Alert - štetnost hidroelektrana

1,935 views
1,854 views

Published on

Članak u Alertu o štetnosti hidroelektrana u Hercegovini te o profiterstvu pojedinaca i proglašenju interesima privatnika kao interesima nacije.

Published in: Education
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
1,935
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
11
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Alert - štetnost hidroelektrana

  1. 1. Ožuj ak 2011. Godina 1. broj 17 Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša, očuvanju prirodne i kulturne baštine kao društvenom i političkom pokretu.
  2. 2. I S T RAŽ I VAN J EKAOS S OTROVIMA- DO PESTICIDA UH RVATSKOJ BEZ IKAKVIH PAPIRAPriča je istražena i napisana zahvaljujući podršci danske mreže za istraživačko novinarstvo Scoopwww.i-scoop.orgNapisao: Kruno Kartus, Press centar za okoliš RH,Tportal Za kupnju pesticida početkom Dva odlagališta za 212 tisuća hektara oranica, vrtova, vi-ove godine potrebno nam je bilo jedi- cijelu Osječko- nograda i voćnjaka, a pri tome pestici-no 55 kuna. Certifikat o znanju rukova- baranjsku županiju dima uništavaju štetnike i bolestinja pesticidima, potvrda o biljaka te korove.registriranom obiteljskom poljopri- Svi koji u toj županiji ambala-vrednom gospodarstvu ili poduzeće, žu od sredstava za zaštitu bilja žele Kupnja bez ikakvih do-osobna iskaznica, ništa od toga u Hr- zbrinuti na siguran način, moraju se kumenatavatskoj nije nužno prilikom kupnje uputiti u Donji Miholjac ili u predgra-preparata kojima se može otrovati lju- e Osijeka i predati svoja pakiranja Bočice Chromgora 40, od 200de, kukce, pčele i domaće životinje. pesticida, isključivo radnim danom od ml, i Calypsa, od 3 ml, predali smoOsječka industrijska zona i Divaltova 9 do 14 sati. Postoji i druga moguć- mladiću čiji je kolega ispunio i predaoulica broj 320. Na zgradi starog pogo- nost - u svom selu čekati dolazak po- potvrdni list te obećao da će nam pos-na piše "drvni centar", a u kancelariji sebnog kamiona CROCPA-a, udruge lati potvrdu o uništenju kemikalija.službenica za kompjuterom vodi evi- proizvo ača sredstava za zaštitu bilja, Tako smo se riješili tekućina na čijimdenciju o prodaji parketa, dasaka i dr- koji će preuzeti ambalažu, koju su nje- je ambalažama obljepljena etiketa sva za ogrjev izloženih u hrpi uz ne članice, agrokemijska poduzeća, natpisom "Xn - štetno za ljude i orga-dvorišnu ogradu. Na pitanje o odlagali- plasirale na hrvatsko tržište. U udrugu nizme koji žive u vodi, može dugo-štu opasnog otpada upućuje nas u CROCPA učlanjeno je 11 kompanija trajno štetno djelovati u vodi. Otrovnostražnji dio dvorišta u kojem se nalazi koje proizvode i uvoze 89 posto svih za životinje i pčele. Zapaljivo."desetak kontejnera ispunjenih nekom pesticida registriranih u Hrvatskoj.tekućinom. Svoju ambalažu CROCPA prikuplja Za kupnju ovih štetnih tekući- zato jer ih na to prisiljava zakon o ot- na u jednoj od osječkih poljoprivred- Na ulazu u halu stoji natpis "CI- padu, ali predaja ambalaže za poljopri- nih apoteka sredinom siječnja oveAK - odlagalište opasnog otpada". Od- vrednike još je uvijek dobrovoljna. godine potrebno je bilo jedino 55 ku-lagalište CIAK-a na istočnoj periferiji na. Certifikat o znanju rukovanja pes-Osijeka jedno je od dvije lokacije u "Nitko seljake ovdje ne spreča- ticidima, potvrda o registriranomOsječko-baranjskoj županiji na kojima va da nakon upotrebe pesticida bocu obiteljskom poljoprivrednom gospo-se može odložiti otpad poput bočica bace u kanal, koš za smeće ili zapale darstvu ili poduzeću, osobna iskazni-Chromgora 40 i Calypsa, pesticida na hrpi.", posvjedočio nam je jedan se- ca - ništa od toga u Hrvatskoj niještetnih za ljude i okoliš. Drugo mjesto ljak iz okolice Osijeka, koji je želio os- nužno prilikom kupnje preparata koji-nalazi se u Donjem Miholjcu, gradiću tati anoniman kako se ne bi zamjerio ma se može otrovati ljude, kukce,u zapadnom dijelu ove poljoprivredno nesavjesnim sumještanima. pčele i domaće životinje. Ovakvanajintenzivnije hrvatske županije. kupnja štetnih kemikalija nije iznimka Samo 2009. godine u Hrvat- nego pravilo, potvr uje tportalu Fra- skoj je proizvedeno 3879 tona pestici- njo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavo- da, uvezeno 5760 tona, a nešto više od da za toksikologiju. "Danas, mislim tisuću tona izvezeno je iz zemlje, poda- da nema nikakvog nadzora naših ma- ci su Hrvatske gospodarske komore. lih poljoprivrednika. Ne postoji edu- Ni poljoprivrednika nije malo - prema kacija, slab je nadzor maloprodaje, a popisu poljoprivrede iz 2003. godine korištenje naravno da nitko ne nadzi- u Osječko-baranjskoj županiji bilo je re.", objasnio nam je. 41 tisuća poljoprivrednih kućanstava, a posljednji podaci županijske uprave Glavno vladino tijelo za regu- govore o 178 poljoprivrednih poduze- liranje problematike pesticida je Mi- ća. Svi oni uzgojem bilja bave se na nistarstvo poljoprivrede, ribarstva i 2
  3. 3. Ožujak 2011. Godina 2. broj 16ruralnog razvoja, u kojem za sada ne- tjeva stručno znanje zama govora o izravnoj kontroli svih ko-risnika pesticida pri njihovoj kupnji u rukovanje tim kemikalija- ma štetnim po ljude i oko- KOLIČINE PESTICIDA U H RVATSKOJ -poljoprivrednim apotekama. Na naše liš. "Prosječno godišnjepitanje kako izgleda kontrola prodaje i našu edukaciju pro e okoprimjene pesticida u Hrvatskoj, u Mi- 3500 osoba, a ukupnonistarstvu poljoprivrede kažu da od2007. godine provode "ciljane inspek- smo kroz 13 godina izdali oko 40 tisuća potvrda o REKORDNA 2007.cijske nadzore nad pravnim i fizičkim edukaciji. Prije nego što U periodu unazad pet godinaosobama koje obavljaju promet sred- je objavljen Zakon o za- Hrvatska je najviše pesticida uvezla 2007.stvima za zaštitu bilja". štiti bilja, kod nas su se godine, pokazuju podaci Hrvatske morali školovati zaposle- gospodarske komore. Te godine u zemlju je Krajem 2010. godine, 478 prav- nici u poljoapotekama, ali uvezeno 8198 tona pesticida, što je zanih i fizičkih osoba obavljalo je pro- danas oni više nisu na to trideset tona više nego 2008. godine. Prijemet sredstvima za zaštitu bilja, a u obvezni. Naravno da se- toga, 2006. godine uvezeno je 7738 tonazemlji je bilo 935 prodajnih mjesta. U ljaci nisu nikad dolazili na pesticida. Potrošnja je naglo opala u 2009.posljednje tri godine prodavanje pesti- naše tečajeve.", otkriva godini kada je uvezeno 5760 tona.cida zbog kršenja propisa zabranjeno Plavšić.je u 48 pravnih i fizičkih osoba, a Na primjeru rekordne 2007. godine2010. godine inspekcija ništa pronašla Vlasnik zagrebač- može se, okvirno, izračunati ukupna količinanijedan neodgovarajući objekt iz ove ke tvrtke Danon, koja na koja je te godine bila namjenjena hrvatskombranše. hrvatskom tržištu zastupa tržištu. Zbrajanjem uvezene i proizvedene šest inozemnih proizvo a- količine pesticida dobiva se 13020 tona.Upotreba pesticida s ča pesticida Vladimir Da- Oduzimanjem izvezene količine pesticida"praktičnim iskustvom" non, smatra da je dobivamo da je našem tržištu namjenjeno neobrazovanost korisnika bilo 10473 tona pesticida. Ove kemikalije Europske zemlje strožije kon- nedopustiva. "Hranu bi pakirane su u veća, od nekoliko decilitara, ili manja, od nekoliko mililitara, pakiranja kojatroliraju prodaju i upotrebu pesticida. trebao proizvoditi onaj treba posebno zbrinjavati kao opasni otpad,Henriette Christensen, stručnjakinja u tko ima barem srednjo- a to se u Hrvatskoj ne radi.europskom uredu Pesticide Action školsko obrazovanje iNetworka, tportalu je iznijela podatke poznavanje pravila o kori-po kojima se vidi da je obuka poljopri- štenju pesticida, ali kodvrednika, odnosno potrošača pesticida nas to nije obavezno. Ko-u Europi sve raširenija. U Poljskoj ko- risnik mora znati primjerice što je ka- sko obrazovanje u Hrvatskoj je imalorisnik pesticida mora imati certifikat renca.", upozorava Danon. tek osam tisuća poljoprivrednika, a toza upotrebu otrovnih i vrlo otrovnih je manje od jedan posto ukupnog bro-pesticida, koji se mora obnavljati sva- Me utim, gotovo milijun poljo- ja ljudi koji se bave poljoprivredom.kih pet godina. Belgijski poljoprivred- privrednika u Hrvatskoj steklo je jedi- U Osječko-baranjskoj županiji, kojanici od lani moraju položiti obuku i no "praktično iskustvo", pokazao je je me u poljoprivredno najintenzivni-dobiti certifikat za upotrebu pesticida. posljednji popis poljoprivrede 2003. jim dijelovima države, tako er velikaTko god pesticide koristi u Velikoj Bri- godine. Četverogodišnje srednjoškol- većina poljoprivrednika u svom radutaniji tako er mo- vlada samo praktičnim iskustvom.ra posjedovati Ipak, imali ili neimali certifikat o zna-potvrdu o potreb- nju poljoprivrednici mogu kupiti inom znanju, a ta- tvari, poput onih zabranjenih u nekimko je i u Švedskoj zemljama zbog pogubnog utjecaja nagdje certifikat vri- pčele, jedne od ljudima najkorisnijihjedi pet godina. kukaca. Ravnatelj Pesticidi otrovni za ko-HZT-a Franjo risne kukce dostupniPlavšić potvr uje svimaono što je rekao iseljak iz okolice Radi se o pesticidima za kojeOsijeka - od kraj- je dokazano da su uzrokovali masovninjeg korisnika pomor pčela u njemačkoj pokrajinipesticida u Hrvat- Baden-Württemberg i koji su potomskoj nitko ne zah- zabranjeni za upotrebu u cijeloj Nje- nezavisni magazain za okoliš 3
