D I P L O M A C I J A  lipanj 2009.g.  Denis Bevanda
DIPLOMACIJA ‘’ Bilo bi sjajno kad bi mogli   izbaciti upotrebu vojne sile iz međunarodnih odnosa, ali svijet nije savršen....
DIPLOMACIJA <ul><li>Pojam ‘’diplomacija’’: </li></ul><ul><li>vođenje državnih poslova na području vanjske politike  </li><...
DIPLOMACIJA <ul><li>Pojam ‘’diplomacija’’ često se poistovjećuje s načinom i  </li></ul><ul><li>postupkom kojim se ostvaru...
POVIJEST DIPLOMACIJE Antička Grčka: Tukidid  (grčki povjesničar):  gradovi-države međusobno su slali izaslanike u ‘’diplom...
POVIJEST DIPLOMACIJE <ul><li>Rimsko Carstvo: </li></ul><ul><li>nije posvećivalo osobitu pozornost razvoju diplomacije </li...
POVIJEST DIPLOMACIJE <ul><li>Bizantsko Carstvo: </li></ul><ul><li>učestalije slanje izaslanika i jačanje njihove uloge </l...
STALNA DIPLOMACIJA <ul><li>Republika Venecija: </li></ul><ul><li>- bizantska diplomatska doktrina </li></ul><ul><li>vrlo d...
STALNA DIPLOMACIJA <ul><li>Milano, Firenca, Genova, Toskana i drugi </li></ul><ul><li>diplomatsko djelovanje bilo im je nu...
KLASIČNA DIPLOMACIJA Kardinal Richelieu 09.09.1585 – 04.12.1642.
KLASIČNA DIPLOMACIJA Francuski sustav: Interes države, nacionalni interes ‘’primaran je i vječan’’ i on mora biri ‘’iznad ...
KLASIČNA DIPLOMACIJA <ul><li>Francuski sustav: </li></ul><ul><li>diplomacija jest kontinuirani proces koji mora biti  </li...
MODERNA DIPLOMACIJA <ul><li>Nastanak ‘’nove’’ ili ‘’moderne’’ diplomacije: </li></ul><ul><li>SAD prvi put u povijesti 1918...
SUVREMENA DIPLOMACIJA <ul><li>Globalizacija </li></ul><ul><li>- rušenje blokovske podjele </li></ul><ul><li>demokratizacij...
BKDO Složenost i dinamičnost međunarodnih odnosa pratila je i potreba odgovarajuće regulacije – uređivanja međunarodnih od...
FUNKCIJE DIPLOMACIJE Glavna funkcija (zadaća) diplomacije  (BKDO): - predstavljanje države - zaštita njezinih interesa  - ...
OBLICI DIPLOMACIJE <ul><li>Bilateralna </li></ul><ul><li>Multilateralna </li></ul><ul><li>Summit </li></ul><ul><li>Ekonoms...
DIPLOMATSKI ODNOSI  Pod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se službeni odnosi između država, poglavito odnosi koji uklj...
DIPLOMATSKI ODNOSI Nema posve točne podjele i definicije odnosa između država, ipak je praksa iskristalizirala određene na...
DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA Pod diplomatskim predstavništvom (diplomatskom misijom) podrazumjeva se stalno zastupstvo jedno...
DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI  Diplomatski predstavnici su osobe koje na temelju izdane punomoći predstavljaju i zastupaju svoj...
DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI  Razredi šefova diplomatskih predstavništava:  I. Veleposlanici (ambasadori, poklisari) ili apost...
DIPLOMATSKI ZBOR Šefovi diplomatskih predstavništava, akreditirani u istom mjestu, sačinjavaju diplomatski zbor (Corps dip...
DIPLOMATSKO OSOBLJE Nazivaju se još i članovima diplomatskog osoblja diplomatskog predstavništva: - veleposlanik - stalni ...
