Informatika
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Informatika

on

  • 4,658 views

Informatika

Informatika

Statistics

Views

Total Views
4,658
Views on SlideShare
4,658
Embed Views
0

Actions

Likes
2
Downloads
82
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Informatika Informatika Presentation Transcript

  • INFORMATIKA
    • Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja
    • Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima
    • Informacijska znanost je znanost koja se bavi informacijama u najširem smislu: proučavanjem ponašanja informacija, protokom informacija, postupcima obrade informacija...
  • Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija pomoću strojeva Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka INFORMATIKA
    • Računalno sklopovlje (engl. hardware )
    • električni, elektronički i mehanički dijelovi računala i pojedinih njegovih priključaka
    • Računalni programi (engl. software )
    • programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu
    • Informacijski sustavi (prikupljaju, čuvaju, pronalaze i obrađuju podatke na osnovu kojih stvaraju informacije)
    • Komunikacijski sustavi (povezivanje računala u svrhu razmjene podataka)
    INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • abak (abacus) pred 5000 godina
    • 17 st. mehanički kalkulatori
    • (Paskalina)
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • Charles Babbage –
    • analitički stroj za računanje (mehanički preteča današnjih računala)
    • 1884. Herman Hollerith - sortirni stroj za svrstavanje bušenih kartica (prvi moderni stroj za obradu podataka)
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • 1943. Howard Aiken - mehaničko računalo MARK I
    • Konrad Zuse –
    • programabilni
    • kalkulator zasnovan
    • na binarnom sustavu
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • Alan Turing - elektromehanički
    • stroj Collossus (elektronske cijevi)
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • 1945 - ENIAC (electronic numerical integrator and calculator) smatra se prvim elektroničkim računalom
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • 1947. Walter Brattain, John Bardeen i William Shockley su izumili tranzistor, pa je tako 1951. proizvedeno prvo računalo temeljeno na tranzistorima - UNIVAC
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • 1958. Jack Kilby izrađuje prototip prvog integriranog kruga (integrated circuit, IC, chip) - komponentu koja na jednoj pločici poluvodiča ima smješten veći broj tranzistora i veznih elemenata
  • POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
    • 1970. nastaje mikroprocesor : integrirani krug kod kojeg je na plo č icu poluvodi č a površine nekoliko desetaka kvadratnih milimetara mogu ć e smjestiti sve elektroni č ke elemente potrebne za rad središnje jedinice ra č unala
  • VRSTE RAČUNALA
    • Osobna računala (engl. personal computer ) računala koja su dovoljno niske cijene da se mogu nabaviti za kućnu uporabu
    • 1977. izrađeno je prvo
    • uspješno, komercijalno,
    • stolno, osobno računalo
    • Apple II
  • VRSTE RAČUNALA
    • Dvije velike skupine osobnih računala:
      • PC (računala koja su temeljena
      • na prvom osobnom računalu
      • tvrtke IBM)
      • Mac (računala tvrtke Apple)
  • VRSTE RAČUNALA
    • Prema namjeni:
    • poslužiteljska i klijent računala
    • Prema prenosivosti:
    • stolna i prijenosna računala
  • GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Von Neumannov model MEMORIJA CPU središnja jedinica za obradu U / I ulazno-izlazni uređaji
  • GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Matična ploča ( engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo ) tiskana ploča koja služi za povezivanje glavnih dijelova računala; koristi konektore ili priključnice (utore) povezane sabirnicama
  • SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU
    • Aritmetičko-logička jedinica
    • obrada: aritmetičke i logičke operacije, premještanje i svrstavanje podataka
    Upravljačka jedinica sinkronizcija i koordiniranje aktivnosti
    • Procesor, CPU
      • poluvodička komponenta na pločici s više stotina milijuna tranzistora na nekoliko desetaka mm 2
  • SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU
    • osnovni materijal je silicij, chip
    • chipset: skup od nekoliko pomoćnih integriranih krugova koji služi za povezivanje procesora s ostatkom računala
  • SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU
    • frekvencija takta ( engl. clock )
    • količina bitova koju procesor može istodobno obraditi
    • građa procesora
    računalna snaga CPU – sposobnost obrade podataka
    • vrijeme potrebno ra č unalu da obavi o dređenu
    • obradu podataka ili koli č ina podataka koje
    • ra č unalo mo ž e obraditi u jedinici vremena
  • MEMORIJA sposobnost pohrane ili č uvanja određene koli č ine podataka Najve ć a koli č ina podataka koju memorija mo ž e pohraniti naziva se kapacitet memorije i izražava se u bajtovima 1 kilobajt ( KB ) = 2 10 = 1.024 bajta 1 megabajt ( MB ) = 1.024 2 bajta =1.048.576 bajta 1 gigabajt ( GB ) = 1.024³ bajta =1.073.741.824 bajta 1 terabajt ( TB ) = 1.024 4 bajta =1.099.511.627.776 bajta
  • MEMORIJA dvije glavne vrste memorija: RAM i ROM RAM ( engl. random access memory ): upisno-ispisna memorija (memorija s neograni č enim pristupom glavne značajke kapacitet i brzina rada gubi svoj sadržaj prekidom napajanja
  • RAM Memorijska lokacija – određeno mjesto u memoriji na koje se se pohranjuje 1 bajt svaka memorijska lokacija ima svoju adresu putem koje se dolazi do tra ž enog podatka
  • RAM Suvremeni RAM-ovi su građeni od poluvodi č kih integriranih krugova obzirom na na č in rada: stati č ka memorija i dinami č ka memorija
  • SRAM Statička radna memorija vrsta radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu prednosti: jednostavnost građe i pogona, cijena i brz pristup nedostaci: relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa
  • DRAM Dinamička radna memorija- svaki bit je pohranjen kao naboj u vrlo malom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu prednosti: male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije i cijena nedostaci: složeni pogonski sklop i sporost u radu
  • RAM Memorijski modul : tiskana pločica s konektorima na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi
  • RAM
    • nekoliko različitih modela modula:
    • SIMM (engl. single inline memory module )-
    • najstarija vrsta memorijskog modula
    • DIMM (engl. dual inline memory module )-
    • najrasprostranjenija vrsta modula
    • SODIMM (engl. small outline dual inline
    • memory module )-namijena za prijenosna
    • računala, najmanje dimenzije
    • RIMM (engl. Rambus inline memory module)
  • ROM ROM (engl. read only memory ) ispisna memorija podatak se može upisati samo jednom Podatke u ROM upisuje proizvođač računala; korisnik ih ne mijenja najčešće su pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala
  • SABIRNICE normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja; za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja Dijele se na dvije skupine: unutarnje sabirnice - slu ž e za razmjenu podataka u ra č unalu, izvedene kao vodovi na mati č noj plo č i ra č unala
  • SABIRNICE unutarnje sabirnice PCI sabirnica (engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus )- opće namjene - predviđena za priključak dodatnih sklopova
  • SABIRNICE AGP sabirnica (engl. accelerated graphics port, advanced graphics port ) unutarnje sabirnice - namijenjena priklju č ku sklopova za prikaz slika (videa)
  • SABIRNICE vanjske sabirnice - više ž ilni kabel i s p riklju č nic ama izveden im na vanjskom dijelu ku č išta USB sabirnica s brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB 2.0)
  • SABIRNICE vanjske sabirnice FireWire sabirnica (Norma IEEE 1394 ) : serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus ) za povezivanje ra č unala i uređaja za prijenos grafike, video zapisa
  • ULAZNO-IZLAZNI UREĐAJI Ulazni uređaji ra č unala : svi uređaji koji omogu ć uju unos podataka ili programa iz okoline u ra č unalo ; zada ć a pretvorba podatak a u d i gitalni za pis Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz ra č unala u oblik prihvatljiv okolini
  • ULAZNI UREĐAJI Tipkovnica (engl. Keyboard ) - najstariji i najčešći ulazni uređaj računala
  • ULAZNI UREĐAJI Miš (engl. Mouse ) - pokazna naprava koja slu ž i za pomicanje pokaziva č a i davanje naredbi ra č unalu
  • ULAZNI UREĐAJI Grafi č ka plo č a (engl. Tablet, digitizing tablet ) - najpogodniji ulazni uređaj za i zrad u crte ž a
  • ULAZNI UREĐAJI Palica (engl. Joystick ) - pokazna naprava koja slu ž i za pomicanje pokaziva č a ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi ra č unalu pritiskom jedne od tipki palice
  • ULAZNI UREĐAJI Zaslon osjetljiv na dodir (engl. Touch screen ) - prikladan za javne informacijske sustave
