Informatika

6,295 views

Published on

Informatika

Published in: Education
0 Comments
2 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
6,295
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
23
Actions
Shares
0
Downloads
122
Comments
0
Likes
2
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Informatika

  1. 1. INFORMATIKA <ul><li>Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja </li></ul><ul><li>Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima </li></ul><ul><li>Informacijska znanost je znanost koja se bavi informacijama u najširem smislu: proučavanjem ponašanja informacija, protokom informacija, postupcima obrade informacija... </li></ul>
  2. 2. Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija pomoću strojeva Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka INFORMATIKA
  3. 3. <ul><li>Računalno sklopovlje (engl. hardware ) </li></ul><ul><li>električni, elektronički i mehanički dijelovi računala i pojedinih njegovih priključaka </li></ul><ul><li>Računalni programi (engl. software ) </li></ul><ul><li>programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu </li></ul><ul><li>Informacijski sustavi (prikupljaju, čuvaju, pronalaze i obrađuju podatke na osnovu kojih stvaraju informacije) </li></ul><ul><li>Komunikacijski sustavi (povezivanje računala u svrhu razmjene podataka) </li></ul>INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
  4. 4. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>abak (abacus) pred 5000 godina </li></ul><ul><li>17 st. mehanički kalkulatori </li></ul><ul><li>(Paskalina) </li></ul>
  5. 5. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>Charles Babbage – </li></ul><ul><li>analitički stroj za računanje (mehanički preteča današnjih računala) </li></ul><ul><li>1884. Herman Hollerith - sortirni stroj za svrstavanje bušenih kartica (prvi moderni stroj za obradu podataka) </li></ul>
  6. 6. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>1943. Howard Aiken - mehaničko računalo MARK I </li></ul><ul><li>Konrad Zuse – </li></ul><ul><li>programabilni </li></ul><ul><li>kalkulator zasnovan </li></ul><ul><li>na binarnom sustavu </li></ul>
  7. 7. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>Alan Turing - elektromehanički </li></ul><ul><li>stroj Collossus (elektronske cijevi) </li></ul>
  8. 8. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>1945 - ENIAC (electronic numerical integrator and calculator) smatra se prvim elektroničkim računalom </li></ul>
  9. 9. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>1947. Walter Brattain, John Bardeen i William Shockley su izumili tranzistor, pa je tako 1951. proizvedeno prvo računalo temeljeno na tranzistorima - UNIVAC </li></ul>
  10. 10. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>1958. Jack Kilby izrađuje prototip prvog integriranog kruga (integrated circuit, IC, chip) - komponentu koja na jednoj pločici poluvodiča ima smješten veći broj tranzistora i veznih elemenata </li></ul>
  11. 11. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA <ul><li>1970. nastaje mikroprocesor : integrirani krug kod kojeg je na plo č icu poluvodi č a površine nekoliko desetaka kvadratnih milimetara mogu ć e smjestiti sve elektroni č ke elemente potrebne za rad središnje jedinice ra č unala </li></ul>
  12. 12. VRSTE RAČUNALA <ul><li>Osobna računala (engl. personal computer ) računala koja su dovoljno niske cijene da se mogu nabaviti za kućnu uporabu </li></ul><ul><li>1977. izrađeno je prvo </li></ul><ul><li>uspješno, komercijalno, </li></ul><ul><li>stolno, osobno računalo </li></ul><ul><li>Apple II </li></ul>
  13. 13. VRSTE RAČUNALA <ul><li>Dvije velike skupine osobnih računala: </li></ul><ul><ul><li>PC (računala koja su temeljena </li></ul></ul><ul><ul><li>na prvom osobnom računalu </li></ul></ul><ul><ul><li>tvrtke IBM) </li></ul></ul><ul><ul><li>Mac (računala tvrtke Apple) </li></ul></ul>
  14. 14. VRSTE RAČUNALA <ul><li>Prema namjeni: </li></ul><ul><li>poslužiteljska i klijent računala </li></ul><ul><li>Prema prenosivosti: </li></ul><ul><li>stolna i prijenosna računala </li></ul>
  15. 15. GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Von Neumannov model MEMORIJA CPU središnja jedinica za obradu U / I ulazno-izlazni uređaji
  16. 16. GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Matična ploča ( engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo ) tiskana ploča koja služi za povezivanje glavnih dijelova računala; koristi konektore ili priključnice (utore) povezane sabirnicama
  17. 17. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU <ul><li>Aritmetičko-logička jedinica </li></ul><ul><li>obrada: aritmetičke i logičke operacije, premještanje i svrstavanje podataka </li></ul>Upravljačka jedinica sinkronizcija i koordiniranje aktivnosti <ul><li>Procesor, CPU </li></ul><ul><ul><li>poluvodička komponenta na pločici s više stotina milijuna tranzistora na nekoliko desetaka mm 2 </li></ul></ul>
  18. 18. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU <ul><li>osnovni materijal je silicij, chip </li></ul><ul><li>chipset: skup od nekoliko pomoćnih integriranih krugova koji služi za povezivanje procesora s ostatkom računala </li></ul>