DIPLOMATSKE PRIVILEGIJE I IMUNITETI Diplomatski imunitet sastoji se od: -  izuzeća  (npr. Osobna nepovredivost diplomatsko...
DIPLOMATSKI PROTOKOL Diplomatski protokol je skup pravila ponašanja službenih predstavnika <ul><li>Počasti i ceremonijal <...
DIPLOMATSKO DOPISIVANJE Pod diplomatskim dopisivanjem podrazumjeva se svako dopisivanje koje u svom službenom statusu izme...
JEZIK U DIPLOMACIJI Pod pojmom diplomatski jezik podrazumjeva se jezik kojim se služe diplomatski predstavnici: - do XVII ...
SUVREMENA DIPLOMACIJA Harold Nicolson  u svom djelu  Diplomacy , sistematizira vrline odnosno najvažnije kvalitete ‘’ideal...
HRVATSKA DIPLOMACIJA ‘’ Bit politike je u nijansama’’ Henry Kissinger
POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Tradicija hrvatske diplomacije seže daleko u povijest.  Bizantski car Konstantin Porfirogene...
POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Papa Ivan VIII. dana 7. lipnja 879. godine uputio je knezu Branimiru pismo u kojemu ga izvje...
POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE <ul><li>Zapaženo djelovanje u diplomaciji srednjeg vijeka imali su Hrvati koji su obavljali ...
POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Prvi pisani trag o dubrovačkoj diplomaciji nalazimo u Dubrovačkom statutu iz 1272.g.  U zakl...
POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Vanjski poslovi Republike bili su u nadležnosti Senata (Vijeće umoljenih), iako je knez form...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA <ul><li>Najvažnije ustavno-pravne i političke odluke:  </li></ul><ul><li>30. svibnja 1990.g...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA <ul><li>Arbitražna komisija Konferencije o miru u Jugoslaviji  tzv.Badinterova komisija , z...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA <ul><li>15. siječanj 1992.g.  – smatra se kao dan punog  </li></ul><ul><li>  međunarodnopra...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Predsjednik Republike Hrvatske donio je  22. siječnja 1992.g.  odluku o osnivanju prvih vel...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Sjedište:  Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Trg N. ...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Ministru vanjskih poslova  povjerena je funkcija vodstva u ministarstvu i cijeloj službi va...
USTROJ MVPEI - travanj 2009. -  MINISTAR  DRŽAVNI TAJNICI  KABINET MINISTRA Uprave: Uprava za Europu i Sjevernu Ameriku  U...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA 8. listopada 1994.g.  Osniva se  Diplomatska škola 24. listopada 1996.g. Odlukom Vlade RH, ...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Člankom 112.  Ustava Republike Hrvatske vođenje vanjske politike dano je u nadležnost Vladi...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA U postupku  imenovanja  šefova diplomatskih misija predlagateljsku incijativu ima Vlada, a ...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Pravilnikom o unutarnjem redu (članak 59. do 62.) kao uvjeti za stjecanje diplomatskih i ko...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Profesijonalni  (karijerni)  i ugovoreni  (nekarijerni)  diplomati: a)  profesionalni diplo...
SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA KOLOKVIJ 08.06.2009. 12:30 – 13:30
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Diplomacija

8,811 views
8,466 views

Published on

Diplomacija
Povijest diplomacije
Hrvatska diplomacija

Published in: News & Politics, Travel
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
8,811
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
55
Actions
Shares
0
Downloads
98
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Diplomacija

  1. 1. D I P L O M A C I J A lipanj 2009.g. Denis Bevanda
  2. 2. DIPLOMACIJA ‘’ Bilo bi sjajno kad bi mogli izbaciti upotrebu vojne sile iz međunarodnih odnosa, ali svijet nije savršen. Oni koji su odgovorni za mir, ne mogu si dozvoliti čisti idealizam. Moraju se suočiti s dvojakostima i prilagodbama, i shvatiti da se veliki ciljevi mogu postići jedino nesavršenim koracima. Niti jedna strana nema monopol na moralnost ’’. Henry Kissinger
  3. 3. DIPLOMACIJA <ul><li>Pojam ‘’diplomacija’’: </li></ul><ul><li>vođenje državnih poslova na području vanjske politike </li></ul><ul><li>preko službenih odnosa s drugim državama i </li></ul><ul><li>međunarodnim organizacijama </li></ul><ul><li>2) oblik i sadržaj odnosa između država što nastaju i </li></ul><ul><li>održavaju se službenim vezama </li></ul><ul><li>sposobnost, znanje, umješnost vođenja pregovora s </li></ul><ul><li>drugim državama </li></ul><ul><li>4) vanjsko predstavljanje države </li></ul><ul><li>karijera, poziv predstavljanja i zastupanja država u </li></ul><ul><li>odnosima s drugim državama </li></ul>
  4. 4. DIPLOMACIJA <ul><li>Pojam ‘’diplomacija’’ često se poistovjećuje s načinom i </li></ul><ul><li>postupkom kojim se ostvaruju vanjskopolitički ciljevi. </li></ul><ul><li>Diplomacija je i posebna vještina, zanimanje odnosno vrlo </li></ul><ul><li>odgovoran profesionalni posao. </li></ul><ul><li>Diplomacija je u temelju komunikacija – razmjena misli i </li></ul><ul><li>ideja između vlada država i međunarodnih organizacija. </li></ul><ul><li>Iako višeznačni pojam, riječ diplomacija nejčešće se upotrebljava za označavanje vođenja državnih poslova na području vanjske politike putem službenih odnosa s drugim državama i međunarodnim organizacijama. </li></ul>
  5. 5. POVIJEST DIPLOMACIJE Antička Grčka: Tukidid (grčki povjesničar): gradovi-države međusobno su slali izaslanike u ‘’diplomatske misije’’, koji su bili prihvaćeni i tretirani s dužnom i protokolarnom pažnjom. Skupštine u gradovima-državama birale su izaslanike i odlučivale o njihovim misijama. Iz ovoga doba datiraju i prve ‘’konferencije’’ koje imaju obilježja diplomatskih konferencija modernog doba.
  6. 6. POVIJEST DIPLOMACIJE <ul><li>Rimsko Carstvo: </li></ul><ul><li>nije posvećivalo osobitu pozornost razvoju diplomacije </li></ul><ul><li>velika moć i superijornost </li></ul><ul><li>Poslanstva – no ona nisu stalna, zadaće – reducirane </li></ul><ul><li>Rim diplomatskoj praksi nije dao značajniji doprinos </li></ul><ul><li>Iznimka – stvaranje instituta arhiva </li></ul><ul><li>Diplomatska teorija : na ideji prirodnog prava začetoj u rimskoj doktrini, smatraju neki, utemeljena su i osnovna načela modernog međunarodnog prava </li></ul>
  7. 7. POVIJEST DIPLOMACIJE <ul><li>Bizantsko Carstvo: </li></ul><ul><li>učestalije slanje izaslanika i jačanje njihove uloge </li></ul><ul><li>zadaća bizantskih poslanika složenija: </li></ul><ul><li>- prikupljanje informacija o stanju u toj zemlji </li></ul><ul><li>- odnos njezine vlasti prema Bizantu </li></ul><ul><li>- prikupljanje informacija o susjednim zemljama </li></ul><ul><li>- pregovarači se obučavaju za svoju službu (posebna dvorska služba) </li></ul>
  8. 8. STALNA DIPLOMACIJA <ul><li>Republika Venecija: </li></ul><ul><li>- bizantska diplomatska doktrina </li></ul><ul><li>vrlo dobro organizirana </li></ul><ul><li>imenovanje stalnih veleposlanika </li></ul><ul><li>- mandat (4 mjeseca, 4 godine) </li></ul><ul><li>- uz veleposlanika odlaze i suradnici </li></ul><ul><li>- redovna izvješća o aktualnim događajima </li></ul><ul><li>- izvješće Senatu </li></ul><ul><li>- upotreba šifri u pisanoj komunikaciji </li></ul>
  9. 9. STALNA DIPLOMACIJA <ul><li>Milano, Firenca, Genova, Toskana i drugi </li></ul><ul><li>diplomatsko djelovanje bilo im je nužno </li></ul><ul><li>brzo postizanje ciljeva </li></ul><ul><li>diplomatska kombinatorika (‘’combinazioni’’) </li></ul><ul><li>Veleposlanstvo u modernom značenju </li></ul>
  10. 10. KLASIČNA DIPLOMACIJA Kardinal Richelieu 09.09.1585 – 04.12.1642.