  • ULAZNI UREĐAJI Osjetilna ploha (engl. Touchpad ) – kod prijenosnih ra č unala
  • ULAZNI UREĐAJI Skener (engl.scanner) - namjenjen izravnom unosu crte ž a i slika s p redloška u ra č unalo Rad se temelji na pretvorbi odbijene ili propuštene svjetlosti sa slike u elektri č ne impulse
  • ULAZNI UREĐAJI Digitalni fotoaparat - namjenjen izravnom unosu slika u ra č unalo
  • ULAZNI UREĐAJI Webcam – videokamera spojena na ra č unalo koja omogu ć uje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monit o ra
  • ULAZNI UREĐAJI
    • Č italo crti č noga kôda (engl. bar code reader ) – n aj češć e rabljena tehnologija aut o matskog raspoznavanja
    • sastoji se od izvora svjetlosti (o svjetljava
    • crti č ni kôd ) , osjetila ( pretvara odbijenu
    • zraku u elektri č ne impulse ) , i elektroni č kog
    • sklopa ( impulse pretvara u oblik prihvatljiv
    • ra č unalu )
    • posebna vrsta skenera
  • ULAZNI UREĐAJI Nekoliko je vrsta č itala crta č koga kôda: u obliku olovke , pištolja i lasersko
  • IZLAZNI UREĐAJI Monitor - izlazni uređaj koji podatke iz ra č unala prikazuje na svom zaslonu osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel , picture element ) Kvaliteta slike ovisi o rezoluciji prikaza: podatak o najve ć em broju piksela koje na zaslonu mo ž e prikazati monitor, a izra ž ava se kao umno ž ak vodoravne i uspravne razlu č ivosti kreće se od 800 x 600 do 2.560 x 2.048
  • IZLAZNI UREĐAJI Monitor s katodnom cijevi najrasprostranjenija je vrsta monitora Prednosti: dobra kakvoća slike, pouzdanost i umjerena cijena Nedostaci: relativno velike dimenzije i veća potrošnja energije
  • IZLAZNI UREĐAJI Monitori s tekućim kristalom ( engl. LCD monitor, liquid crystal display ) Prednosti: male dimenzije, vrlo mala potrošnja energije i nema štetnih zračenja Nedostaci: cijena
  • IZLAZNI UREĐAJI Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card ) - pretvara digitalne signale iz računala u oblik prihvatljiv monitoru
  • IZLAZNI UREĐAJI video-memorija ili video-RAM: dio memorije koji se koristi za pohranu slike kapacitet određuje razlučivost i broj boja koje može prikazati grafička kartica npr. za 1024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je oko 3 MB VRAM-a Grafi č ke kartice se sastoje od tri glavna dijela: grafi č kog procesora, memorije i digitalnog-analognog pretvornika
  • IZLAZNI UREĐAJI Projektori – izlazni uređaji za istodobni prikaz ra č unalnih podataka ve ć em broju gledatelja
  • IZLAZNI UREĐAJI Pisa č (engl. printer) – izlazni uređaji koji ispisuju p odatke iz ra č unala na papir Osnovna obilježja pisača su rezolucija (dpi), brzina rada (ppm ili cps), veličina (A4 ili A3) i tehnologija stvaranja otiska
  • IZLAZNI UREĐAJI Vrste pisača: Pisači s mlazom tinte ( engl. Ink jet, buble jet ) - sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza tinte Prednosti: bešuman rad, vrlo dobra kakvoća otiska i cijena
  • IZLAZNI UREĐAJI Laserski pisači (engl. laser printer ) - najkvalitetnija vrsta pisača Prednosti: visoka kakvoća otiska i cijena
  • IZLAZNI UREĐAJI Termički pisači (engl. thermal printer ) - stvara otisak na posebnom papiru toplinskim djelovanjem termičke glave Prednosti: male dimenzije, bešuman rad i relativno niska cijena
  • IZLAZNI UREĐAJI Matrični ili iglični pisač (engl. dot matrix printer ) - stvara otisak pomoću iglica smještenih u glavi pisača nedostaci: buka, sporost
  • IZLAZNI UREĐAJI Crtalo (engl. plotter ) - namijenjen izradi crte ž a i nacrta pomo ć u ra č unala vrste: Crtalo s nepomi č nim papirom ( flat bed plotter ) Crtalo s pomi č nim papirom (drum plotter)
  • UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA
    • Medij za pohranu podatka :
    • p ohranjeni podaci trebaju što dulje ostati
    • nepromjenjeni i neošte ć eni
    • jednostavn i za rukovanje i što manjih
    • dimenzija. Upis i č itanje podataka trebaju
    • biti što br ž i, a priklju č ak na ra č unalo što
    • jednostavniji
    • Cijena ukupnog sustava za pohranu treba
    • biti što ni ž a
  • UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA
    • zadovoljavaju tri tehnologije:magnetska, opti č ka i poluvodi č ka
    • Magnetska tehnologija : koristi svojstva elektromagnetskog polja, pohrana i č itanje podataka pomo ć u magnetske glave
    • Optička tehnologija: koristi fizikalna svojstva svjetlosti, za č itanje i pisanje koristi laser
    • Poluvodi č ka tehnologija : flash memorija, najve ća brzin a, karakteristike RAM-a
