Konstrukcija mjernih instrumenata za Balanced Scorecard

1,727 views
1,473 views

Published on

Brumec, Tomičić & Brumec - prezentacija s CASE 18 konferencije

Published in: Business
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
1,727
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
300
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Konstrukcija mjernih instrumenata za Balanced Scorecard

  1. 1. Konstrukcija mjernih instrumenata za BALANCED SCORECARD Josip Brumec, Martina Tomičić, FOI Slaven Brumec, IN2 CASE 18, Opatija 5. 6. - 8. 6. 2006.
  2. 2. Definicija problema (1) <ul><li>Za uspješno korištenje BSC metode podrazumijeva se da je menadžment u stanju iskazati misiju, viziju i strategiju svoje organizacije tako da: </li></ul><ul><ul><li>definira poslovne ciljeve , nužne za ostvarenje misije i strategije </li></ul></ul><ul><ul><li>odredi mjere kojima će mjeriti razina ostvarenja poslovnih ciljeva </li></ul></ul><ul><ul><li>postavi granične vrijednosti mjera za kvantifikaciju postignuća poslovnih ciljeva </li></ul></ul><ul><ul><li>planira aktivnosti za postizanje zadanih poslovnih ciljeva </li></ul></ul>Niven, P. : Balanced Scorecard Step-by-step
  3. 3. Definicija problema (2) <ul><li>Kod konstrukcije BSC modela pojavljuju se pitanja: </li></ul><ul><ul><li>Kako izraziti utjecaj jedne ili više mjera na neku drugu mjeru tj. kako konstruirati formulu za izračun složenih mjera? </li></ul></ul><ul><ul><li>Kako ujednačiti mjerne jedinice tj. kako nekim mjerama, mjerenim jednim mjernim jedinicama (npr. postocima ili komadima) izraziti neku drugu mjeru (mjerenu drugom mjernom jedinicom, npr. kunama)? </li></ul></ul><ul><ul><li>Kako provesti izračun BSC modela i njegovu validaciju? </li></ul></ul><ul><ul><li>Kako BSC model prevesti u računalni oblik? </li></ul></ul>
  4. 4. Primjer – strateška mapa ciljeva
  5. 5. Primjer – strateška mapa mjera
  6. 6. Odnos ciljeva i mjera <ul><li>Broj ciljeva: 20 – 35 </li></ul><ul><li>Raspored ciljeva po perspektivama bi trebao približno slijediti shemu: 2f-3k-3p-2u, npr. 6-9-9-6 ili 4-7-8-5 </li></ul><ul><li>Odnos između ciljeva i mjera je uglavnom 1:1 (za barem 2/3 ciljeva). Za najviše 1/3 ciljeva odnos može biti 1:m pri čemu je m  3 </li></ul>
  7. 7. Vrste mjera (1) <ul><li>Nezavisne mjere ne zavise o drugim mjerama, te: </li></ul><ul><ul><li>Nalaze se u “listovima” strateške mape mjera ( u primjeru su to M 6 , M 7 , M 9 , M 10 , M 13 , M 14 , M 15 i M 16 ), </li></ul></ul><ul><ul><li>Podaci za njih se prikupljaju (ručno ili iz IS-a) i upisuju u BSC model, </li></ul></ul><ul><ul><li>Koriste se za izračunavanje izvedenih mjera, </li></ul></ul><ul><ul><li>Pripadaju grupi vodećih ( leading ) pokazatelja i </li></ul></ul><ul><ul><li>Uglavnom se nalaze na perspektivama Učenje i rast te Interni procesi . </li></ul></ul>
  8. 8. Vrste mjera (2) <ul><li>Zavisne mjere zavise o sastavnim mjerama, te: </li></ul><ul><ul><li>Nalaze se u “granama” strateške mape mjera, </li></ul></ul><ul><ul><li>Pripadaju grupi pratećih ( lagging ) pokazatelja i </li></ul></ul><ul><ul><li>Uglavnom se nalaze u perspektivama Kupci ili korisnici i Financije , a mogu biti: </li></ul></ul><ul><ul><ul><li>Jednostavne - zavise o samo jednoj (uglavnom upisnoj) mjeri (u primjeru su to M 5 i M 12 ) i </li></ul></ul></ul><ul><ul><ul><li>Složene–zavise o više upisnih ili izvedenih mjera (M 1 , M 2 , M 3 , M 4 , M 8 i M 11 ). </li></ul></ul></ul><ul><ul><li>mogu se izračunavati na osnovu funkcijske ovisnosti o nezavisnim mjerama (planirane), ali i izravno bilježiti na osnovu ostvarenja realnih pokazatelja (ostvarene) </li></ul></ul>