  19. 19. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU <ul><li>frekvencija takta ( engl. clock ) </li></ul><ul><li>količina bitova koju procesor može istodobno obraditi </li></ul><ul><li>građa procesora </li></ul>računalna snaga CPU – sposobnost obrade podataka <ul><li>vrijeme potrebno ra č unalu da obavi o dređenu </li></ul><ul><li>obradu podataka ili koli č ina podataka koje </li></ul><ul><li>ra č unalo mo ž e obraditi u jedinici vremena </li></ul>
  20. 20. MEMORIJA sposobnost pohrane ili č uvanja određene koli č ine podataka Najve ć a koli č ina podataka koju memorija mo ž e pohraniti naziva se kapacitet memorije i izražava se u bajtovima 1 kilobajt ( KB ) = 2 10 = 1.024 bajta 1 megabajt ( MB ) = 1.024 2 bajta =1.048.576 bajta 1 gigabajt ( GB ) = 1.024³ bajta =1.073.741.824 bajta 1 terabajt ( TB ) = 1.024 4 bajta =1.099.511.627.776 bajta
  21. 21. MEMORIJA dvije glavne vrste memorija: RAM i ROM RAM ( engl. random access memory ): upisno-ispisna memorija (memorija s neograni č enim pristupom glavne značajke kapacitet i brzina rada gubi svoj sadržaj prekidom napajanja
  22. 22. RAM Memorijska lokacija – određeno mjesto u memoriji na koje se se pohranjuje 1 bajt svaka memorijska lokacija ima svoju adresu putem koje se dolazi do tra ž enog podatka
  23. 23. RAM Suvremeni RAM-ovi su građeni od poluvodi č kih integriranih krugova obzirom na na č in rada: stati č ka memorija i dinami č ka memorija
  24. 24. SRAM Statička radna memorija vrsta radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu prednosti: jednostavnost građe i pogona, cijena i brz pristup nedostaci: relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa
  25. 25. DRAM Dinamička radna memorija- svaki bit je pohranjen kao naboj u vrlo malom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu prednosti: male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije i cijena nedostaci: složeni pogonski sklop i sporost u radu
  26. 26. RAM Memorijski modul : tiskana pločica s konektorima na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi
  27. 27. RAM <ul><li>nekoliko različitih modela modula: </li></ul><ul><li>SIMM (engl. single inline memory module )- </li></ul><ul><li>najstarija vrsta memorijskog modula </li></ul><ul><li>DIMM (engl. dual inline memory module )- </li></ul><ul><li>najrasprostranjenija vrsta modula </li></ul><ul><li>SODIMM (engl. small outline dual inline </li></ul><ul><li>memory module )-namijena za prijenosna </li></ul><ul><li>računala, najmanje dimenzije </li></ul><ul><li>RIMM (engl. Rambus inline memory module) </li></ul>
  28. 28. ROM ROM (engl. read only memory ) ispisna memorija podatak se može upisati samo jednom Podatke u ROM upisuje proizvođač računala; korisnik ih ne mijenja najčešće su pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala
  29. 29. SABIRNICE normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja; za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja Dijele se na dvije skupine: unutarnje sabirnice - slu ž e za razmjenu podataka u ra č unalu, izvedene kao vodovi na mati č noj plo č i ra č unala
  30. 30. SABIRNICE unutarnje sabirnice PCI sabirnica (engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus )- opće namjene - predviđena za priključak dodatnih sklopova
  31. 31. SABIRNICE AGP sabirnica (engl. accelerated graphics port, advanced graphics port ) unutarnje sabirnice - namijenjena priklju č ku sklopova za prikaz slika (videa)
  32. 32. SABIRNICE vanjske sabirnice - više ž ilni kabel i s p riklju č nic ama izveden im na vanjskom dijelu ku č išta USB sabirnica s brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB 2.0)
  33. 33. SABIRNICE vanjske sabirnice FireWire sabirnica (Norma IEEE 1394 ) : serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus ) za povezivanje ra č unala i uređaja za prijenos grafike, video zapisa
  34. 34. ULAZNO-IZLAZNI UREĐAJI Ulazni uređaji ra č unala : svi uređaji koji omogu ć uju unos podataka ili programa iz okoline u ra č unalo ; zada ć a pretvorba podatak a u d i gitalni za pis Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz ra č unala u oblik prihvatljiv okolini
  35. 35. ULAZNI UREĐAJI Tipkovnica (engl. Keyboard ) - najstariji i najčešći ulazni uređaj računala
  36. 36. ULAZNI UREĐAJI Miš (engl. Mouse ) - pokazna naprava koja slu ž i za pomicanje pokaziva č a i davanje naredbi ra č unalu
  37. 37. ULAZNI UREĐAJI Grafi č ka plo č a (engl. Tablet, digitizing tablet ) - najpogodniji ulazni uređaj za i zrad u crte ž a
  38. 38. ULAZNI UREĐAJI Palica (engl. Joystick ) - pokazna naprava koja slu ž i za pomicanje pokaziva č a ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi ra č unalu pritiskom jedne od tipki palice
  39. 39. ULAZNI UREĐAJI Zaslon osjetljiv na dodir (engl. Touch screen ) - prikladan za javne informacijske sustave
  40. 40. ULAZNI UREĐAJI Osjetilna ploha (engl. Touchpad ) – kod prijenosnih ra č unala
  41. 41. ULAZNI UREĐAJI Skener (engl.scanner) - namjenjen izravnom unosu crte ž a i slika s p redloška u ra č unalo Rad se temelji na pretvorbi odbijene ili propuštene svjetlosti sa slike u elektri č ne impulse