  • MAGNETSKI MEDIJI Magnetske kartice (eng. magnetic card ) služe za pohranu male količine podataka (nekoliko KB) niska cijena, male dimenzije, pouzdanost i jednostavna uporaba zdravstvene iskaznice, kreditne kartice i X-ice
  • MAGNETSKI MEDIJI Disketa (savitljiv disk, meki disk) je magnetski disk koji se mo ž e razmjenjivati između pogonskih mehanizama ( engl. floppy disk drive, FDD ) za prijenos manje količine podataka s računala na računalo
  • MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk (engl. hard disk, HDD) aluminijski diskovi presvučeni magnetskom tvari; n a istu osovinu smješteno je nekoliko diskova z a svaki disk postoje po dvije magnetske glave koje su u č vrš ć ene u jedan sklop i istodobno se pomi č u
  • MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk se spaja s računalom posredstvom sučelja ( engl. disk interface ) osigurava točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala sabirnica ATA ili SATA sučelje
  • MAGNETSKI MEDIJI ATA ( engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA ) : sučelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka s va upravljačka elektronika tvrdog diska je smještena na pogonski mehanizam s učelje se sastoji od jednostavnog i jeftinog digitalnog sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale
  • MAGNETSKI MEDIJI SATA ( engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA ) : sučelje za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala m oguće je priključiti više diskova, svaki na zasebni upravljački sklop zasebnim k abelom mogućnost rada svakog diska s punom brzinom razmjene p odataka s računalom
  • OPTIČKI MEDIJI Optički disk upis podataka - više različitih postupaka : izobličenje podloge laserskom zrakom ili promjena molekula u neko drugo stanje čitanje : svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska disk za reprodukciju glazbe 1976. Phillips i SONY
  • OPTIČKI MEDIJI CD-ROM ( compact disc read only memory ) p rimjena je ograničena na distribuciju računalnih programa i podataka k apacitet 650 ili 700 MB, ø 120 mm
  • OPTIČKI MEDIJI CD-ROM p odaci su snimljeni samo s jedne strane u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska p rednosti : niska cijena, veliki kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost upisanih podataka n edostatak : nemogućnost promjene tvornički upisanih podataka i upisa novih podataka
  • OPTIČKI MEDIJI CD–R ( engl. compact disk recordable ) : zapisivi diskovi istih dimenzija i slične građe kao CD–ROM p omoću pogonskog m ehanizma mo gu se upisati poda ci djelovanjem snažne laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja svojstvo refleksnog sloja p ostupak je nepovratan
  • OPTIČKI MEDIJI CD–RW ( engl. compact disk re writa ble ) : moguće snima nje i brisa nje podat a k a pogodni za pohranu velike količine podataka koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju
  • OPTIČKI MEDIJI DVD ( engl. digital versatile disc, digital video disc) : posebna vrsta optičkih diskova velikog kapaciteta v anjske dimenzije jednake dimenzijama CD–ROM–a može imati dva sloja podatka i zapis s obiju strana mogući kapacitet od 4,7 do 17 GB
  • OPTIČKI MEDIJI DVD koristi se za pohranu igranih filmova ; trajnost i kvaliteta reprodukcije je mnogo bolja nego s magnetskih vrpci DVD–R i DVD+R poda ci s e mogu zapisati samo jednom DVD–RW i DVD+RW poda ci s e mogu pisati i brisati više puta.
  • OPTIČKI MEDIJI
    • Pogonski mehanizmi optičkih diskova se razlikuju po:
    • mogućnosti
    • cijeni
    • brzini kojom mogu čitati i upisivati
    • podatke
  • POLUVODIČKI MEDIJI podaci se spremaju na medij kao naboj u poluvodiču Flash memorija ( engl. flash memory ) posebna je vrsta poluvodičkih memorija , ponaša se poput RAM -a , ali joj je sadržaj neovisan o napajanju primjen a kod osobnih računala kao p rijenosni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata
  • POLUVODIČKI MEDIJI Memorijsk a k artica ( engl. flash memory card ) : najveća primjena kod f otoaparata i videokamera, mp3, mobitela... Za spajanje na računalo koristi se posebni uređaj-čitač kartica
  • POLUVODIČKI MEDIJI Memorijski ključić ( engl. keydrive, USB flash memory drive, USB memory key, USB stick ) : popularna inačica flash memorije smješten e u praktično kućište malih dimenzija
    • Računalni programi (engl. software )
    • programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu
    • Naredba je temeljni element programa
    • Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim izvršenjem se obavlja željeni posao
