uime HGD uručena su im mo-nografska izdanja izdavačkezbirke Društva.   Gornja Lastva, 14. travnja2012. (Radio Dux) - Večeras jeu crkvi Blažene Djevice Marijeu Gornjoj Lastvi održan kon-cert mješovitoga pjevačkogzbora „Lira“ iz Vodica i klape„Vinčace“ iz Novoga Vinodol-skoga. Mješoviti zbor „Lira“ uspješ-no je izveo niz uskrsnih i cr- U svom nastupu klapa „Vin- bonnija i drugih. Klapa „Vin-načkih duhovnih skladbi. čace“ izvela je nekoliko dal- čace“ utemeljena je 1999. go-Zbor je utemeljen 1995. godi- matinskih skladbi u vokalnoj dine i njeguje klapsku vokalnune s težnjom očuvanja i njego- izvedbi, a u nastavku koncer- i instrumentalnu glazbu.vanja višeglasovnog pjevanja ta uz instrumentalnu pratnju Koncert je organiziralo Kul-dalmatinskih napjeva. mogla su se čuti djela Ljube turno zavičajno društvo „Na- Stipišića, Zdenka Runjića, Gi- predak“ iz Gornje Lastve. 27
    • PREDSJEDNIK JEDRILIČARSKOG KLUBA LAHOR IZ DOBROTE, FILIP PETRIČEVIĆ, TROFEJNI JE JEDRILIČAR Dobar vjetar Ministarstvo sporta Crne Gore mora mlade i perspektivne jedriličare pomoći da izađu na međunarodnu scenu i izbore se za plasman na Olimpijske igre. Razgovor vodio: nakon toga postao sam repre- rang-listi Crnogorskoga jedri- Joško Katelan zentativac Jugoslavije i ostao ličarskog saveza. aktivan reprezentativac SCG,R kao i Crne Gore do 2010. go- U kojim tipovima jedrilica edakcija se ovoga puta dine, u kojoj sam bio prvi na ste jedrili? odlučila predstaviti istaknutog jedriličara izKotora, Filipa Petričevića, ro-đenog 1987. godine. Kako biste u najkraćim cr-tama dali osobnu jedriličar-sku kartu? U skladu s obiteljskom tra-dicijom jedrenjem sam se po-čeo baviti 1993. godine i po-stao član Jedriličarskog kluba„Lahor“ iz Kotora. Dvije godine28
    • U svojoj karijeri jedrio samu klasama Optimist (1993. –2001.), Laser Radial (2001. –2006.), Laser Standard (2006.– 2010.), a od 2010. godinesam natjecatelj i član krstaš-ke sekcije CJS-a, kao i članudruženja skipera CG. Kojim uspjesima se možetepohvaliti? Između 1994. i 2011. godi-ne osvojio sam 56 zlatnih, 33srebrne i 19 brončanih meda-lja na raznim natjecanjima uCrnoj Gori, Srbiji i Makedoni-ji, od kojih bih naglasio prvamjesta na regatama: Memo-rijal Jugole Grakalića 1999.,2000., 2001., 2003., 2005. i2008. godine; Memorijal ka-petana Marka i Joza Ivanovi-ća 1994., 1995., 1996., 1998.,1999., 2004., 2006. i 2009.godine; Memorijal Spasić iMašera 1999., 2000., 2001.,2002., 2004., 2007. i 2010.godine; Memorijal Steva Ko-vačevića 1999., 2001., 2004.,2007., 2008. i 2009. godine;Kup Milana Tujkovića 2005.,2007., 2008. i 2010. godine;Otvoreno prvenstvo Crne Gore1996., 1998., 1999., 2000.,2002., 2004., 2005., 2008. i2009. godine; Prvenstvo Ju- lazak na međunarodne regate sporta te da će Ministarstvogoslavije 1997., 1998. i 1999. koje su neophodne za plasman sporta spoznati činjenicu da ugodine; Prvenstvo SCG 2004. na svjetska i europska prven- Crnoj Gori i dalje postoje mla-i 2005. godine; Fašinada kup stva, kao i na olimpijske igre. di i perspektivni jedriličari ko-2003., 2004., 2005., 2008. i U ožujku 2012. godine na jima treba pomoći da izađu na2009. godine. Skupštini JK „Lahor“ izabran međunarodnu scenu i izbore sam za predsjednika kluba s se za plasman na Olimpijske Bavite li se još uvijek ak- ciljem afirmacije mladih je- igre, što predstavlja san sva-tivno jedrenjem i kakvi su driličara, kao i jedrenja u Cr- kog jedriličara i svake repre-Vam planovi za budućnost? noj Gori općenito. Što se tiče zentacije. jedriličarskog sporta u Crnoj Aktivnim olimpijskim jedre- Gori, iskreno se nadam da će Jedriličarski pozdrav - Dobarnjem prestao sam se baviti se u skorije vrijeme probudi- vjetar!2011. godine zbog privatnih ti svijest o značaju jedrenjaobveza, školovanja, kao i zbog kao tradicijskog i olimpijskognedostatka sredstava za od- 29
    • Piše: Tripo Schubert 31. 3. 2012. Detaljno je anali- Posjet učenika iz Dubrovnika ziran četverogodiš- nji rad Podružnice. U sklopu pro- Uz kritički osvrt grama predmeta na realizaciju pret- koji obuhvaćaju hodnih aktivnosti, terensku nasta- predložene su ideje vu i organizaci- kojima će se una- ju izleta, učenici prijediti aktivnosti Turističke i ugo- Podružnice u slje- stiteljske škole s dećem razdoblju.nastavnicima iz Dubrovnika posjetili su Boku Predsjednica Po-kotorsku, slijedeći tako tragove hrvatske kultu- družnice i dalje jere i katoličanstva na području Perasta, Kotora dr. Svijetlana Ze-i Budve. Vodič kroz povijest opstojnosti Hrvata Predsjednica, pot- ković, a izabrani su predsjednik i tajnicana ovom području bio im je Ivica Biskupović, Podružnice Podgorica potpredsjednik Ma-koji je u ime Hrvatskoga građanskog društva rin Čaveliš, tajnicaCrne Gore naglasio kako se Hrvati, kao autoh- Ivka Krstajić i šest članova Upravnog odbora.toni narod u Crnoj Gori spominju još u doku- Članovi Upravnog odbora su: prof. dr. Mihailomentima Biskupskog arhiva u Kotoru 1431. i u Kuliš, dr. Višnja Orban, Aljoša Camović, Jovan-kontekstu uporabe glagoljice u crkvenim obre- ka Pasković, Dinko Šimurina i Delin Rodoljub.dima, vlasničko-pravnih odnosa ili sudjelovanjau bitkama protiv Turske. Mons. Srećko Majić 3. 4. 2012.predočio je učenicima nastanak otoka Gospe Dodjela odlikovanjaod Škrpjela i njezinu tradiciju koja se obilježavasvake godine 22. srpnja, kada Peraštani organi- U godini jubileja našeg Društva Nacionalnaziraju Fašinadu, hodočašće brodicama i obred zajednica Crnogoraca Hrvatske, uz potporunasipanja kamenja oko otoka. Bokeljske mornarice 809 iz Kotora i Zajednice Udruga dragovoljaca Domovinskog rata Hrvat- 31. 3. 2012. ske, pokrenula je inicijativu o dodjeli odlikova- Izborni sastanak Podružnice Podgorica Održan izborni sastanak Podružni- ce Podgorica. Na sa- stanku su izabrana tijela Podružnice, usvojen je izvještaj o radu i plan rada za 2012. godinu.Članovi Upravnog odbora Podružnice Podgorica30
    • KRONIKA DRUŠTVA 12. 4. 2012. Lijepom našom Na snimanju emisije „Lijepom našom“ u Ko- navlima - Gruda 2009. godine, bili smo gosti i uručili smo našim poštovanim prijateljima iz Dubrovačko-neretvanske županije spomen-obi- lježje u povodu 1.200 godina dolaska moći sv. Tripuna u Kotor. Tada se rodila ideja o gostova- nju ove emisije HRT-a u Boki kotorskoj. Voditelj Branko Uvodić to je najavio za vrijeme snima- nja u Metkoviću 2011. godine. Nakon snimanjanja Filipa Vujanovića, predsjednika Crne Gore. u Subotici, Sarajevu i Mariboru, na red je došlaNa prijedlog Komisije za odlikovanja pri Kabi-netu predsjednika, Hrvatsko građansko druš-tvo Crne Gore i njegov prvi predsjednik TripoSchubert odlikovani su Redom crnogorske za-stave III. reda. Ordene je uručio predsjednikVujanović u rezidenciji prestolnice na Cetinju. 10. 4. 2012. Posjet predsjednika UO Fonda Dr. Miroslav Ma- rić, predsjednik i Crna Gora. HGD CG se prihvatio organizaci- Upravnog odbora je snimanja ove emisije i opredijelili smo se za Fonda za zaštitu i sportsku dvoranu u Tivtu. Dvorana je bila mala ostvarivanje ma- da bi primila sve zainteresirane. njinskih prava, posjetio je HGD CG. U razgovoru s 14. - 15. 4. 2012.Tripom Schubertom razmotrene su posljedice Uskrsni koncertinovog Zakona o NVO-u s obzirom na raspodjelu Nakon uskrsnihsredstava namijenjenih za rad udruga, kao i na blagdana mješovitiakt Vlade Crne Gore koji je upućen Fondu, a ri- zbor „Lira“ iz Vodicaječ je o obavijesti da se iz sredstava Fonda neće u Dalmaciji održaomoći financirati aktivnosti udruga koje su re- je uskrsne koncer-gistrirane kao NVO. Dogovoreno je da se mora te u Gornjoj Lastvipokrenuti sveobuhvatna akcija svih udruga iz u organizaciji KZUkorpusa manjinskih naroda u Crnoj Gori jer „Napredak“, a u organizaciji Hrvatskoga gra-bi primjenom ovih propisa bio blokiran i rad đanskog društva u katedrali sv. Tripuna. Inače,našeg Društva. njihov posjet bio je planiran u vrijeme tripun- 31
    • danskih blagdana i trebali su biti pri- 21. 4. 2012. sutni na Tripun- Večer Bokeljske danskoj večeri u mornarice – Kotor hotelu Splendid, ali im vremenski uvjeti Tradicionalna večer Bokeljske mornarice odr- to nisu dopustili. žana je 21. 4. u hotelu VRMAC. Uz veliki broj poštovatelja, kako Bokeljske mornarice, tako i 19. - 22. 4. 2012. ove tradicionalne večeri, bili su prisutni i ko- Posjet izaslanstva torski biskup, mons. Ilija Janjić, Katja Žarnić, Sveučilišta u Zadru konzulica u Generalnom konzulatu RH, Niko- la Ciko, predsjednik UO, Barbara Pajić, šefica U organizaciji protokola Općine Kotor, te predsjednik podruž- HGD CG realiziran nice Tivat Ivica Božinović i Igor Perojević, član je posjet rektora UO Podružnice Herceg Novi te Mirko Vičević, Sveučilišta u Za- predsjednik Hrvatskoga građanskog društva. dru, Ante Uglešića Goste je na samom početku pozdravio vice- i njegovih surad- admiral Ilija Radović, a nakon njega uz pjesmu nika Crnoj Gori. Ovaj posjet bio jeplaniran za vrijeme tripundanskih blagdana iu hotelu Splendid trebali su biti gosti našegDruštva na Tripundanskoj večeri, ali iznimnonepovoljne vremenske prilike onemogućile sunjihov dolazak. Glavni zadatak izaslanstva bioje uručenje Plakete Sveučilišta dr. sc. MilošuMiloševiću, koji je 1974. godine doktorirao natom Sveučilištu.32
    • KRONIKA DRUŠTVAdobrodošlice nastupila je klapa Bokeljski mor- hrvatskih udru-nari, a tijekom večeri klapa je održala 20-mi- ga, HNV i HGI,nutni nastup. Ovu večer uljepšao je i mlađi dio Marija Vučinović,Bokeljske mornarice, mali admiral Krsto Milu- Ljerka Dragičević,tin, koji je recitirao stihove dr. Miloša Miloše- poslanica u Parla-vića i plesna grupa koja je izvela škaljarsko i mentu Crne Gore,dobrotsko kolo uz pratnju mješovitoga mando- Tripo Schubert,linskog orkestra Bokeljske mornarice, koji su Zvonko Deković itakođer sudjelovali na snimanju emisije Lije- Miroslav Franović, mons. Ilija Janjić, kotorskipom našom. Naravno, večer nije mogla proći biskup, Ilija Janović, dopredsjednik Općine Ti-bez kola Bokeljske mornarice. Poslije službenog vat, dr. Edita Starović, direktorica regionalnedijela, večer je obilježila i bogata lutrija, kao i bolnice u Kotoru, Katja Žarnić, konzulica urulet ples te se feštalo do kasno u noć. Program Generalnom konzulatu RH u Kotoru i Tvrtkoje vodila Dolores Fabijan, a za lijepo raspolože- Kušan, predstavnik Veleposlanstva, koordi-nje pobrinuo se VIS Exodus. nator posjeta. Čelniku reprezentacije doktora, Večer je bila u organizaciji mladog sastava gospodinu Galiću, uručeni su prigodni pokloni.Bokeljske mornarice, što je dokaz da će se ova Drugog dana reprezentacija je posjetila Kotor,tradicija nastaviti, uz veliko poštovanje svega bila na misnom slavlju u katedrali sv. Tripuna,onoga što su nam pokoljenja ostavila. uz prisutnost Bože Vodopije, generalnog kon- zula u Kotoru, Mirka Vičevića, predsjednika 28./29. 4. 2012. HGD CG, a zatim je obišla kulturne spomenike. Nogometna reprezentacija Na putu za Perast posjetili su grob don Branka doktora Hrvatske Sbutege u crkvi sv. Eustahija, a u Perastu, uz vođenje don. Srećka Majića, posjetili su svetište Uz domaćinstvo Veleposlanstva i Generalnog na otoku Gospe od Škrpjela.konzulata RH, u Crnoj Gori je gostovala nogo- Na kraju posjeta odigrana je nogometna uta-metna reprezentacija doktora Hrvatske, koja je kmica s reprezentacijom hrvatske katoličke ligeprvog dana posjetila udrugu DUX Croatorum, u Tivtu.kulturni Dom i Radio DUX u D. Lastvi, katoličkicentar „Sanctae crucis“u Tuzima - Općina Pod- 29. 4. 2012.gorica. U Podgorici se odigrala nogometna uta- Posjet djelatnikakmica s „Reprezentacijom liječnika Crne Gore OŠ Jurja Dalmatincau osnivanju“. Početni udarac izveo je dr. ĐuroKojan, prvi predsjednik HGD CG u Podgorici, Djelatnici OŠ Jurja Dalmatinca iz Šibenikaa na susretu je bio Petar Turčinović, velepo- već nekoliko godina organiziraju stručne izlete slanik i prim. dr. u prostore gdje žive Hrvati. Ove godine organi- Svetlana Zeko- zirali su posjet zaljevu hrvatskih svetaca - Boki vić, predsjednica kotorskoj, a domaćin im je bilo HGD CG. Po- Podružnice HGD sjetili su svetište na otoku Gospe od Škrpjela, CG u Podgorici. kulturne spomenike u Kotoru, a drugog dana Na radnoj veče- i Nacionalni park „Lovčen“, Njegošev mauzolej, ri u Tivtu bili su kulturne spomenike i muzej na Cetinju. prisutni čelnici 33