  4. 4. I S T RAŽ I VAN J Emačkoj, a kasnije u Sloveniji i Francu-skoj. Proizvode i prodaju ih tvrtkaBayer pod nazivima Chinook (s aktiv- Ambalaža od pesticida -nim tvarima imidakloprid i beta ciflu-trin), Mesurol (metiokarb) i Poncho(klotianidin) te tvrtka Syngenta pod opasni otpadkomercijalnim imenom Cruiser (tiame- Amba-toksam). Pored ovih otrova prodaje i laža od iskori-upotrebljava se još dvanaest sredstava štenihna osnovi imidakloprida, tiametoksa- pesticida pre-ma i metiokarba. ma uredbi o kategorijama, Osim metiokarba, ove aktivne vrstama i klasi-tvari pripadaju u skupinu insekticida fikaciji otpadaneonikotinoida. U Njemačkoj je 2008. predstavljagodine zabranjeno osam pesticida iz te opasni otpad.skupine nakon što su pčelari prijavili Prema zakonupomor dvije trećine pčela u pokrajini o otpadu svakiBaden-Württemberg. Analize pomrlihpčela pokazale su da ih je 99 posto bi- proizvo ač ilo otrovano klotianidinom. Tog prolje- uvoznik sredstava za zaštitu bilja na vlastiti trošak mora organizirati odvo-ća ova aktivna tvar u preparatu jeno skupljanje otpadne ambalaže. "U slučaju da se proizvo ač otpada nePoncho masovno se koristila za tretira- pridržava propisanih obveza prijeti mu kazna propisana Zakonom o otpa-nje sjemena šećerne repe u pokrajini du.", ističu u Ministarstvu zaštite okoliša. U Danonu su, budući da tvrtkaBaden-Württemberg. Bayer je odbacio nije član CROCPA, zato morali sklopiti izravno ugovor s poduzećem ovla-mogućnost tako pogubnog utjecaja nji- štenim za prikupljanje opasnog otpada. "Kada ne bismo imali takav ugovorhova preparata na pčele, ali ekološke i propisno zbrinjavali ambalažu od pesticida koje prodajemo smjesta biudruge i pčelari zabrane su tražili i u nam došla inspekcija i kaznila nas.", rekao nam je Vladimir Danon.drugim zemljama EU, kao u SAD-u.Imidakloprid, aktivna tvar u preparati- S druge strane krajnje korisnike pesticida još uvijek nitko ne kontro-ma poput Chinook, zabranjen je ranije lira nego su prepušteni samokontroli i uputama na bočicama pesticida.za tretiranje sjemena šećerne repe, alii suncokreta, u Francuskoj tako erzbog masovnih pomora pčela. U ovu,očito problematičnu skupinu pripada neonikotinoida i sjemena kukuruza tre- tih aktivnih tvari u Republici Hrvat-tiakloprid, aktivna tvar u našem Calyp- tiranog fipronilom. U našoj regiji tije- skoj. Negativni utjecaji na okoliš svo-su, pesticidu koji smo, onako, bez pre- kom ožujka i travnja 2009. godine nije de se na najmanju moguću mjeru akodočenja ikakve dokumentacije kupili u prijavljen nijedan slučaj masovnog po- se korisnici sredstava za zaštitu biljaOsijeku. mora pčela. To se nije dogodilo od pridržavaju ograničenja koja su nave- 1999. godine!", prenio je Greattievu iz- dena u rješenjima o registraciji sred- Nakon pomora pčela zabrana javu početkom 2009. godine Europski stava za zaštitu bilja iz grupeneonikotinoida uvedena je 2009. godi- istraživačko-medijski centar Youris. neonikotionida.", odgovor je Minis-ne i u Italiji, a znanstvena istraživanja tarstvo poljoprivrede u prosincu nas usjevima netretiranim ovim pesticidi- Premda se i u drugim europ- naše pitanje da li će i Hrvatska zabra-ma pokazala su pozitivne rezultate. skim državama provode ovakva istraži- niti neonikotinoide.Dr. Moreno Greatti s talijanskog Sve- vanja, u Hrvatskoj se institucijeučilišta u Udinama neonikotinoide do- oslanjanju jedino na propise na razini "Pridržavanje ograničenja" izvodi u izravnu vezu s pomorima Europske unije. "U Republici Hrvat- rješenja, odnosno s bočice štetne ke-pčela. "Ovdje u regiji Friuli Venezia skoj mogu se koristiti samo ona sred- mikalije, jedina je kontrola korisnika.Giulia i u drugim područjima sjeverne stva za zaštitu bilja čije se aktivne Točnije, oni se samokontroliraju bu-Italije s kukuruznim usjevima u pčeli- tvari nalaze na Popisu aktivnih tvari dući da poštivanje primjene uputa snjim košnicama nije zabilježena depo- dopuštenih za uporabu u sredstvima pakiranja pesticida nitko ne nadzire -pulacija i smrtnost koincidirana sa za zaštitu u Republici Hrvatskoj, a ko- pravilnik za korisnike pesticida propi-sjetvom kukuruza ove godine. Do da- ji je uskla en sa Aneksom I Direktive suje da se "sredstvo mora primjenji-nas, kolonije pčela dobro napreduju. Vijeća 91/414/EEC (s EU zakonodavs- vati u skladu s rješenjem o registracijiPčelari u sjevernoj Italiji i svim dijelo- tvom). Ukoliko do e do zabrane aktiv- ili dozvoli te u skladu s uputama, upo-vima zemlje potpuno se slažu da to tre- nih tvari iz grupe neonikotinoida na zorenjima i obavijestima na etiketi".ba zahvaliti prestanku upotrebe razini EU, tada će doći i do zabrane 4
  5. 5. Ožujak 2011. Godina 2. broj 16 ITAJKUNISPOD TEPIHA:RADI STINA PODMIĆIVAO SRPSKI PRODAVANJA SKUPLJE STRUJE H RVATSKOJ ELEKTROPRIVREDI Priča je istražena i napisana zahvaljujući podršci danske mreže za istraživačko novinarstvo Scoop www.i-scoop.org Napisala: Tihomila Jovanović, Press centar za okoliš RH Unatoč upozorenjima i zabrani plivalo ime Ive Sanadera, bivšeg hrvat- osumnjičen je i za sklapanje nepovolj-gradnje, Republika Srpska nastavlja skog premijera. Samo godinu dana nih ugovora sa njemačkim RWE-om,projekt “Gornji horizonti”. Riječ je o poslije od premijerkine najave uslijedi- te dugogodišnju kupovinu skupe stru-preusmjeravanju slivnih voda rijeke lo je njegovo uhićenje što je Europ- je i sklapanje štetnih ugovora sa kon-Neretve u sliv Trebišnice višekilome- skoj uniji trebalo dokazati da se u traverznim srpskim poduzetnikomtarskim tunelima, te gradnji još tri no- Hrvatskoj provodi ozbiljna borba pro- Vukom Hamovićem. Upravo prekove hidroelektrane uz već tri postojeće. tiv korupcije. Pa ipak, u Hrvatskoj još njegovog EFT-a Mravak je kupioNo, time se direktno ugrožava dolina nije podignula optužnicu protiv njega. struju po najvišoj cijeni od 83 eura zaNeretve, a stručnjaci upozoravaju: hr- Razloga za otužnicu kako se navodi, MWh,a ubrzo nakon potpisivanjavatska Kalifornija bit će pretvorena u ima mnogo, ali najčešće se spominju ugovora cijena je pala na 40 eura.slanu pustinju. Posljedice se već sada afere “Fimimedia” iHEP. No, slučaj Skupa struja prodana je potom mos-očituju u zaslanjenosti tla i prodiranju HEP-a predstavlja najveću prijetnju tarskom Aluminiju za samo 20 eura.mora sve dublje u kopno. Neretva je Sanaderu. USKOK sumnja da su Vuk Hamović isada slana do BIH. Zasadi mandarina njegovi partneri dobro profitirali odse suše, a u Neretvi umjesto jegulja, ži- Sve je započelo razotkivanjem skupe prodaje struje HEP-u, a isplatilive lignje, kaže ekologinja Ana Musa. malverzacija koje su se godinama provizije Ivanu Mravku i drugim oso-Hrvatska ne poduzima ništa jer će pre- odvijale na relaciji HEP-a i njegovih bama koje su sudjelovale u sklapanjušutnim dogovorom s Republikom Srp- dobavljača struje, što je rezultiralo ugovora.skom, zauzvrat dobiti hidroelektranu uhićenjem bivšeg čelnika “HrvatskeDubrovnik 2. elektroprivrede” (HEP) Ivana Mravka. Mravak se poslije nekoliko No, u pozadini višegodišnjh malverza- mjeseci provedenih iza rešetaka, odlu- Krajem 2009. godine predsjed- cija i štetnih ugovora provlači se još čio braniti istinom te dijelom kaonica vlade RH najavljila je oštru bor- jedna priča koja se godinama skrivala osumljičenik, a dijelom kao svjedokbu protiv korupcije “Nema milosti ni pred očima javnosti. istražiteljima USKOK-a ispričao sveza koga ni na jednoj razini, bez obzira detalje o spornim poslovima koji sukako se on zvao”, isticala je tada. I do- Mravak je u svibnju prošle go- se odvijali u HEP-u za vrijeme njego-maća i svjetska javnost bila je zapre- dine, uhićen i osumnjičen da je potpisi- va mandata, a bivšeg premijera izrav-paštena kada je u antikorupcijskoj vanjem ugovora sa TLM-om oštetio no prozvao u istrazi koja se vodi uborbi Jadranke Kosor. na površinu is- HEP za 84 milijuna eura. Osim toga slučaju HEP-TLM. nezavisni magazain za okoliš 5
