Your SlideShare is downloading. ×
Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Saving this for later?

Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime - even offline.

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom

316
views

Published on

http://www.slideshare.net/BaobabUdruga

http://www.slideshare.net/BaobabUdruga

Published in: Education

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
316
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
1
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. MOJ STAVGORAN ŠAFAREK, BIOLOG, SAMOSTALNI ZNANSTVENI ISTRAŽIVAČOčuvane rijekeomogućuju razvojgospodarstvaPoplave i erozija obala samo su izgovori za masovnu regulaciju,čime se zapravo gubi pitka voda, I to nisu priče nekakvihekologa, to govori znanost predočena i u EU-ovim direktivamaRAZGOVARAO Goran Gazdek zona, Madagaskar, Kostarika, Venezuela, nost da u projektu sudjeluju i druge struke,zin@privredni.hr Južna Afrika, Ekvador, Andamansko otočje poput prostornih planera, agronoma, u Indijskom oceanu i Šri Lanka. Posljednjih biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih iO štetnosti regulacija rijeka, godina intenzivno istražuje rijeke Hrvatske. turističkih radnika... Regionalna energet- potrebi očuvanja njihovih ska autonomija, energetska učinkovitost i prirodnih tokova, gradnji istinski obnovljivi izvori energije - vjetra, hidroelektrana i održivom SLOVENCI SU DIJELOM sunca, geotermalna, bioplin - dugoroč- razvoju uz riječne obale PRIZNALI PRETPROŠLE JESENI no nemaju alternativu ako Hrvatska želirazgovarali smo s biologom, samostalnim DA JE REGULACIJA SAVE postati napredna zemlja, sačuvati okoliš,znanstvenim istraživačem i publicistom ODGOVORNA ZA VELIKE ŠTETE razvijati visoke tehnologije, turizam i odr-Goranom Šafarekom, velikim zago- živu, ekološku poljoprivredu. Dok zemlje OD POPLAVA KOD ZAGREBAvornikom ekološkog turizma, turizma u okružju ulažu u nju, solarna energija se upromatranja ptica i održive poljoprivre- Hrvatskoj doživljava kao skupa tehnologija,de. Diplomirao je na Biološkom odsjeku Zašto se energetska strategija i dalje neekološka te neisplativa za ulaganja. To jePrirodoslovno-matematičkog fakulteta u oslanja na gradnju hidroelektrana dok kli- naivno gledanje, jer se promatra trenut-Zagrebu, gdje se zaposlio kao znanstveni matski modeli predviđaju sve manje kiše i no stanje, a ne dugoročno. Treba senovak. Radio je na znanstvenom istraži- snijega, a napredne tehnologija omogu- ugledati na gradišćan- skivanju fitoplanktona Jadranskog mora, kao ćuje proizvodnju iz obnovljivih izvora? okrug Güssing,stručni suradnik za zaštitu okoliša Dravske Često čujemo ‘neka struka to riješi’, ali to je koji pokriva 71lige i na znanstvenom prstenovanju ptica zamka. Povjeriti odluku struci, ide na mlin posto svojemočvarica na Dravi kod Donjeg Miholj- energetskom lobiju, jer javnost očekuje daca, Neretvi i Crnoj Mlaki. Sudjelovao je u struka bude energetska. Međutim,zaštiti vodozemaca na cestama Podravine, hidroelektrane se grade naprojektu Hrvatski nacionalni monitoring rijeci, a popis strukaJadranskog mora, restauraciji močvarnih je ovdje poduži.staništa uz Dravu, na predloženom projektu HEP odbijaUNESCO-vog Biosfernog rezervata Drava- moguć-Mura i biološkoj inventarizaciji uz Dravupod vodstvom Svjetskog fonda zazaštitu prirode (WWF). Sudjelovaoje u ekspedicijama Ande-Ama-16 | travanj 2012. | zelenimagazin