    • TIJEKOM OŽUJKA I TRAVNJA U KOTORU JE ODRŽANA TRADICIONALNA MANIFESTACIJA „FEŠTA KAMELIJA 2012“ Kamelija cvijetni simbol Kotora Piše: Marinela Popović Danas smo sretni što već odavno cijeli Stoliv, a sve više i druga mjesta,O uveliko figuraju cvijetom kamelije. duvijek su brodovi u Boku dolazili iz svijeta i ovdje donosili svako-jaka blaga. Pozlatila se rukaonog kapetana koji je s puno Dolazak kapetanapažnje i emocija, jednog dana,tamo negdje izdaleka, doniosvojoj dragoj pitar i fjor čude-sne ljepote. I zar je više važno kako sezvala njegova draga, koje go-dine i u kojem đardinu je fjorpustio prve žile u novoj stoliv-skoj zemlji? Danas smo sretništo već odavno cijeli Stoliv, asve više i druga mjesta, uveli-ko figuraju cvijetom kamelije. Zaljubljenici i uzgajivačiovoga božanstvenog cvijeta izStoliva okupljeni u Udruže-nju za njegovanje prirodnih ikulturnih znamenitosti -„Ka-melija“ u suradnji s Mjesnomzajednicom Stoliv već dugi nizgodina realiziraju vrlo bogat ijedinstven program u sklopu Shopping centeru Kamelija, postavljena u prostorijamamanifestacije Fešta kamelija. gdje su naši mladi modni kre- novootvorene Galerije solidar-Ova tradicionalna turistička i atori i stilisti, uz adekvatnu nosti u Starome gradu. Poseb-kulturno-zabavna manifesta- muziku i dekor od kamelija, no raduje činjenica da je tocija i ove godine se održava dočarali modne detalje ovih prva izložba koja je organizi-pod pokroviteljstvom Općine prostora u prošlom i sadaš- rana u ovome divnome izlož-Kotor i Turističke organizacije njem vremenu. benom prostoru koji je Kotorovoga grada. Vrijedni uzgajivači kame- odnedavno dobio. Izložbu je Manifestacija „Fešta kame- lija iz Stoliva i cijele Boke i otvorila gospođa Marija Miha-lija 2012.“, koja se održava ove godine su svojim kreaci- liček - povjesničarka umjetno-tijekom ožujka i travnja ove jama obogatili poznatu Izlož- sti i između ostalog naglasilagodine, započela je Umjetnič- bu aranžmana od cvijeta ka- „da nam uzgajivači i ljubiteljiko-modnim performansom u melije. Izložba je ove godine ovog cvijeta već godinama pri-34
    • ređuju praznik za oči i dušu,a istodobno ostvaruju misijučuvanja svih vrijednosti bezkojih Boka ne bi bila ono štojest - očaravajući spoj prirodei kulturnog naslijeđa. Zato,osim primarne svrhe isticanjavažnosti hortikulture u turi-stičkoj ponudi, ova manifesta-cija u Stolivu i Kotoru ne samoda slavi ljepotu kamelije, već iraznolikim programom prido- Flamingosinosi afirmaciji naše ukupnebaštine. koje su nam večeras podarili vamo u cvijetu kamelije“. Profinjena ljepota kamelije u ovome novome galerijskom Stručni žiri u sastavu: Lji-inspirirala je i naše vrijedne prostoru. ljana Zeković - povjesničar-autore da koriste ove prediv- Želim da dogodine čitav grad, ka umjetnosti, Anka Burićne cvjetove na posve origina- njegovi trgovi, pjacete, izlozi i - akademska slikarica i Ma-lan način. I ove godine, kao ugostiteljski objekti budu, bar rija Mihaliček - povjesničarkai do sada, izložba radova na- u danima ove manifestacije, umjetnosti, odlučio je da sučinjenih od kamelije pokazat u znaku našega kotorskoga najbolji radovi: „Šinjorina sće nam sav trud, strpljenje i cvjetnog simbola, te da mi i Mula“, „Crnogorska plovidba“maštovitost njihovih autora, posjetitelji Kotora još više uži- i „Cvjetni aranžmani“. Na ulazu u galeriju 35
    • upriličio prigodnu degustaci- ju zdravih proizvoda iz ovoga kraja kao što su domaći aperi- tivi, priganice, suve smokve, te pripremio poznatu mušuljadu. U rekreativnom dijelu mani- festacije veliki broj posjetitelja i članova planinarskih društa- va iz okruženja uključili su se u izlet pješačkom stazom na brdo Vrmac i Gornji Stoliv. U suradnji sa ŠOSMO „Vida Matjan“ organizator je i ove godine s uspjehom realizi- rao Koncert mladih muzičkih stvaralaca u Koncertnoj dvo- rani - Crkvi Svetog Duha u Kotoru. Udruženje „Kamelija“ Stoliv u kontinuitetu baštini tradiciju organiziranja kultur- Sa izložbe no-prosvjetnih, kao i zabavnih manifestacija u Stolivu još od daleke 1919. godine. Imajući u vidu dugogodišnje njegovanje Slatkiši od muzičke tradicije našeg kraja, kamelija kao i poseban senzibilitet ovog Udruženja i pojedinih njegovih članova u odnosu na muzičku umjetnost, sa zadovoljstvom ističemo opredjeljenje da se ovakvi sadržaji svake godine uvrste u program manifesta- cije Fešta kamelija, čime se značajno naglašava, uz ostalo, i edukativni karakter ove ma- nifestacije. Ovogodišnja manifestacija završena je 29. travnja 2012. godine u akvatoriju ispred Stoliva susretom vlasnika dr- venih barki pod nazivom „Ca- mellia trophy“. U programu je bilo natjecanje ribara u drve- nim barkama, defile i utrka veslača u drvenim barkama te jedriličarska regata. Centralna  manifestacija scenskim igrokazom dočaran Realizacijom ovog susreta- pučka fešta na obali Stoli- je ambijent i vrijeme kada je organizator je želio naglasitiva održana je u nedjelju 25. ovdje donesena prva sadnica važnost očuvanja drvenih bar-ožujka 2012. godine. Uz veliki kamelije. Proglašeni su i na- ki kao dijela naše maritimnebroj posjetitelja iz svih krajeva građeni najbolji aranžmani kulturne baštine te njegovanjaCrne Gore i inozemstva, rea- od cvijeta kamelije, najljepši tradicionalnih vrijednosti.liziran je bogat i autentičan đardin s kamelijama, najbolji Tradicionalni Bal kamelija skulturno-zabavni program iz radovi s likovne i literarne ra- izborom Dame kamelija za ovuovih krajeva. Upriličeni su i dionice u prirodi. godinu nije održan zbog objek-tradicionalni sadržaji odavno Promovirajući dio autentič- tivnih razloga.poznati u programskim aktiv- ne primorsko-bokeške kuži-nostima Fešte kamelija. Malim ne, organizator je i ove godine36
    • VREMEPLOV Vrijeme brzo prolazi,događaji se nižu je-dan za drugim, život i običaji se mijenjaju,zapisano ostaje za vječnost. Zanimljive dokumente, fotografije i doga-đaje potrebno je otrgnuti od zaborava, zatoćemo ih u ovoj rubrici objavljivati. Iz osobne arhive našeg sunarodnjaka kojiživi u Splitu, Heliodora Prelesnika, za ovajbroj odabir je obavio Dario Musić. 37
    • SANACIJOM ŽUPNE KUĆE KOMPLETIRANO UREĐENJE ZAVIČAJNOG KOMPLEKSA SV. ANTUNA U TIVTUZaštita, valorizacija iprezentacija kulturnebaštine Duga tradicija štovanja padovanskog sveca i danas je jako živa. Na nje- gov spomendan 13. lipnja u Tivtu se održava velika svetkovina s procesijom, a slavi se kao zavjetni dan obitelji i im- endan mnogih Tivćana. Još se u tivat- Piše: Marija Mihaliček skim kućama mogu naći slike i porcu- lanske medaljice sa svečevim likom, aT ivat nosi epitet najnovi- jega crnogorskoga grada u vrtovima cvijeće sv. Antona, kako u i po mnogima je dobar Tivtu zovu bijele ljiljane, cvijet koji jeprimjer uređene i kultiviraneurbanističko-arhitektonske jedan od njegovih simbola.cjeline. Posljednjih godina do-živio je intenzivnu preobrazbu nemarena. Iako Tivat baštini Ovim prilogom želimo ista-u značajnu turističku desti- značajno i autentično gradi- knuti koliko pojedinci i lokal-naciju izgradnjom kompleksa teljstvo sačuvano u ambijen- ni stanovnici, u ovom sluča-Porto Montenegro, koji je pot- talnim cjelinama poput kom- ju vjernici okupljeni u župipuno promijenio viziju razvoja pleksa ljetnikovaca, sakralnih sv.Antuna,uspijevaju ostvaritiovoga grada. objekata, ono nije primjereno značajne pomake u obnovi i Jedna od zakonitosti razvo- vrednovano niti u smislu za- zaštiti starih zdanja, spašava-ja turizma podrazumijeva da štite i prezentacije, pa tako ni jući memoriju svoje pripadno-turisti našu odabranu desti- kao kulturno-turistički poten- sti ovom prostoru. Time potvr-naciju ne dožive samo u smi- cijal. Da je uistinu tako mo- đuju svijest o važnosti čuvanjaslu ugode koju donosi sunce i žemo seuvjeritiako samo leti- baštine i o odgovornosti staro-more, nego i da upoznaju oso- mično pogledamo internetske sjedilaca koji nisu posustalibitosti odabrane destinacije stranice na kojima se turistič- pred nevoljama te su tijekompreko njezine kulture, tradi- ki promovira Tivat jer je oči- političkih previranja 90-tihcije, običaja... Poznata činje- gledno da nedostaju osnovne godina prošlog stoljeća ostalinica da kulturno i povijesno informacije o onome što na- i opstali na svome, čuvajućinaslijeđe daje prepoznatljivost zivamo kulturnom baštinom, vjerske, nacionalne i kulturo-određenoj destinaciji, da je kojom ovaj grad obiluje, ali se loške osobitosti bez kojih da-čini drukčijom od drugih, za njome ne koristi. nas ni Tivat ni Boka ni Crnapodručje Tivta gotovo je za- Gora nebi bili ono što jesu.38
    • Postavljanje zvona 1922. dočasničkih mjesta u svijetu. Okvir u koji je smještena pala je u obliku dviju figura anđela u dubokom reljefu. Na zidovima su slike većinom domaćih majstora, među koji- ma je i pala s prikazom Bogo- rodice kao nebeske kraljice, s malim Isusom, sv.Ivanom Krstiteljom i sv. Josipom iz XVIII. stoljeća. Umjetnički je najvrjednija neoklasicistička pala sa sv.Petrom i Pavlom, s kraja XVIII. stoljeća ili počet- ka XIX. stoljeća, rad talijan- skog slikara FrancescaPoten- ze. Ovom slikom, kao i ostalim slikama, plemićke obitelji koje su vlasnici ljetnikovaca i ima- nja na području Tivta donira-Tradicija štovanja sv. Crkva sv. Antuna le su crkvu i prinosile zavjet sv.Antunu. Antuna, zaštitnika i ambijentalni Crkvi sv. Antuna pripada ar- tivatske župe zavičajni kompleks hivska građa u kojoj se osim u Tripovićima matičnih knjiga krštenih i Kult sv.Antuna Padovan- vjenčanihs početka XVII. sto-skog, kao izraz pučke pobož- Gradnja crkve sv.Antuna u ljeća nalaze i mnoge neistra-nosti, uz Gospin kult najviše je Tivtu započela je 1720. godi- žene arhivalije koje svjedoče oprisutan na području Tivta. Na ne, a završena je 1734. na do- prošlosti ovog područja.ovom relativno malom prosto- minantnom položaju s kojeg se Ono što ističe crkvu je gradi-ru postoje tri crkve čiji je titu- pruža predivan pogled na Ti- teljsko okruženje, koje zajednolar padovanski svetac. Kapela vatski zaljev. Crkva sv.Antuna sa njom predstavlja kompleksiz 1373. godine, na nekadaš- je skladna jednobrodna građe- ambijentalnih vrijednosti. Pro-njem imanju Pima-Paskvali, vina od fino klesanog kamena stranim, kamenim platoomkasnije Ivanovića u Belanima, s apsidom, polukružnom u ispred crkve, koji čini poploča-ujedno je i najstarija crkva unutrašnjosti, a pravokutnom no tamborje omeđeno pidžuli-posvećena sv.Antunu u Boki izvana. Na glavnom pročelju je ma, ostvaruje se dojam produ-kotorskoj. Uz crkvu u Lepeta- trodijelni zvonik na preslicu. ženoga sakralnog prostora.nima iz 1760. godine je i tivat- Iako crkva vremenski pripa- Prilikom posljednje rekon-ska crkva u Tripovićima, čijim da stilskom razdoblju baroka, strukcije crkve, s platoa jenastanakom sv.Antun Pado- vanjskim izgledom je skromna uklonjena metalna konstruk-vanski postaje zaštitnikom ti- pa je jedini ukras u kamenu cija koja je imala funkciju zvo-vatske župe. klesana mala rozeta. nika.Tu su bila postavljena tri Duga tradicija štovanja pa- Unatoč skromnome vanj- zvona napravljena u poznatojdovanskog sveca i danas je skom izgledu, crkva sv.Antuna ljevaonici crkvenih zvona Ja-jako živa. Na njegov spomen- Padovanskog doima se raskoš- kova Cukrova u Splitu. Poklo-dan 13. lipnja u Tivtu se odr- nije u svojoj unutrašnjosti, pri- nio ih je Tripo Markov Krsto-žava velika svetkovina s pro- je svega zbog originalne štuko vić, prije odlaska u Ameriku,cesijom, a slavi se kao zavjetni dekoracije u svodu apsidalnog kao zavjetni dar zaštitnikudan obitelji i imendan mnogih prostora. sv. Antunu.Na dan posveteTivćana. Još se u tivatskim Na glavnom oltaru je pala 21.prosinca 1922. bila je upri-kućama mogu naći slike i por- zaštitnika sv. Antuna u franje- ličena velika svečanost, uz bla-culanske medaljice sa sveče- vačkom habitu, sa svetačkim goslov kotorskog biskupa Pavavim likom, a u vrtovima cvijeće simbolom bijelim ljiljanom. Butorca i kumstvo Katarinesv. Antona, kako u Tivtu zovu Svetac lebdi na oblaku s dvije Ilije Fažo.bijele ljiljane, cvijet koji je je- figure anđela iznad padovan- U neposrednoj blizini crkvedan od njegovih simbola. skog svetišta, poznate bazilike, su dvije jednokatne kamene jedne od najposjećenijih ho- kuće. Jedna je prema sjeve- 39