  42. 42. ULAZNI UREĐAJI Digitalni fotoaparat - namjenjen izravnom unosu slika u ra č unalo
  43. 43. ULAZNI UREĐAJI Webcam – videokamera spojena na ra č unalo koja omogu ć uje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monit o ra
  44. 44. ULAZNI UREĐAJI <ul><li>Č italo crti č noga kôda (engl. bar code reader ) – n aj češć e rabljena tehnologija aut o matskog raspoznavanja </li></ul><ul><li>sastoji se od izvora svjetlosti (o svjetljava </li></ul><ul><li>crti č ni kôd ) , osjetila ( pretvara odbijenu </li></ul><ul><li>zraku u elektri č ne impulse ) , i elektroni č kog </li></ul><ul><li>sklopa ( impulse pretvara u oblik prihvatljiv </li></ul><ul><li>ra č unalu ) </li></ul><ul><li>posebna vrsta skenera </li></ul>
  45. 45. ULAZNI UREĐAJI Nekoliko je vrsta č itala crta č koga kôda: u obliku olovke , pištolja i lasersko
  46. 46. IZLAZNI UREĐAJI Monitor - izlazni uređaj koji podatke iz ra č unala prikazuje na svom zaslonu osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel , picture element ) Kvaliteta slike ovisi o rezoluciji prikaza: podatak o najve ć em broju piksela koje na zaslonu mo ž e prikazati monitor, a izra ž ava se kao umno ž ak vodoravne i uspravne razlu č ivosti kreće se od 800 x 600 do 2.560 x 2.048
  47. 47. IZLAZNI UREĐAJI Monitor s katodnom cijevi najrasprostranjenija je vrsta monitora Prednosti: dobra kakvoća slike, pouzdanost i umjerena cijena Nedostaci: relativno velike dimenzije i veća potrošnja energije
  48. 48. IZLAZNI UREĐAJI Monitori s tekućim kristalom ( engl. LCD monitor, liquid crystal display ) Prednosti: male dimenzije, vrlo mala potrošnja energije i nema štetnih zračenja Nedostaci: cijena
  49. 49. IZLAZNI UREĐAJI Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card ) - pretvara digitalne signale iz računala u oblik prihvatljiv monitoru
  50. 50. IZLAZNI UREĐAJI video-memorija ili video-RAM: dio memorije koji se koristi za pohranu slike kapacitet određuje razlučivost i broj boja koje može prikazati grafička kartica npr. za 1024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je oko 3 MB VRAM-a Grafi č ke kartice se sastoje od tri glavna dijela: grafi č kog procesora, memorije i digitalnog-analognog pretvornika
  51. 51. IZLAZNI UREĐAJI Projektori – izlazni uređaji za istodobni prikaz ra č unalnih podataka ve ć em broju gledatelja
  52. 52. IZLAZNI UREĐAJI Pisa č (engl. printer) – izlazni uređaji koji ispisuju p odatke iz ra č unala na papir Osnovna obilježja pisača su rezolucija (dpi), brzina rada (ppm ili cps), veličina (A4 ili A3) i tehnologija stvaranja otiska
  53. 53. IZLAZNI UREĐAJI Vrste pisača: Pisači s mlazom tinte ( engl. Ink jet, buble jet ) - sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza tinte Prednosti: bešuman rad, vrlo dobra kakvoća otiska i cijena
  54. 54. IZLAZNI UREĐAJI Laserski pisači (engl. laser printer ) - najkvalitetnija vrsta pisača Prednosti: visoka kakvoća otiska i cijena
  55. 55. IZLAZNI UREĐAJI Termički pisači (engl. thermal printer ) - stvara otisak na posebnom papiru toplinskim djelovanjem termičke glave Prednosti: male dimenzije, bešuman rad i relativno niska cijena
  56. 56. IZLAZNI UREĐAJI Matrični ili iglični pisač (engl. dot matrix printer ) - stvara otisak pomoću iglica smještenih u glavi pisača nedostaci: buka, sporost
  57. 57. IZLAZNI UREĐAJI Crtalo (engl. plotter ) - namijenjen izradi crte ž a i nacrta pomo ć u ra č unala vrste: Crtalo s nepomi č nim papirom ( flat bed plotter ) Crtalo s pomi č nim papirom (drum plotter)
  58. 58. UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA <ul><li>Medij za pohranu podatka : </li></ul><ul><li>p ohranjeni podaci trebaju što dulje ostati </li></ul><ul><li>nepromjenjeni i neošte ć eni </li></ul><ul><li>jednostavn i za rukovanje i što manjih </li></ul><ul><li>dimenzija. Upis i č itanje podataka trebaju </li></ul><ul><li>biti što br ž i, a priklju č ak na ra č unalo što </li></ul><ul><li>jednostavniji </li></ul><ul><li>Cijena ukupnog sustava za pohranu treba </li></ul><ul><li>biti što ni ž a </li></ul>
  59. 59. UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA <ul><li>zadovoljavaju tri tehnologije:magnetska, opti č ka i poluvodi č ka </li></ul><ul><li>Magnetska tehnologija : koristi svojstva elektromagnetskog polja, pohrana i č itanje podataka pomo ć u magnetske glave </li></ul><ul><li>Optička tehnologija: koristi fizikalna svojstva svjetlosti, za č itanje i pisanje koristi laser </li></ul><ul><li>Poluvodi č ka tehnologija : flash memorija, najve ća brzin a, karakteristike RAM-a </li></ul>
  60. 60. MAGNETSKI MEDIJI Magnetske kartice (eng. magnetic card ) služe za pohranu male količine podataka (nekoliko KB) niska cijena, male dimenzije, pouzdanost i jednostavna uporaba zdravstvene iskaznice, kreditne kartice i X-ice
  61. 61. MAGNETSKI MEDIJI Disketa (savitljiv disk, meki disk) je magnetski disk koji se mo ž e razmjenjivati između pogonskih mehanizama ( engl. floppy disk drive, FDD ) za prijenos manje količine podataka s računala na računalo