    PROGRAMSKA PODRŠKA
  • VRSTE PROGRAMA
    • operacijski sustavi (engl. operating system )
    • korisnički programi (engl. application software )
  • OPERACIJSKI SUSTAVI
    • skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu
    • različite vrste računala - različit operacijski sustav
    • građeni za određenu vrstu mikroprocesora
  • BIOS BIOS ( engl . basic input-output system ) program pohranjen u poluvodi č koj memoriji ra č unala (ROM-u) i služi za upravljanje i razmjenu podataka sa sklopovskim dijelovima računala program koji se prvi izvršava pri uklju č enju ra č unala i koji provjerava ispravnost pojedinih dijelova ra č unala, te u č itava i pokre ć e operacijski sustav
  • OPERACIJSKI SUSTAVI
    • jednokorisnički operacijski sustav
    • višekorisnički operacijski sustav omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu
    • (prijava ( login ) uz korisničko ime ( user name ) i lozinku ( password )
  • GUI korisni č ko su č elje - d io programa zadu ž en za komunikaciju s korisnikom (engl. user interface ) operacijski sustavi s grafi č kim korisni č kim su č eljem - komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima (engl. GUI , graphic user interface )
  • KORISNIČKI PROGRAMI namijenjeni rješavanju nekog poseb nog zadatka za korisnik a obzirom na vrstu zadataka koje rješavaju: programi za obradu teksta, slike, zvuka, za crtanje, tablični kalkulatori, programi pretraživači..., inžinjerski programi
  • RAČUNALNI VIRUSI posebna vrsta programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izazivaju neko drugo neželjeno ponašanje računala s gledišta korisnika šire se na dva načina: uz pomoć korisnika (kopiranjem) bez znanja korisnika (mrežom)
  • RAČUNALNI VIRUSI
    • mjere zaštite:
    • nadzor pristupa računalima,
    • korištenje originalnih programa,
    • provjera svakog medija za
    • pohranu prije upotrebe na računalu,
    • upotreba programa koji pronalaze i
    • uništavaju viruse
  • ZAPIS PODATAKA
    • brojevni sustav: način zapisivanja brojeva i njihovo tumačenje
    • najviše se koristi pozicijski brojevni sustav u kojem položaj znamenke određuje njezinu vrijednost
    • dekadski s osnovom broja 10,
    • binarni s osnovom broja 2,
    • oktalni s osnovom broja 8 i
    • heksadekadski s osnovom broja 16
  • BINARNO KODIRANJE
    • binarne znamenke - BI nary digi T
    • (kratica BIT): predstavlja najmanju količinu podataka koju računalo može prepoznati
    • niz od 8 bitova naziva se jedan bajt ( engl. Byte )
    • pojam “riječ” ( engl. Word ) predstavlja određenu količinu bitova koja se unutar računala obrađuje kao cjelina (16, 32 i 64 bita)
  • BINARNO KODIRANJE
    • binarno kodiranje - pripisivanje drugog značenja binarnim brojevima
    • ASCII kod ( A merican S tandard C ode for I nformation I nterchange) - američki standard; propisuje pridjeljivanje 8 bitnog binarnog broja brojevima, slovima i nekim posebnim znakovima
  • BINARNO KODIRANJE
    • ASCII kod je predviđen za kodiranje 128 znakova (2 7 =128)
    • prva 32 koda : znakovi koji se ne mogu otisnuti
    • ostalih 96 kodova: slova, brojke i znakovi interpunkcije
    • prošireni ASCII kod ( engl. Extended ASCII )
    • svih 8 bitova iskoristio za znakove (2 8 =256)
  • BINARNO KODIRANJE
    • Unicode – međunarodna norma za kodiranje
    • za svaki znak koristi 16 bitni binarni broj
    • predviđen za kodiranje 2 16 =65536 znakova
    • prvih 128 znakova je sukladno ASCII kodu
  • BOOLEOVA ALGEBRA
    • sustav teorema koji koriste simboličku logiku za opisivanje skupova elemenata i odnosa među njima
    • koristi logičke varijable i operacije
    • varijable mogu poprimiti vrijednosti
    • 1 (ISTINITO, engl. True) i
    • 0 (LAŽNO, engl. False)
  • BOOLEOVA ALGEBRA
    • Osnovne logičke operacije su:
    • logičko I ( engl. AND ) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, samo ako oba njena operanda imaju vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO
    • logičko ILI ( engl. OR ) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, ako barem jedan njezin operand ima vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO i
    • logičko NE ( engl. NOT ) - invertira vrijednost operanda
  • BOOLEOVA ALGEBRA
    • Logičke operacije ostvaruju se sklopovljem
    • Temeljni građevni blok svih digitalnih računala jesu logička vrata (engl. logical gate) - predstavljaju fizički uređaj kojim se realiziraju jednostavne Booleove funkcije.