    • Crkva sv. Antun i Župna kuća građevinske intervencije sigur- no su bile većeg opsega, što se može zaključiti po zahtjevu Općinskog upraviteljstvaTivta da dva mala oltara ostanu na prvobitnim mjestima. Radove odnosno popravke na crkvi izvodio je tivatski poduzetnik Marko Krstović, otac pomenu- tog donatora zvona. Popravci su izvođeni i na župnoj kući nakon odobrenja Namjesništva u Zadru, tije- kom1908. godine, a troškovi su iznosili 854 krune. Sljedeća obnova župne crkve sv.Antuna u Tivtu bila je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. O tome govori svjedočanstvorozapadu kaniželom odvojena stavu, sa sjedištem u Beču, koje je u obliku zapisa ostaviood crkve, a prema kazivanju bilo je središnja institucija, a tadašnji župnik don Gracijau njoj je za vrijeme Austrije svi poslovi vezani uz izgradnju Vujović,bilo sjedište općine, dok je od novih crkava i sanaciju posto- pronađeno ispod ploče glav-utemeljenja 1845. nakratko tu jećih provodili su se preko Dal- nog oltara, prilikom posljed-djelovala škola na talijanskom matinskog namjesništva u Za- nje sanacije. Rukopisom jejeziku. Nešto prostranija kuća, dru i kotarskog poglavarstva u ispisan tekst - Za vrijeme žu-jugoistočno od crkve, je žu- Kotoru. pnika Gracije Vujovića, koji jepna kuća s malim dvorištem, Uredna austrijska admini- župnik Tivta već od 1.augustakoja je prema tradiciji sagra- stracija ostavila je obilje arhiv- 1927. Za vrijeme kraljevanjađena istodobno kada i crkva ske građe s osnovnim podaci- Aleksandra I i biskupa Franasv.Antuna. ma o popravcima, proširenjima Uccellini, bje župna Crkva pot- i gradnji sakralnih građevina puno restaurirana i ovaj oltar u Boki kotorskoj. Veliki i naj- potpuno povučen za 1m i 10cm. Kronologija složeniji zahvati rađeni su na Radnju je prenosa izvršio Raji- popravaka crkve sv. stolnoj crkvi sv.Tripuna u Ko- čević Tripo Krstov iz Tivta. Antuna u Tivtu toru, ali u drugoj polovini XIX. Cjelokupna obnova Crkve vri- stoljeća i početkom XX. stolje- jedi 50.000 (pedeset hiljada) Župna crkva sv. Antuna ti- ća impresivni su podaci koje dinara.jekom 278 godina postojanja je objelodanio arhitekt i povi- Tivat dne 11.avgusta 1931.obnavljana je nekoliko puta pa jesničar umjetnosti Stanko Pi- Gracija Vujovič,upr. župe.je u određenoj mjeri mijenjala plović o graditeljskim interven- Na listu su dva pečata, nasvoj prvobitni izgled. Prvi veliki cijama na crkvama u Kotoru, jednom se u sredini vidi figu-popravak bioje za vrijeme au- Perastu, Prčanju, Kostanjici, ra sv.Antuna i čita Parokijalnistrijske vladavine, u posljed- Krtolima, Bogdašićima. ured -Tivat.njem desetljeću XIX. stoljeća, U posljednjem desetljeću Potres u 1979. godini naniokada je Boka kotorska teritori- XIX. stoljeća rađene su pripre- je crkvi sv.Antuna velika ošte-jalno i politički bila u sastavu me za intervencije na sakral- ćenja. Na sanaciju se čekalopokrajine Dalmacije. nim građevinama i na područ- punih devet godina. Zahvalju- Već u to vrijeme postojala ju Tivta, a zabilježeno je da je jući nastojanjima tadašnjegje institucionalno organizira- 1890. sam car Franjo Josip župnika Ivana Galića obnovana služba koja je uz gradnju donirao 50 forinti crkvi u Tiv- je počela 1996. godine. Gra-novih crkava vodila brigu o tu. Tri godine kasnije otpočele đevinske sanacijske radoveodržavanju i popravcima po- su pripreme za popravak tivat- obavila je ekipa iskusnog maj-stojećih sakralnih građevina i ske župne crkve sv.Antuna. stora Mira Franovića,uz struč-drugih spomenika na teritoriju Predviđene radove financirala ni nadzor nadležne instituciječitave austrougarske carevine, je većim dijelom Vjerozakon- Regionalnog zavoda za zaštitupa tako i u Boki kotorskoj. Mi- ska zaklada, uz priloge žu- spomenika kulture iz Kotora,nistarstvo za bogoštovlje i na- pljana i same crkve. Tadašnje koji je vodila arhitektica Zorica40
    • Kompleks sv. AntunaČubrović. Izvedena je statičkasanacija crkve, zatim radovina fasadama, a istodobno surađene i intervencije u: vraća-nje u autentični oblik bočniholtara, restauracija štukatureu kaloti oltarne apside. U ra-dionici te institucije u Kotoruobavljeni su konzervatorsko-restauratorski zahvati na paliglavnog oltara i slici sv.Petra iPavla. Najnoviji prilog župljana sv. Antunau čuvanju povijesnogi kulturnog naslijeđa U Tivtu živi najveći broj ka- nik iznimne vrijednosti zahti- pleks u cjelini i postaje ukrastoličkih vjernika u kotorskoj jeva strogo poštovanje propisa ovog dijela Tivta.biskupiji, koji su desetljećima za kulturna dobra. Stoga je Ako se razumijevanjem i uzpriželjkivali novu župnu crkvu. realniji plan i bliži ostvarenju pomoć lokalne uprave u tivat-Konačno je krajem 90-tih godi- sanacija kapele sv. Nedjelje na skoj općini uredi prijeko po-na službeno započela gradnja, brdu, prema Gornjoj Lastvi. trebno parkiralište, u bliziniuz biskupov blagoslov i veliku Ovim prilogom želimo poseb- crkve sv.Antuna, ostvarit će sepozornost medija, ali na tome no zabilježiti popravak župne uvjeti da ova vrijedna baštinaje sve stalo. kuće sv.Antuna kao još jednu, postane dostupnija ne samo Iako nemamo dvojbi oko pri- tek završenu, akciju lokalnih vjernicima, nego svim građa-oriteta jer održavanje postoje- stanovnika, pripadnika male nima i posjetiteljima.ćih sakralnih objekata apso- zajednice tivatske župe. Nai-lutno smatramo da treba biti me, više od tri desetljeća kuća Na kraju, u kontekstu razmi-ispred podizanja novih, ipak u kojoj je živio župnik (poslije šljanja o kulturno-turističkimtreba žaliti što Tivat nije do- II.svj. rata njezin kat bio jedo- potencijalima Tivta, nameće sebio moderno sakralno zdanje dijeljen jednoj obitelji) bila je ideja da bi crkveni kompleksprema projektu poznatog arhi- izvan funkcije. Ovaj dio kom- sv. Antuna nakon uređenjatekta Nenada Fabijanića i uz pleksa devastiran je 1979. trebao postati zanimljiv i s tu-likovne intervencije velikana u potresu, a što nije uništila rističkog aspekta i to zbog am-hrvatskog slikarstva Ive Šeba- ćud prirode uništilo je vrijeme bijentalnih, arhitektonskih ilja. pa je tako urušena kuća bila umjetničkih vrijednosti. Odustajanje od gradnje nove „trn u oku“ svim župljanima- Prostrano predvorje crkve,crkve bilo je veliko razočaranje Tivta i ostalim vjernicima. Kao tamborje, okruženo pidžulima,za sve vjernike, ali u godinama i na dosadašnjim realizacija- pruža mogućnost da bude tu-koje su dolazile sve su više bili ma, prilozima i volonterskim ristički valorizirano kao zaistaodlučni u namjeri da vlasti- radom župljana te posebnim najljepši tivatski vidikovac, atom snagom „vraćaju u život“ doprinosom župnika don Mi- isto tako idealan ambijent zastara kultna mjesta na kojima lidraga Janjića i gosp.Nikice prikazivanje autentičnog na-su stoljećima okupljaliu mo- Škanate spašena je još jedna slijeđa raznim manifestaci-litvi njihovi preci. I uspjeli su starina. Građevinske radove jama koje bi prikazivale živo-u tome te su najzaslužniji za izveo je majstor Milan Golub, a pisnu nošnju, običaje ovogapopravak kapela sv.Mihovila, stolarske Anton K.Sindik, sve kraja, folklor, gastronomijusv.Ane u Peanima, sv.Šimuna pod nazorom arh.tehničarke itd. Nema sumnje da bi osmi-i župne crkve sv.Antuna. Marije Škanate. Iako još nije šljeni program namijenjen tu- Iz župnog ureda najavlju- dovršeno uređenjeenterijera, ristima u ovome tivatskomeju namjeru popravka crkvice objekt svojim vanjskim izgle- zavičajnom prostoru, središtusv.Srđa u Đurđevu Brdu iz IX. dom s otkrivenim kamenim starogaTivta, bio svojevrsnastoljeća, najstarije crkve uti- fasadama i uređenim malim atrakcija i pridonio kulturno-vatskoj župi, koja kao spome- đardinomi stiče crkveni kom- turističkoj ponudi grada. 41
    • PRIČA O JOVICI JOVANU MARINOVIĆU, ARHEOLOGU, ISTRAŽIVAČU, PISCU, POČASNOME MAJORU BOKELJSKE MORNARICE, VODIČU, KAPU OD KARNEVALA Kotorski pokretni monument Slojevit stvaralac Jovan Jovica Martinović stopio se upravo sa slojevima grada koji ga je opčinio i postao ono što je mnogima, također od formata, nedosanjan san, kotorski oriđinal u punom smislu te riječi. Dali su se i davali nesebično. palata, a mogao bih tako na- Među njima, u prvim redo- brajati do pune stotine. vima primijetan je bio Jovica Jovica je autor mnogobroj- Martinović s lopatom i kram- nih tekstova, znanstvenih stu- pom u rukama, kroz gradske dija, propagandnih prikaza u kalete i pjacete s kačketom na monografijama Kotora i Boke glavi i za volanom dampera kotorske, pripovjedač u doku- kojim se probijao ulicama sta- mentarnim programima crno- rog Kotora. gorske televizije i elektronič- Piše: Bilo ga je na svakome mje- kih i tiskanih medija. Slavko Mandić stu. Teško je bilo i pomisliti da Znanstveni skupovi, promo- se nešto bez njega može. Ra- cije, književne i poetske večeri, dio je kao fizički radnik, kopač likovne izložbe, muzičke veče-P riča o Jovanu Jovici Mar- na površinskom kopu, rudar, ri, Jovica i njegova čula koji- tinoviću nema početak ni istraživač, pa arheolog koji je ma će i sam do pjesme kada se kraj. Ona je neđe unutra, po vokaciji prebirajući po isko- najmanje nadate kao iz nekihutkana u sadržaj svega što se pinama ispisivao nove strani-više desetljeća događa na ploč- ce zaboravljene i izgubljene uniku grada i ispod njega, a s nekim ranijim susretima gra-kojim je srastao ovaj kotorski da s prirodnim strahotama.pokretni monument, poeta i Stolujući na čelnim mjestimaslikar vremena negdanjih, po- kotorskih institucija od zna-gubljenih opet u neko vrijeme čaja Jovica je pregalaštvomdaleko iza nas, ali isto tako ne poticao brži oporavak grada,slučajno ostavljeno upravo Jo- boreći se svim svojim umnim,vici da ga ponovno otkrije i po- a ponekad i fizičkim kapacite-kaže naraštajima koji dolaze. tima da se ne učini pogreška Nakon potresa 15. travnja koja je znala da mu zapara1979. godine, koji je izranja- snažno tanane osjete koje jevao i tijelo i duh grada jedin- imao kada je Kotor u pitanju.stvene ljepote, navališe prega- Zablistali su tako i njego-oci da svoje znanje i umijeće vih „Sto kotorskih dragulja“ izstave na raspolaganje vidari- kojih ću izdvojiti palate: Gru- bonja, Lombardić, Grgurina, Studentma oštećenih palata koje su arheologijedostojanstveno posrtale pod Drago, Vrakijen, Pima, Buća, Beskuća, Bizanti, Providurova u Zagrebunaletima stihije.42