  62. 62. MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk (engl. hard disk, HDD) aluminijski diskovi presvučeni magnetskom tvari; n a istu osovinu smješteno je nekoliko diskova z a svaki disk postoje po dvije magnetske glave koje su u č vrš ć ene u jedan sklop i istodobno se pomi č u
  63. 63. MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk se spaja s računalom posredstvom sučelja ( engl. disk interface ) osigurava točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala sabirnica ATA ili SATA sučelje
  64. 64. MAGNETSKI MEDIJI ATA ( engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA ) : sučelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka s va upravljačka elektronika tvrdog diska je smještena na pogonski mehanizam s učelje se sastoji od jednostavnog i jeftinog digitalnog sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale
  65. 65. MAGNETSKI MEDIJI SATA ( engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA ) : sučelje za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala m oguće je priključiti više diskova, svaki na zasebni upravljački sklop zasebnim k abelom mogućnost rada svakog diska s punom brzinom razmjene p odataka s računalom
  66. 66. OPTIČKI MEDIJI Optički disk upis podataka - više različitih postupaka : izobličenje podloge laserskom zrakom ili promjena molekula u neko drugo stanje čitanje : svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska disk za reprodukciju glazbe 1976. Phillips i SONY
  67. 67. OPTIČKI MEDIJI CD-ROM ( compact disc read only memory ) p rimjena je ograničena na distribuciju računalnih programa i podataka k apacitet 650 ili 700 MB, ø 120 mm
  68. 68. OPTIČKI MEDIJI CD-ROM p odaci su snimljeni samo s jedne strane u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska p rednosti : niska cijena, veliki kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost upisanih podataka n edostatak : nemogućnost promjene tvornički upisanih podataka i upisa novih podataka
  69. 69. OPTIČKI MEDIJI CD–R ( engl. compact disk recordable ) : zapisivi diskovi istih dimenzija i slične građe kao CD–ROM p omoću pogonskog m ehanizma mo gu se upisati poda ci djelovanjem snažne laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja svojstvo refleksnog sloja p ostupak je nepovratan
  70. 70. OPTIČKI MEDIJI CD–RW ( engl. compact disk re writa ble ) : moguće snima nje i brisa nje podat a k a pogodni za pohranu velike količine podataka koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju
  71. 71. OPTIČKI MEDIJI DVD ( engl. digital versatile disc, digital video disc) : posebna vrsta optičkih diskova velikog kapaciteta v anjske dimenzije jednake dimenzijama CD–ROM–a može imati dva sloja podatka i zapis s obiju strana mogući kapacitet od 4,7 do 17 GB
  72. 72. OPTIČKI MEDIJI DVD koristi se za pohranu igranih filmova ; trajnost i kvaliteta reprodukcije je mnogo bolja nego s magnetskih vrpci DVD–R i DVD+R poda ci s e mogu zapisati samo jednom DVD–RW i DVD+RW poda ci s e mogu pisati i brisati više puta.
  73. 73. OPTIČKI MEDIJI <ul><li>Pogonski mehanizmi optičkih diskova se razlikuju po: </li></ul><ul><li>mogućnosti </li></ul><ul><li>cijeni </li></ul><ul><li>brzini kojom mogu čitati i upisivati </li></ul><ul><li>podatke </li></ul>
  74. 74. POLUVODIČKI MEDIJI podaci se spremaju na medij kao naboj u poluvodiču Flash memorija ( engl. flash memory ) posebna je vrsta poluvodičkih memorija , ponaša se poput RAM -a , ali joj je sadržaj neovisan o napajanju primjen a kod osobnih računala kao p rijenosni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata
  75. 75. POLUVODIČKI MEDIJI Memorijsk a k artica ( engl. flash memory card ) : najveća primjena kod f otoaparata i videokamera, mp3, mobitela... Za spajanje na računalo koristi se posebni uređaj-čitač kartica
  76. 76. POLUVODIČKI MEDIJI Memorijski ključić ( engl. keydrive, USB flash memory drive, USB memory key, USB stick ) : popularna inačica flash memorije smješten e u praktično kućište malih dimenzija
  77. 77. <ul><li>Računalni programi (engl. software ) </li></ul><ul><li>programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu </li></ul><ul><li>Naredba je temeljni element programa </li></ul><ul><li>Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim izvršenjem se obavlja željeni posao </li></ul>PROGRAMSKA PODRŠKA
  78. 78. VRSTE PROGRAMA <ul><li>operacijski sustavi (engl. operating system ) </li></ul><ul><li>korisnički programi (engl. application software ) </li></ul>
  79. 79. OPERACIJSKI SUSTAVI <ul><li>skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu </li></ul><ul><li>različite vrste računala - različit operacijski sustav </li></ul><ul><li>građeni za određenu vrstu mikroprocesora </li></ul>
  80. 80. BIOS BIOS ( engl . basic input-output system ) program pohranjen u poluvodi č koj memoriji ra č unala (ROM-u) i služi za upravljanje i razmjenu podataka sa sklopovskim dijelovima računala program koji se prvi izvršava pri uklju č enju ra č unala i koji provjerava ispravnost pojedinih dijelova ra č unala, te u č itava i pokre ć e operacijski sustav