  11. 11. KLASIČNA DIPLOMACIJA Francuski sustav: Interes države, nacionalni interes ‘’primaran je i vječan’’ i on mora biri ‘’iznad sentimentalnih, ideoloških ili doktrinarnih predrasuda i sklonosti’’. 11. ožujka 1626. prvo ministarstvo vanjskih poslova
  12. 12. KLASIČNA DIPLOMACIJA <ul><li>Francuski sustav: </li></ul><ul><li>diplomacija jest kontinuirani proces koji mora biti </li></ul><ul><li>sustavno vođen </li></ul><ul><li>Richelieu ponovno afirmira doktrinu ugovora kao </li></ul><ul><li>najznačajniji diplomatski instrument, a jasnoću u </li></ul><ul><li>pregovaranju smatra najvažnijom sastavnicom </li></ul><ul><li>ministarstvo vanjskih poslova – središnje tijelo za </li></ul><ul><li>vođenje poslova u međunarodnim odnosima </li></ul>
  13. 13. MODERNA DIPLOMACIJA <ul><li>Nastanak ‘’nove’’ ili ‘’moderne’’ diplomacije: </li></ul><ul><li>SAD prvi put u povijesti 1918.g. </li></ul><ul><li>Woodrow Wilson (američki predsjednik: 4. ožujka 1913. – 4. ožujka 1921.) </li></ul><ul><li>nova i otvorena diplomacija inspirirana američkom </li></ul><ul><li>demokracijom, utemeljena na iskrenom postupanju i javnom </li></ul><ul><li>pregovaranju </li></ul><ul><li>moderna diplomacija započela nakon II. Svjetskog rata </li></ul><ul><li>utemeljenje Ujedinjenih naroda </li></ul><ul><li>blokovsko (ideološko) grupiranje zemalja </li></ul>
  14. 14. SUVREMENA DIPLOMACIJA <ul><li>Globalizacija </li></ul><ul><li>- rušenje blokovske podjele </li></ul><ul><li>demokratizacija društva </li></ul><ul><li>humanitarna pitanja </li></ul><ul><li>zaštita ljudskih prava </li></ul><ul><li>- snažan razvoj tehnologije </li></ul><ul><li>borba protiv međunarodnog terorizma </li></ul><ul><li>Diplomacija se više ne bavi isključivo rješavanjem </li></ul><ul><li>političkih pitanja </li></ul>
  15. 15. BKDO Složenost i dinamičnost međunarodnih odnosa pratila je i potreba odgovarajuće regulacije – uređivanja međunarodnih odnosa normama međunarodnog prava BEČKA KONVENCIJA O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA Konferencija Ujedinjenih naroda u Beču ( 02.03.-14.04.1961.g.) stupa na snagu 24. travnja 1964.g. - uređenje statusnih pitanja diplomatskih predstavnika - određivanje sadržaja diplomatske djelatnosti
  16. 16. FUNKCIJE DIPLOMACIJE Glavna funkcija (zadaća) diplomacije (BKDO): - predstavljanje države - zaštita njezinih interesa - zaštita interesa njezinih državljana - pregovaranje - prikupljanje podataka i izvještavanje - unapređivanje odnosa među državama na svim područjima
  17. 17. OBLICI DIPLOMACIJE <ul><li>Bilateralna </li></ul><ul><li>Multilateralna </li></ul><ul><li>Summit </li></ul><ul><li>Ekonomska </li></ul><ul><li>Kulturna </li></ul><ul><li>Javna </li></ul>