    • Uručenje povelje Merito Navali Sa promocije Kapo karnevala Uručenje povelje o počasnom majoru Bokeljske mornaricevremena u konobi kod Proro- mnogim državnicima, okru- pedeset i nešto više godina kaočića u „Skala santi“ kojoj je njenim glavama, delegacijama rezultat Jovičine ljubavi pre-kumovao i u kojoj smo puno iz svijeta cijeloga, ostavljajući ma epigrafiji, grani arheologijevina popili, ali i iz koje su re- ih često bez daha u usporedbi koja proučava pisma na tvr-freni mnogobrojnih kotorskih s vlastitom povijesti i tradici- dim podlogama. Malo pomalo,pjesama potekli, slike i crteži jom. Nezadovoljan radom turi- iz sveska u svezak, istražujućinastali, pisale se poeme, pra- stičkih vodiča koji su sa svih i pišući, kopajući po arhivimavile drame i komedije. strana dolazili i vodili goste po i gdje je god stigao, Jovica je Slojevit stvaralac Jovan Jovi- Kotoru, uzeo je stvar u svoje prvo napisao diplomski radca Martinović stopio se upravo ruke pa tako nastaje Udruže- „Antički natpisi u Boki kotor-s tim slojevima grada koji ga nje vodiča koje podučava i od skoj“, a 1967. godine obranioje opčinio i postao ono što je tada priča o Kotoru istinom i magistarski rad „Crnogorskomnogima, također od formata, sjajom zrači. primorje u antičko doba“.nedosanjan san, kotorski ori- Jovica je tu i kada igra kolo Matica crnogorska prepo-đinal u punom smislu te riječi. Bokeljske mornarice, taj živi znala je značaj materije koja O oriđinalima, tim divnim i suvenir Kotora grada, i kad se ima jedinstvenu vrijednost i uneprolaznim ljudima staroga raspomami maškarani i kar- dogovoru s autorom izašla jeKotora koje je opjevao i ispod nevalski Kotor koji je kao Kapo iz tiska knjiga „Antički natpisisjenki Pestingradskih poredao godinama predvodio, kad se u Crnoj Gori“, koja je moždada svjedoče o prošlim vreme- raspuči Bokeljska noć ili kli- u zadnjem trenutku otrgla odnima, tek bi se moglo govoriti ze barke u Fašinadi peraškoj, zaborava i čestih devastacijai te kako. cvrči riba na muljanskoj rivi kapital koji nam zbog vlastitog Ruku pod ruku Milo Tica i ili se kuvaju mušulje na Prča- nemara polako, ali sigurno kli-Ivo Rajko Kašun, Šjora Mare i nju za tradiciju, za stare i nove zi iz ruku.Tonina bruštulin, Đorđe Škar- ure. Jovica Martinović jedan je odtoc, Nane dela mode, Petrica rijetkih koji je radni vijek po-Crna i Marica su po brade, Ura je za novo njegovo, reći svetio čuvanju vrijednosti gra-Puro, Banjo, Mato Šumplek i ću kapitalno djelo, ili kako se da na koji je svijet odavno ba-Okijo i broja im se ne zna. kaže modernijim jezikom, po cio svoje oko u nastojanju da meni životno djelo „Antički sačuva njegovu autentičnost, Kao poliglot pokazivao je natpisi u Crnoj Gori“. Knjiga upravo kao neprolaznu svjet-ljepote Kotora i njegov značaj je nastajala i stasavala čitavih sku vrijednost. 43
    • KOTORSKE BOTUNADE TRKA-FRKA Mic, mic, dođi Belina moja... Moro, dođi i ti... nešto si isčerupan, kao da si cijelu noć činio amore... mic, mic evo, evo papice za moga Vagabunda... o, gle, Kokolina se još proteže... mic, mic... pis, dosta, prekinite vas dvojica... opet se koljete, a jedna vas je mačka okotila... ni braća nisu više što su bila...uf, uf... ma, ja sam vas dobro razmazila, čekaj, čekaj... nećeš ribe Mazo... a, koji bi ti bolji bokun?... uf,uf... baš sam se umorila, idem malo sjest na šufadin, uf, uf! Piše: grandece, nego ona sempliće, Vlasta Mandić od mižerije. Puno đece, malo solada, a vazda rabota, rabota. N e znam sama kako da Oli me imao ko guvernat. Mati počnem. Nikad nisam vazda za mištilom punim robe bila vješta u lapis, a ka- i svoje i tuđe. Za objed mrvu moli u foj nešto napisat. Nije sardela, zelja i komad kruva. ni čudo, od male sam škole. Za marendu feta kruva nama- Ovo što vam se intendim špje- zana su malo masti, pa jedan gat desilo se prošle setemane. dan, ako ima, pospeš po vrhu Ni ja nisam mogla vjerovat da mrvicu cukara, a drugi dan je istina, a kako ćete mi vi po- mrvicu soli. Tek toliko da nije vjerovat, eto vam ga tamo. Ja svaki dan isto. Jadni moj otac, ću napisat pa kako bude. cijeli je život ragatao na Lužu. Prvo moram učinjet malu Utovarivao je i istovarivao bar- škužu, da vidite s kim imate kace od jutra do sutra. Nabaci posla. Ja sam vam Bepa, sta- vreću na glavu i onda počinje ra Kotoranka. Nisam ona od kalvarija- tovari kamenje, ba-44
    • čve, pijesak, garbun i što ti ja mešaju se, prelaze mi preko Laura: Šjor Jovo, Kotor niznam još toga. I pored mižerije glave, perfin, oće da me pro- do dan danas nije zaboravionikad nije bilo ružne riječi u bude, furbe furbaste. Ogladne vaše amorižavanje. Od portu-našu famelju. Voljeli smo i sti- i znaju da treba poć u kužinu. na do kantuna po kiši i buri.mavali svoje roditelje. Govori- Onda nastane trka-frka... A kada dođe ljeto od Slavije doli smo im Vi. Nije to bilo zbog Laura: I to velika frka, šjo- Militarskog parka, kod naše-nekog straha ili, ne daj Bože, ra Bepa, da se to ne može više ga pokonjega Banja, svaka jeodbojnosti, već zbog velikog trpjet. Te vaše mačketine su šentada, oli žbun bio vaš. Zarešpekta i ljubavi. Čim smo mi obalile pitare sa pižula i, svakom dvonogom mačkicom,malo okrijali, nije nam trebalo zamalo, šjor Krsto nije platio ste se obrnuli i oblizali brk,reć, vengo smo sami vidjeli đe glavom. Sva sreća da je žvelat berikinu jedan.Vi ste već odtreba pripomoć: donesi drva iz pa je škapulao. A u đardin! Đe tada bili ne samo u Evropskumontanje, cijepaj, šegaj, pilaj, god sam prekopala zemlju za zajednicu nego i u Svjetskudonesi vodu s Karampane, na- usadit salatu i petrusin uči- zajednicu. Koja god nacija sehrani kokoške ili, kada voda njele su mi kakarelu. Da znate skalala niza skale od vapora,ljeti poslani, ajde na izvor od da ću ih zalit vrelom vodom. po jedan primjerak je bio vaš,Puča, znate tamo na Peluzicu, Bogami ću se žalit i u Poteštat. galijote jedan. Vi se nematepa nosi do Kotora. Usput pola Mare: Imate pravo šjora La- što jedit na mačke.prospi, pa opet nazad. Svako- ura. Meni ulaze preko kanti- Jovo: Za ime Boga, prekinitega starijeg bi poslušali za do- nele u kužinu i,onomad, su mi šjora Laura. Ja sam sada palinjet im kruh, cigare, novine, pojele sve barbune, koje sam borac i to bez penzije. Recitepotrčat do pjace- za bilo što. spremila za objed. Jedva sam što pametno u vezi mačaka.Nisi mogo reć „nije me volja, ih našla na peškariju, perke, Što nam je činjet? Ovo je Ko-nemam kad ili, ne daj Bože, ,, cijeli mjesec pada kiša i ribe tor jadni ne bili.ne mogu“. Isti tren bi pomislio nema ni za lijeka. Ma kako Đove: Ja ću zvati macakanada te Bog vidi i da će te kasti- sam se fotala. Da sam ih ufa- da nešto učini. Šjora Bepa, bitgat. Ako smo što ružno neko- tila, bogami, više ne bi mijau- će bulikana.me fabrikali, na prag od kuće kale. Mare: Treba ih oškopit!nas je čekala mati i bez riječi Jovo: Šteta što ih niste ufatili Kate: Evo i mene, sve sampripetala škopacun. Nije bilo šjora Mare jer od njihovog mi- čula. Treba kamen oko vrata irasprave! Rano smo osjetili što jaukanja i zavijanja ne mogu sve surgat u more.znači teško fatigavat i zarađi- ni popodne, ni po noći spavat. Tonka: Cijelu uru sjedimvat novce za živjet. Majku smo Ja ne znam što je ovo?! Pri- na balkonćin i slušam vašeštimavali kao sveticu. Svako je se znalo kada mačke vode škifece. Vi bi da ratujete sajutro se dizala u četiri ure, a amore. Februar i mart i finili mačorima i mačkicama?! Kolijegala duboko u noć. Nego... bi Mare bali. Od 70-tih godina danas ratuje? Samo injoran-baš sam išempijala! Što vam prošloga vijeka, od kada su hi- ti i mezomati. Perfin, danas ija to govorim, to su tempi pa- pici i slična bulumenta počeli mačke imaju svoja zakonomsati. Danas su druga vremena seksualnu revoluciju, pokret zagarantovana prava. Mi smopa vam jedva i iz kuće izlazim. se proširio i na životinje. Mač- ekološki region! Idemo li uNikoga više ne poznajem, a ni ke, kao pametne, među prvi- Evropu ili još bauljamo po pe-mene niko više ne konta među ma su prihvatile pokret i sada, ćini, a? Treba udariti ekonom-žive. Na svu moju sreću imam dage Mare! Amorižavaju cijele ski embargo. To je moderan,dobru susjedu šinjoru Ernu. godine.To je mirakuo, ko će to elegantan, a usto i kulturanOna je pošla u Italiju, kod ro- izdržat. Samo se kote! stil za obalit protivnika. Nikođaka na godinu dana, a meni Mare: Šjor Jovo, što vam ne šporka ruke, ne čini mo-je ostavila na čuvanje kuću, je za Boga? Stalno spominje- nade sa puškama, topovima,vrt i njene mačke. Da samo te moje ime i to u delikatnom raketama, a protivnik stran-znate kako sam zavoljela ove značenju. gušaje malo po malo- na ku-beštije. Po cijeli dan razgova- Ja sam usiđelica, ali poštena čarin. Treba udarit po špaguram sa njima i, bogami, sigu- i bolje vam je mučat. ovoga glupoga naroda i ondara sam da me razumiju. Kada Jovo: Ma nemojte mi se mu se kaiš sam priteže. Dun-me Belina gleda fiso u oči, kao ofendit. Tako se kaže u naro- kve, mačke i kučki su danasda hoće nešto da mi reče. Na du, to je uzrečica. Vengo, uči- luksuz, a luksuz se oporezu-veče, kada se uvučem u koće- njet ću pritužbu u Poteštat da je. Za svaku mačku ili kučkatu, eto ti ih sve okolo mene, pa se po tom pitanju donesu neke patron neka plati mencovanizajedno predemo dok nam san odluke, a u vezi suzbijanja ži- krizni porez na MIC karticune zaklope oči. A ujutro, usko- votinjskog nemorala. po1 euro na mjesec. Isto kao 45
    • što nam država oće po 1 euro Maza: Nije mene strah! Kada gresmeni koje smo lobirali zakalumat na telefone, kompju- moj Vagabundo uzme stvar u našu stvar, a s njima dolaze itere, satove od elektrike itd. svoje ruke, ja mirno spavam. predstavnici evropske mačijeEuro tamo, euro onamo, sa- Vagabundo: Dosta mačkice. asocijacije iz Strazgura. Samoližat će sve crne rupe. Šoma Svi delegati su stigli i možemo što nisu arivali. Evo ih, evo ih,dela šoma brzo će odebljat dr- početi sastanak. Da se prebro- pljesak... O, hi mister presi-žavni takulin. jimo: Škaljarski delegati pri- dent Đings, welcome in our Laura: Kako ste se potkovali, sutni, Peraški delegati prisut- town Kotor.kao da svaki dan objedujete sa ni, Dobrotski delegati – niko se Poštovane ekselencije i osta-Politikom. ne javlja? la gospodo, obraćamo vam se Tonka: Gledajte šedute od Moro: Javili su da neće kao predstavnicima vlada ve-parlamenta, čitajte đornale i doći na sastanak. Oni žive u likih demokratskih zemalja uza pola godine ćete se inđenjat gospodskoj, kapetanskoj Do- čijem fundamentu leži slobo- u politiku. To vam je isto kao broti i potomci su sijamskih, da govora, štampe i gdje sesvaki zanat. japanskih i malteških mača- poštuju prava ljudi i svih vr- Kate: Ništa od toga! Kod nas ka dovedenih jedrenjacima, sta životinja, gdje i mi, mačkese odluke sporo donose i još sa pedigreom. Žive u raskoš- spadamo.sporije sprovode. Malo kotor- nim palatama u blagostanju i Đings: Ja i moja kolega došlaskih amanmdana izađe na go- miru. Neće da se miješaju sa da vama otvorila oči, da vas javornicu parlamenta. Ovi naši mačkama sa pločnika, iz ku- naučila kako se borila za svo-gore samo figuraju. Ja ću ku- neta, portuna i drugih buža. ja prava, kako se zivi u sloga,pit otrova za miševe, pa neka Kažu da su oni već u Evropu, i nema frke. Vi ste jedan kra-idu zajedno! da svi imaju šegačku vizu. san zemlja, toliko difna priro- Bepa: Jao, jao meni jadnoj. Vagabundo: Imamo kvorum da, more plava, planina bije-Dati nećete to učinjet. Gori ste i bez njih, dakle možemo po- la, zelena, sifa. Dobra prsuta,od terorista, mafijaša, kama- četi sa radom. Draga braćo, sira, slanina, mljac, mljac! Otaša. Baš ste figure šporke! danas smo prisustvovali ne- my Gad, beautiful. I love you.Mazo, Kokolina, Vagabundo, milom događaju. Pojedini lju- Da mi vas zastitila vi moralaMoro, Belina mili moji, bješte di imaju zločinačke nagone i mnogo toga naučila. Mora-u zaklone, škapulajte glavu. spremni su se organizovati da la promjeniti vasa život: kakoUh, došla mi je deboleca, nije nas potamane. Nama je mno- jede, kako spava, kako mijau-mi dobro, oh, oh, sventrat ću go teže nego miševima. Miševi će, kako prede, kako lovi misa,ooooooooooo... Tras! žive u podmorju Kotora i imaju kako keksa. Sve mora da bude Laura. Brzo zovite hitnu dobru spizu. Mi smo stanovni- fino, meko, kulturno i ondapomoć. Šjora Bepa je pala u ci Kotora od pamtivjeka, naši vas voljeti svi, pa i mi. Nećeafan, upomoć! Pomognite mi su portuni, pjace, kantuni. vas ljudi onda fikati, neće ku-da je podignemo ala da, isajte Svaki dan se moramo dovijati piti otrov, zvati mackano, nećeje! kako da se prehranimo, đe da polit vruca voda. Sve biti jedna Vagabundo: Čujte i počujte prenoćimo, đe da se okućimo felika ljubav, velika drzava, ve-narode od mačaka! Odmah se i omacimo. Ima i onih koji su lika planet......rastrčite po pjacama, kaleta- se snašli, uvalili se u novobo- Ni, nu, ni, nu... pomaknitema, krovovima, đardinima ko- gataške familje i ne fali im ni se, evo stiže hitna. Ispljuskajtetorskim i pozovite delegate na prepeličjeg mlijeka. Većina od je malo vodom... plujs, pljus...sastanak u lomine špiljarske. nas su beskućnici. A kao ta- Bepa: Ah, ah, jesam li jošUnajmite golubove pismonoše kve lako nas gaze i krše naša živa? Jesam li mrtva?od kapetana Šave de Tabačina, mačija prava. Doktor: Živi ste šjora Bepa.da prelete i obavijeste delegate Ua, teroristi... nećemo se Bili ste malo duže u afan.Dobrote, Škaljara, Mula, Prča- lako predat... borit ćemo se za Bepa: Učinjelo mi se da minja, Perasta i Oravca. naša prava, tako nam naših je duša izašla iz tijela i da sam Moro: U kasu nema para brka... bit će frke... živio go- vas odozgo gledala. Vidjelakako ćemo platiti golubove. vornik.... sam čudesa, kako mačke čine Vagabundo: Dat će Šava na Vagabundo: Kalmajte, nema konferenciju i govore po naški,veresiju. ništa na forcu. Pamet u glavu. uh, uh! Belina: Mazo, jesi li čula što Ovi momenat na Tivatski aero- Laura: Sve je moguće! Ajtese sprema? Sve će nas pota- drom sletio je avion kompanije po malo povest ću vas doma.manit. UNITED CAT COMPANY. Na Bepa: Ma, baš Vam fala ši- naš poziv dolaze mačiji kon- njora Laura, kako ste đentili! Glava mi je nešto mutna.46