  81. 81. OPERACIJSKI SUSTAVI <ul><li>jednokorisnički operacijski sustav </li></ul><ul><li>višekorisnički operacijski sustav omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu </li></ul><ul><li>(prijava ( login ) uz korisničko ime ( user name ) i lozinku ( password ) </li></ul>
  82. 82. GUI korisni č ko su č elje - d io programa zadu ž en za komunikaciju s korisnikom (engl. user interface ) operacijski sustavi s grafi č kim korisni č kim su č eljem - komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima (engl. GUI , graphic user interface )
  83. 83. KORISNIČKI PROGRAMI namijenjeni rješavanju nekog poseb nog zadatka za korisnik a obzirom na vrstu zadataka koje rješavaju: programi za obradu teksta, slike, zvuka, za crtanje, tablični kalkulatori, programi pretraživači..., inžinjerski programi
  84. 84. RAČUNALNI VIRUSI posebna vrsta programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izazivaju neko drugo neželjeno ponašanje računala s gledišta korisnika šire se na dva načina: uz pomoć korisnika (kopiranjem) bez znanja korisnika (mrežom)
  85. 85. RAČUNALNI VIRUSI <ul><li>mjere zaštite: </li></ul><ul><li>nadzor pristupa računalima, </li></ul><ul><li>korištenje originalnih programa, </li></ul><ul><li>provjera svakog medija za </li></ul><ul><li>pohranu prije upotrebe na računalu, </li></ul><ul><li>upotreba programa koji pronalaze i </li></ul><ul><li>uništavaju viruse </li></ul>
  86. 86. ZAPIS PODATAKA <ul><li>brojevni sustav: način zapisivanja brojeva i njihovo tumačenje </li></ul><ul><li>najviše se koristi pozicijski brojevni sustav u kojem položaj znamenke određuje njezinu vrijednost </li></ul><ul><li>dekadski s osnovom broja 10, </li></ul><ul><li>binarni s osnovom broja 2, </li></ul><ul><li>oktalni s osnovom broja 8 i </li></ul><ul><li>heksadekadski s osnovom broja 16 </li></ul>
  87. 87. BINARNO KODIRANJE <ul><li>binarne znamenke - BI nary digi T </li></ul><ul><li>(kratica BIT): predstavlja najmanju količinu podataka koju računalo može prepoznati </li></ul><ul><li>niz od 8 bitova naziva se jedan bajt ( engl. Byte ) </li></ul><ul><li>pojam “riječ” ( engl. Word ) predstavlja određenu količinu bitova koja se unutar računala obrađuje kao cjelina (16, 32 i 64 bita) </li></ul>
  88. 88. BINARNO KODIRANJE <ul><li>binarno kodiranje - pripisivanje drugog značenja binarnim brojevima </li></ul><ul><li>ASCII kod ( A merican S tandard C ode for I nformation I nterchange) - američki standard; propisuje pridjeljivanje 8 bitnog binarnog broja brojevima, slovima i nekim posebnim znakovima </li></ul>
  89. 89. BINARNO KODIRANJE <ul><li>ASCII kod je predviđen za kodiranje 128 znakova (2 7 =128) </li></ul><ul><li>prva 32 koda : znakovi koji se ne mogu otisnuti </li></ul><ul><li>ostalih 96 kodova: slova, brojke i znakovi interpunkcije </li></ul><ul><li>prošireni ASCII kod ( engl. Extended ASCII ) </li></ul><ul><li>svih 8 bitova iskoristio za znakove (2 8 =256) </li></ul>
  90. 90. BINARNO KODIRANJE <ul><li>Unicode – međunarodna norma za kodiranje </li></ul><ul><li>za svaki znak koristi 16 bitni binarni broj </li></ul><ul><li>predviđen za kodiranje 2 16 =65536 znakova </li></ul><ul><li>prvih 128 znakova je sukladno ASCII kodu </li></ul>
  91. 91. BOOLEOVA ALGEBRA <ul><li>sustav teorema koji koriste simboličku logiku za opisivanje skupova elemenata i odnosa među njima </li></ul><ul><li>koristi logičke varijable i operacije </li></ul><ul><li>varijable mogu poprimiti vrijednosti </li></ul><ul><li>1 (ISTINITO, engl. True) i </li></ul><ul><li>0 (LAŽNO, engl. False) </li></ul>
  92. 92. BOOLEOVA ALGEBRA <ul><li>Osnovne logičke operacije su: </li></ul><ul><li>logičko I ( engl. AND ) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, samo ako oba njena operanda imaju vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO </li></ul><ul><li>logičko ILI ( engl. OR ) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, ako barem jedan njezin operand ima vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO i </li></ul><ul><li>logičko NE ( engl. NOT ) - invertira vrijednost operanda </li></ul>
  93. 93. BOOLEOVA ALGEBRA <ul><li>Logičke operacije ostvaruju se sklopovljem </li></ul><ul><li>Temeljni građevni blok svih digitalnih računala jesu logička vrata (engl. logical gate) - predstavljaju fizički uređaj kojim se realiziraju jednostavne Booleove funkcije. </li></ul><ul><li>Ostvarena su u poluvodičkoj tehnologiji </li></ul><ul><li>Složeni sklopovi za obradu i pohranjivanje podataka u digitalnom računalu ostvareni su uporabom logičkih vrata odnosno složenim mrežama logičkih vrata </li></ul>
  94. 94. PROGRAMSKI JEZICI <ul><li>mogu se podijeliti u tri skupine: </li></ul><ul><li>strojni jezici – binarni prikaz programa za računalo </li></ul><ul><li>simbolički jezici niske razine – ( Assembleri ) naredbe su kratice engleskog jezika za opis naredbe </li></ul><ul><li>simbolički jezici visoke razine (viši programski jezici) – svi programski jezici koji nisu izravni prikaz binarnog oblika naredbe </li></ul>