  18. 18. DIPLOMATSKI ODNOSI Pod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se službeni odnosi između država, poglavito odnosi koji uključuju međusobno uspostavljanje diplomatskih predstavništava odnosno međusobno akreditiranje šefova diplomatskih predstavništava Da bi došlo do uspostave diplomatskih odnosa između odnosnih država one se predhodno trebaju uzajamno priznati. Priznanje je politički čin s pravnim posljedicama
  19. 19. DIPLOMATSKI ODNOSI Nema posve točne podjele i definicije odnosa između država, ipak je praksa iskristalizirala određene nazive za pojedinu vrstu tih odnosa: <ul><li>Saveznički odnosi </li></ul><ul><li>Dobrosusjedski odnosi </li></ul><ul><li>Srdačni odnosi </li></ul><ul><li>Prijateljski odnosi </li></ul><ul><li>Dobri odnosi </li></ul><ul><li>Korektni odnosi </li></ul><ul><li>Indiferentni odnosi </li></ul><ul><li>Hladni odnosi </li></ul><ul><li>Zategnuti odnosi </li></ul><ul><li>De facto odnosi </li></ul><ul><li>Obustavljeni odnosi </li></ul><ul><li>Prekinuti odnosi </li></ul>
  20. 20. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA Pod diplomatskim predstavništvom (diplomatskom misijom) podrazumjeva se stalno zastupstvo jednog međunarodnog subjekta (države šiljateljice) koje kod drugog međunarodnog subjekta (države primateljice) obavlja diplomatske poslove, bez obzira na njegov i rang šefa tog predstavništva. Uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavništava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih država. Unutarnje ustrojstvo i funkcija diplomatskog predstavništva ovisi o državi šiljateljici. Sva statusna proceduralna i slična pitanja u svezi s diplomatskim predstavništvom uređuje u pravilu služba protokola države primateljice.
  21. 21. DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI Diplomatski predstavnici su osobe koje na temelju izdane punomoći predstavljaju i zastupaju svoju državu prema drugoj državi. Šefovi diplomatskih predstavništava: - Agrément (franc. privola, odobrenje) - Vjerodajnice (akreditivno pismo) Dolazak i konačni odlazak trebaju se unaprijed notificirati.
  22. 22. DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI Razredi šefova diplomatskih predstavništava: I. Veleposlanici (ambasadori, poklisari) ili apostolski nunciji i pronunciji akreditirani kod šefova (poglavara) stranih država II. Poslanici, ministri ili papinski internunciji akreditirani kod šefova država III. Otpravnici poslova akreditirani kod ministra vanjskih poslova
  23. 23. DIPLOMATSKI ZBOR Šefovi diplomatskih predstavništava, akreditirani u istom mjestu, sačinjavaju diplomatski zbor (Corps diplomatique) Diplomatski zbor predvodi doajen (franc. doyen), tj. onaj šef diplomatskog predstavništva u dotičnoj državi koji je po rangu najstariji Osim u državama koje su uvele da to uvijek bude papinski nuncij. Doajen istupa pred državom primateljicom u ime diplomatskog zbora u prigodama ceremonijalnog karaktera ali i brani interese diplomatskog zbora kao cjeline.