    • ČESTO SAM TRAŽIO INSPIRACIJU U BOKI. TO DOKAZUJU MNOGAMOJA DJELA, GDJE ME MORE, BRDA, POVIJEST MJESTA I LJUDI PRIJE I DANAS INSPIRIRAJUBokelji u Hrvatskoj Nastavljajući predstavljanja istaknutih Bokelja u Hrvatskoj, u ovom broju donosimo razgovor s profesorom Željkom Brkanovićem, pijanistom, skladateljem, umjetnikom, zaljubjenikom u Boku kotorsku i njenu bogatu tradiciju. Razgovor s prof. Brkanovićem, o muzici, umjetnosti, životu i vječitoj inspiraciji vodio je Jozo Gjurović. Prof. Brkanoviću, program stavljene u pozicijama crnih večeri bio je svojevrstan nasuprot bijelih i obratno. Da- kratki presjek Vašeg stva- kle, u svakoj kompoziciji želim ralaštva. Već ste na počet- pronaći neki bitni element koji ku simbolički iskazali svoja ću na svojstven način obraditi. glazbena traženja u naslovi-U ma klavirskih preludija od Kada ste otkrili „muzičku profinjenoj atmosferi „Dodekafonskog“ do „Uskog žicu“ u sebi i opredijelili se baroka i uljanih platna preludija (koji) hoće biti ši- za glazbu kao životni poziv. s patinom prošlosti, u roki“. Do koje ste širine doš- Je li to bilo očevo usmjere-pravom „da camera“ prostoru li, je li ona zaokružena ili nje ili zov gena bokeljskihMuzeja Mimare, odzvanjala Vam istraživački duh i dalje Brkanovića?je prošle srijede glazba dvaju ne da mira?suvremenika koji su obilježili Sigurno su posrijedi genetskisvoj skladateljski opus u po- Stvaralački duh nikad nema naslijeđene osobine, kao mož-vodu 75. godine života. Novi mira. Sasvim sigurno nasto- da i „geni“ kraja u kojem je izvuci u starome okviru! Netko jim zadržati neke elemente malo mjesto kao što su Ška-je rekao da suvremenu glazbu tradicionalne forme, ali po- ljari imalo veliki tamburaškine slušaju suvremenici, nego kušavam unijeti i nešto novo. orkestar. Ali moj otac uveliketek njihovi nasljednici, ali to U ovoj kompoziciji istraživao je utjecao na odabir moga zva-se ovom prilikom nikako nije sam neke elemente klavirske nja. Još u ranom djetinjstvumoglo reći jer je puna dvora- tehnike koje sam želio opisno bio sam izložen neprekidnomna glazbenih sladokusaca i dočarati nastojeći da forma u zvuku tonova slušajući glaz-umjetničkih poznavatelja s potpunosti prati glazbeni tok. bu u kući, prilikom očevaoduševljenjem pozdravila ovu Efekt postižem izmjenjujući komponiranja za klavirom, iliefektnu autorsku „soiree mu- grupacije crnih i bijelih tipki s na koncertima na koje su mesical“. time da su ruke istodobno po- roditelji često vodili. Klavir je 47
    • dirigirao u operi i sa simfonij- skim orkestrom. To me u sva- kom pogledu više ispunjavalo. Komponirati sam počeo puno kasnije, negdje polovinom se- damdesetih godina prošlog stoljeća. Naprosto sam sma- trao da je dovoljan jedan kom- pozitor u kući Brkanovića. Sve se dogodilo sasvim slučajno kad sam, za potrebe radija, trebao napisati popratnu glaz- bu za neke radiodrame, po- što sam u to vrijeme radio u umjetničkom programu Radio Zagreba. Taj posao postao je sve učestaliji i tek tada sam se odlučio napisati samostalno glazbeno djelo. Bio je to moj Spomen ploča na obiteljskoj kući prvi gudački kvartet. Sjećam se reakcije moga oca, koji je vidjevši partituru rekao da bi se ispod nje on rado potpisao. To mi je posebno dalo samo- pouzdanje i počeo sam inten- zivnije komponirati uz ostale moje djelatnosti. Tako se moj rad svodio na više glazbenihbila neprekidna opsesija moga brzo su Vam stigli. Nagrada područja, ali najvažnije nagra-oca. On je inzistirao na mom „Josip Slavenski“ za Kon- de dobivao sam za ostvarenaučenju klavira kao glavne cert za glasovir i orkestar djela.okosnice svih mojih glazbe- 1982., diskografska nagra- Tajna uspjeha je intenzivannih usmjerenja u budućnosti. da Porin za najbolju skladbu rad, a ako se to spoji s nekimSmatrao je da je dobro znanje 1999., „Vladimir Nazor“ za drugim karakteristikama po-klavira važno za sve glazbene postignuća u glazbenoj um- put talenta, onda je uspjehpravce kojim bih se mogao ba- jetnosti 2002. i odlikovanje neizbježan.viti u budućnosti. Nije pogri- Redom Danice hrvatske s li-ješio. kom Marka Marulića za za- Umjetničku atmosferu, a sluge u kulturi 1999. godine sigurno i potporu, imali ste Počeli ste studij klavira najbolji su dokaz uspješnosti i u kući s obzirom na to dakod legendarnoga zagrebač- i vrijednosti! Iskazali ste se i je Vaš sin Vedran diplomiraokog pedagoga prof. Sveti- na drugim poljima glazbenog violinu, supruga je profesori-slava Stančića i diplomirali djelovanja. U čemu mislite ca klavira, a i kćerka je otiš-s odličnim uspjehom 1962. da je ključ Vašeg uspjeha? la u umjetničke vode?godine. Kako to da se nistepriključili plejadi njegovih Klavir je postao glavni pred- Svakako je kućni ambijentuspješnih solista, nego ste met mojih ranih razmišljanja sa svojim pozitivitetom i me-1976. godine upisali studij i za vrijeme studija imao sam đusobnim razumijevanjem ukompozicije i diplomirali zapaženih nastupa, ali moj in- profesionalnom pogledu svi-1980. godine? Stvaralački teres postajao je sve komplek- ma od pomoći. Vedran je imaoimpuls bio je očito jači. Ali sniji. Klavir sam čuo kao or- solističke koncerte i u Kotoru,nije bilo jednostavno izbori- kestar. To je moj prof. Stančić kćerka se posvetila filmskojti se za vlastiti identitet na prepoznao i nije inzistirao da režiji u Njemačkoj, a supru-polju na kojemu je ime Br- se posvetim solističkoj kari- ga je upravo otvorila Privatnukanović već imalo etablira- jeri. Počeo sam raditi ono što glazbenu školu „Brkanović“ snu reputaciju? Ipak, stekli me zanimalo; korepetirao sam pravom javnosti u Zagrebu.ste svoje prepoznatljivo ime. u operi, dirigirao sam zboro-Uspjeh i visoka priznanja vima, vodio razne ansamble,48
    • Braća Željko i Miro pred obnovljenom obiteljskom kućom profesor. Tada je nova Muzič- ka akademija bila osnovana u prvom redu radi doškolovanja nastavničkog kadra, koji su predavali u školama u Crnoj Gori. Kasnije se akademi- ja proširila i na redovite stu- dente, koji u većini slučajeva nisu trebali odlaziti u druge republičke centre. Kako su se potrebe studija proširile i na kompoziciju kao glavni pred- met, bio sam angažiran za pre- davanje kompozicije te su u mojoj klasi mnogi diplomirali, od kojih su neki danas poznati glazbenici, kao Senad Gačević u Podgorici i Liljana Jovanović u Americi. Volio sam ta puto- vanja zrakoplovom preko Sa- rajeva i povratak autobusom preko lovčenskih serpentina do Škaljara, gdje me čekala tetkina topla janjeća juha i do- maće ćakule. Vaša profesionalna poveza- nost s Crnom Gorom obnovi- Do 2008. godine bili ste Glazbu netko stvara i netko je la se u povijesnom trenutkučetiri godine predsjednik izvodi, a njezino konzumiranje ponovnog osnivanja samo-Hrvatskog društva skladate- postala je tržišna kategorija, stalne crnogorske države, ulja. Čime ste se tada Vi bavili kao što je to uglavnom u svim izboru nacionalne himne. Ui prof. Ivo Josipović koji je zapadnoeuropskim zemljama. kojem svojstvu ste bili anga-tada bio tajnik tog društva, Uže predsjedništvo i svi člano- žirani?a sada je predsjednik Repu- vi društva to su aklamacijomblike? prihvatili. Bila mi je čast što me pozva- lo Ministarstvo kulture Crne Hrvatsko društvo sklada- Od 1983. godine imate i Gore da sudjelujem u prosud-telja, s prvim predsjednikom značajnu pedagošku aktiv- benom vijeću s još nekim glaz-Ivom Tijardovićem, od 1946. nost na Muzičkoj akademi- benim stručnjacima iz zemaljagodine do danas razvilo je ji u Zagrebu. Godine 1995. bivše Jugoslavije. Pregledan jeniz aktivnosti - organizacij- postali ste redoviti profe- cijeli natječajni materijal i iza-ske, izdavačke, diskografske. sor kompozicije i teoretskih brana današnja himna, kojaKao predsjednik društva tru- predmeta, a od 2000. godine se prema odluci izvodi u dvijedio sam se što više omogućiti ste redoviti profesor u traj- verzije, zborskoj i orkestralnoj.izvedbe domaćih kompozito- nom zvanju i u tom svoj-ra. Zahvaljujući raznim aso- stvu još ste aktivni i nakon Rođeni ste u Zagrebu 20.cijacijama te međunarodnim umirovljenja 2007. godine. prosinca 1937. godine, naskupovima Hrvatsko društvo U jednom razdoblju bili ste pola puta između maminaskladatelja omogućilo je izvo- angažirani i u Crnoj Gori? Beča i tatine Boke kotorske.đenje naših djela diljem svije- Kojom prilikom je to bilo i Koliko je to utjecalo na Vasta, koje su izvodili i naši i stra- kakva su Vam sjećanja na taj i na Vaše djetinjstvo? Koli-ni umjetnici. angažman? ko ste imali prilike doživje- U tom razdoblju svakako je ti Boku, Škaljare i upoznatiznačajno i rješavanje prava in- Prilikom utemeljenja Muzič- obiteljsko okruženje?telektualnog vlasništva, koje ke akademije u Titogradu bioje pokrenuo kolega Josipović, sam pozvan da predajem teo- Činjenica je da sam se ro-današnji predsjednik države. retske predmete kao gostujući dio na pola puta između Beča 49
    • i Škaljara. Majčina familija bila je visoko rangirana u ta- dašnjoj Austrougarskoj mo- narhiji dok su očevi roditelji bili zemljoradnici. Taj jaz bio je nepremostiv, pogotovo kad smo se 1939. godine, nakon Hitlerove aneksije Austrije, iz Beča doselili direktno u Ška- ljare. Tamo smo jedno vrijeme živjeli moja majka Elizabeta- Lili, baba Anđe i đede Mato i ja, dok je otac kao stipendist bio u Parizu na studijskom bo- ravku. To rano razdoblje moga boravka u Boki ne pamtim puno, osim nekih detalja, te dobrotu i toplinu očevih rodi- telja. Međutim, pravi doživljaj Boke uslijedio je kasnije kad Željko u krilu obitelji Brkanović smo svake godine moj mlađi brat i ja tamo provodili ljetne praznike. U početku smo bo- ravili na Prčanju kod očeve se- stre Jozice, udane Kondanari, jer je naša kuća bila zauzeta. Kasnije, kad su se njezini sta- nari iselili, dolazili smo u Ška- ljare. Nastavili smo dolaziti poslije i sa svojim familijama, sve do potresa. Potres je kuću sasvim devastirao i više nije bilo moguće tamo ljetovati. Rodna kuća Vašeg oca Iva- na Brkanovića temeljito je obnovljena i njemu u čast postavljena je spomen-plo- ča, uz veliki angažman Va- Praizvedba koncerta za violinu, violončelo i šeg brata Miroslava, liječni- orkestar u Lisinskom 31.3. 2000. ka, psihijatra, koji s obitelji živi i radi daleko u Njemač- koj. Ljubav prelazi sve dalji- ne, a i Vaše bratske veze su čvrste. Hoće li se obnoviti i život u starome roditelj- skom domu? Mislim da se na neki način i život obnovio. U kuću na- stojimo dolaziti kad god je to moguće. Brat i ja smo umi- rovljenici, ali još uvijek u in- tenzivnome radnom odnosu. Tako dolazimo kad smo slo- bodni, bez obzira na godišnje doba. Brat je ipak češći gost. Kako živi daleko na sjeveru Ivan Brkanović s kontrabasom u50 Tamburaškom društvu Tomislav