  6. 6. I S T RAŽ I VAN J EDogovor publika Srpska već je izgradila tunel- pokreće projekt vrijedan oko 350 mi-Sanader-Dodik? sko-kanalni kompleks u dužini od lijuna eura ( kompletni projekt vrijedi 15-ak kilometara Fatničko - Dabarsko 700 milijuna američkih dolara). Zapo- Me utim, ono što je ostalo u polje kojim bi se ta voda trebala trans- činje drugu fazu u kojoj se planira sjeni istrage i analiza, ono za što sigur- portirati. prebacivanje voda iz Gatačkog u Ne- no neće biti optuženi ni Sanader ni vesinjsko polje, gradnja dvije brane Mravak. a što će tek iznjedriti katastro- Lokalni mediji optužili su već radi formiranja akumulacija Zalomka falne posljedice po Hrvatsku je njiho- tada vlast Ive Sanadera da s Dodikom I Pošćenje u Nevesinjskom polju, te i va umiješanost u dogovor sa sprema najveću ekološku katastrofu u izgradnja još tri nove hidroelektrane Republikom Srpskom oko projekta Europi. Jer, ukoliko taj projekat saživi Nevesinje, Dabar i Bileća, ukupne“Gornji horizonti” koji će prema pro- do kraja, gubitak Republike Hrvatske snage 260 megavata, čime će zaokru- cjeni stručnjaka, ukoliko do e do nje- neće biti u nekoliko milijuna eura, već žiti cijeli projekt. gove potpune realizacije, dolinu će biti katastrofalan. Hoće li ipak Re- Neretve pretvoriti u slanu pustinju. publika Hrvatska žrtvovati svoje pri- Iako su ekolozi iz Hrvatske i rodne resurse i izazvati ekološku i Bosne i Hercegovine više puta tražili “Smatram da je Ivo Sanader od- gospodarsku katastrofu u zamjenu za obustavu projekta “Gornji horizinti”,govoran i da je odigrao kurvanjsku po- struju? Elektroprivreda Republike Srpske, za-litiku, ne samo kad je u pitanju dolinaNeretve , već I “Gornji horizonti”i cije-na struje. Postoji neki pakt izme uVlade Republike Hrvatske I Republi-ke Srpske, zato što s tom hidroelektra-nom Dubrovnik 2 Hrvatskakompenzira sve što neće da rješavanormalnim putem, otvoreno optužujeStipe Gabrić, gradonačelnik Metkovi-ća I saborski zastupnik. I Mravak to potvr uje u svojojobrani kad tvrdi da je postupao, prijesvega, prema nalogu tadašnjeg premi-jera. Na tu vezu ukazivali su i medijisusjedne nam Bosne i Hercegovinejoš 2006. godine izvještavajući oMravkovom sastanku s MiloradomDodikom, predsjednikom RepublikeSrpske. Nazočnost Željka Tomšića, ta-dašnjeg pomoćnika ministra za energe-tiku i rudarstvo jasno je svjedočila o Unosan business jedno sa strateškim partnerom, britan-tome da se delegacija uputila u Banja strujom na račun skom tvrtkom Vuka Hamovića,Luku uz odobrenje hrvatskog držav- Energy FinancingTeam, nastavila jenog vrha. Kako je izvjestila agencija siromašnih izgradnju višekilometarskih tunelaSRNA tom prilikom dogovorena su kojima preusmjerava slivne vode rije-zajednička ulaganja u planirane elek- “Gornji horizonti” naziv je me- ke Neretve, što nam je potvrdio Lju-troenergetske objekte na slivu rijeke gaprojekta gradnje energetskih objeka- bomir Zotović, izvršni director zaTrebišnjice koje bi vlastitim sredstvi- ta, umjetnih akumulacija i sustava proizvodnju i tehničke poslove Hidro-ma realizirale Elektroprivreda Republi- tunela kojim bi se vode iz sliva Nere- elektrane Trebišnjice.ke Srpske i Hrvatska elektroprivreda, tve prevodile u sliv rijeke Trebišnjice.a radi se o megaprojektu zvanom “Gor- Prva faza projekta započetog još 1960. -Ta koncepcija sistema zasno-nji horizonti”, prema procjeni stručnja- godine, završena je gradnjom velike vana je još 50-tih godina kada su pro-ka, izuzetno rizičnom za dolinu akumulacije Bileća, te hidroelektrana vedene i odre ene istrage po pitanjuNeretve. U sklopu tog projekta Hrvat- Trebinje I i II, Dubrovnik i Čapljina. Gornjih horizonata. Mi nismo odstu-ska bi dobila Hidroelektranu Dubrov- Ali projekt je zaustavljen zbog svoje pali od toga koncepta. Okosnica jenik 2 ako zauzvrat "šuti" o projektu dokazane štetnosti. No, nakon više od brana Grnčarevo , visine 123 metra iGornjim horizontima". Pozivajući se tri desetljeća, u sadašnjem siromaš- ona oformljuje akumulaciju od mili-na dug HEP-a od 100 milijuna eura nom gospodarstvu Bosne i Hercegovi- jardu i dvjestoosamdeset milijuna ku-kao uporište za nastavak projekta, Re- ne, Republika Srpska ponovno bika vode, što je jedna vrlo značajna 6
  7. 7. Ožujak 2011. Godina 2. broj 16akumulacija u Europi. Osim štosmo izgradili hidroelektranu,gradili smo i neke objekte kojiće biti u funkciji sistema Gor-njih horizonata,, a izme u osta-log tunele koji će imatiderivaciju prevo enja tih voda.Tako je izgra en tunel koji spa-ja Dabar i Fatničko polje, a za-vršen je 15,5 kilometarskitunnel koji spaja Fatničko poljei akumulaciju Bileća. Svi tiprojekti su tražili odre ene su-glasnosti koje su dobijene, takoda taj projekt ima jedan legali-tet, tvrdi Zotović.VladaRepublike Srpskedjeluje mimo odlu-ka Federacije BiH središnje vlasti BiH, odbija preuzete institucijama, protiv BiH mogao biti A taj legalitet osigurala im je obveze. pokrenut me unarodni spor.Vlada RS dajući zeleno svjetlo projek-tu, što je potvrdio ministar privre- - Moramo priznati da su svi ovi Stoga je Vlada FBiH zatražilade,energetike i razvoja RS Slobodan radovi koji su ra eni, ra eni jednostra- od Vijeća ministara da se što hitnijePuhalac na stručnom skupu u svibnju no, bez suglasnosti Republike Hrvat- uključi u rješavanje toga problema,2010. godine u Trebinju koji su organi- ske. , a to su dva hidrotehnička tunela što se ni do danas nije dogodilo.zirali Elektroprivreda Republike Srp- koja su ostala izvan funkcije, iako jeske i Hidroelektrane ne Trebišnjici a zvanični dogovor isključivo bio, na -Problem je što imamo jednona kojem je istaknuo da na osnovu do- tom me udržavnom povjerenstvu, da “frankenštajnsko” ure enje koje na dr-kumenata kojima raspolaže Vlada RS se ne mogu poduzimati nikakve aktiv- žavnoj razini uopće ne razmatra taji njenog opredjeljenja postoji otvoren nosti. Preduvjet za to je bio izraditi cje- problem. Vijeće ministara BiH do sa-prostor za početak realizacije tog pro- lovitu studiju utjecaja na okoliš a nju da se samo sporadično osvrtalo najekta. pak bazirati na realnim podacima iz problem Gornjih horizonata, što je monitoringa. Naši stručnjaci uspjeli su gotovo nevjerojatno. Jer ako na njega O kojim je dokumentima riječ se usaglasiti sa kolegama iz Federacije ukazuje čitav prostor Hercegovine,nije poznato. Poznato je samo da je BiH I napravljen je zajednički sustav sve ekološke udruge BiH i Hrvatske,Parlament Federacije BIH zatražio da motrenja količine i kvalietete vode, ako je taj problem spominjan u Sabo-se zaustave sve aktivnosti u vezi s re- dok Republika Srpska nije uključena u ru RH, ako o tome govore svi mediji,alizacijom projekta Gornji horizonti tu razmjenu podataka. Time smo na- onda je nelogično i nenormalno da Vi-dok se ne uradi monitoring voda sliva ravno uskraćeni za one bitne podatke jeće ministara, odnosno državna Vla-Neretve zajedno s predstavnicima Re- koji trebaju biti kvalitetna podloga za da na dnevni red nikada nije stavilapublike Srpske i Republike Hrvatske. izradu studije utjecaja na okoliš, kaže Gornje horizonte, kao problem o ko-Zatražio je i da se, prije bilo kakvih ak- Siniša Širac, zamjenik generalnog di- jem bi trebalo raspraviti. To je nedo-tivnosti, pa čak i onih pripremnih, na- rektora Hrvatskih voda. pustivo!, tvrdi , Enes Ratkušić, bivšipravi studija utjecaja na okoliš, što je novinar TV Mostara.obveza preuzeta na zasjedanju Komisi- Širac upozorava i da se radi oje za vodnu privredu Hrvatske i BiH. području krša, izuzetno osjetljivom i Umjesto jegulja uNa sastanku komisije dogovoreno jeda se formira zajednički monitoring da svaki zahvat može imati višestruke negativne posljedice i da ukoliko se ne Neretvi love lignjenad tim projektom unutar BiH, koji bi uspiju uskladiti svi podaci, Hrvatskojproveli predstavnici entitetskih institu- jedino preostaje zatražiti me unarod- U me uvremenu Vlada RS jecija te Vijeća ministara BiH. No ništa nu arbitražu. Iz Vlade RH u nekoliko dobila ura enu reviziju odre ene do-se od toga nije realiziralo jer Republi- navrata je najavljeno da bi, ako se pro- kumentacije za taj projekt, koju je ra-ka Srpska, očito djelujući neovisno od jekt nastavi bez konzultacija s njenim dio beogradski Energoprojekt, ali nezavisni magazain za okoliš 7
  8. 8. I S T RAŽ I VAN J E nitko osim vlasti RS nezna što je revi- je već do granice s Bosnom I Hercego- Nikola Zovko: zija pokazala. Tek je na stručnom sku- vinom, a umjesto jegulja u Neretvi se pu u Trebinju prezentirana studija love lignje, upozorava Musa. -Posljedice bi mogle biti“Aktuelizacija uticaja prevo enja voda ogromne. Hutovo Blato je upisano Gonjih Horizonta na režim podzemnih Naime, područje delte Neretve kao me unarodno važno stanište ptica I nadzemnih voda” po kojoj prevo e- , treće u Europi, već danas trpi poslje- močvarica. Tu je registrirano oko 240 nje voda nema veliki uticaj na rijeke dice nedostatka slatke vode i ulaska vrsta ptica,22 vrste riba, 640 biljnih Bunu, Bunicu I Bregavu. S tim se nika- mora sve dublje u kopno, što će deltu vrsta. To je jedna biološka raznolikost ko ne slaže Ana Musa, predsjednica Neretve pretvoriti u pravu slanu pusti- i jedna prirodna snaga koje nema na Udruge “Lijepa naša” iz Ploča, a čija nju. Jedini spas za ovo područje je pro- Mediteranu. I sad zamislite da ostane je udruga prva ukazala na pogubnost glašenje parka prirode Delta Neretve, bez vode, kaže Zovko. toga projekta. što je planirano i na Saboru usvojeno u strateškim dokumentima RH još Hamovićev lov u - To što stučnjaci u RepubliciSrpskoj tvde da nema nikakvih poslje- 1999. godine. Već sada je ugroženo 700 hektara mandarinskog nasada, a mutnomdica za ovaj kraj, to su čiste izmišljoti- zaslanjivanje pitke vode ima neslagle-ne. Trebalo bi sačiniti jedno dive posljedice za rijedak ptičji I riblji Premda postojeće elektrane name unarodno neovisno povjerenstvo fond toga područja. Neretvi već pokrivaju potrebe potro-koje bi izradio studiju o utjecaju na šača, njegovim dovršetkom do 2015.okoliš. Republika Srpska je naručila Direktno je ugrožen i Park pri- godine, Republika Srpska steći će po-dva elaborate, jedan još iz vremena Ju- rode Hutovo blato u BiH, koji je Me- ložaj najvećeg izvoznika struje u regi-goslavije, u kojm je stajalo da je utje- unarodno vijeće za zaštitu ptica ji, a strateški partner londonska tvrtkacaj Gornjih horizonata na Neretvu stavilo na popis važnih ptičjih staništa EFT ,postat će "povlašteni" kupac.jako veliki,a u ovoj novoj studiji, koju jer je ovaj rezervat najveći ovakve vr- Krade li Republika Srpska vodu Hr-su oni financirali nema niti truni opas- ste u ovom dijelu Europe kako površi- vatskoj kako bi proizvela električnunosti za Neretvu. A dolina Neretve već nom, tako i raznolikošću. Na njegov energiju a onda ju preko EFT-a kojimsada trpi posljedice, slana voda došla potpuni nestanak upozorava i director rukovodi srbijanski capitalist Vuk Ha- 8