  95. 95. PROGRAMSKI JEZICI <ul><li>izvorni program ( source code ) program napisan u obliku koji nije strojni </li></ul><ul><li>jezični prevoditelji prije izvođenja prevode izvorni program u strojni oblik : </li></ul><ul><li>Interpreter (tumač) -jezični prevoditelj koji svaku naredbu izvornog programa prevodi u strojni oblik u trenutku izvođenja programa </li></ul><ul><li>Kompajler je program koji prevodi izvorni program u strojni oblik odjednom prije izvođenja i kao takav se zasebno sprema </li></ul>
  96. 96. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA <ul><li>računala imaju dva obilježja: pamćenje i logičko rasuđivanje </li></ul><ul><li>zadaci koje računalo treba riješiti moraju pretvoriti oblik koji uključuje ove dvije sposobnosti računala </li></ul><ul><li>pretvorba zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu: planiranje, opis zadataka, algoritam, dijagrama tijeka,programiranje i dr. = računalni program </li></ul>
  97. 97. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA <ul><li>planiranje – tko će kada i što raditi; predviđanje i raspoređivanje pojedinih faza izrade programa </li></ul><ul><li>analiza zadatka -raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata; rezultat je specifikacija zadatka (dokument koji sadržava podroban popis i opis zadatka i željenih rezultata) </li></ul>
  98. 98. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA <ul><li>algoritam -naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao; sastoji od niza mehaničkih radnji; stvara se na temelju specifikacije, a zapisuje pomoću niza relativno jednostavnih operacija </li></ul>
  99. 99. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA <ul><li>jednostavni geom. likovi, spojeni crtama na čijim su </li></ul><ul><li>Dijagram tijeka (engl. flow chart ) - </li></ul>grafički prikaz algoritma krajevima strelice koje pokazuju tijek rješavanja zadatka KRAJ NE ISPIŠI C, A, B POČETAK UPIŠI 3 BROJA A, B, C NE ISPIŠI A, C, B ISPIŠI A, B, C A > C B > C DA DA DA NE A > B ISPIŠI C, B, A ISPIŠI B, C, A B > C ISPIŠI B, A, C A > C DA DA NE NE
  100. 100. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA <ul><li>Programiranje - postupak zapisivanja osnovnih radnji naredbama određenog programskog jezika </li></ul><ul><li>način korištenja naredbi u programu i njihovo slaganje strogo je propisano pravilima = sintaksa programskog jezika </li></ul>
  101. 101. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA <ul><li>Provjera ispravnosti programa </li></ul><ul><li>pogreške : </li></ul><ul><li>sintaktičke - zbog nepravilnog unosa ključnih riječi, operatora ili naziva varijabli </li></ul><ul><li>logičke - uzrokuju neispravan rad programa </li></ul><ul><li>Bug - pogreška u programu ili sklopovlju </li></ul><ul><li>računala </li></ul>
  102. 102. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA <ul><li>Održavanje programa i potpora </li></ul><ul><li>kupcima </li></ul><ul><li>postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o uporabi programa </li></ul><ul><li>Dokumentacija - uputa za instaliranje </li></ul><ul><li>programa i priručnik za njegovu upotrebu </li></ul>
  103. 103. IZVOĐENJE PROGRAMA <ul><li>Programi se pohranjuju na neki od medija za opetovano pokretanje </li></ul><ul><li>Zapis programa = programska datoteka </li></ul><ul><li>Datoteka je skup međusobno povezanih podataka pohranjen na medij </li></ul><ul><li>izvršne datoteke (za pokretanje određenih </li></ul><ul><li>programa) </li></ul><ul><li>podatkovne datoteke (sadrže podatke za </li></ul><ul><li>pojedini program) </li></ul>
  104. 104. IZVOĐENJE PROGRAMA <ul><li>Računalo izvršava program slijedno-naredbu po naredbu </li></ul><ul><li>upravljačka jedinica pribavlja naredbu iz memorije, dekodira je i generira upravljačke signale </li></ul><ul><li>aritmetičko-logička jedinica, memorija i/ili ulazno-izlazna jedinica izvode potrebne operacije izravno izvršive nad sklopovljem </li></ul>
  105. 105. <ul><li>Mreža (engl. network ) </li></ul><ul><li>sustav za povezivanje koji omogućava što jednostavniji, djelotvorniji i jeftiniji način razmjene podataka među korisnicima kao i uporabu raspoloživih priključnih naprava </li></ul>RAČUNALNE MREŽE
  106. 106. RAČUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV <ul><li>sastoji se od računala, računalnih mreža, pohranjenih informacija i organizacije koja održava takav sustav </li></ul><ul><li>temeljna zadaća: omogućiti korisniku djelotvorno pretraživanje i prijenos informacija </li></ul>
  107. 107. RAZMJENA DIGITALNIH PODATAKA najmanje dva sudionika: predajnik i prijemnik - č vorovi mre ž e (engl . node ) prijenosni kanal: „veza“ kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na drugo Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skraćeno bps (engl. bits per second )
  108. 108. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA <ul><li>Razmjena podataka omogu ć ena je komunikacijskim kanalom </li></ul><ul><li>tri glavne vrste komunikacijskoga kanala: </li></ul><ul><li>iznajmljeni komunikacijski kanal ( zakupljeni vod) </li></ul><ul><li>javna telefonska mre ž a (PSTN) </li></ul><ul><li>prostor </li></ul>
  109. 109. UREĐAJI ZA PRIJENOS Modem - uređaj koji omogu ć uje prijenos digitalnih podataka putem telefonskih linija Na predajnoj strani modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije ( mod ulacija) Na prijemnoj strani modem pretvara signale zvu č ne frekvencije ponovno u digitalne signale ( dem odulacija )