  • 2. energije iz obnovljivih izvora, a prije samo A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke kilometara od lokacije brane, i to deset-15 godina bio je najsiromašniji dio Austrije. ni kanjona više nema, samo mrtva aku- ljećima. Izgradnja hidroelektrana pokrećeSada aktivno privlači investitore, a sve bez mulacija. Riblji fond je uništen, ‘kraljica investicijske cikluse, ali isto bi se dogodilo ivelikih energetskih postrojenja. voda’, riba mladica, na pragu je nestajanja. razvojem energije sunca, vjetra, a s mnogo I nizvodno vodeni valovi prijete kupačima, manjim štetama i utjecajem na okoliš. Iako Ministarstvo zaštite okoliša i izravno i turizmu. Voda je vrlo hladna jerprirode radi na reviziji projekta Hidro- se u turbinu pušta iz dubine, a vjerojatno Često naglašavate štetnost regulacijaelektrane Ombla, stručnjaci, nevladine rijeka. Što se takvim uplitanjem u priroduudruge i građanska inicijativa i dalje gubi?se snažno protive gradnji. Mogu li se ti HRVATSKE VODE SU Rijeci treba ostaviti prostora, ona nije samoargumenti uvažiti u trenutku kad se od PLANIRALE KOMPLETNU voda između lijeve i desne obale. Rijekedržave očekuju ulaganja i pokretanje REGULACIJU DONJEG TOKA su dio vrlo složenog hidrološkog, hidro-proizvodnje? geološkog i biogeokemijskog sustava. ZatoPriča se ovdje ponavlja kao u slučaju HE DRAVE, ALI JE PROJEKT, ŠTO je loše svako gospodarenje vodama kojeLešće, koja je možda najbolji primjer kako ZBOG PRITISKA EU-A, ŠTO rijeke gleda kao kanal, a ne kao vrlo složen ijavnost nema pravu sliku o hidroelektrana- ZBOG PRITISKA JAVNOSTI, BIO dinamički sustav. Osim što potpuno nestajema. HEP je tu govorio o razvoju turizma, SPRIJEČEN ogromna prirodna vrijednost, regulacijao radnim mjestima i o tome kako neće biti rijeka donosi velike gospodarske štete.utjecaja na okoliš. Projekt brane i studija Izravnata rijeka bez meandara, rukavaca iutjecaja na okoliš bili su još iz socijalizma, hladi i obližnju Mrežnicu koja je značajan prirodnih retencija samo je uzak kanal uiz doba daleko od današnjih standarda. Ta turistički resurs. Prvotna cijena gradnje bila kojem se skuplja voda u proljeće ili jesen.studija nije bila predočena javnosti dok sve je oko 65 milijuna eura, na kraju se popela Slovenci su dijelom priznali pretprošle jese-nije bilo gotovo. A istina nije mogla biti i do 100 milijuna eura! Postavlja se i pitanje ni da je regulacija Save odgovorna za velikedramatičnija - najbolja rijeka za rafting je učinkovitosti - voda iz akumulacije mogla štete od poplava oko Zagreba. Rijeka kojojuništena, a novih turista, dakako, nema. bi otjecati u krško podzemlje i smanjitiČak je i Institut za turizam reagirao u proizvodnju, a zatvaranjem rupa odnosnovrijeme gradnje upozoravajući kako nijedna stvaranjem betonskih zavjesa povećali bi VODA SE NE PROČIŠĆUJEakumulacija u svijetu nije turistički resurs. se troškovi. Općina Netretić tuži HEP za KAD NEMA KONTAKTA SSa HE Lešće se automatski upravlja iz HE odrone zemlje i opasne vodene valove. VEGETACIJOM. GUBIMOGojak bez ijednog novog radnog Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje RIBOLOV, REKREACIJU,mjesta. štetnih posljedica rada hidrocentrale. Što sad? Umanjiti vodene valove, EKOTURIZAM, KOJI JE JE znači smanjiti ionako relativno malu OVE GODINE JEDAN OD TOP proizvodnju struje od 42 MW. Kao KRITERIJA ZA PRETPRISTUPNE vrhunac paradoksa, HEP predlaže FONDOVE EU-A gradnju nove brane nizvodno! Sve to samo je dio ledene sante. Vrlo je malo istraživan utjecaj brana, su obale učvršćene ne može prenositi ener- tek su šumari zbog novaca i giju na njih već se ukopava. Ukopavanjem logistike otkrili dio poreme- padaju podzemne vode, a svi znamo što to ćaja i šteta, a koliko toga još znači u poljoprivrednom kraju – ovisni smo ima? Rijeke su dio vrlo slo- o milosti kiše. Suše se polja i šume. Voda se ženog hidrološkog ciklusa ne pročišćuje jer nema kontakta s vegetaci- i poremećaji su dugotrajni, jom. Gubimo ribolov, rekreaciju, turizam, a utjecaji su mogući čak i ekoturizam je ove godine jedan od top desecima kriterija za dodjelu sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a. No, vodoprivredni stručnjaci tvrde da je riječ o neophodnim i neodgodivim radovima, zaštiti od poplava i erozija? Regulacija rijeka se često zamagljuje pojmom uređenja. To bi trebalo znači- ti da su prirodne rijeke neuređene i da ih treba urediti. Pravdanje strukom je u stvari izgovor za vrlo unosne poslove koje plaćamo mi građani. Ali ima još jedna zelenimagazin | travanj 2012. | 17