  9. 9. Ožujak 2011. Godina 2. broj 16mović prodaje nazad BiH i RH.? Jer dan entitet donosi odluke bez obzira bivši premijer tijekom svog posjetajavno se ne objavljuje od koga se ku- na državnu vlast, može osigurati pro- Londonu potporu britanske vlade Hr-puje struja, niti po kojoj cijeni. Sama izvodnju električne energije. Pa je ta- vatskoj u pridruživanju Europskojkupoprodaja može biti vrlo unosan po- ko odlukom Vlade Republike Srpske uniji morao pridobiti povlasticama zasao jer se ništa ne vidi I prelazi grani- beogradski EFT dobio koncesiju za iz- britanske interese, a jedno od njih je ice bez carine, tvrde u Energetskom gradnju hidroelektrane “Ulog” na rije- izgradnja Gornjih horizonata u čemuinstitutu Hrvoje Požar. Poznato je da ci Neretvi, vrijednu 100 milijuna eura, englesko sjedište EFT-a ima interes.HEP zadnjih godina kupuje oko 30 a pojavljuje se i kao strateški partner u Zato se u Vladi RH o projektu “Gor-posto potrebne električne energije, a izgradnji tunela Fatničko polje-Bileća. nji horizonti” unatoč svim upitima nenajviše od Energy Financing Teama Nema nikakve dvojbe da je biznismen izjašnjavaju, niti inzistiraju na me u-(EFT) kontraverznog Vuka Hamovića. takvog kalibra itekako zainteresiran za narodnoj arbitraži.Već samo letimičan pogled na njegovo ulaganje u projekt “Gornji Horizon-poslovanje trebao bi biti dovoljan mo- ti”.S obzirom da uskoro počinje grad- Prema riječima Mirele Holy,tiv za hrvatske istražitelje da pokrenu nja HE Dabar, ne bi bilo iznena ujuće saborske zastupnice SDP-a i predsjed-istragu o poslovanju gospodara balkan- da se EFT ponovo pojavi kao strateški nice Savjeta za zaštitu okoliša, velikuske struje. Njegova tvrtka godinama je partner. opasnost predstavlja što BiH nijebila pod istragom britanskog Ureda za stranka ESPO konvencije, pa time Hr-teške prijevare zbog sumnje u korup- Umiješanost politike vatska gubi jedan snažan mehanizamcijsku aferu u Elektroprivredi Republi- zaustavljanja projekta.ke Srpske. Istragu je pokrenuo i glavni „Pitanje je stranog novca i stra-inspector Američke agencije za me u- nih ulagača, i očito je došlo do neke vr- - S obzirom da je riječ o do-narodni razvoj (USAID), te Tužilaštvo ste direktive od strane visokih njem toku Neretve koji pripada ram-BiH I Srbije. Specijalni revizor kojeg političkih struktura u Europi da se sarskom području, postoje dobrije postavio OHR otkrio je da su doma- ovaj projekt ne dotiče, bez obzira koli- mehanizmi zaustavljanja jednog tak-će elektroprivrede prije svega Elektro- ko će negativno utjecati na deltu. Mis- vog projekta koji bi zasigurno vrloprivreda RS, sklapale ugovore sa lim da je razlog zašto naša Vlada šuti negativno utjecao na zaštitu toga po-EFT-om koji su išli na štetu državnih što će od toga projekta imati financij- dručja. Niti Federalna Vlada BiH nijepoduzeća. Zahvaljujući svojoj sprem- ske koristi. Vjerujem da se radi elek- entuzijastična prema tom projektu Inosti na rizik, te umješnosti u sklapa- trične energije žrtvuje Neretva“, ne radi se samo o me udržavnimnju složenih ugovora izme u nekoliko smatra voditeljica Zelene akcije Hrvat- odre enim prijeporima nego se radi Ipartnera, Hamović je izgradio svoje ske Irma Popović. o unutardržavnim prijeporima oko re-carstvo, pa se kako piše sarajevski alizacije toga projekta“, kaže Holy,CIN našao na listi 100 najbogatijih Očitovanje Vlade bivšeg premi- potvr ujući da je riječ o političkomosoba post- komunističke Europe još jera Ive Sanadera o projektu “Gornji pitanju.2005. godine sa bogatstvom procijenje- horizonti” zatražila je i najveća opozi-nim na 350 milijuna američkih dolara. cijska stranka ali ga ni do danas nije Ekolozi i stručnjaci za vodnoPo istom modelu kako je poslovao u dobila. Na pitanje tadašnjeg saborskog gospodarstvo jedinstveni su u svojojdrugim državama bivše Jugoslavije, zasupnika SDP-a Ivice Pančića, bivši ocjeni. Riječ je o projektu visokog ri-Hamović očito posluje I u Hrvatskoj. premijer Ivo Sanader odgovorio je tek zika kojim se preusmjerava voda Ne-Samo u prošloj godini EFT je Hrvat- kratko da će Hrvatska znati obraniti retve u slijev Trebišnjice, što jeskoj prodao struju u vrijednosti preko svoje interese. suprotno me unarodnim konvencija-sto milijuna eura. Istražuje li USKOK ma i me unarodnom ugovoru oposlovanje EFT-a nije poznato jer pre- „Treba javno reći što je interes upravljanju vodama izme u RH Ima odgovoru Vuka uričića, glasnogo- Hrvatske i neka Vlada iza toga stane. BiH.vornika USKOK-a o bilo kojem Umjesto da informacije budu podastr-predmetu se ne može govoriti prije do- te javnosti, Vlada je izabrala taktiku Što je najgore zbog gradnjenošenja državnoodvjetničke odluke. A skrivanja informacija, što je najgore šest hidroelektrana u gornjem tokuprema pisanju “Jutarnjeg lista” hrvat- jer srpska strana i dalje nesmetano ra- Neretve te umjetne promjene režimaski istražitelji tek ispituju da li je vlas- di, ne obazire se ninašto a mi koji bi- vode ,bez pitke vode ostat će više odnik EFT-a podmitio Mravka kako bi smo trebali reagirati, ne reagiramo, a 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-ugovorio nabavku struje u trenutku ka- korist će na kraju imati oni koji su to neretvanske županije. Crne slutnjeda je njena cijena bila izuzetno visoka. sve i dogovorili. Doga anja u HEP-u, već se obistinjuju jer zbog niskog vo-Istina, protiv srpskog biznismena do pa način kupovanja struje, spominja- dostaja Neretve presušuju kraška vre-sada nije podignuta niti jedna optužni- nje Vuka Hamovića, potvr uje da je bi- la i izvori u Prudu, s kojeg se napajaca niti u jednoj zemlji. Stoga Hamović lo igara ispod stola oko Gornjih vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-bezbrižno nastavlja graditi svoje car- horizonata, kaže Pančić. Lastovo-Mljet, pa stanovnicima togastvo, posebice u Republici Srpskoj područja iz slavina povremeno tečagdje si, koristeći situaciju u kojoj je- Pančić je izrazio sumnju da je morska voda. nezavisni magazain za okoliš 9
  10. 10. D O M O VI N O , T I S I KAO Z D RAVL J E ČEKAJUĆI SANACIJU RADIOAKTIVNOG OTPADA DOČEKALI NAFTNI TEMINALNapisala: Dalma Luketin,Zeleni DalmacijeKaštelanski je zaljev najveći zaljev na Broj stanovnika na ovom po- Prestankom rada industrije uJadranu. Njegovu ljepotu i blagodat ži- dručju u kratkom je vremenu utrostru- vrijeme rata započeo je proces purifi-vota ovdje prepoznali su davno Iliri, čen, a komunalna infrastruktura se kacije Kaštela – više prirodnim putemGrci, Rimljani, hrvatski knezovi i kra- nije paralelno razvijala. Na području nego smišljenim aktivnostima. Zatvo-ljevi. Plodno poljoprivredno područje Splita, Solina, Kaštela i Trogira najve- ren je Jugovinil, ali zaga ena podru-sa obiljem pitke vode iz Jadra, Panta- ći dio otpadnih voda skupljao se u sep- čja nisu sanirana i prema procjenamane i mnoštvo potoka, zajedno s mo- tičke jame, ostale otpadne vode stručnjaka 250-500 tona žive leži urem, bogatim ribom, blago je kojim direktno su se ili indirektno bez pročiš- moru ispred tvornice. Azbest iz Salo-nam je priroda osigurala život, a koje ćavanja ispuštale u more. Tako je ne- nita se zbrinjava nestručno u Mravi-ne znamo očuvati. kontrolirani razvoj doveo do toga da načkoj kavi, opasni radioaktivni otpad na Giričiću se nas ne tiče jer su ti pro- blemi u domeni države. Danas su asocijacije na Kašte- lanski zaljev nesre ena kanalizacija, gužva, bespravna gradnja, onečišće- nost, tvornice, prljavo more, rupe u Kozjaku. Kaštela su sinonim zaga e- nja i svih ostalih oblika devastacije prostora. Zapravo, uopće ne znamo kakvo je pravo stanje u Kaštelima jer Zavod za javno zdravstvo mjeri zaga- enost tla i objavljuje rezultate mjere- nja godinu do dvije nakon svih doga anja. Institut za oceanografiju i ribarstvo kontrolira