  110. 110. UREĐAJI ZA PRIJENOS Unutarnji modemi ( engl. internal modem ) ili modemi za ugradnju; ugrađuju se u ra č unalo Građeni su u obliku kartice s priklju č nicom koja se priklju č uje na sabirnicu ra č unala
  111. 111. UREĐAJI ZA PRIJENOS Vanjsk i modemi ( engl. ex ternal modem ) samostalni uređaji, smješteni u prikladno ku ć ište s priklju č nicama za spoj s ra č unalom i telefonskom linijom
  112. 112. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA Dial-up pristup (56/36 Kbps) na č in pristupanja mre ž i gdje korisnik koristi modem i telefonsku liniju za pozivanje davatelja usluga u svrhu ostvarivanja modemske veze Broadband pristup (>256 Kbps) širokopojasni pristup koji uz minimalno vrijeme pozivanja ostvaruje direktnu i br ž u veza sa davateljem usluga
  113. 113. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN (engl. intergrated services digital network) - sustav za objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom Fizi č ki medij su telefonske linije, a prenosi se digitalni signal
  114. 114. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN ra č unalni priklju č ak ima dva uređaja: mre ž ni zaklju č ni uređaj - NT ( engl. network terminator ) ISDN “modem” (ISDN kartica) - TA ( engl. terminal adapter ); prilagođava digitalne podatke iz ra č unala u digitalne podatke prilagođene prijenosu
  115. 115. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN podaci se prenose korištenjem B i D komunikacijskih kanala: B kanal ( bearer ) za dvosmjerni prijenos digitalnih podataka (64 Kbita/s) D kanal ( data ) za prijenos podataka va ž nih za rad ISDN sustava (16 Kbita/s) uobi č ajena ugradnja 2B+D; 144 Kbita/s
  116. 116. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN Prednosti ISDN-a u odnosu na klasi č nu telefonsku mre ž u su: br ž e biranje, ve ć a brzina prijenosa podataka, mogu ć nost priklju č ka više terminala na jednu telefonsku liniju te mogu ć nost prijenosa zvuka i digitalnih podataka
  117. 117. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL (eng. Digital Subscriber Line = digitalna pretplatni č ka linija) iskorištava puno raspolo ž ivo frekvencijsko podru č je telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale DSL je cijelo vrijeme „na vezi“ (engl. online ) širokopojasna digitalna telefonska mre ž a
  118. 118. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA z a povezivanje u DSL sustav: DSL „modem“ ( DSL transciever ); pretvara podatke iz računala u oblik prikladan za prijenos DSL sustavom DSL dijelitelj ( DSL splitter ) ; z a istovremenu razmjenu digitalnih i analognih signala veza se ostvaruje uglavnom preko bakrenih vodiča DSL
  119. 119. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL prednost=velika brzina prijenosa podataka napla ć uje se prema koli č ini prenesenih podataka Najpopularnija verzija je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line ) razli č ita (asimetri č na) brzina prijenosa podataka pri primanju i slanju
  120. 120. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ostvarenje veze prostorom koji se vrši pomoću bežičnih tehnologija Be ž i č ne mre ž e (eng. WLAN, wireless LAN ) su bežične ra č unalne mre ž e koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima
  121. 121. BE Ž I Č NE MREŽE u opsegu dosega Wi-Fi pristupnog č vora ili pristupne to č ke (AP- access point) mogu ć e povezivanje s ž i č anom mre ž om ili drugim be ž i č nim mre ž ama Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u WDS (wireless distribution system) na č inu rada Be ž i č ne lokalne mre že Wi-Fi ( eng. wireless fidelity )
  122. 122. BE Ž I Č NE MREŽE za povezivanje sa drugim mre ž ama koristi se be ž i č ni usmjeriva č ( wireless router ); objedinjuje AP i mre ž ni usmjeriva č ; ima ugrađen višepristupni spojnik ( switch ) sa jednom ili više spojnih to č aka, pa mo ž e slu ž iti i za povezivanje dijelova ž i ča ne mre ž e sa be ž i č nom mre ž om
  123. 123. BE Ž I Č NE MREŽE komunikacija sa WAN mre ž om ostvaruje se pomo ć u sporijih linija kao: Frame Relay, ISDN, DSL, mikrovalnim vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama
  124. 124. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA prema zemljopisnom podru č ju koje pokrivaju: PAN (Personal Area Network) - mre ž e s uskim podru č jem spajanja ž i č ane PAN se mogu tvoriti pomo ć u ra č unalnih sabirnica kao što su USB i Firewire Be ž i č ne PAN se mogu tvoriti tehnologijama kao što su IrDA i Bluetooth
  125. 125. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA LAN (Local Area Network) - mre ž e ograni č ene na relativno malo zemljopisno podru č je slu ž e za povezivanje ra č unala i opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji Nadzor nad lokalnom mre ž om obi č no se prepušta jednom od ra č unala u mre ž i koja se zove nadzorno ra č unalo mre ž e ( eng. server ): velika pouzdanost, sposobnost obrade velike koli č ine podataka u kratkom vremenu, RAM velikog kapaciteta, ...