  • 3. MOJ STAVstvar - vodama gospodari hidrograđevin-ska struka. Kod izgradnje naselja imamourbane planere, arhitekte i ostale koji pro-jektiraju, a građevinci izvode radove. Ovdjesu hidrograđevinci oni koji planiraju i onikoji izvode radove. To je neka vrsta sukobainteresa jer njima je, naravno, stalo da se štoviše kopa po rijekama. Gdje su regulacije opravdane i potrebne?Naravno, negdje su regulacije potrebne – ugradovima, selima, industriji, intenzivnojpoljoprivredi, da se zaštite mostovi, alivećina je potpuno neopravdana. Primjeri-ce, masovno se reguliraju potoci i rijeke ušumama. To nisu priče nekakvih ekologa,već to govori znanost predočena i u EUdirektivama. Europska unija Okvirnomdirektivom o vodama kaže da sve europskerijeke do 2015. godine moraju imati dobarekološki status. Čime objašnjavate tvrdnju da na Dravinema potrebe za regulacijama?Moderno shvaćanje rijekama daje prostora,zato se one u Europi obnavljaju. Nedavno jeMađarska uklonila nekoliko obalnih utvrdai zaustavila šljunčarenje iz korita Drave. stotina metara s obje strane. Na Dravi je dođe u Kupu i prijeti selima u nizini umje-Poplave i erozija obala izgovor su za ma- to većinom i slučaj, zato nema potrebe za sto da se pomalo cijedi ili isparava uz vrbe isovnu regulaciju, ali ako već postoji pojas regulacijom! trsku. Uništen je prirodni ambijent etnoselapoplavne šume, nema potrebe za regulaci- Iako ondje postoji vrlo širok poplavno- Kravarščica, ujedno i potencijalni turističkijom. Ta šuma topola i vrba je prilagođena erozivni zaštitni pojas, a naselja su prilično resurs! A to nije izuzetak, već pravilo! udaljena, Hrvatske vode su planiraleI DALJE SE VUKU kompletnu regulaciju donjeg toka Drave, Europsku narodi su, često se čuje, uve- ali je projekt, što zbog pritiska EU-a, što like uništili svoje nizinske rijeke. MožemoSTARI PROJEKTI POPUT zbog pritiska javnosti na vrijeme spriječen. li njihove savjete prihvatiti kao dobrona-MEGALOMANSKOG Europska komisija je unajmila neovisan tim mjerne ili licemjerne?„UREĐENJA“ SAVE KOD znanstvenika koji su rekli da je projekt be- To vodeni lobi stalno ponavlja, nastojećiZAGREBA, KANALA DUNAV- smislen. I onda na zadnjoj sjednici prošlog pokazati njihovu licemjernost, kako su oni, saziva Sabora misteriozno mijenja Zakon eto, iskoristili rijeke, a nama sad govore daSAVA... UMJESTO DA SE o vodama koji omogućuje vodopravnom ih štitimo kako se mi ne bismo razvijali. ToRADI NA MODERNIM inspektoru da samo svojim mišljenjem je zlonamjerno! Danci, Nizozemci, NijemciTEHNOLOGIJAMA I hitno naredi regulacijske radove? Dopušta i ostali mnogo razvijeniji narodi shvatili daZNANSTVENOM KORIŠTENJU se na preporuku Vlade i kopanje šljunka im je rijeka gospodarski mnogo važnija u iako je ta ista Vlada samo par mjeseci prije očuvanom obliku nego kao mrtav kanal. NePROSTORA preporučila suprotno jer više nema donosa samo akademski, zbog održavanja biološke šljunka zbog uzvodnih brana. Zar to nije raznolikosti, nego radi gospodarske koristi.na eroziju, šuma se regenerira i za dese- čudno? Primjerice, Austrijanci su obnovili jedantak godina. Rijeka meandriranjem sama meandar, a projekt se nije zvao ‘Povratakpremješta šumu s jedne na drugu stranu. Kakvo je stanje na ostalim rijekama u bioraznolikosti’ već ‘Održiva obrana odTakođer je ukorijenjeno mišljenje da rijeka Hrvatskoj? poplava’!stalno uništava obalu. Da, ali