čistoću mora i proglašava ga čistim iako svatko tko ima osjet njuha i vida može zaključiti da je more vrlo daleko od onoga ko- jeg se sjećamo kao čistog. Ministar- stvo zaštite okoliša postavilo je mjerne stanice za mjerenje kvalitete zraka na mnoga mjesta u Hrvatskoj Početkom prošlog stoljeća Ge- danas imamo gotovo potpuno zaga en (Zagreb, Sisak, Rijeka) samo ne uorge Bernard Shaw usporedio je Kašte- akvatorij zaljeva od otpadnih voda iz Splitu i Kaštelima.la s Azurnom obalom i ocijenio ih čak kanalizacijskih ispusta i industrijskihljepšim. Ali, mi smo započeli industri- pogona. Velika je koncentracija rizičnihjalizaciju. Dominacija Splita osigurala industrija i tehnologije u Kaštelima.je da se njemu u zale e, a opet dovolj- Možda je već prekasno prepoz- Čudo je ili sreća što smo još uvijek ži-no blizu, načičkaju tvornice cementa, nata alarmantna situacija kada je Ka- vi. Osim što se ta mjesta treba saniratiplastičnih masa, željezara, klaonica, pi- štelanski zaljev proglašen ekološkom – i to ne samo rješavanjem kanalizaci-vovara, luka rasutih tereta, brodogradi- crnom točkom i svrstan u najugroženi- je- nužno je potrebno spriječiti daljnjulište. Smatrali smo to napretkom onda ja područja na istočnoj strani Jadrana. devastaciju i iznaći dobru politikukad još nismo znali što nam sve kao Započet je svima poznati Eko projekt upravljanja kojom će se prostor oču-„žuntu“ donosi Jugovinil, Salonit, že- zaštite Kaštelanskog zaljeva za grado- vati. Me utim: planiraju se tuneli,ljezara, cementna industrija, rezalište ve Split, Solin, Kaštela i Trogir koji je mostovi, prometnice kojima će još ve-bodova: živu i druge teške metale, az- postao projekt od državnog značenja, ći broj od 30000 automobila dnevnobest, ispušne i stakleničke plinove, bu- ali sve više podsjeća na zidanje Ska- ostavljati ispušne plinove u Kašteli-ku ….Da ne zaboravimo: zaga ivači dra. Gdje mu je kraj? ma. Izgubit ćemo još više poljopri-su i marine, prometnice i aerodrom. vrednog zemljišta. More će nam 10
  11. 11. Ožujak 2011. Godina 2. broj 16zaga ivati još i kruzeri. A sad ćemo do- Zeleni Dalmacije protive se vla- ljednjih nekoliko godina tisuće ljudi.biti i naftni teminal kao spas u eko- dinom planu implementacije projekta Moraju li stanovnici Splita, Solina,nomskoj krizi u zaljevu koji je bez načela opreza. Ne protivimo se Trogira i Kaštela živjeti na rubu neiz-zatvoren sa svih strana i time posebno investicijama i razvoju, ali držimo da vjesnosti od eko katastrofe svih raz-osjetljiv na moguće akcidente. Je li je naftni terminal potencijalna ekolo- mjera? Je li im važan samo posao bezono što su političari zamislili ne poštu- ška bomba. Zeleni Dalmacije smatraju obzira na zdravlje? Zeleni sami nejući načelo opreza dobro i za gra ane? ga velikim dodatnim opterećenjem i ri- mogu ovu suludu ideju spriječiti bezGdje su studije utjecaja na okoliš? U zikom za sustav koji je već sada suvi- gra ana koji šute i trpe da im političa-slučaju akcidenta hoće li nam vatrogas- še opterećen. Mi jesmo za investicije i ri serviraju projekte koji mogu još vi-ni brodić Sv. Florijan išta pomoći i ka- napredak, ali onaj koji može nositi ra- še ugroziti okolinu. Ovakvi projektikav će to utjecaj imati na morsku zvoj i zapošljavanje uz zaštitu okoliša. trebali bi biti referendumsko pitanje.floru i faunu? Zelena ekonomija zaposlila je u pos- H RVATSKA TRAŽI OTROVE U TEPISIMA I TEKSTILU Autor: Kruno Kartus, Press centar za okoliš , prihvatila je Nacionalni implementacijski plan (NIP) za Tportal daljnji rad na procjeni rizika za kemikalije prema planu i programu Štokholmske konvencije. U tom planu je i rad na Europska Opća uprava za okoliš najavila je zabranu procjeni rizika za ljudsko zdravlje i okoliš tih tzv. novih devet opasnih kemikalija iz skupine postojanih organskih za- POP-sova, kažu u Ministarstvu zdravstva. Ono što se tek ga ivača. Hrvatska tek treba utvrditi raširenost ovih štetnih treba napraviti prema NIP-u, ističe ovo ministarstvo, identi- kemikalija u proizvodima i našem otpadu. U skupine posto- fikacija je tih tvari u proizvodima i otpadu jer o tome nema janih organskih zaga ivača (POPs) pripadaju mnogobrojni dovoljno podataka. otrovni organski spojevi čija su zajednička svojstva postoja- nost, nakupljanje u živim organizmima, prijenos na velike Inače, provedba Štokholmske konvencije u Hrvat- udaljenosti te štetna djelovanja na ljude i okoliš. Dio ovih skoj razvučena je u nekoliko resora. Krovno tijelo je Minis- tvari podijeljenih u dvanaest skupina iz upotrebe se izbacuju tarstvo zaštite okoliša, a Ministarstva poljoprivrede izdaje od 2001. godine, od prihvaćanja me unarodne Štokholmske dozvole, propisuje uvjete upotrebe pesticida i registrira ih. konvencije koju je potpisala i Hrvatska. Većinom se radi o Za sredstva koja se upotrebljavaju u području poljoprivrede pesticidima, ali Europska unija sada traži ukidanje upotrebe i šumarstva nadležan je Zavod za zaštitu bilja u poljoprivre- tvari koji se nalaze i u drugim grupama proizvoda. di i šumarstvu, a za područje veterine istraživanja učinkovi- tosti pesticida obavlja Veterinarski fakultet Sveučilišta u Dio tih tvari koristi se u nepromočivim tekstilima, te- Zagrebu. Zatim, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pisima i vatrogasnim pjenama, u avio i fotografskoj industri- (MZ) nadležno je za izdavanje dozvola za uvoz aktivnih ji. Devet kemikalija čiju je zabranu Europa najavila u tvari od kojih se formuliraju razni pesticidi ako su to opasne prosinačkom broju svog biltena Okoliša za Europljane su - tvari, dozvola za uvoz gotovih pesticida u području javnog polibromirani difenil eteri, heksabromirani bifenili, klorde- zdravstva razvrstanih kao opasne kemikalije, rješenja kojim kon, alfa heksaklorcikloheksan, beta heksaklorcikloheksan, se odobrava stavljanje biocidnih pripravaka na tržište. pentaklorbenzen, perfluoroktan sulfonska kiselina, njezine soli i perfluoroktan sumporni fluorid. Dijelom tih tvari, pri- Ministarstvo zdravstva odre uje i maksimalno do- mjerice, tretirao se tapecirani namještaj, automobilski i elek- zvoljene količine (MDK) pesticida koje se smiju nalaziti u tronički dijelovi, ali nedavno je na kalifornijskom sveučilištu proizvodima u trenutku stavljanja u promet te dozvole za Berkeley utvr eno da njihovo nakupljanje u ženskom tijelu uporabe pesticida u domaćinstvu. Nadalje, Hrvatske vode može uzrokovati neplodnost. izdaju dozvole za tvari koje mogu dospjeti u vode. Gospo- darenje ure ajima i tekućinama koji sadrže PCB-e u nadlež- U Ministarstvu zdravstva kažu da u Hrvatskoj nije ut- nosti je Državnog inspektorata i Ministarstva zaštite okoliša, vr eno zaga enje ovim tvarima ili veće zalihe tih tvari. Pre- prostornog ure enja i graditeljstva. Kontrolu i nadzor nad ma podacima Hrvatskog zavoda za toksikologiju i ure ajima koji sadrže PCB-e provode inspektori zaštite na antidoping i prema podacima iz Ministarstva zaštite okoliša, radu, unutar Državnog inspektorata. prostornog ure enja i graditeljstva, u Republici Hrvatskoj ne- ma zaliha tih kemikalija ni kontaminiranih mjesta, stoji u od- Kontrola emisija PCDD/PCDF-a, HCB-a i PCB-a u govoru na pitanje tportala. nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure- enja i graditeljstva i Ministarstva gospodarstva, rada i po- Na ovoj problematici radi se od 2004. godine, ali re- duzetništva. zultati se još očekuju. U 2004. godini Republika Hrvatska nezavisni magazain za okoliš 11
  12. 12. O B RAZ O VAN J E Z A O D RŽ I VI RAZ VO J WALDORFSKA PEDAGOGIJA-ODLIČAN NAČIN OBRAZOVANJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ Napisala:Ljiljanka Mitoš Svoboda U tijeku je javno razmatranjeNacrta prijedloga Akcijskog plana zaobrazovanje za održivi razvitak 2011.-2015., kao dijela Strategije za održivirazvoj. U mnogobrojnim prijedlozima„što-kako-zašto-gdje“ nije se našlomjesto za alternativne načine obrazo-vanja djece, omladine i roditelja. A al-ternativne metode, poput waldorfskepedagogije ili Montesorri odgoja iobrazovanja kao izgradnje održivogsustava obrazovanja, a na kraju i druš-tva u cjelini, svakako bi dobrodošle uhrvatskom obrazovanju za održivi ra-zvitak i pomoglo da mlade generacijeodrastaju u miroljubivosti, solidarnos-ti i ljubavi, razvijajući se na etički i in-telektualno višim razinama nego što todanas imaju prilike, da se okrenu pre-ma društvenim vrijednostima i suživo-tu sa okolišem, sa manje nih i crkvenih vlasti i vo a prosvjetar- vjetnika. Tadašnje njemačko ministar-antropocentričnog stava prema ekosus- skog ministarstva. Čak je izvjesni stvo obrazovanja zakonski je odobrilotavu u kojem žive. Josip Blažević u Veritasu, glasniku fra- rad waldorfskih škola kao samostal- njevaca iz reda Sv. Antuna, broj 476/ nih ustanova. Prva waldorfska škola Da je u s našeg područja potek- 2004,zaključio da „katolička djeca ne uz tvornicu Waldorf-Astoria u počet-lo u svijet mnogo priznatih znanstveni- mogu poha ati waldorfsku školu zbog ku je prihvaćala samo djecu radnika,ka, čija djela nisu baš naišla na plodno promicanja Steinerovog svjetonazora, no ubrzo se „otvorila“ za javnosttlo u Hrvatskoj, dokazuje ime i djelo koji nije u skladu s onim u katoličkoj uključujući sve zaintresirane. Odgoj-Rudolfa Steinera. Taj me imurac-aus- crkvi.