  126. 126. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA MAN (Metropolitan Area Network) - mre ža koja se prostire preko podru č ja jednog grada; obi č no koriste be ž i č nu infrastrukturu ili opti č ka vlakna za povezivanje Neke od tehnologija koje koriste su ATM, FDDI, koje uglavnom zamjenjuje Ethernet tehnologija
  127. 127. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA WAN (Wide Area Network) - široko podru č na mre ža (rasprostranjena mre ž a ili globalna mre ž a) ozna č ava podatkovnu mre žu koja pokriva ve ć e zemljopisno podru č je koristi se za međusobno povezivanje udaljenih ra č unala ili lokalnih mre ž a (LAN), preko nje se mogu prenositi i druge digitalizirane informacije, npr. zvuk i slika
  128. 128. MREŽNA TEHNOLOGIJA <ul><li>Tehnologija korisnik/poslužitelj ( eng.client/server ) dijeli obradu podataka između računala koje treba uslugu i računala koje pruža uslugu </li></ul><ul><li>podjela i specijalizacija posla između 2 strane: </li></ul><ul><li>Program na računalu-korisniku zadužen je za korisničko sučelje, slanje zahtjeva, slanje podataka i primanje obrađenih podataka </li></ul><ul><li>Program na računalu-poslužitelju prima zahtjeve, obrađuje podatke i šalje obrađene podatke računalu-korisniku </li></ul>
  129. 129. INTERNET skup međusobno povezanih raznovrsnih ra č unalnih mre ž a razmještenih diljem svijeta
  130. 130. INTERNET Svim mre ž ama koje č ine Internet zajedni č ko je to što koriste isti skup protokola - TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) računalo je povezano na Internet ako izvodi TCP/IP protokole, ima IP adresu i može slati IP pakete svim ostalim računalima na Internetu
  131. 131. INTERNET Internet nije u vlasništvu nijedne osobe, organizacije ili vlade nije zemljopisno smješten na jednom mjestu Cjelokupni internetski prostor u fizi č kom i informacijskom smislu se popularno zove engl. Cyberspace
  132. 132. INTERNET Organizacije koje omogu ć avaju priklju č ak korisnika na internet zovu se davatelji internetske usluge (engl. ISP, internet service provider ) Primjeri ISP-a u Hrvatskoj su: T-Com, VIPNet, IskonInternet, CARNet,...
  133. 133. INTERNET CARNet (Croatian Academic and Research Network), Hrvatska akademska i istra ž iva č ka mre ž a koja je besplatna i namijenjena znanstvenicima, profesorima i studentima hrvatskih sveu č ilišta i znanstvenih instituta
  134. 134. INTERNET Mre ž ne adrese jedinstvenu IP (Internet Protocol) adresu dugu 32 bita, radi vizualizacije piše se kao č etiri broja odvojena to č kom (dotted decimal notation), npr. 10100001 00110101 000101101 00000011 => 161.53.45.3 prva dva broja predstavljaju mre ž u na koju je priklju č eno ra č unalo, a druga dva ra č unalo u toj mre ž i
  135. 135. INTERNET Pove ć anjem broja ra č unala u mre ž i razvila se hijerarhijska shema koja se bazira na imenu domena - DNS ( Domain Name Server ) slu ž i za preslikavanje imena ra č unala u njihove IP adrese konceptualno podijeljen u nekoliko stotina domena najvišeg nivoa, svaka domena podijeljena je u poddomene (subdomains) koje se dalje dijele
  136. 136. INTERNET Domene najvišeg nivoa mogu biti generi č ke ili domene zemalja Generi č ke (generic domains) : komercijalne (com), za obrazovne institucije (edu), za vladine institucije (gov), za međunarodne organizacije (int), za U.S. vojne institucije ( mil ) , za davaoce mre ž nih usluga ( net ), za nekomercijalne organizacije ( org )
  137. 137. INTERNET Domene zemalja (country domains) DE      Njema č ka HR      Hrvatska FR      Francuska SI       Slovenija US      SAD npr: ucitelj.ufri.hr
  138. 138. INTERNET E-mail adrese korisnika sastoje se od pristupnog imena korisnika (login name), znaka @ i imena ra č unala na kojem korisnik ima otvoren korisni č ki ra č un (account), npr: jasminka@ ufri.hr
  139. 139. INTERNET Ra č unala povezana u Internet za međusobnu komunikaciju koriste TCP/IP protokol Korisni č ko su č elje TCP/IP-a je skup osnovnih internetskih aplikacija koje ujedno predstavljaju i tri osnovne internetske usluge:
  140. 140. INTERNET <ul><li>telnet (internetski protokol za prijavljivanje na udaljeno ra č unalo) </li></ul><ul><li>ftp (File Transfer Protocol) omogu ć uje prijenos datoteka s jednog na drugo ra č unalo putem Interneta; </li></ul><ul><li>e-mail slu ž i za pisanje, slanje i primanje poruka na ra č unalima koja su povezana na Internet </li></ul>
  141. 141. WWW Najpoznatija mre ž na navigacijska usluga odnosno skup drugih internet usluga je WWW (World Wide Web, W3 ili Web) WWW sustav omogu ć uje prijenos i prikaz WWW stranica- dokumenata koji mogu sadr ž avati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk WWW stranice su zasnovane na tehnologiji hipermedije
  142. 142. WWW WWW stranice je mogu ć e pregledavati uporabom nekog WWW preglednika ( engl. browser ), npr. Microsoft Internet Explorer ili Firefox Mozilla veza ( engl. link ) ozna č eno mjesto na Web stranici kojim prelazimo na novi sadr ž aj odnosno na novu stranicu jednostavnost uporabe i privla č an prikaz informacija
  143. 143. URL URL (engl. uniform resource locator ) jedinstvena je adresa kojom se mo ž e pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i WWW sustava Protokol je propisani na č in kojim ć e se podaci prenositi mre ž om. Naj č eš ć i protokoli jesu: http, ftp protokol://imeracunala/put/informacija
  144. 144. INTRANET I EXTRANET Lokalna mre ž a zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet Ako je povezana na internet-posebno ra č unalo koje nadzire i filtrira sav protok podataka. Zajedno s prikladnim programima naziva se vatrozid ( engl . firewall ) - hardverski ili softverski sigurnosni sustav između intraneta i interneta
  145. 145. INTRANET I EXTRANET Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva se engl. extranet

×