  24. 24. DIPLOMATSKO OSOBLJE Nazivaju se još i članovima diplomatskog osoblja diplomatskog predstavništva: - veleposlanik - stalni otpravnik poslova - privremeni otpravnik poslova - opunomoćeni ministar - ministar savjetnik - savjetnik - prvi tajnik - drugi tajnik - treći tajnik - ataše
  25. 25. DIPLOMATSKE PRIVILEGIJE I IMUNITETI Diplomatski imunitet sastoji se od: - izuzeća (npr. Osobna nepovredivost diplomatskog predstavnika, njegovog stana itd.) - povlastica (oslobođenje od poreza i pristojbi) Tijekom povijesnog razvoja diplomacije i statusa diplomatskih predstavnika ukazalo se nužnim da diplomatski predstavnici i diplomatska predstavništva budu potpuno zaštićeni, ponajprije od vlasti države primateljice, kako bi nesmetano mogli obavljati svoje dužnosti.
  26. 26. DIPLOMATSKI PROTOKOL Diplomatski protokol je skup pravila ponašanja službenih predstavnika <ul><li>Počasti i ceremonijal </li></ul><ul><li>Titule i oslovljavanje </li></ul><ul><li>Posjetnice </li></ul><ul><li>Pozivanje gostiju </li></ul><ul><li>Službeni domjenci </li></ul><ul><li>Ručkovi i večere </li></ul><ul><li>Drugi oblici domjenaka </li></ul><ul><li>Raspored za stolom </li></ul><ul><li>Odjeća </li></ul><ul><li>Odličja </li></ul><ul><li>Posebnosti mjesnih protokolarnih običaja </li></ul>
  27. 27. DIPLOMATSKO DOPISIVANJE Pod diplomatskim dopisivanjem podrazumjeva se svako dopisivanje koje u svom službenom statusu između sebe izmjenjuju osobe ili tijela za obavljanje poslova iz područja međunarodnih odnosa država. <ul><li>Službeno pismo (osobna nota) </li></ul><ul><li>Nota (u trećem licu) </li></ul><ul><li>Osobno pismo </li></ul><ul><li>Aide-Memoire (Pro-memorija) </li></ul><ul><li>Memorandum </li></ul><ul><li>Non paper </li></ul>
  28. 28. JEZIK U DIPLOMACIJI Pod pojmom diplomatski jezik podrazumjeva se jezik kojim se služe diplomatski predstavnici: - do XVII stoljeća – prevladavao latinski - XVII. i XVII. Stoljeće – prevladava francuski - Engleski jezik ponajprije zbog širenja britanskog imperija, a potom zbog utjecaja SAD-a, zauzima značajnije mjesto, a nakon II. svjetskog rata prevladava Ujedinjeni narodi, službeni jezici: engleski, francuski, kineski, ruski i španjolski, naknadno prihvaćen i arapski
  29. 29. SUVREMENA DIPLOMACIJA Harold Nicolson u svom djelu Diplomacy , sistematizira vrline odnosno najvažnije kvalitete ‘’idealnog diplomata’’: 1) Poštenje (istinoljubljivost) 2) Preciznost 3) Mirnoća 4) Strpljenje 5) Dobronamjernost 6) Skromnost 7) Lojalnost
  30. 30. HRVATSKA DIPLOMACIJA ‘’ Bit politike je u nijansama’’ Henry Kissinger
  31. 31. POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Tradicija hrvatske diplomacije seže daleko u povijest. Bizantski car Konstantin Porfirogenet bilježi da je već sami čin doseljenja Hrvata u rimsku Dalmaciju usko povezan diplomatskim postupkom, ukazujući da su se oni tu doselili u VII. stoljeću na poziv cara Heraklija, čemu su predhodili diplomatski razgovori dviju strana.