“ Laganom preobrazbom pučans- no-obrazovni proces odvijao se onakotrijanac, ro en 27.veljače 1861. godi- tva u gra anstvo, danas u Hrvatskoj kako je Steiner zamislio: da učitelji ine u me imurskom mjestu Kraljevcu ( djeluju dvije waldorfske škole (u Za- učiteljice imaju puni nadzor nad svo-koje je tada bilo pod „Austrijom“), grebu i Rijeci) i osam waldorfskih dje- jim radom, te da su u najmanjoj mo-znanstvenik, pisac i književnik, uteme- čjih vrtića (Zagreb, Rijeka, Split). No, gućoj mjeri ovisni o utjecaju države iljitelj je waldorfske pedagogije, te se i dalje se ovoj metodi zamjera da otu- raznih tvrtki. Nažalost, tijekom Dru-smatra jednim od velikana prošlog sto- uje djecu od svijeta, što, naravno, gog svjetskog rata, sve su waldofskeljeća. Osim mnogo radova i inovacija uopće nije točno. škole raspuštene, zatvorene a mnogeu medicini (antropozofska medicina), uništene u ratnim divljanjima. No, većpoljoprivredi (biodinamička poljopri- Nekoliko godina prije smrti 1945.g. nakon prvih mirnih mjeseci uvreda), arhitekturi (organska arhitektu- (umro je 1925.g.) Rudolf Steiner je Europi, mnoge su počele sa radom.ra) i pedagogiji, utemeljio je danas održao u Austriji, Njemačkoj i Švicar-vrlo cijenjenu vrstu umjetnosti- eurit- skoj niz javnih predavanja o potrebi Trenutno postoji više od 2.000miju. Waldorfsku pedagogiju postavio drugačijeg ustroja društva i promjene Waldorf osnovne škole, srednje školeje na principima antropozofije, te raz- dotadašnjeg načina obrazovanja u dru- i visoke škole i više od 1.900 pred-radio cjeloviti sustav školovanja od gačije, sveobuhvatne obrazovne usta- školske ustanove u više od 90 zemaljanajranijih dana do duhovno-duševne nove. Radnici tvornice cigareta svijeta, u manje razvijenim zemljamazrelosti osobe. Waldorf-Astoria, sa željom da njihova poput Brazila, Ekvadora, Perua, Ko- djeca poha aju takvu školu, obratili su lumbije, Afrike ,zemljama u Europi U Hrvatskoj je prije petnaestak se vlasniku i upravitelju tvornice Emi- kao Rumunjska, razvijenim zemljamagodina početna inicijativa za otvara- lu Moltu, koji je objeručke prihvatio poput Japana, Švicarske, Njemačke,njem waldorsfih vrtića i „malih“ ško- Steinerovu ideju te osnovao waldorf- Engleske, Rusije, zemalja Skandina-la, dočekana vrlo posprdno i sku školu za djecu svojih radnika, a vije, SAD, Kanade i Australije... Uneprijateljski od strane tadašnjih civil- Steinera namjestio kao pedagoškog sa- Švicarskoj je pedagogija Rudolfa Ste- 12
  13. 13. Ožujak 2011. Godina 2. broj 16inera ušla i u državne škole. Osim vrti- Osim umjetnitnosti u praksi i godine, a u nastavu se uvode predmet-ća i škola u Europi ima oko 120 usta- teoriji, u višim „razredima“ waldorf- ni sati. Maturanti poha aju i posebannova za osobe s posebnim potrebama, ske škole djeca se upoznaju sa poj- trinaesti razred, koji je priprema zai 68 obrazovnih ustanova za učitelje. mom organske arhitekture, filozofije državnu maturu van waldorfske škole.Waldorfske metode primjenjuju se i u koja promovira harmoniju izme u U takvom načinu rada očituje se odr-mnogim ostalim privatnim i drugim ljudske nastambe i prirodnog svijeta živost.školama. kroz projektantski pristup maksimalno prilago en lokaciji, tako da objekt, nje- Religija prožima svakodnevanU čemu je kvaka? gov namještaj i oprema, te okoliš pos- waldorfski odgoj, ali ne način kako je tanu dio jedinstvene, kompozicije. uvriježeno kroz klasične i stroge sate Ono što privlači roditelje, struč- Upravo je Steiner tvorac organske arhi- vjeronauka. Učitelji i učiteljice nasto-njake, državne blagajne i privatne fon- je postići uživljava-dacije ka waldorfskim vrtićima i nje djece u vjerskeosnovnim i srednjim školama jest prin- predodžbe na teme-cip slobodnog pristupa odgojno-obra- lju univerzalne reli-zovnom procesu bez obzira na njihovo gije, bilo da jekulturno, socijalno, financijsko ili vjer- „službena“ ili nekasko podrijetlo. Waldorfska pedagogija „paganska“. Tako sezauzima posve drugačije stajalište od jednako obilježavaklasične pedagogije, čije se metode pri- dolazak proljeća,mjenjuju u državnim obrazovno-od- smjene solsticija igovjnim sustavima. Glavni cilj ove ekvinocija, dan kru-pedagoške metode je težnja za uskla i- ha, božićni blagdani,vanjem djetetovog duhovnog i zemalj- pokladni dani, koriz-skog dijela, kroz mnogo veću slobodu ma i drugi narodni iu odgoju, uz usku suradnju sa roditelji- vjerski običaji.ma. Djetetu se pristupa kao pojedincučiji se razum, emocije, i htijenje nasto- tekture. Godine 1913. projektirao je Izvo enjem specifičnih slikar-je oplemeniti i razviti kao cjelovito bi- zgradu Goethenaum koja je 1914. go- skih i kiparskih vježbi razvija se kre-će,a djeca se odgajaju i uče živjeti u dine izgra ena u švicarskom Dornac- ativnost, čime se pokušava uspostavitiskladu sa ritmom prirode, i svemira, hu.Ta iznimno monumentalna cjelovit razvoj osobe kao duševno du-uskla ujući svoje dnevne zadatke sa gra evina postala je sjedište tisuća an- hovnog bića. Izvorne antropozofskeritmičnim mjenama u prirodi i u ljud- tropozofa, znanstvenika i znastvenica, vježbe imaju za cilj i poticanje zdrav-skom tijelu. intelektualki i intelektualaca i ugled- lja u ljudskom organizmu. Po znans- nih ljudi i žena iz cijelog svijeta. No, tvenom ispitivanju, antropozofski U waldorskim školama se dje- iskompleksirani zločinac kaplar Hitler obrazovana djeca obolijevaju 20%ca i roditelji od početka upoznaju sa te- i njegova nacional-socijalistička parti- manje od alergija, od učenika ostalihmeljima života, prehrane i poštovanja ja vidjeli su u djelu Rudolfa Steinera obrazovnih ustanova. Svi uporabnisvih živih bića. Vegetarijanski način glavnog neprijatelja Reicha, pa su na- predmeti moraju biti od prirodnog dr-prehrane je uvaženo pravilo. Obzirom cisti su novu godinu 1923. zapalili Go- veta, kreativno oblikovanog. Traži se ida svi odgojno-obrazovni objekti wal- ethenaum. ure enje arhitekture kroz zaobljene li-dorfskog usmjerenja imaju dvorišta i nije i nepravilne, pokretne plohe.vrtove, djeca, učitelji i učiteljice, zajed- Upotreba elektronskih Učenici waldorfskih ustanova stječuno sa roditeljima slijede vlastita pravi- pomagala-da, ali oprez- znanje kroz praktičnu primjenu teorij-la uzgoja povrća i voća, ne koristeći no i umjereno skog sadržaja. Učenici izvode i eurit-tretirano sjeme, mineralna gnojiva i ke- mijske vježbe. Iako učenici ne učemijska sredstva. Kroz biološko dina- Odgoj i nastava po waldorfskoj antropozofiju kao predmet, njeno pro-mičko vrtlarstvo upoznaju se sa pedagogiji ne razlaže se na teoriju i učavanje se savjetuje onima koji radeantropozofskim postavkama, kojih je praksu, nema odvojenog učenja zaseb- s djecom u školi.začetnik RudolfSteiner.Za takav je uz- nih predmeta, već se nastava odvija pogoj karakteristično prilago avanje sa- takozvanim „epohama“: jedan pred- Iako učenici imaju računarstvo enju i ubiranju plodova Mjesečevim met ili tema se obra uju dvaput godiš- kao redovan predmet, ne potiče se do-mijenama te položaju Sunca i Mjese- nje, u trajanju od tri do četiri tjedna. dir sa elektronskim medijima posebi-ca. U biodinamici polje je zatvoreni Jedan učitelj ili učiteljica prati djecu ce sa televizijom. Djeca se najprijesustav, u kojem nema strojeva ni meha- svih osam godina školovanja, koje je uče shvatiti način djelovanja stvarinizacije, nego se u poslu koriste ruke i ukupno podijeljeno u 12 razreda. Ovo kojima se koriste. Upoznaju principručne alatke, kako bi kontakt izme u školstvo objedinjuje osnovnu i srednju rada računala, kako bi se izbjegaočovjeka i zemlje bio što čvršći. školu zajedno. Nakon „osmog“ razre- moguć negativni ili nepoznati utjecaj da, nastavlja se školovanje još četiri tehnologije na čovjeka. nezavisni magazain za okoliš 13