    • Ostvarena su u poluvodičkoj tehnologiji
    • Složeni sklopovi za obradu i pohranjivanje podataka u digitalnom računalu ostvareni su uporabom logičkih vrata odnosno složenim mrežama logičkih vrata
  • PROGRAMSKI JEZICI
    • mogu se podijeliti u tri skupine:
    • strojni jezici – binarni prikaz programa za računalo
    • simbolički jezici niske razine – ( Assembleri ) naredbe su kratice engleskog jezika za opis naredbe
    • simbolički jezici visoke razine (viši programski jezici) – svi programski jezici koji nisu izravni prikaz binarnog oblika naredbe
  • PROGRAMSKI JEZICI
    • izvorni program ( source code ) program napisan u obliku koji nije strojni
    • jezični prevoditelji prije izvođenja prevode izvorni program u strojni oblik :
    • Interpreter (tumač) -jezični prevoditelj koji svaku naredbu izvornog programa prevodi u strojni oblik u trenutku izvođenja programa
    • Kompajler je program koji prevodi izvorni program u strojni oblik odjednom prije izvođenja i kao takav se zasebno sprema
  • RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
    • računala imaju dva obilježja: pamćenje i logičko rasuđivanje
    • zadaci koje računalo treba riješiti moraju pretvoriti oblik koji uključuje ove dvije sposobnosti računala
    • pretvorba zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu: planiranje, opis zadataka, algoritam, dijagrama tijeka,programiranje i dr. = računalni program
  • RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
    • planiranje – tko će kada i što raditi; predviđanje i raspoređivanje pojedinih faza izrade programa
    • analiza zadatka -raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata; rezultat je specifikacija zadatka (dokument koji sadržava podroban popis i opis zadatka i željenih rezultata)
  • RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
    • algoritam -naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao; sastoji od niza mehaničkih radnji; stvara se na temelju specifikacije, a zapisuje pomoću niza relativno jednostavnih operacija
  • RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
    • jednostavni geom. likovi, spojeni crtama na čijim su
    • Dijagram tijeka (engl. flow chart ) -
    grafički prikaz algoritma krajevima strelice koje pokazuju tijek rješavanja zadatka KRAJ NE ISPIŠI C, A, B POČETAK UPIŠI 3 BROJA A, B, C NE ISPIŠI A, C, B ISPIŠI A, B, C A > C B > C DA DA DA NE A > B ISPIŠI C, B, A ISPIŠI B, C, A B > C ISPIŠI B, A, C A > C DA DA NE NE
  • RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
    • Programiranje - postupak zapisivanja osnovnih radnji naredbama određenog programskog jezika
    • način korištenja naredbi u programu i njihovo slaganje strogo je propisano pravilima = sintaksa programskog jezika
  • RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
    • Provjera ispravnosti programa
    • pogreške :
    • sintaktičke - zbog nepravilnog unosa ključnih riječi, operatora ili naziva varijabli
    • logičke - uzrokuju neispravan rad programa
    • Bug - pogreška u programu ili sklopovlju
    • računala
  • RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
    • Održavanje programa i potpora
    • kupcima
    • postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o uporabi programa
    • Dokumentacija - uputa za instaliranje
    • programa i priručnik za njegovu upotrebu
  • IZVOĐENJE PROGRAMA
    • Programi se pohranjuju na neki od medija za opetovano pokretanje
    • Zapis programa = programska datoteka
    • Datoteka je skup međusobno povezanih podataka pohranjen na medij
    • izvršne datoteke (za pokretanje određenih
    • programa)
    • podatkovne datoteke (sadrže podatke za
    • pojedini program)
  • IZVOĐENJE PROGRAMA
    • Računalo izvršava program slijedno-naredbu po naredbu
    • upravljačka jedinica pribavlja naredbu iz memorije, dekodira je i generira upravljačke signale
    • aritmetičko-logička jedinica, memorija i/ili ulazno-izlazna jedinica izvode potrebne operacije izravno izvršive nad sklopovljem
    • Mreža (engl. network )
    • sustav za povezivanje koji omogućava što jednostavniji, djelotvorniji i jeftiniji način razmjene podataka među korisnicima kao i uporabu raspoloživih priključnih naprava
    RAČUNALNE MREŽE
  • RAČUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV
    • sastoji se od računala, računalnih mreža, pohranjenih informacija i organizacije koja održava takav sustav
    • temeljna zadaća: omogućiti korisniku djelotvorno pretraživanje i prijenos informacija
  • RAZMJENA DIGITALNIH PODATAKA najmanje dva sudionika: predajnik i prijemnik - č vorovi mre ž e (engl . node ) prijenosni kanal: „veza“ kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na drugo Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skraćeno bps (engl. bits per second )
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
    • Razmjena podataka omogu ć ena je komunikacijskim kanalom
    • tri glavne vrste komunikacijskoga kanala:
    • iznajmljeni komunikacijski kanal ( zakupljeni vod)
    • javna telefonska mre ž a (PSTN)
    • prostor
  • UREĐAJI ZA PRIJENOS Modem - uređaj koji omogu ć uje prijenos digitalnih podataka putem telefonskih linija Na predajnoj strani modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije ( mod ulacija) Na prijemnoj strani modem pretvara signale zvu č ne frekvencije ponovno u digitalne signale ( dem odulacija )
  • UREĐAJI ZA PRIJENOS Unutarnji modemi ( engl. internal modem ) ili modemi za ugradnju; ugrađuju se u ra č unalo Građeni su u obliku kartice s priklju č nicom koja se priklju č uje na sabirnicu ra č unala
  • UREĐAJI ZA PRIJENOS Vanjsk i modemi ( engl. ex ternal modem ) samostalni uređaji, smješteni u prikladno ku ć ište s priklju č nicama za spoj s ra č unalom i telefonskom linijom
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA Dial-up pristup (56/36 Kbps) na č in pristupanja mre ž i gdje korisnik koristi modem i telefonsku liniju za pozivanje davatelja usluga u svrhu ostvarivanja modemske veze Broadband pristup (>256 Kbps) širokopojasni pristup koji uz minimalno vrijeme pozivanja ostvaruje direktnu i br ž u veza sa davateljem usluga