koliko s jedne I dobro i loše! Dobro je da su veće rijekestrane erodira, toliko s druge istaloži. Inače ipak zaštićene, a opet se mnogi dijelovi ne- Kako ocjenjujete rad nove Vlade i Mini-bi Drava bila već kilometrima široka. Zato milice uništavaju, posebno potoci. Dnevno starstva zaštite okoliša i prirode?treba sačuvati zaštitni erozivno-poplavni primam poruke ljudi kako su baš ti mali Ima dosta dobrih koraka! Na žalost,pojas da ga rijeka erodira i plavi do mile potoci i rječice devastirani bez potrebe! Je- u suštinskom poimanju gospodarenjavolje. Šumi ne smeta, to je prirodna reten- dan od najgorih slučajeva je Kravarščica. Ta resursima sve je kao prije pedeset godina.cija za visoke vode, a voda donosi plodni rječica nikad nije prijetila kućama koje su Ministrica Mirela Holy radi izvrstan posao.mulj. To ne trebaju biti hektari i hektari na brdu, a malo se izlijevala u dolini. Sada No, dok se ne riješi katastrofalno gospoda-kao u Kopačkom ritu, dovoljno je nekoliko je to kanal bez vegetacije, bujica vrlo brzo renje vodama kojim se stvaraju štete18 | travanj 2012. | zelenimagazin
  • 4. MOJ STAVi nepotrebno baca novac, neće biti izlaska. uništenje ključnih resursa! Umjesto daVlada podliježe velikim igračima, a vidjeli gradimo svoju, originalnu priču... Uzmimosmo kako gospodare resursima. Štoviše, kao primjer turizam promatranja ptica,na njima temelji investicijski ciklus. Vrlo birdwatching ili birding - u svijetu pticeje naivno razmišljanje da će nas samo promatra više od sto milijuna ljudi, samo uinvesticije spasiti, bez radikalne promjene SAD-u ta grana donosi 37 milijardi dolara,skoro u svim poljima gospodarstva, od po- stvorila je više od 670.000 radnih mjestaljoprivrede, korištenja prostora, resursa… i ima veći ekonomski učinak nego sektorZašto se masovno ne solarizira Dalmacija, s lova i sportskog ribolova zajedno! Unatočtoliko sunca? Hrvatska propušta šansu da se tome, taj vid turizma gotovo ne postoji upriključi modernom svijetu, investirajući u Hrvatskoj! Izgradnja hidroelektrana te štet-projekte iz prošlog stoljeća, a ne budućnosti na iskapanja šljunka i regulacije na rijekamakao cijela Europa. Time će zamašnjak otići potpuno bi poništili taj veliki potencijal,u štetne, skupe i upitno isplative projekte. zajedno s ostalim koristima žive i očuvane rijeke Drave! Taj se potencijal, kao i mnogi slični, ne uzima u obzir pri odlukama o ko-PTICE U SVIJETU PROMATRA rištenju prostora i resursa, samo se javnostiSTO MILIJUNA LJUDI, predstavljaju konvencionalni, zastarjeliBIRDWATCHING SAMO U projekti. Dokle god će se vući stari projekti, sve hidroelektrane, megalomansko „uređe-SAD-U DONOSI 37 MILIJARDI nje“ Save kod Zagreba, kanal Dunav-Sava iDOLARA... A TAJ VID TURIZMA drugi, a ne raditi na modernim tehnologija-U HRVATSKOJ GOTOVO NE ma, znanstvenom korištenju prostora, nećePOSTOJI! biti pomaka. Treba se oduprijeti zamkama kratkoročnog rasta, a i to kada se gleda vrlo pojednostavljeno, odnosno samo dio vari-Čini se da će od svega profitirati samo jabli. Kod nas se očuvanje prirode smatrahidrograđevinski i hidroenergetski lobi zaprekom razvoju, a moji njemački kolegekoji su do sada pojeli milijarde naših kuna znanstvenici ne mogu se načuditi kakoi napravili nepopravljivu štetu. I to se čini loše gospodarimo resursima. Bez zdravogkao neka ucjena: loše nam je, propast ćemo, okoliša nema zdravog gospodarstva! Našei zato moramo izgraditi hidroelektrane. raznolike i očuvane rijeke zbog toga neNema veze što je HE Ombla neisplativa, smijemo izgubiti.potencijalno štetna i što će nastati šteta odnekoliko stotina milijuna dolara samo od Zavirili ste u svaki kutak Hrvatske,sušenja poznate šume Repaš. Sve se čini bili na mnogim svjetskim rijekama, alida HEP uz izgovor krize progura elektrane uvijek ističite