  32. 32. POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Papa Ivan VIII. dana 7. lipnja 879. godine uputio je knezu Branimiru pismo u kojemu ga izvješćuje da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod i priznao mu ‘’zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom’’. Dan Hrvatske diplomacije 7. lipnja
  33. 33. POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE <ul><li>Zapaženo djelovanje u diplomaciji srednjeg vijeka imali su Hrvati koji su obavljali diplomatske potrebe za Svetu Stolicu: </li></ul><ul><li>Ivan Stojković Ragusinus (dominikanac, r.Dubrovniku) </li></ul><ul><li>Ivan de Dominis (senjski biskup, r.Rabu) </li></ul><ul><li>Nikola Modruški (biskup, r.Kotoru) </li></ul><ul><li>Luka Tolentić de Tollentis (r.Korčuli) </li></ul><ul><li>franjevac Martin iz Kotora </li></ul><ul><li>Jakov Baničević Banisius (r.Korčuli) </li></ul><ul><li>Andrija Dudić (r.Orahovica-Krapina) </li></ul>
  34. 34. POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Prvi pisani trag o dubrovačkoj diplomaciji nalazimo u Dubrovačkom statutu iz 1272.g. U zaključku Malog vijeća od 20. veljače 1304.godine govori se o izboru poklisara kojega treba uputiti banu Mladenu u Bosnu ‘’za dobro i na korist trgovaca i čitavog grada Dubrovnika’’. Repubblica di Ragusa (1358. – 1808.)
  35. 35. POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE Vanjski poslovi Republike bili su u nadležnosti Senata (Vijeće umoljenih), iako je knez formalno bio najviše tijelo zastupanja Republike prema inozemstvu. Malo vijeće bilo je izvršno tijelo Tehnički dio posla obavljali su tajnici Republike U XVIII. stoljeću Dubrovnik ima oko 50 konzula, više od primjerice Austrije (37 konzula) Diplomacija Dubrovačke Republike u svemu je bila na razini najrazvijenijih diplomacija onoga vremena.
  36. 36. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA <ul><li>Najvažnije ustavno-pravne i političke odluke: </li></ul><ul><li>30. svibnja 1990.g. – višestranački Sabor </li></ul><ul><li>22. prosinca 1990.g . – Ustav Republike Hrvatske </li></ul><ul><li>19. svibnja 1991.g. – referendum o razdruživanju </li></ul><ul><li>25. lipnja 1991.g. – Ustavna odluka o suverenosti i </li></ul><ul><li> samostalnosti </li></ul><ul><li>8. listopada 1991.g . – Odluka Hrvatskog sabora o raskidu svih državnopravnih veza s republikama i pokrajinama bivše SFRJ. </li></ul>
  37. 37. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA <ul><li>Arbitražna komisija Konferencije o miru u Jugoslaviji tzv.Badinterova komisija , zaključila je 7. prosinca 1991.g. da SFRJ više ne postoji kao država, te je utvrdila kako je Republika Hrvatska ispunila zadane uvjete za međunarodno priznanje. </li></ul><ul><li>19. prosinca 1991.g. – Island </li></ul><ul><li>13. siječnja 1992.g. – Sveta Stolica </li></ul><ul><li>14. siječnja 1992.g. – San Marino </li></ul><ul><li>15. siječnja 1992.g. – Njemačka i Švedska (odluka19.12.1991.) </li></ul><ul><li>15. siječnja 1992.g. – 12 država Europske unije + 31 </li></ul><ul><li>(Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Estonija – prosinac 1991.) </li></ul>
  38. 38. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA <ul><li>15. siječanj 1992.g. – smatra se kao dan punog </li></ul><ul><li> međunarodnopravnog priznanja </li></ul><ul><li> Republike Hrvatske </li></ul><ul><li>22. svibnja. 1992.g . – primitak u Ujedinjene narode </li></ul><ul><li>Prva veleposlanstva (ambasade): </li></ul><ul><li>15. siječnja 1992.g. - Njemačka </li></ul><ul><li>17. siječnja 1992.g. - Italija </li></ul><ul><li>18. siječnja 1992.g. – Austrija </li></ul>
  39. 39. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Predsjednik Republike Hrvatske donio je 22. siječnja 1992.g. odluku o osnivanju prvih veleposlanstava Republike Hrvatske Beč Bonn Rim Prvi Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske: mr.sc. Zdravko Mršić (31.05.1990. do 08.11.1990.)