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN (engl. intergrated services digital network) - sustav za objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom Fizi č ki medij su telefonske linije, a prenosi se digitalni signal
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN ra č unalni priklju č ak ima dva uređaja: mre ž ni zaklju č ni uređaj - NT ( engl. network terminator ) ISDN “modem” (ISDN kartica) - TA ( engl. terminal adapter ); prilagođava digitalne podatke iz ra č unala u digitalne podatke prilagođene prijenosu
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN podaci se prenose korištenjem B i D komunikacijskih kanala: B kanal ( bearer ) za dvosmjerni prijenos digitalnih podataka (64 Kbita/s) D kanal ( data ) za prijenos podataka va ž nih za rad ISDN sustava (16 Kbita/s) uobi č ajena ugradnja 2B+D; 144 Kbita/s
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN Prednosti ISDN-a u odnosu na klasi č nu telefonsku mre ž u su: br ž e biranje, ve ć a brzina prijenosa podataka, mogu ć nost priklju č ka više terminala na jednu telefonsku liniju te mogu ć nost prijenosa zvuka i digitalnih podataka
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL (eng. Digital Subscriber Line = digitalna pretplatni č ka linija) iskorištava puno raspolo ž ivo frekvencijsko podru č je telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale DSL je cijelo vrijeme „na vezi“ (engl. online ) širokopojasna digitalna telefonska mre ž a
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA z a povezivanje u DSL sustav: DSL „modem“ ( DSL transciever ); pretvara podatke iz računala u oblik prikladan za prijenos DSL sustavom DSL dijelitelj ( DSL splitter ) ; z a istovremenu razmjenu digitalnih i analognih signala veza se ostvaruje uglavnom preko bakrenih vodiča DSL
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL prednost=velika brzina prijenosa podataka napla ć uje se prema koli č ini prenesenih podataka Najpopularnija verzija je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line ) razli č ita (asimetri č na) brzina prijenosa podataka pri primanju i slanju
  • NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ostvarenje veze prostorom koji se vrši pomoću bežičnih tehnologija Be ž i č ne mre ž e (eng. WLAN, wireless LAN ) su bežične ra č unalne mre ž e koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima
  • BE Ž I Č NE MREŽE u opsegu dosega Wi-Fi pristupnog č vora ili pristupne to č ke (AP- access point) mogu ć e povezivanje s ž i č anom mre ž om ili drugim be ž i č nim mre ž ama Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u WDS (wireless distribution system) na č inu rada Be ž i č ne lokalne mre že Wi-Fi ( eng. wireless fidelity )
  • BE Ž I Č NE MREŽE za povezivanje sa drugim mre ž ama koristi se be ž i č ni usmjeriva č ( wireless router ); objedinjuje AP i mre ž ni usmjeriva č ; ima ugrađen višepristupni spojnik ( switch ) sa jednom ili više spojnih to č aka, pa mo ž e slu ž iti i za povezivanje dijelova ž i ča ne mre ž e sa be ž i č nom mre ž om
  • BE Ž I Č NE MREŽE komunikacija sa WAN mre ž om ostvaruje se pomo ć u sporijih linija kao: Frame Relay, ISDN, DSL, mikrovalnim vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama
  • KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA prema zemljopisnom podru č ju koje pokrivaju: PAN (Personal Area Network) - mre ž e s uskim podru č jem spajanja ž i č ane PAN se mogu tvoriti pomo ć u ra č unalnih sabirnica kao što su USB i Firewire Be ž i č ne PAN se mogu tvoriti tehnologijama kao što su IrDA i Bluetooth
  • KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA LAN (Local Area Network) - mre ž e ograni č ene na relativno malo zemljopisno podru č je slu ž e za povezivanje ra č unala i opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji Nadzor nad lokalnom mre ž om obi č no se prepušta jednom od ra č unala u mre ž i koja se zove nadzorno ra č unalo mre ž e ( eng. server ): velika pouzdanost, sposobnost obrade velike koli č ine podataka u kratkom vremenu, RAM velikog kapaciteta, ...
  • KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA MAN (Metropolitan Area Network) - mre ža koja se prostire preko podru č ja jednog grada; obi č no koriste be ž i č nu infrastrukturu ili opti č ka vlakna za povezivanje Neke od tehnologija koje koriste su ATM, FDDI, koje uglavnom zamjenjuje Ethernet tehnologija
  • KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA WAN (Wide Area Network) - široko podru č na mre ža (rasprostranjena mre ž a ili globalna mre ž a) ozna č ava podatkovnu mre žu koja pokriva ve ć e zemljopisno podru č je koristi se za međusobno povezivanje udaljenih ra č unala ili lokalnih mre ž a (LAN), preko nje se mogu prenositi i druge digitalizirane informacije, npr. zvuk i slika
  • MREŽNA TEHNOLOGIJA
    • Tehnologija korisnik/poslužitelj ( eng.client/server ) dijeli obradu podataka između računala koje treba uslugu i računala koje pruža uslugu
    • podjela i specijalizacija posla između 2 strane:
    • Program na računalu-korisniku zadužen je za korisničko sučelje, slanje zahtjeva, slanje podataka i primanje obrađenih podataka
    • Program na računalu-poslužitelju prima zahtjeve, obrađuje podatke i šalje obrađene podatke računalu-korisniku
  • INTERNET skup međusobno povezanih raznovrsnih ra č unalnih mre ž a razmještenih diljem svijeta
  • INTERNET Svim mre ž ama koje č ine Internet zajedni č ko je to što koriste isti skup protokola - TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) računalo je povezano na Internet ako izvodi TCP/IP protokole, ima IP adresu i može slati IP pakete svim ostalim računalima na Internetu
  • INTERNET Internet nije u vlasništvu nijedne osobe, organizacije ili vlade nije zemljopisno smješten na jednom mjestu Cjelokupni internetski prostor u fizi č kom i informacijskom smislu se popularno zove engl. Cyberspace
  • INTERNET Organizacije koje omogu ć avaju priklju č ak korisnika na internet zovu se davatelji internetske usluge (engl. ISP, internet service provider ) Primjeri ISP-a u Hrvatskoj su: T-Com, VIPNet, IskonInternet, CARNet,...