da najviše volite raditi nakoje u normalno vrijeme zbog štetnosti Dravi. Što je za vas Drava?nikad ne bi prošle! Drava je prije svega moje otkriće pravog, prirodnog svijeta u Hrvatskoj, divljine koju Zašto se razvoj ne temelji na lokalnim nisam mislio da postoji u nizini. Završavamprojektima, prilagođavajući se lokalnim inventarizaciju biljaka i ptica, kartiranjeprilikama? staništa, a sve me više zanima i ekohistorija.Umjesto da se kapira, kopira se! Država Zanimljivo je saznati da su značajne štetejednostavno nema znanja i volje za takav od poplava u Podravini nastale tek nakonrazvoj jer pogoduje monopolističkim prvih regulacija i neprirodnog naseljavanjalobijima. Ne shvaća da je očuvana voda na same obale. Poplava je uvije bilo i ljudinaš strateški globalni resurs! Da ilustriram su živjeli s njima, a lažna sigurnost i velikesadašnje gledanje na resurse, napravimo štete u imovini su novija pojava.misaoni eksperiment: uzmimo da nije pre-vladao razum i da su Plitvička jezera iskori- Putujete po svijetu, član ste različitihštena na ovaj način - sagrađeno je nekoliko ekspedicija. Što pamtite s tih istraživanja,hidroelektrana, pilana, zaposlilo se možda i što biste posebno izdvojili?stotinjak ljudi… ali mi znamo da Plitvička Osim fenomenalne biološke raznolikosti,jezera nisu samo ponos svjetskih razmjera, pamtim i strahovitu bijedu ljudi kojiveć i ogroman gospodarski resurs! Misaoni su izgubili identitet gubitkom okoliša.eksperiment je dakako ograničen, ali je Bez obzira na to radi li se o gubitkuindikativan: mi danas gospodarimo na šume, izgradnji hidroelektrana ili kojemovom prvom, lošem scenariju - krećemo drugom poremećaju, posljedice su uvijeku kratkoročno iskorištavanje, a dugoročno dalekosežne.20 | travanj 2012. | zelenimagazin
  • 5. VAŽNOST REGIONALNOG PARKA MURA DRAVANereguliranarijeka iznimno jebogatstvoStaništa uz očuvane rijeke prirodna suobrana od poplava, ona pročišćuju vodu, kojase potom cijedi u podzemlje i postaje pitkaN akon desetljeća borbe za zaštitu Mure i Drave, prošle godine proglašen je Regionalni park Mura Drava, prvi takav u Hrvat-skoj. Što smo time dobili? Očuvana je posljednja nizinska rijeka uEuropi, time i ogromna biološka raznoli-kost, ali je mnogo toga još prilično nepo-znato. Drava je kao i većina rijeka trebaladoživjeti sudbinu izravnatih kanala. Neregulirana rijeka ima sprudove,rukavce, mrtvice, pojas poplavne šume, na životu, a Kopački rit danas nije samo ponos Hrvatske, već i turistički resurs.UMJESTO DA GRADI S druge strane, u vrtove i podrume seINDUSTRIJSKI PROČISTAČ prelila mala Karašica. Dovoljno je rećiZA VIŠE MILIJARDI DOLARA, ovo: Dunav je nereguliran, s rukavcima iNEW YORK JE KUPIO BRDA, poplavnom šumom, a Karašica je jedno- ličan kanal.ŠUME I RIJEKE U ZALEĐU Sva ta staništa uz očuvane rijekeZA PEDESETAK MILIJUNA iznimno pročišćuju vodu, koja se potomDOLARA, A UČINAK JE ISTI cijedi u podzemlje gdje nastaje pitka– OČUVANA PRIRODA ČISTI voda. Može zvučati banalno, ali primjer iz SAD-a to najbolje potvrđuje: umjestoVODU JEFTINIJE! da gradi industrijski pročistač voda za nekoliko milijardi dolara, metropolis Newa sve to je golemo biološko bogatstvo York je kupio brda, šume i rijeke u zaleđui prirodna obrana od poplava jer se u za pedesetak milijuna dolara. Učinak jenjima pohranjuje suvišna voda i ublažuje isti – očuvana priroda mnogo jeftinijevodeni val. Prošlo proljeće sam radio u čisti vodu! Svi znamo što će u skorojKopačkom ritu, kada je bujao ogromni budućnosti biti pitka voda – ono što jeDunav i kada se sva suvišna voda beza- danas Arapima nafta. Nijedna zemljazleno prelila u Kopački rit. Ta poplava nema tako raznolike, a očuvane rijeke, aline samo što ne smeta ritu već ga održava smo na putu da ih izgubimo. zelenimagazin | travanj 2012. | 21