    • Njemačke, oslanja se uglav-nom na prijevoz zrakoplovom.Jedva čeka da iskoristi kakavslobodan trenutak i da uživau tome zemaljskom raju. Jasam češće u mojoj vikendici ublizini Crikvenice jer mi je onapuno bliže. Koliko Vaši bokeljski kori-jeni uspijevaju biti prisutni uVašoj intimi i u Vašem stva-ralaštvu u mnogim obveza-ma koje imate? Napisali ste„Bokeljski scherzo“ za dječjizbor i glasovir, čija je prai-zvedba bila u Kotoru 1986.pod ravnanjem Nikše Čučićai „Zahvalnicu sv. Leopolda“za muški zbor. Boka nije Hrvatsko društvo skladatelja kodsamo inspiracija slikarima i predsjednika Stjepana Mesićapjesnicima, u njoj odjekujui zvuci valova, udari bure i tramontane, jeke planinskih I još jedno provokativno Vidim da ste u izvrsnoj fi-masiva, odjeci davnina i po- pitanje. Kotor i Boka imaju zičkoj kondiciji i još u pu-morskih drama. Stvaralački bogatu kulturnu povijest, noj stvaralačkoj snazi. Imaliimpuls nikad ne zamire, pa glazbeni život uvijek je bio ste i praizvedbu Klavirskogse možda nađu još neki bo- živ i širok, a uspješni ljetni kvinteta, 25. rujna 2010.,keljski motivi, neki bokelj- muzički programi okuplja- kao jedini pozvani stranacski ekvinocij? Pitanje je ovo ju svake godine značajne na međunarodnom festivalukoje zvuči i kao poticajna umjetnike i mnogobrojnu „Westfalen Classics“ u Nje-provokacija. publiku. To je prilika da se mačkoj. Ni po čemu se ne vrijedna i zanimljiva umjet- vidi da ste otišli u mirovinu. Sigurno je da sam često tra- nička djela Ivana i Željka žio inspiraciju u Boki. To do- Brkanovića, poznata i izvan Intelektualci, znanstvenicikazuju i nabrojana djela, ali Hrvatske, prezentiraju i u i umjetnici umirovljenjem nei druga, gdje me more, brda, svom zavičaju, jer glazba ne prestaju ni misliti ni stvarati.povijest mjesta i ljudi prije i poznaje granice. Imate li ka- To je možda i najzrelije doba,danas inspiriraju. Prije tride- kvih planova u tom smislu? kad su ispunjeni znanjem isetak godina obradio sam i iskustvom, i šteta je za druš-izveo Misu br. 2 Jeronima Fi- Planovi svakako postoje. tvo da to ne koristi, pogotovoorelija, kotorskog kompozitora Jedan dio njih je i uspješno u nekim traženim profesija-koji je živio, skladao i bavio se ostvaren. Tako je 27. prosin- ma. Jer, dobro je rečeno dapedagoškim radom prije punih ca 2011., za 105. godišnjicu „na mladima svijet ostaje, a nadvjesto pedeset godina. To dje- rođenja moga oca, izveden starima on opstaje“. Kompozi-lo pisano je za soliste muškog cjelovečernji koncert u organi- tori odlaze u mirovinu tek kadzbora i orkestar. Djelo je dokaz zaciji Muzičke škole u Kotoru, im nestane inspiracija.muzičke kulture koja je odav- isključivo s djelima Ivana Br-no postojala na tim prostori- kanovića. U sklopu Međuna-ma. Kako je riječ o svečanoj rodnoga muzičkog festivala 4.misi s tako velikim aparatom, i 5. travnja 2011. izvedena su Zahvaljujem Vam na zani-pretpostavlja se da se izvodi- moja djela u Kotoru i Podgo- mljivom razgovoru i vidimla pred katedralom na dan sv. rici. U planu su još i izvedbe da ćemo imati još razloga zaTripuna. To dokazuju potpisi Concertina za gudače Ivana nastavak uspješne priče omuzičara na svojim dionicama Brkanovića, kao i moj gudački istaknutim bokeljskim glaz-s datumom i mjestom izvedbe. kvartet. Nadam se da će se i benim bardovima, ocu i sinuSvakako, Boka je inspiracija u ti projekti uspješno realizirati. Brkanovićima.svakom smislu. 51
    • KRONIKA GRADA KOTORA Priredio: Jovan J. Martinović 1230.g. Kotoru, Baru, Ulcinju i na 1254.g. Bojani kod Skadra. Jelenina15. jula, u Raškoj: sestra Marija je neko vrijeme # Natpis na sarkofagu bi- # Kralj Radoslav sa suvla- gospodarila Ulcinjem. skupa Deodata, sada uzidandarima Vladislavom i Uro- u vanjski zid stepeništa Reli-šem potvrđuje Kotoranima 1246.g. kvijara:stare povlastice koje im je PRESVL OBIT CAThARI15.avgusta 1215.g. dao kralj 2. septembra, indikta IV, PATRICIVS DEODATVSĐorđe, sin Vukanov. Pomi- u Kotoru: INSGNIS MORIBVS ET DO-nju se lokaliteti Prevlaka, na # U vrijeme kralja Uroša I GMATE NOBILITATVSkojoj je obnovljena crkva sv. narod kotorski donosi odlu- CORPVS HABET TVMVLVSMihovila, Pasiglav i Luštica ku o kazni od 10 perpera za QVOD NOVIMVS IN CINEREdo granica Grblja. Ispravu na onoga ko bi batinao Slovena SPIRITVA ASTRA PETITitalijanskom pisao Silvestar u iz Grblja (prvi pomen) ili Arba- QVEM SPES EST GLORIFI-Raškoj, a predata kotorskim nasa ili Budvanina ili one pod CARIposlanicima, plemićima Mau- upravom Sv. Mihaila. Ispravu A.D. M.CC.L.IIIIru i Medošu. pisao đakon Miha Giga, op- štinski notar. 1233.g. 1255.g. 1247.g. # Nakon svrgavanja brata 12. juna, XIII indikta, uRadoslava, na presto Srbije 19. septembra, indikta V, Kotoru:došao mlađi sin Stefana Prvo- u Kotoru: # Kaptol crkve sv. Tripunavjenčanog, Vladislav (1233- # Za vrijeme pape Inocentija donosi odluku da će se strogo1243). Od tasta, bugarskog IV (1243-1254) i kralja Uroša pridržavati odredaba o celiba-cara Ivana Asena, preuzeo ti- I, biskup Deodat sa opatom tu pod prijetnjom ekskomuni-jelo sv. Save i prenio u mana- Georgijem posvećuje crkvu kacije.stir Mileševu. Svrgnut sa pre- cenobija Sv. Georgija. Ispra-stola 1243.g. vu pisao đakon Miha Giga, 1257.g. opštinski notar. 1239.g. 26. decembra, XV indik- 1249.g. ta, u Kotoru:mjeseca juna, XII indikta, # Knez Kotora Desen, po na-u Kotoru: # Biskup Kotora Donat Cen- logu kralja Uroša (I), sa sudi- # Nepotpuno zaglavlje listine tiberij (1249-1254). jama i vijećnicima a po voljisa pomenom kralja Vladislava cijelog naroda, upućuje Bazi-i biskupa Blaža. 1250.g. lija Dabraču i Ivana Gigu da sklope ugovor o prijateljstvu 1242.g. 10. jula, u Raškoj: između Kotora i Dubrovnika. # Srpski kralj Radoslav (oko Ispravu pisao đakon Miha # Kotor stradao od najezde 1227-1233) sa suvladarima Giga, zakleti notar.Tatara. i braćom Vladislavom i Uro- 1243.g. šem navodno potvrđuje kotor- 1261.g. skim poslanicima Mauru i Me- # Kralja Vladislava zbacio došu ranije darovnice srpskih 13. februara, IV indikta,najmlađi brat Uroš I (1243- vladara, a ispravu pisao pisar u Kotoru:1276). Bio je oženjen Jelenom Silvestar u Raškoj (latinska # Kaptol crkve sv. TripunaKurtnejskom (zvanom Anžuj- verzija isprave iz 1230.g. ?). po volji čitavog naroda opštineska) koja je gradila po Primor- moli biskupa Marka da izvršiju franjevačke samostane u: posvetu crkve sv. Kuzme i Da-52
    • SREDNJI VIJEKmjana i sv. Elizabete. Obred † ANNO TRIGENO BIS TER-se vrši u vrijeme pape Alek- NO MILLE DVCENO 1266.g.sandra (IV), kralja Uroša (I) i QVI FVIT VRBANVS VICEkneza Kotora Budislava, a pri- QVARTVS PAPA ROMANVS 8. aprila, IX indikta, usustvuje mu Grobina, biskup OROSIO DANTE DOMINO Kotoru:Ulcinja. Ispravu pisao đakon REGNVM MODERANTE # Biskup Marko obavještavaMiha Giga, opštinski notar. ECCLESIAE XPI CVM MAR- opštinu da je Pavle, sin Boske, CVS PRAEFVIT ISTI sa ženom Dobrom, kao zako- 1263.g. VIR GENERIS CLARI niti patron darovao crkvu sv. PAVLVS COGNOMINE BARI Pavla zajedno sa kućom redu # U vrijeme pape Urbana IV, NOBILIBVS DATA CVM CO- propovjednika i to Mihaelu,kralja Uroša I i biskupa Mar- NIVGE DOBRE VOCATA prioru fratara iz Dubrovnika ika sagrađena prvobitna crkva ISTVD FVNDAVIT TEMPLVM Kotora te fratrima Florijanu,sv. Pavla, čija su prednja i GENTISQVE DICAVIT Tripunu i Marku, kao i gene-zadnja fasada bez apside bile DOCTORI SAVLO MVTATO ralnom učitelju reda Mihaelu.u XVI v. uklopljene u zidove NOMINE PAVLO Ispravu u prisustvu zakletognove veće crkve samostana PRO QVIBVS EXORES QVI- sudije Bazilija Dragonovogdominikanki, u kome je bila SQVIS VENIS HVC ET ADO- i svjedoka Marka Lovrovogredovnica Blažena Ozana. RES Bazilio i Bartola, sina Boske, # Natpis na crkvi sv. Pavla: QVOD COELOS OPERE TALI pisao đakon Miha Giga, notar. MEREANTUR HABERE 53
    • POKUŠAJ RAZVITKA SVILARSTVA NA PRČANJU U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆASvilarstvo na Prčanju Svilena buba uzgajala se osim na Prčanju i u Grblju, Dobroti, Bijeloj, Budvi, a u manjim količinama i po ostalim mjestima Boke kotorske. Bivša kuća Eduarda Sbutege.54
    • Piše: vrijenca Sbutege, kao i crkve Dobroti i Stolivu. Murve su ne- Marija Saulačić poput stare župske crkve sv. kada postojale i na kotorskoj Marije, crkve sv. Nikole s fra- rivi, kao i na kotorskom paza- Prčanj u doba njevačkim samostanom i dru- ru, o čemu svjedoče stare foto- razvitka svilarstva gih manjih crkvica čine mjesto grafije. Vjerojatno su te murve znamenitim i značajnim. posječene 1924. prigodom iz-P rčanj je jedno od prvih gradnje kotorske tržnice. mjesta u Boki kotorskoj u Osnivanje predionice Svilena buba uzgajala se kome se u drugoj polovici osim na Prčanju i u Grblju,XIX. stoljeća počelo opsežnije Prvu predionicu svile osno- Dobroti, Bijeloj, Budvi, a urazvijati svilarstvo. Mještani vali su na Prčanju Eduard manjim količinama i po osta-Boke bavili su se svilarstvom Sbutega i braća Milin 1860. lim mjestima Boke kotorske.još za vladavine Venecije, a od godine, a postojala je do 1900. Želja za privrednim napretkompočetka XIX. st. u cijeloj Boki godine. Oni su bili zajedno s pridonijela je da se 1875. nabilo je puno predionica svile. obitelji Milin među najimuć- Prčanju osnuje veliko poljo-Prčanj je staro pomorsko sre- nijim i najuglednijim trgovci- privredno društvo, s ciljem po-dište, a uz Dobrotu i Perast, ma toga doba u Dalmaciji. Od boljšanja mjesne poljoprivredeu doba jedrenjaka bio je važ- 1704. Prčanj ima status op- i boljeg razvitka obrtništva.no trgovačko središte. Tijekom ćine, a u razdoblju oko 1860. Tako je 1876. postojao vrt ustoljeća imao je mnogobrojnu Eduard Sbutega bio je pred- kome je posađeno više stotinaflotu jedrenjaka, a potkraj sjednik prčanjske općine. On loze, kao i voćaka i 1.000 sta-XVIII. st. imao je čak 30 trgo- je puno putovao, vidio je da je bala murava.vačkih brodova duge plovidbe, to posao koji bi mogao ostvari- Predionica svile bila je smje-kao i Petkovićevu pomorsku ti velike prihode pa je došao na štena u prizemnoj kamenojškolu. ideju da uzgaja svilenu bubu zgradi na početku mjesta, a Na početku XIX. st. Prčanj i jer su klimatski uvjeti bili do- u blizini ulice Lukovići krajDobrota bili su glavni konku- bri za rast murvi pa s obzirom svjetionika. Veliki potok Prča-renti u pomorstvu i trgovini. na to nije bilo prepreka za re- nja dijelio je zgradu predioniceSvojim bogatstvom i poduzet- alizaciju te zamisli. Hrana za svile od obiteljske kuće Eduar-nošću prednjačile su obitelji svilenu bubu bilo je lišće mur- da Sbutege. On je uložio svojVerona, Florio, Sbutega, Mi- ve. Stoga je na Prčanju 1875. kapital za uzgoj svilene bube,lin, Lazzari i Luković. U doba bilo zasađeno više od 1.000 a sjeme je donosio iz Italije.kada se počelo razvijati svilar- stabala murve. Zasađeno je Sezona rada u predionici tra-stvo, odnosno uzgajati svilena murava po unutarnjem baze- jala je četiri mjeseca, i to odbuba, Prčanj je imao 1.600 nu, odnosno cijelom Prčanju, lipnja do kraja rujna. Stručnastanovnika, koji su se uglav-nom bavili zemljoradnjom, uzpomorstvo, i u to vrijeme suzasađena mnoga stabla masli-na, murve i dr. Najveći razvi-tak u svojoj bogatoj povijestidoživljava zajedno s Dobrotomi Stolivom u doba austrijskogcarstva. Od toga golemog ka-pitala gradili su se novi brodo-vi, palače, kao i crkve. Godine1860., kada se počelo razvijatisvilarstvo na Prčanju, nastav-ljena je izgradnja nove župnecrkve, Bogorodičin hram, atada je osnovan i Odbor zagradnju novoga hrama. U todoba mjesto je ekonomski oja-čalo obnovom trgovačke mor-narice. Nekoliko karakteristič-nih palača obitelji Lukovića, Stabla murve na Trgu od oružjaBeskuća, Antuna Verone, Lo- 55