  • INTERNET CARNet (Croatian Academic and Research Network), Hrvatska akademska i istra ž iva č ka mre ž a koja je besplatna i namijenjena znanstvenicima, profesorima i studentima hrvatskih sveu č ilišta i znanstvenih instituta
  • INTERNET Mre ž ne adrese jedinstvenu IP (Internet Protocol) adresu dugu 32 bita, radi vizualizacije piše se kao č etiri broja odvojena to č kom (dotted decimal notation), npr. 10100001 00110101 000101101 00000011 => 161.53.45.3 prva dva broja predstavljaju mre ž u na koju je priklju č eno ra č unalo, a druga dva ra č unalo u toj mre ž i
  • INTERNET Pove ć anjem broja ra č unala u mre ž i razvila se hijerarhijska shema koja se bazira na imenu domena - DNS ( Domain Name Server ) slu ž i za preslikavanje imena ra č unala u njihove IP adrese konceptualno podijeljen u nekoliko stotina domena najvišeg nivoa, svaka domena podijeljena je u poddomene (subdomains) koje se dalje dijele
  • INTERNET Domene najvišeg nivoa mogu biti generi č ke ili domene zemalja Generi č ke (generic domains) : komercijalne (com), za obrazovne institucije (edu), za vladine institucije (gov), za međunarodne organizacije (int), za U.S. vojne institucije ( mil ) , za davaoce mre ž nih usluga ( net ), za nekomercijalne organizacije ( org )
  • INTERNET Domene zemalja (country domains) DE      Njema č ka HR      Hrvatska FR      Francuska SI       Slovenija US      SAD npr: ucitelj.ufri.hr
  • INTERNET E-mail adrese korisnika sastoje se od pristupnog imena korisnika (login name), znaka @ i imena ra č unala na kojem korisnik ima otvoren korisni č ki ra č un (account), npr: jasminka@ ufri.hr
  • INTERNET Ra č unala povezana u Internet za međusobnu komunikaciju koriste TCP/IP protokol Korisni č ko su č elje TCP/IP-a je skup osnovnih internetskih aplikacija koje ujedno predstavljaju i tri osnovne internetske usluge:
  • INTERNET
    • telnet (internetski protokol za prijavljivanje na udaljeno ra č unalo)
    • ftp (File Transfer Protocol) omogu ć uje prijenos datoteka s jednog na drugo ra č unalo putem Interneta;
    • e-mail slu ž i za pisanje, slanje i primanje poruka na ra č unalima koja su povezana na Internet
  • WWW Najpoznatija mre ž na navigacijska usluga odnosno skup drugih internet usluga je WWW (World Wide Web, W3 ili Web) WWW sustav omogu ć uje prijenos i prikaz WWW stranica- dokumenata koji mogu sadr ž avati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk WWW stranice su zasnovane na tehnologiji hipermedije
  • WWW WWW stranice je mogu ć e pregledavati uporabom nekog WWW preglednika ( engl. browser ), npr. Microsoft Internet Explorer ili Firefox Mozilla veza ( engl. link ) ozna č eno mjesto na Web stranici kojim prelazimo na novi sadr ž aj odnosno na novu stranicu jednostavnost uporabe i privla č an prikaz informacija
  • URL URL (engl. uniform resource locator ) jedinstvena je adresa kojom se mo ž e pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i WWW sustava Protokol je propisani na č in kojim ć e se podaci prenositi mre ž om. Naj č eš ć i protokoli jesu: http, ftp protokol://imeracunala/put/informacija
  • INTRANET I EXTRANET Lokalna mre ž a zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet Ako je povezana na internet-posebno ra č unalo koje nadzire i filtrira sav protok podataka. Zajedno s prikladnim programima naziva se vatrozid ( engl . firewall ) - hardverski ili softverski sigurnosni sustav između intraneta i interneta
  • INTRANET I EXTRANET Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva se engl. extranet