  14. 14. O B RAZ O VAN J E Z A O D RŽ I VI RAZ VO J ZELENOM GRADNJOM DO UŠTEDE VODEPriredila: Jelena Likić, Biologija.com.hr Do 2025. dvostruko će porasti ma se voda niti ne upotrebljava, nego višetrajne biljke umjesto engleske tra-potreba za pitkom vodom, a već sad u njima stoji kemijska tekućina, a re- ve ili posuti vrt komadićima drva ka-su nam dostupna jednostavna rješenja ciklirana voda upotrebljava se i u sus- ko bi se spriječilo isparavanje.za uštedu vode u zgradarstvu i kućans- tavu hla enja. Za hla enje služe itvima koja treba što više iskoristiti, re- podzemne vode, rekao je Gero. Sve "Zelena zgrada nije sciencečeno je ovoga tjedna na simpoziju o zgrade, pa i mala kućanstva, mogu fiction, a sa svega pet posto dodatnihzelenoj gradnji u Hrvatskoj koji je pod znatno uštedjeti vodu pametnom vanj- ulaganja možemo ostvariti znatnenazivom "Učinkovito upravljanje i ko- skom i unutarnjom upotrebom te kori- uštede", dodao je. Na simpoziju o ze-rištenje vode u gra evinama" upriličio štenjem tehnološke vode, rekao je lenoj gradnji bilo je više riječi i oSavjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj u Hrvoje Kvasnička iz tvrtke "Tehnika" uporabi oborinskih voda i ure aju zaDruštvu arhitekata Zagreba.Predsjed- i član upravnog odbora Savjeta za zele- iskorištavanje kišnice te o uporabinik Savjeta za zelenu gradnju u Hrvat- nu gradnju. Potrebno je, dodao je, rabi- pročišćene komunalne otpadne vode.skoj Mark Gero iznio je pozitivan ti već postojeća rješenja, poputprimjer jedne od najviših zgrada u vodokotlića s dvije tipke jer se tako Savjet za zelenu gradnju ne-New Yorku "Bank of Manhattan", uštedi 67 posto vode, intersense zaho- profitna je organizacija koja okupljagdje se na godinu uštedi 30 milijuna li- da s manjim protokom vode te pisaore 20 javnih i privatnih ustanova, od gra-tara vode i znatno smanji emisija stak- bez vode. Stare slavine koje potroše ditelja i cehovskih organizacija doleničkih plinova. 15 litara vode u minuti trebalo bi zami- školskih institucija, državnoga i diplo- jeniti novima koje troše šest litara, a matskog zbora. Ključni cilj tog savje- Neboder zahvaća gotovo svaku najbolje slavinama koje se same uklju- ta jest voditi transformaciju domaćegkap kiše, a kišnica se uvodi u sustav čuju i isključuju. Važno je, napominje, tržišta graditeljstva prema održivostigdje "slobodnim padom", umjesto rabiti i recikliranu vodu. U vrtovima, promovirajući programe zelene grad-električnim pumpama, dolazi do zaho- gdje potrošnja vode za zalijevanje mo- nje i tehnologije te integraciju dostup-da. Osim toga, tuševi i slavine su sa že premašiti godišnju potrošnju ukuća- nih i stečenih znanja u projektiranje ismanjenim protokom vode, u pisoari- na, važno je odabrati domaće ili funkcioniranje gra evina. 14
  15. 15. Ožujak 2011. ONAK USPUT Godina 2. broj 16 1 2 DANA EUROPSKE SRAMOTEgrafikon prikazuje izvoz nafte iz Libije nezavisni magazain za okoliš 15
  16. 16. O B RAZ O VAN J E Z A O D RŽ I VI RAZ VO J DVIJE DOBRE KNJIGENapisao: Zoran Oštrić, slobodni novinar i okolišni aktivistDragocjeni priručnik o nalaze na listi dopuštenih za upotrebu u Hrvatskoj premaprehrambenim aditivima Pravilniku o prehrambvenim aditivima iz 2010. godine. Svr- stani su po E-broju, te je za svaki spoj navedena kemijska Stručnjaci koji nastoje suzbiti "strah od nepoznatog", formula, osnovna svojstva, prihvatljiv dnevni unos (PDU) uvole isticati kako su neke vrste prehrambenih aditiva postoja- miligramima, te u kojim je proizvodima dopuštena upotre-le od pamtivijeka. Oduvijek su ljudi nastojali raznim dodaci- ba. Popis korištene literature proteže se na 30 stranica. Do-ma sačuvati hranu od kvarenja, poboljšati okus idr.. dano je kazalo naziva aditiva te objašnjenje formule zaSuvremani aditivi, me utim, uvelike su novi fenomen. Ima izračun maksimalne količine nekog prehrambenog proizvo-ih golem broj, proizvod su kemijske industrije i uglavnom da koja se smije konzumirati, a da se ne premaši PDU.povezani s industrijskom pro-izvodnjom hrane. (Ipak, i u eko-loškom uzgoju neki su aditividozvoljeni.) Postoji konkurenci-ja na tržištu i komercijalni inte-res proizvo ača da se njihovproizvod što više koristi. Suvremena organizacijapoljoprivrede i prehrambene in-dustrije postavlja znatno slože-nije zahtjeve u pogledutrajnosti, lijepog izgleda, okusai mirisa. Nema sumnje da se ucjelini hranimo obilnije i boljenego naši pradjedovi, ali s vre-menom su postali očiti i ranijezanemarivani problemi. Jača-njem brige o javnom zdravlju,aditivi su prepoznati kao poten-cijalni izvor problema. Od1960-ih godina, počeli su bivatizabranjivani neki ranije korište-ni aditivi. Okolišna aktivistica Da-da Lerotić i kemičarka dr.sc. Ivana Vinković Vrček prvi su Uz knjižicu, kao dodatak je tiskan kartončić veličineput prije sedam godina ponudile hrvatskoj javnosti cjelovit i posjetnice, na kojem su otiskani E-brojevi, označeni raznimsažet prikaz problematike i priručnik za potrošače u brošuri bojama. Zeleno su označeni oni, čije svakodnevno konzumi-"Što se krije iza E-brojeva?". Brošura je doživjela tri izdanja ranje ne ugrožava zdravlje pojedinca, žutom oni za koje se2004.-2007. godine, a postavljen je i internet portal "Savjeto- ne preporuča često konzumiranje, te crvenom oni, koje bivalište o E-brojevima", http://e-brojevi.udd.hr/. Stalni rad na trebalo izbjegavati.dopunjavanju i poboljšanju priručnika okrunjen je nedavnotiskanjem knjige "Aditivi u hrani : Vodič kroz E-brojeve" u Tako je autor ovoga teksta, provjerivši prvu namirni-izdanju zagrebačke "Školske knjige". cu koju redovno kupuje, jednu vrstu kobasica, ustanovio da sadrži zgušnjivač E407, karogen, označen crveno. Istraživa- Knjiga manjeg formata, na 280 stranica, sadrži uvod- nja pokazuju da u nekim slučajevima može izazvati alergiju;ni dio u kojem su koncizno objašnjeni osnovni pojmovi i či- u nekim se proizvodima može kontaminirati etilen-oksidomnjenice o tome što su prehrambeni aditivi, kojih ima vrsta, zbog čega nastaju etilen-klorohidrini, izrazito kancerogenikako je regulirana njihova upotreba u raznim vrstama pro- spojevi; te su istraživanja na eksperimentalnim životinjamaizvoda idr.. pokazala da razgradni produkti karagena, koji nastaju pod utjecdajem visoke temperature i kiselina, mogu izazvati ne- Većinu opsega čini priručnik o svim aditivima koji se ke bolesti. 16
  17. 17. Ožujak 2011. Godina 2. broj 16 Na ovom se primjeru vide opći problemi. Ponekad se U Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu je 24.javljaju alergije, a uz velik broj korištenih kemijskih spoje- veljače predstavljena knjiga „Ruralni turizam u Hrvatskoj –va, raste i mogućnost, da na nešto budete alergični. Liječnici- s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvi-ma je vrlo teško pronaći koji točno spoj izaziva alergiju. ma. Autori su dr.sc. Damir Demonja, znanstveni suradnik naAutorice su na predstavljanju knjige pročitale pismo zahvale Institutu za me unarodne odnose u Zagrebu, i dr. sc. Pavlejedne majke, koja je pročitavši prethodnu brošuru, uspjela Ružić, viši znanstveni suradnik u Institutut za poljoprivreduukloniti zdravstvene probleme svojeg trogodišnjeg djeteta. i turizam Poreč. Zanimljivo je da su se autori prvi put osob- no sreli na predstavljanju zajedničkog rada; sva suradnja re- Često nije problem sam spoj, nego drugi spojevi koji alizirana je internetom. Izdavač je Izdavačka kućanastaju njegovom razgradnjom. Osobiti problem mogu biti „Meridijani“, a ovo je četrdeseta knjiga u biblioteci „Ge-interakcije dvaju ili više spojeva, koji sami po sebi nisu štet- ographia Croatica“.ni. (Filmofili će se sjetiti da je taj motiv upotrebljen u prvom"Betmenu" s kozmetičkim sredstvima.) Što više raznih spoje- Ruralni turizam privlači znatnu pažnju u Europskojva, to je više mogućnosti za nepredvi ene učinke. uniji, kao jedan od vitalnih čimbenika održivog razvoja ru- ralnih predjela. Ove se godine u Francuskoj obilježava 60 Zdrav razum nalaže da pregledamo listu dozvoljenih godina organiziranog ruralnog turizma. Toj je temi posveće-aditiva, te izbacimo "duplikate", reducirajući je na zaista ko- no više me unarodnih istraživačko-znanstvenih projekata, arisne, najbolje poznate i lako dostupne spojeve. Ali to se pro- posljednjih je godina u Hrvatskoj tridesetak studenata i is-tivi interesima industrije. Zato se doga a upravo obrnuto; traživača na tu temu napisalo radove, od seminarskih doprimjer je zabrana upotrebe prirodnih sladila proizvedenih doktorata. Ova je publikacija kruna 15 godina razvoja rural-od biljke stevije: njena je "mana" to, što ju se ne može paten- nog turizma u Hrvatskoj, istakli su recenzenti dr. sc. Sanjatirati. Pri njihovoj kontroli korišteni su stroži kriteriji nego Tišma i Robert Baćac.za umjetna sladila. Tek nakon 20 godina, zabrana je ukinuta2008. u SAD i 2010. u Europskoj uniji. Knjiga je podijeljena na sedam dijelova. Nakon uvodnog prikaza osnova ruralnog turizma, obra eni su aktu- Ovaj je knjiga vrlo koristan priručnika za svakoga, a alno stanje u Hrvatskoj, dosadašnji razvoj, marketing i učin-za društvene aktiviste koji se bave okolišem, zdravljem i za- ci ruralnog turizma u Hrvatskoj. Sljedi kratki prikazštitom potrošača, poticaj da ovu temu prate i zagovaraju bo- ruralnog turizma u Europi, te „Zaključci i preporuke za odr-lja rješenja za zdravlje i okoliš. živi razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj“.Ruralni turizam u Hrvatskoj Stanje u Hrvatskoj razmatra se u sedam zemljopisnih ruralnih sredina. Ministarstvo turizma počelo je s prvim ak- tivnostima u tom smjeru 1995. godi- ne, a 2007. održan je Prvi hrvatski kongres o ruralnom turizmu. Broj registriranih turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstva (TSOG) porastao je od 32 godine 1998. na 352 godine 2007. Razvoj je vrlo ne- ravnomjeran: preko 50 TSOG ima u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji, dok u sedam županija nema nijednog. To je još simboličko u odnosu na europska iskustva; u Austriji npr. svaki peti farmer pruža usluge agro- turizma. Osobita zanimljivost knjige su izabrani primjeri „dobre prakse“ iz raznih krajeva Hrvatske, koji mo- gu poslužiti kao konkretan poticaj seljačkim domaćinstvima i malim poduzetnicima. Dodajmo da je knjiga lijepo opremljena fotografijama koje je snimio Josip Gr an. nezavisni magazain za okoliš 17