    • radna snaga bile su žene, i to Kratak povijesni šezdesetih godina XIX. st. bilaiz Italije jer su znale tehnologi- prikaz razvitka je bolest dudova svilca, svila jeju izrade svilenih niti, a radile bila nekvalitetna pa ni ’uvoz’su kao sezonske radnice. Bilo svilarstva otpornijih buba, čak iz Japa-je zaposleno 50 muških i žen- na, nije bio isplativ. Većina fi-skih radnika. Stanovali su u Prema kineskoj tradiciji umi- latorija se zatvara, svilarstvopotkrovlju tvornice. Naše žene jeće prerađivanja svile seže u se teško obnavlja, pa tako i umještanke nisu radile u predi- doba carice Si-Ling-Ši, žene Boki prestaje prerada svile.onici svile, već je samo pomoć- cara Huang-Ti, 2697. pr. Kri- sta, koja je prva naučila uz-na radna snaga bila iz Boke. gajati svilenu bubu i raspre- TehnologijaUnutrašnjost predionice bila prerade svileje ispunjena daskama u razi- dati njezine čahure. Svilarskoni ljudskih očiju, a na njima umijeće bilo je oko 2000. go- dina skriveno u zemlji svoga Svila je fino sjajno vlaknosu se nalazile svilene bube i koje se dobiva odmatanjemlišće murve. Ovdje na Prčanju podrijetla i štićeno je najstro- žim zakonima koji su predvi- čahura svilene bube (bombyxuzgajala se jedna specijalna mori). Tehnologija prerade svi-svilena buba iz koje se dobi- đali smrtnu kaznu onome tko bi strancima prokrijumčario le sastojala se u tome da se sit-vala svila jake žute boje. Proi- na žućkasta jaja svilene bubezvedene svilene niti izvozile su svilčeva jajašca, sjeme murve ili vještinu predenja. Prema rasprostu na papir i čuvaju use kao poluproizvod u Italiju i svijetlim i suhim prostorijamatamo su se prerađivale u svilu ranim indijskim dokumentima kineska svila i svileni proizvodi uz postupno zagrijavanje. Na-navedene boje. Vlasnik predio- kon toga iz jaja izađu crnkastenice Eduard Sbutega trudio se uvozili su se u Indiju već u IV. st. pr. Krista, a stari kineski u početku dlakave gusjenice,da osigura dolazak sjemena iz koje se prebace na police i hra-Italije tako da se proces proi- zapisi pokazuju da je kineska svilena roba bila na tržištu u ne lišćem bijele murve. Za 30zvodnje svilenih niti obavlja u dana gusjenice se postupnokontinuitetu, bez ikakvih pre- Grčkoj već u III. st. pr. Krista. Put koji je povezivao Kinu sa razviju i prestanu jesti, štokida. Čak se događalo kad bi u je znak da je došlo vrijeme zaItaliji harala neka bolest svile- Zapadom postao je poznat kao „Put svile“. Svilena buba do- prednju. Tako dozrelim gusje-ne bube da su Talijani dolazili nicama namjeste se murvinena Prčanj kupiti sjeme kako bi spjela je u VI. st. u Europu i o tome postoji legenda da su ili brezove grančice, ili poseb-obnovili svoju svilarsku indu- no načine kućice od slame,striju. Italija je bila središte in- dva monaha iz reda sv. Bazi- lija, koji su kao propovjedni- gdje će se začahuriti. U počet-dustrije europskog svilarstva i ku nastaje sloj rahle pahulja-godišnje je proizvodila oko 75 ci krenuli na Istok, donijeli u bambusovu štapu jaja svile- ste svile kojom se gusjenicatona svile. na više mjesta pričvršćuje na Osim Eduarda Sbutege uzgo- ne bube na dvoru bizantskog cara Justinijana krajem 552. podlogu. Tako nastaje čahu-jem svilene bube bavio se i Ivo ra (kokon) u kojoj je gusjenicaMilin i braća. Svoj rad započeo godine. Justinijan je carskim propisima preporučivao uzgoj zatvorena. Prema vrsti čahu-je oko 1860. uzgajajući svile- ra može biti bijela, žućkasta,nu bubu i izvozeći je u Italiju. svilene bube. Iz Konfucijevih knjiga doznajemo da su vlada- žućkastosmeđa ili zelenkasta.Ivo Milin bio je trgovac sirom, Dvadesetak dana nakon što semesom, kožom i sve je to pro- ri u Kini svake godine svečano odlazili ubrati prvo murvino gusjenica zaprela, završen jedavao u Veneciji. Godišnja do- proces metamorfoze gusjenicebit od svile bila je od 7.000 do lišće kako bi vlastitim rukama nahranili svilene bube. u leptira. Odmatanje niti s ča-8.000 zlatnih franaka. Naslije- hura obavlja se u svilanama.dili su ga sinovi Tripo i Lazar, Svilarstvo je u Dalmaciji po- taknula carica Marija Terezija, Za 1 kg sirove svile potrebnokoji zbog ekonomskih prilika je 7 - 8 kg suhih čahura. Siro-nisu mogli nastaviti djelatnost želeći da bečki dvor i stanov- ništvo budu jednako raskošni va svila je žućkaste boje, sla-svoga oca. Eduard Sbutega i bog sjaja i oštra na opip.braća Milin nabavljali su ča- kao što je to bilo u Francuskoj,hure svilene bube i iz Crne za Luja XV. i Luja XVI. U tomGore, i to iz mjesta koja su bila nastojanju tražila je da se nje- Prestanak radaimuna na bolesti svilene bube. guje kultura svilarstva jer je svilana Prerada svile prestala je s tadašnje područje Dalmacijeradom oko 1900. godine zbog bilo pogodno za uzgoj svile, a U to vrijeme do 1866. godinejake konkurencije iz Kine i Ja- i bilo je dovoljno ljudi da se Boka kotorska bila je s Vene-pana. time bave. Udarac svilarstvu cijom u jednoj državi - Austriji.56
    • Godine 1866. Venecija i pod- Sve poznate trgovačke kuće bube uzela maha u prčanjskojručje Veneto plebiscitom su se održale su se na Prčanju do općini, kao i u susjednim op-priključili Italiji, pa kako nisu 1900. godine. Na žalost, doma- ćinama, a po dokumentima i uviše bili u istoj državi, izvoz je ći kapital se počeo raspršivati Crnoj Gori. Proizvodnja čahu-bio otežan jer je Italija nasto- zato što su se ove trgovačke ra za kotorski okrug bila je do-jala biti neovisna u uvozu ča- kuće preselile u razne trgo- sta velika jer je u 1860. godini,hura svilene bube te su počeli vačke centre u Veneciji, Trstu, iste godine kada je osnovanau jačoj mjeri uzgajati svilenu Braili, Bariju. Osim prevlasti predionica na Prčanju, iznosi-bubu i saditi murve, a zbog brodova na paru i velikih dr- la skoro polovicu proizvodnjetoga se počeo plaćati uvoz tj. žavnih nameta, ekonomsko cijele Dalmacije.carina. Zbog tog razloga svi- propadanje Prčanja pospje- Zanimljiv je podatak da su selarstvo se počelo pomalo gasi- šeno je težnjom Austrije da u čahure svilene bube, koje suti i svilane prestaju raditi oko Trstu koncentrira pomorski donosili mještani iz susjednih1900. godine. trgovački život države. Potpuni mjesta, na kotorskom pazaru Poslije I. svjetskog rata po- ekonomski pad Prčanja one- mijenjali za dvopek. Dvopek senovno se pokušalo nastaviti sa mogućio je ponovnu moguć- prodavao i na mjestu stare op-svilarstvom, ali se zbog eko- nost pokretanja svilarstva, kao ćinske klaonice i mijenjao zanomske iscrpljenosti taj rad i konkurentske težnje Kine i čahure svilene bube donesenenije uspio obnoviti i održati. Japana, pa i težnje Venecije za iz Crne Gore. I u cijeloj Europi je krajem vlastitom proizvodnjom sjeme- Početkom XX. st. svilarstvoXIX. stoljeća uzgoj svilene na i čahura svilene bube. je zauvijek propalo na Prčanjubube naglo opao zbog preori- Iz navedenog prikaza koji i nije se nikada uspjelo obno-jentacije na uvoz jeftinijih siro- slijedi može se vidjeti kako je viti.vina iz zemalja Dalekog istoka. proizvodnja čahura svilene TABLIČNI PRIKAZ PROIZVODNJE SVILENE BUBE U DALMACIJI ZA 1860. GODINU Zadarski okrug Zadar, Nin, Novigrad, Sali, Obrovac, Benkovac, 151,691 fiorin Kistanje, Zlarin, Drniš, Knin, Pa Splitski okrug Split, Klis, Kaštela, Šolta, Vrlika, Sinj, Metković, 146,900 Makarska, Drvenik, Brač Dubrovački okrug 56,611 Dubrovnik, Korčula Kotorski okrug Kotor, Dobrota, Muo, Prčanj, Stoliv, Tivat, Krtole, Luštica, Grbalj, Risan i 236,375 Budvanski okrug Budva, Lastva, Paštrovići UKUPNO: 591,578 fiorina Zaključak: Ukupna proizvodnja svilene bube u 1860. go-dini za kotorski okrug iznosila je 236,375 fiorina, a za čita-vu Dalmaciju u 1860. godini odnosno za zadarski, splitski,dubrovački i kotorski okrug iznosila je 591,578 fiorina.Dok. br. 68, 68/2, OK XIX, IAK 57
    • UZ SLIČAN POLOŽAJ U ODNOSU NA OBALU MORA, OVE CRKVICE POVEZUJE ISTO VRIJEME NASTANKA, STIL GRADNJE, ALI I NJIHOVO DANAŠNJE STANJE Tri kapelice Svaka kapelica posebno, ali i sve tri zajedno odražavaju način života u Boki i pokazuju do sada neuočenu sliku – izgled njezine obale u povijesti. Piše: Zorica Čubrović Iako ju je don Niko Lukoviću svojoj knjizi Boka Kotorskazbog njezine starosti uvrstio uznamenitosti Stoliva, o kape-lici sv. Trojstva odnosno o po-ložaju, arhitekturi i povijestiovoga sakralnog spomenikado sada se malo znalo. Pažnjujavnosti kapelica je nedavnodobila jer su u njezinoj nepo-srednoj blizini započeti radovina izgradnji novih kuća koje Crkvica sv. Trojstva, prije radovase podižu na mjestu ranijih,građenih u drugoj polovini20. stoljeća. Naime, crkvicase nalazila u sklopu privatnogposjeda koji je prešao u rukenovog vlasnika. Njezin položajna samoj obali mora i orijen-tacija prema moru opstali sukao njezino jedino neporeme-ćeno bitno svojstvo, dok je sasvih ostalih strana crkvica bilapritiješnjena stubištima, pro-lazima, stablima i vegetacijom Crkvica sv. Trojstva u Ostaci originalnog krovnogsusjednih objekata. Stolivu, sa otkrivenom pokrivača od kamenih ploča bočnom prostorijom na sjevernoj strani krova58 kapelice
    • Gospa od Anđela, nakon uklanjanja vegetacije Natpis na nadvratniku ulaznih vrata u zgradu na zapadnoj straniCrkva Gospe od Anđela, 1978. godine Zahvaljujući brizi mještana, unutrašnjosti kapele otkriveni ljeva. Obje se nalaze na južnojneposrednih susjeda crkvice su ostaci fresko dekoracije koji strani tjesnaca Verige. Prva,sv. Trojstva, posebno gospodi- će tek biti predmet otkrivanja crkva Gospe od Anđela, nalazina Luke Lukovića, crkvica sv. i konzervacije. Na južnoj stra- se na najizbočenijem rtu, naTrojstva postala je predmet ni, u starijoj etapi dozidana je strani prema Perastu, a drugastručne pažnje Regionalnog bočna prostorija s posebnim je crkvica Gospe od Rizi, smje-zavoda za zaštitu spomenika ulazom i jednovodnim krovom štena na samoj obali, zapad-kulture Kotor. U poslovima uklopljenim u krov kapele. no od položaja na kome se odna njezinoj zaštiti prioritet su Istraživanja su omogućila da davnina nalazi crkvica Gospeimala arhitektonska i arhe- se analizira arhitektura kape- od Anđela.ološka istraživanja, s ciljem lice i njezin razvoj te da se pri- Na arhivski dokument izotkrivanja građevine ispod na- kupe podaci koji su predstav- 1526. godine, u kome se spo-nosa zemlje kojom je bila zatr- ljali osnovu za izradu projekta minju obje crkvice na Veriga-pana unutrašnjost bočne pro- njezine restauracije i uređenja ma, upozorio je don Gracijastorije, jednim dijelom krov i prostora u neposrednoj okoli- Brajković. To je testament Mi-originalna niveleta poda. ni. linje iz Perasta, na talijanskom To je građevina malih raz- U proučavanju kapelice pro- jeziku, u kome on ostavlja dvamjera, pravokutne osnove, matrana su njezina najznačaj- groša za misu u crkvi Gospeotvorena na strani prema isto- nija svojstva i karakteristike. od Rizi i četiri groša za dvijeku. Njezin svod prelomljen je Uočeno je da njezin položaj i mise u crkvi Gospe od Anđela.u tjemenu, a krovni pokrivač arhitektonski izraz predstav- U arhitekturi crkvice Gospeod kojeg su sačuvani ostaci na ljaju zajedničke odlike i dviju od Anđela jasno se uočavajusjevernoj strani je od kamenih kapelica na susjednim sličnim dvije faze gradnje. Stariju fazuploča. Ispod zatečene žbuke u lokacijama Bokokotorskog za- predstavlja njezin istočni dio 59
    • Natpis na fasadi crkvice Crkvica gospe od Rizi Gospe od Rizikoji je nakon produžetka crkve u tjemenu govorila bi u prilog mo njegovo značenje. Naime,prema zapadu, u drugoj fazi, pretpostavci da je sagrađena na ploči je napisano sljedeće:pretvoren u oltarski prostor. u 15. stoljeću, kao što se to Ovdje počiva Stefan ValentinPrvobitna crkvica predstav- može reći i za kapelu sv. Troj- Kerulesku.ljala je, dakle, kapelu građe- stva i Gospu od Anđela. I cr-nu na sličan način kao što je kvica Gospe od Rizi imala je *****građena kapelica sv. Trojstva, dvije faze gradnje. U prvoj fazisa svodom prelomljenim u tje- produžena je prema zaadu za Uz karakterističan prilaz ka-menu i s otvorom prema zapa- oko 90 cm i tom prilikom sa- pelicama, koji je zamišljen dadu. I njoj se prilazilo s mora. građen je zapadni zid s vrati- bude s mora, te vrijeme na-S razlogom je odbran strateški ma i rozetom iznad njih. Oso- stanka (15. st.), uz iste stilskeznačajan položaj na kome se bine gradnje druge faze jasno odlike i arhitekturu, opisanenalazi Gospa od Anđela. On se izdvajaju u odnosu na prvo- tri kapelice na obali Bokoko-je bio utvrđen i zajedno s oto- bitnu. Zidovi su tanji, a svod torskog zaljeva povezuje joškom sv. Đorđa predstavljao je dograđenog dijela je polukru- jedna sličnost. Ova sličnost je,važnu točku u fortifikacijskom žan u tjemenu. Istaknuta je i na žalost, njihovo stanje kojesistemu Perasta. Stoga je, u denivelacija u podu. Može se odražava dugotrajnu napušte-trećoj etapi gradnje, uz crkvi- pretpostaviti da je i prvobitni nost.cu izgrađena obrambena kula krov Gospe od Rizi bio pokri- Međutim, njihov značaj ogle-s bistijernom. Na nadvratniku ven kamenim pločama kao u da se u činjenici da svaka po-ulaza u kulu, na strani prema crkvi na Verigama i sv. Troj- sebno i sve tri zajedno odra-zapadu, uklesan je natpis u stva u Stolivu. žavaju način života u Boki,kome se spominju obnavljanja U podnožju zapadne fasade odnosno pokazuju jednu do1585. i 1654. godine. U mirno- kapelice Gospe od Rizi prislo- sada neuočenu sliku - izgleddopskim vremenima kompleks njena je pravokutna ploča s njezine obale u povijesti, nase mogao jednostavno pretvo- natpisom u gornjem dijelu na kojoj su u određenom ritmuriti u manastir. Ostaci ognjišta kome je napisan tekst: građene kapelice kojima ses dimnjakom sačuvani su do ACIODIHNESTE pristupalo barkama. Njihovdanas. STEFAN VALE raspored i ritam čine dio izni- Iz testamenta Milinje iz Pe- DINKERULOSGO. mnog pejzaža Boke kotorske orasta saznajemo da je ova cr- Jovan Martinović i Tomasz kojem se treba brinuti i obno-kvica bila u funkciji početkom Plociennik pročitali su i pro- viti ga kao jednu od najznačaj-16. stoljeća, a njezina arhitek- tumačili ovaj natpis te ovom nijih vrijednosti.tura s prelomljenim svodom prilikom prvi put objavljuje-60