  40. 40. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA
  41. 41. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Sjedište: Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Trg N. Š. Zrinskog 7 -8 (Zrinjevac)
  42. 42. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Ministru vanjskih poslova povjerena je funkcija vodstva u ministarstvu i cijeloj službi vanjskih poslova. Dosadašnja funkcija zamjenika ministra ‘’razdjeljena’’ je na funkcije državnih tajnika. Ministar vanjskih poslova, državni tajnici, tajnik ministarstva i pomoćnici ministra u kategoriji su državnih dužnosnika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
  43. 43. USTROJ MVPEI - travanj 2009. - MINISTAR DRŽAVNI TAJNICI KABINET MINISTRA Uprave: Uprava za Europu i Sjevernu Ameriku Uprava za susjedne zemlje i Jugoistočnu EU Uprava za multilateralne poslove Uprava za izvaneuropsku bilateralnu suradnju Uprava za konzularne poslove Uprava za sigurnosnu analitikui zaštitu Uprava za potporu procesu pristupanja RH Uprava za prilagodba pravnom sustavu EU-a Uprava za financijsko-materijalne poslove Tajništvo Diplomatski protokol Diplomatska akademija Samostalna služba za Hrvate u inozem. Samostalna služba za prevođenje Samostalna služba za međunarodno pravo Samostalni odjel za unutarnji nadzor Samostalni odjel za unutarnju reviziju Samostalna služba za analitiku Samostalni odjel za odnose s javnošću Ured glavnog pregovarača Posebni položaji
  44. 44. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA 8. listopada 1994.g. Osniva se Diplomatska škola 24. listopada 1996.g. Odlukom Vlade RH, postaje Diplomatska akademija Zadaća: diplomatsko obrazovanj e ne samo diplomata i državnih službenika službe vanjskih poslova, nego i državnih službenika jedinica tijela državne uprave zaduženih za međunarodne odnose i suradnju.
  45. 45. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Člankom 112. Ustava Republike Hrvatske vođenje vanjske politike dano je u nadležnost Vladi RH. Člancima 93. i 98. Ustava određene su ingerencije predsjednika Republike. Tako predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u inozemstvu te pored toga s Vladom surađuje u oblikovanju i vođenju vanjske politike.
  46. 46. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA U postupku imenovanja šefova diplomatskih misija predlagateljsku incijativu ima Vlada, a konačnu odluku o postavljanju i opozivu šefa diplomatskih misija nakon supotpisa predsjednika Vlade donosi predsjednik Republike. U ovom postupku, svojim mišljenjem o kandidatu sudjeluje i nadležni odbor (Odbor za vanjsku politiku) Hrvatskog sabora. (mišljenje Hrvatskog sabora ne obvezuje)
  47. 47. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Pravilnikom o unutarnjem redu (članak 59. do 62.) kao uvjeti za stjecanje diplomatskih i konzularnih zvanja propisani su: - visoka stručna sprema - državni stručni ispit - radni staž na odgovarajućim poslovima - radni staž u službi vanjskih poslova (od drugog tajnika naviše) - savjetnički ispit
  48. 48. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA Profesijonalni (karijerni) i ugovoreni (nekarijerni) diplomati: a) profesionalni diplomati su državni službenici koji svoju karijeru u službi vanjskih poslova obavljaju u diplomatskim misijama, konzularnim uredima i Ministarstvu u skladu s internim propisima službe. b) Ugovorni diplomati su osobe izvan službe vanjskih poslova koje su privremeno angažirane za obavljanje određene vrste stručnih poslova
  49. 49. SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA KOLOKVIJ 08.06.2009. 12:30 – 13:30

×