  18. 18. O B RAZ O VAN J E Z A O D RŽ I VI RAZ VO J "N OVINARSTVOM PO OKOLIŠU "knjiga sa priručnikom, autorica Ljiljanka Mitoš Svoboda Okolišnim novinarstvom mogu se baviti one i oni ko- Svakako da će me u čitateljstvom biti onih koji ćeji razumiju više načina izražavanja i više vrsta govora: jezi- reći da u ovoj knjizi nema ničeg novog, a bogme ni starog.ke znanosti, stvarnosti i prakse, ulice i establišmenta, Ali, znam da će knjiga ipak koristiti, jer niti jedan uradakzakona, prava, politike i civilnog društva, industrije, tržišta i novinara i novinarki koji su pisali o temama s područja za-zaljubljenika u prirodu, konzervativaca i liberalaca, lopova i štite okoliša nije ostao nezapažen. Kad tad, njegov je sadržajsudaca. Okolišno novinarstvo zahtijeva poznavanje povijes- ponovno aktualiziran, donoseći rezultate u korist zaštitenih doga aja, sposobnost percepcije i logičkog zaključiva- okoliša, očuvanja prirode, bioraznolikosti i ekosustava.nja. Uza sve to, okolišni novinari i novinarke moraju imativisoku etičku razinu i visok stupanj razumijevanja u koristi Recenzije za knjigu "Novinarstvom po okolišu" na-najugroženijih i najslabijih – životinja, biljnog svijeta i onog pisali su novinarka Lidija Tošić i novinari Saša Leković idijela čovječanstva koje je postalo žrtva beskrupuloznim Damir Svoboda.uništavačima prirodnih dobara. I na kraju, tko se bavi okoliš-nim novinarstvom mora imati sposobnost za komunikaciju i Prilog knjizi je autoričnin praktični priručnik za pisa-prenošenje javnosti svih informacija na takav način da ih se nje okolišnih priča namjenjen novinarima početnicima.može lako razumjeti, unatoč svoj svojoj složenosti. razglednica s bliskog istoka 18
  19. 19. Ožujak 2011. SVI JET Godina 2. broj 16 N EMIRI NA BLISKOM I STOKU STVARAJU PRITISAK NA CIJENU HRANE U SVIJETUNapisao: Jonathan Wats,Guardian/Andrea Lunt/IPS; priredila: Ljiljanka Mitoš Svoboda Ako se pobuna u području sje- Kini koja je zaprijetila ozimoj pšeni- Na ovo posljednje već duževerne Afrike nastavi širiti dalje, može- ci. Uz promjene klime tu je i val soci- vrijeme upozoravaju me unarodnemo očekivati ne samo rast cijene jalnih protesta koji trese tržište, a nevladine organizacije koje traže odnafte nego i dratičan skok cijena hra- različiti oblici potrošnje energije rastu vlada čvršće državne kontrole regula-ne, pogotov pšenice. Sudbina pukovni- zahvaljujući rastu globalne populacije cija cijena hrane, tvrdeći da su finan-ka Gadaffija u Libiji i cijena kruha u i gospodarstava u Kine i Indije. cijske kuće u Chicagu, New Yorku iEuropi na prvi pogled nemaju puno Londonu već spremne na kockanje naveze jedno drugim. Slično tome, mno-gi ljudi ne bi povezati pad Hosnija Svijetu dolazi glad glad.Mubaraka s troškovima zdjele riže u U doba masovne potrošnje na Francuski predsjednik NicolasKini. Ali pobune u Libiji, Egiptu i mo- Zapadu, svijet ulazi u svoju drugu kri- Sarkozy tako er je izrazilo zabrinu-guće širenje na druge države sjeverne ze gladi u tri godine, s novim podaci- tost, optužujući špekulante na tržištuAfrike ne samo da nose promjene reži- ma iz Svjetske banke koji pokazuju hrane za "ucjene i pljačke". Upravoma na Bliskom istoku, oni jako dopri- da su povećanja cijena hrane prisilili taj problem oko odre ivanja cijenanose na već intenzivan pritisak na 44 milijuna ljudi na život u sve težim osnovnih prehrambenih proizvoda bitglobalnom tržištu hrane. Karika koja ekonomskim uvjetima, u odnosu na će tema sastanka ministara poljopri-nedostaje izme u političke pobune i tr- lipnjanj prošle godine. Više od milijar- vrede zemalja G20, u Parizu u lipnjugovine hrane je nafta, čije cijena vrto- du ljudi, šestina svjetske populacije, ove godine.glavo raste i dan za danom postej sada ima lice kronične gladi i situaci-nestabilnija, a kreće se sve bliže re- ja će se vjerojatno pogoršati ove godi- Mnogi političari ali i direktorikordnoj razini od $ 147 (£ 91), koju je ne, smatra stručnjak David Nabarro, prehrambenih instituta, poput kalifor-dosegla neposredno prije financijske koordinator tajnika UN-a na visokoj nijskog , smatraju da uspostavljanjepropasti u 2008. godini. razini u Upravi za sigurnost i krize čvršće kontrole tržišta hrane neće hrane . "Dvije milijarde kućanstava za- funkcionirati. Izvršni direktor spome- Cijena nafte je malo iznena e- ra uju manje od dva dolara dnevno, a nutog instituta Eric Holt-Gimenez,nje za vozače automobila, koji su u potrebno im je smatra da spekulacije poljoprivred-posljednjih nekoliko desetljeća navik- oko tri četvrtineli na posljedice sukoba u arapskom svojih prihodasvijetu i uspone i padove cijene gori- samo za hranu,"va koju radi ratova plaćaju na benzin- rekao je Nabar-skim pumpama. Ali na dulji rok, ro, naglašavajućiutjecaj može biti vidljiv i na cijene da za svoje os-ručkova i večera, jer cijena nafte sve novno prehranji-više prati cijenu zrna žita. vanje sada Veze su očite. Prvo, moderna moraju platitipoljoprivreda je strašno ovisna o fosil- 15% više negonim gorivima, koja se koriste za poljo- što su to moraliprivredne strojeve, proizvodnju prošle godine, agnojiva i prijevoz proizvoda. Drugo, nemaju više mo-proizvodnja biogoriva, koje bi moglo gućnosti zaraditizamijeniti naftu, znači da su mnogi tih 15%.prehrambeni usjevi u izravnoj borbi Nabarroza zemljište sa nasadama za proizvod- smatra da su po-nju etanola! miješani faktori koji utječu na poveća- nje cijena hrane: od političke nim tržištima trebao jednostavno za- No, ima još nešto: klimatski nestabilnost u aprapskim državama i braniti, a prvi korak za to je da sečimbenici. Najnoviji val poskupljenja nemirnog sjeveraAfrike, preko klimat- poljoprivreda iz WTO izbaci jer onacijena pšenice, kukuruza i soje - što skih promjena, do podinvestiranosti u ne pripada tamo. Tako er je potrebnoje izazvalo UN-ovo upozorenje o pri- poljoprivredi radi prelaska na pro- reinvestirati u poljoprivredu i kontro-bližavanju kritičnoj točki- nastao je izvodnju biogoriva, do pojave ratnih lirati preotimanje poljoprivrednogzbog prošlogodišnjeg sušnog razdob- špekulanata koji kreću u osvajanja tr- zemljišta namjenjenog prozvodnjilja u Rusiji i poplava u Australiji, od- žišta hrane u trustnim područjima. hrane od strane onih koji žele na brzi-nosno mogućim posljedicama suše u nu proizvoditi etanol. nezavisni magazain za okoliš 19
  20. 20. SVI JET PRVA U SVEMU : DOKTORICA VETERINE SELMA FILIPOVIĆAutorica: Ljiljana Pirolić/Deutche Welle „Sj ećam se, imala sam sa- i lj udi, ne biraj u kada će se raz- tim otišla u London gdj e sam namo sedam godina kad sam prvi bolj eti. „Naj važnij e j e da volite Abingdon klinici volontirala j ed-put u životu pomoglo j ednoj bok- ono što radite, j er naj veći dio ži- nu godinu kod privatnika u nj e-serici da se ošteni. Moj otac, ve- vota ipak, provodimo na radnom govoj maloj ordinacij i (maleterinar, nij e j oj mogao pomoći na mj estu. Naj gore j e onima koj i mr- životinj e, op. aut.). Poslij e togaprirodan način da se okoti j er j e zovolj ni idu na posao i j edva če- sam se vratila u Saraj evo, prim-j edno štene „zapelo“ u kanalu. kaj u da se vrate kući. Ja idem lj ena sam kao asistentica na Ve-Jednostavno, on ga svoj im veli- sretna na posao i želim da dan terinarskom fakultetu i tako samkim rukama nij e mogao izvadiri i što duže traj e“, kaže Selma Fili- počela raditi na Klinici za kirur-tako su moj e male ruke pomo- pović. gij u“, kaže doktorica Filipović igle“, kaže docentica i doktorica naglašava da j e odmah upisalaveterinarstva Selma Filipović, vo- Na praksi kod oca postdiplomski studij , a magistri-ditelj ica Klinike Veterinarskog fa- rala na slučaj u koj i j e svoj edob-kulteta u Saraj evu. Osim katedre Odlučuj uća j e bila obitelj- no j ako zabrinuo stočare u BiH.za kirurgij u, pod nj enim vod- ska tradicij a. Cij elog života, odstvom j e j oš osam katedri, a to kada znam za sebe, rasla sam uz „Magistrirala sam na za-znači i 50 zaposlenih. Ona prva mog oca i veterinarske poslove i raznoj bolesti koza i ovaca koj adolazi na posao i poslj ednj a odla- to j e bilo odlučuj uće da nakon se zove keratokonj uktivitis. Ta j ezi. Nj en radni dan ponekad traj e srednj e škole upišem veterinu. Bi- bolest u BiH prenesena s Novog1 2 ili 1 6 sati, ovisno o tome ko- la sam j edan od naj bolj ih studena- Zelanda. Bolest j e vrlo ozbilj na iliko ima hitnih slučaj eva na Kli- ta, s prosj ekom ocj ena 9,2. životinj ama stradaj u oči. Potpu-nici budući da životinj e, baš kao Nakon studij a sam se udala, a za- no pobij ele i to j e vrlo tužno za 20

×