    • NAKON BITKE KRAJ LEPANTA 1571. GODINE BAR I ULCINJ POTPADAJU POD OSMANSKU VLAST Barski nadbiskup Ambroz Antun Kapić (1579. – 1598.) Ambroz Antun Kapić prvi je barski nadbiskup nakon tragično Piše: Lovorka Čoralić preminulog Ivana Brunija. Iako je njegovo djelovanje bilo uvelikeP ovijest Barske nadbisku- pije, najjužnije na istoč- ograničeno osmanskom prisutnošću, nome Jadranu, u kojoj semisno slavlje i danas održava zapažene funkcije koje je obnašao,na hrvatskome jeziku, stoljeći- kao i činjenica da je upravo onma je bilo u nemaloj mjeri po-vezano s ondašnjim političkim odabran da posveti obnovu važnedogađajima. Posebno prijelo- mletačke crkve, svjedoče kako jemno bilo je za Bar razdobljedruge polovice 16. stoljeća, riječ o uglednom i u puno širemkada – u godini kršćanske po- kontekstu poštovanom crkvenombjede kraj Lepanta 1571. godi-ne – Ulcinj i Bar potpadaju pod dostojanstveniku.osmansku vlast. Mletačkimnapuštanjem grada bez otpo- prvome barskom nadbiskupu je bio član Dubrovačke fra-ra nad ovim prostorima trajno nakon pripojenja područja te njevačke provincije, a premaprestaje dominacija Serenissi- nadbiskupije osmanskoj drža- nekim povjesničarima bio jeme, a život katoličkog pučan- vi. i njezin provincijal (izmeđustva postaje višestruko otežan 1541. i 1544.). Godine 1565.i u pojedinim vremenskim eta- Franjevac, vizitator, bilježi se kao apostolski vizita-pama poguban. Žrtva te kolo- nadbiskup i primas tor za Bugarsku i Srbiju. Papavoške predaje 1571. godine Grgur XIII. imenovao ga je 9.bio je aktualni barski nadbi- Ambroz Antun Kapić rođen siječnja 1579. godine barskimskup Ivan Bruni, koji je pre- je u Osoru 1529. godine. Pri- nadbiskupom, a ujedno je ob-ma nekim izvorima nesmilje- padao je redu franjevaca op- našao i časti administratorano pogubljen pred katedralom servanata. Stekao je doktorat biskupije Budve te Korona usv. Jurja, dok je prema dru- iz teologije te slovio za vrlo Grčkoj. Kao barski nadbiskupgim vrelima stradao na nekoj učenog i pobožnog redovni- imao je i titulu primasa Srbi-kažnjeničkoj galiji osmanske ka. U vrelima se katkada uz je. Više puta je intervenirao zamornarice. Ovaj kratak tekst njegovo ime bilježi i dodatak svoju nadbiskupiju u Mlecimagovori o Brunijevu nasljedni- a Ragusio, vjerojatno zato što (1582. – 1583.) i Rimu (1584.ku Ambrozu Antunu Kapiću – – 1585.), ponajprije zbog uzur- 61
    • Hrvatov” (Riva degli Schiavoni), ali i niz drugih toponomastič- kih biljega (Calle Schiavona, Fondamenta degli Schiavoni, Corte Piero di Lesina, Corte Solta i dr.) koji upućuju na nekoć zapaženu prisutnost hr- vatskih iseljenika. Vjerojatno nije tek puka slučajnost da je upravo barski nadbiskup, du- šebrižnik pastve koja je upra- vo u to vrijeme proživljavala svoje najteže trenutke tijekom kojih su mnogi Barani upravo grad na lagunama odabrali za svoju novu domovinu, pozvan da svojom nazočnošću uveliča svečani događaj obnove crkve S. Sepolcro. Crkva, na žalost, nije preživjela turbulentno vrijeme francuske uprave te je i natpis koji je svjedočio o Kapićevoj nazočnosti nepo- vratno izgubljen. Zahvaljujući povjesničaru Emmanuelu A. Cicogniju i njegovim prethod-pacije crkvene imovine koju Kapić je preminuo u Budvi, nicima, poznat nam je njegovsu provodile osmanske vlasti. dana 31. kolovoza 1598. godi- sadržaj: FR. AMBROSIVS CA- ne, te je vjerojatno ondje i po- PITIVS SAC. / THA.E PROFE- Rezidiranje u Budvi kopan. SS. ET ARCHIEP: / ANTIBA- REN. / DIOCELN AC TOTIVS Kako nije mogao rezidirati u Veze s Hrvatima REGNI SERVIAE / PRIMASBaru, gdje su Osmanlije već u Mlecima ANNO MDLXXXII. DIE XIII. /prisvojili nadbiskupsku pa- NOVEMBRIS QVAE FVIT FE-laču i druge crkvene posjede, Spomenuto je kako je Kapić, STVM D.CAE /S. S.CTI ECLA.preselio se u Budvu (vjerojat- nastojeći pomoći svojoj nad- S. SEPVLCRI CONSACRAVIT.no je boravio u tamošnjemu biskupiji, više puta boravio u (Prijevod: Fra Ambrozije Ka-franjevačkom samostanu), Rimu i Mlecima. U prijestol- pić profesor / svete teologije iodakle je povremeno pohodio nici Serenissime zatekao se nadbiskup barski / dukljan-Bar i druge okolne župe. Po- 1582. godine, kada je 13. stu- ski i čitavog kraljevstva Srbijedržavao je rad franjevaca u denog predvodio misno slav- / primas, godine 1582., danaAlbaniji te se tijekom boravka lje u povodu obnove crkve S. 13. / studenoga, koji je biou Rimu zalagao – zajedno s ta- Sepolcro. Riječ je o crkvenom blagdan ... / ..., crkvu (?) sv.dašnjim starješinom reda p. zdanju u predjelu Castello, Groba je posvetio).Bernardinom de Lecceom – da stoljetnoj zoni prebivanja i dje- Ambroz Antun Kapić prvise Albanska kustodija ustroji lovanja pripadnika hrvatske je barski nadbiskup nakonu posebnu provinciju, u čemu iseljeničke zajednice. Upravo tragično preminulog Ivanaje i uspio. Posljednji je barski u tom, istočnom dijelu grada Brunija. Iako je njegovo dje-nadbiskup koji je celebrirao u poznatom po raznovrsnim et- lovanje bilo uvelike ograniče-katedrali sv. Jurja prije nje- ničkim useljeničkim skupina- no osmanskom prisutnošću,zine prenamjene u islamski ma (Hrvati, Armenci, Albanci, zapažene funkcije koje je ob-vjerski objekt. Nakon jedne Grci), smještena je i hrvatska našao, kao i činjenica da jegorljive propovijedi (oko ili po- bratovština sv. Jurja i Tripuna upravo on odabran da posvetislije 1585. godine), uperene (Scuola degli Schiavoni), za čiji obnovu važne mletačke crkve,protiv Osmanlija, tamošnje su osnutak u nemaloj mjeri svjedoče kako je riječ o ugled-osmanske vlasti uhitile su ga zaslužni upravo barski i kotor- nom i u puno širem kontekstui zlostavljale te mu je od tada ski iseljenici. Ondje se nalazi poštovanom crkvenom dosto-bio zabranjen pristup Baru. i glasovita mletačka „Obala od janstveniku.62
    • DONGRACIJA SABLIĆ Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine osnovala je Komisiju za hrvatski martirologij. Komisija ima zadatak istraživati i stručno revalorizirati te prikupljati građu i svjedočanstva o žrtvama koje su zbog vjere ubili komunisti u vrijeme II. svjetskog rata i poraća na području gdje žive pripadnici hrvatskog naroda. U taj broj žrtava koji prema knjizi „Hrvatski martirologij XX. stoljeća“ don Ante Bakovića iznosi 664 mučenika Crkve u Hrvata, ubrajaju se i tri svećenika Kotorske biskupije: don Ivo Brajnović, don Đuro Perušina i don Gracija Sablić, čiji ćemo život u ovom tekstu ukratko prikazati. Cilj ovoga teksta je podsjetiti čitateljsku publiku na ove svjedoke vjere i Crkve, te da se uz pomoć čitatelja ova dokumentacija dopuni i kompletira. 63
    • Prema knjizi don Ante Ba- strahotama komunizma, pose- skupini udbaša i partijaša. U kovića, „Hrvatski martiro- bice u Rusiji i Španjolskoj gdje Cetinju je bio oko osam dana, logij XX. stoljeća“ za tisak su ubijali svećenike i vjernike, na mučenju i ispitivanju. priredio don Pavao Medač a od crkava pravili konjušnice. Dana 10. svibnja 1945. go- Filomena Fabris također piše dine, dan nakon službenoga kako nije bilo požrtvovnijega završetka Drugoga svjetskogD on Gracija Sablić rođen hrvatskog svećenika od njezi- rata i pobjede saveznika, a uz je 14. lipnja 1909. godi- na brata u ovome kraju. njih i partizana, udbaši su po- ne u mjestu Muo kraj Prema tome, njegova „kriv- veli don Graciju natrag u Ko-Kotora. Bio je župnik u Bog- nja“ i pravi razlog mučeničke tor na suđenje, iako je već biodasićima kraj Tivta, gdje ga smrti bili su njegov uzoran u teškom stanju od udaraca uje narod cijenio zbog njegova svećenički život, posebice rad zatvoru. Negdje na putu iz Ce-uzornoga svećeničkog života te s mladima i uspjeh u vjerskom tinja u Kotor, na raskrižju zva-požrtvovnosti u radu s mladi- i nacionalnom odgoju hrvat- nom „Trojica“ (na putu Tivat -ma. Godine 1936. premješten ske mladeži u Kotoru, a osobi- Kotor), kamion s mučenikomje u Kotor za gimnazijskoga to njegovo svjedočenje pripad- se zaustavio. Tu su ga rafalomkatehetu te je u gimnaziji osim nosti hrvatskome narodu. ubili i uz sam put zakopali.vjeronauka predavao grčki i Zbog komunističkih progona Prema iskazu don Vikto-latinski jezik. Početkom rata neko je vrijeme tijekom NDH ra Kaloćire, tada su u cetinj-1942. premješten je za župni- morao pobjeći u Zagreb. Vra- skome zatvoru bili i don Lukaka u Herceg Novi. Tijekom rata tio se na zahtjev biskupa, ali Janović te dvojica seljaka poprogonili su ga neprijatelji Cr- su ga „trinaestojulci“ tražili te imenu Paško i Dorđe, braćakve. se morao skrivati. Biskup Pa- iz Kotorske biskupije. Oni su Uhićen je i na putu iz Cetinja vao Butorac zamjerio je don kao svjedoci izjavili da je donu Kotor, na raskrižju zvanom Graciji Sabliću što se iz Herceg Gracija svih tih osam dana bio„Trojica“ (na putu Tivat -Ko- Novog neko vrijeme sklonio u strašno mučen. Vidjeli su dator), strijeljali su ga pripadnici Zagreb, a to se kasnije dogodi- nijednog zuba nije imao jer suUdbe 10. svibnja 1945. godi- lo i njemu te se iz Kotora mo- mu ih silnim udarcima sve iz-ne. rao skloniti u Dubrovnik. bili. Glavom su mu udarali o Sestra Filomena Fabris, rod. Kako je podnio mučeništvo? zid ćelije, toliko su ga tukli daSablić, opisala je razloge zbog Uhićen je u Herceg Novome 2. je od jakih udaraca psihičkikojih je ubijen njezin brat. Re- svibnja 1945. godine. Partiza- obolio.kla je da se njezin brat, vlč. ni su svečano i veselo proslavi- Njegova sestra Filomena Fa-Gracija Sablić, nikada i nigdje li 1. svibnja, praznik radničke bris dvadeset godina poslijenije bavio politikom, ali je bio klase, komunizma i boljševiz- toga pisala je dvije zamolbe zauzoran svećenik s jasnom na- ma, „novoga doba“ i najavili dopuštenje da kosti pokojnogacionalnom svijesti. raj na zemlji, ali i smrt Crkvi. don Gracije prenese u sveće- Pod optužbom da se protivio U Herceg Novome smetao im ničku grobnicu, ali nije dobi-nazivanju Boke kotorske crno- je župnik don Gracija Sablić, la odgovor. Tada je obitelj, nagorskim primorjem i njezinu uzoran svećenik kojega narod svoju odgovornost, prenijelapripajanju Crnoj Gori, bio je cijeni i voli, kojemu je najve- kosti u svećeničku grobnicustrijeljan. Budući da je Boka ća mana što je svjestan svoje u rodnome mjestu Muo, gdjekotorska u crkvenom pogle- službe i uloge. i danas počivaju i čekaju, podu pripadala južnohrvatskoj Organizator uhićenja bila je riječima njegove sestre, dancrkvenoj provinciji, zastupao Udba Crne Gore iz Kotora i Ce- uskrsnuća i nagradu za mu-je mišljenje da i u političkom tinja. Tražili su župnika i on je čeničku smrt.pogledu treba biti sastavni dio došao. Rekli su mu da će ga te Prema priči koju su ispričaliSR Hrvatske. noći povesti u Cetinje, u cen- mještani, jer o tome događaju Jedan od razloga njegova tralu Udbe za Boku kotorsku i naširoko se pričalo, procurilaubojstva bio je i taj što je kao Crnu Goru, na saslušanje. je vijest da je čak bio svezansrednjoškolski kateheta u Ko- Župnik je pošao. Nije se kad je ubijen.toru često učenicima pričao o mogao oduprijeti naoružanoj64
    • 65
    • 66