  9. 9. Granične vrijednosti mjera <ul><li>unutar granica G i g -> dobro ostvarenje cilja i ne traži poduzimanje akcije </li></ul><ul><li>unutar granica g i d -> dovoljno ostvarenje cilja, ali se očekuju koraci za poboljšanje </li></ul><ul><li>unutar granica d i D -> loše ostvarenje cilja i traži hitne akcije </li></ul>
  10. 10. Izračun zavisnih mjera D - donja granica mjerene veličine, d - srednja donja granica, g - srednja gornja granica, G - Gornja granica mjerene veličine, k – koeficijent utjecaja, s - indeks koji se odnosi na složenu mjeru, i - indeks koji se odnosi na sastavnu mjeru. <ul><li>M s je zavisna složena mjera, </li></ul><ul><li>čija je vrijednost m s . </li></ul><ul><li>- M i je sastavna mjera, </li></ul><ul><li>čija je vrijednost m i . </li></ul>M s m s D, d, g, G M 1 m S D, d, g, G M 2 m S D, d, g, G M i m i D, d, g, G ... k 1 k 2 k i
  11. 11. Izrada računalnog modela BSC-a u Dialog Strategy-u <ul><li>Dialog Strategy (DS) omogućava tri pogleda za rad s BSC-om: </li></ul><ul><ul><li>na model poslovnog sustava ( model ) </li></ul></ul><ul><ul><li>na organizacijske jedinice poslovnog sustava ( location ) </li></ul></ul><ul><ul><li>na prikaze bodovnih kartica ( scorecard ) </li></ul></ul>
  12. 12. DS model – definicija komponenti BSC
  13. 13. DS model – ciljevi i uzročno-posljedične veze ciljeva
  14. 14. DS model – mjere
  15. 15. DS model – uzročno-posljedične veze mjera
  16. 16. DS location – unos i izračun mjera
  17. 17. DS scorecard – izvešćivanje
  18. 18. Formalna ispravnost BSC modela <ul><li>Formalna ispravnost BSC modela provjerava se: </li></ul><ul><ul><li>upisom testnih vrijednosti nezavisnih mjera </li></ul></ul><ul><ul><li>pokretanjem izračuna zavisnih mjera </li></ul></ul>Ako je model formalno ispravan, vrijednosti svih izračunatih zavisnih mjera moraju biti unutar vlastite donje granične veličine D i gornje granične veličine G.
  19. 19. Validacija BSC modela <ul><li>Za validaciju logičke i strukturne ispravnosti modela potrebno je: </li></ul><ul><ul><li>U tablicu planiranih mjera unijeti vrijednosti nezavisnih mjera te na osnovi njih izračunati vrijednosti zavisnih mjera (pokretanjem formula), </li></ul></ul><ul><ul><li>U tablicu ostvarenih mjera unijeti (u vremenskim razdobljima u kojima se provodi mjerenje) vrijednosti svih mjera, i zavisnih i nezavisnih i </li></ul></ul><ul><ul><li>Vrijednosti izračunatih zavisnih mjera (iz tablice planiranih mjera) usporediti sa vrijednostima ostvarenih zavisnih mjera (iz tablice ostvarenih mjera). </li></ul></ul><ul><ul><li>Ako se vrijednosti tih dviju skupina mjera statistički signifikantno podudaraju, onda je model strukturno i logički dobar te se može koristiti za vođenje organizacije u narednom razdoblju. </li></ul></ul><ul><ul><li>Ako se vrijednosti tih dviju skupina mjera razlikuju, onda BSC model nije strukturalno ispravan, tj. modelom pretpostavljene uzročno-posljedične veze nisu točne, te ga je potrebno restrukturirati. </li></ul></ul>
  20. 20. Zaključak <ul><li>Pokazali smo kako: </li></ul><ul><ul><li>konstruirati mjere BSC-a </li></ul></ul><ul><ul><li>riješiti problem izračunavanja složene mjere </li></ul></ul><ul><ul><li>modelirati, izračunati i validirati BSC model korištenjem DS-a </li></ul></ul><ul><li>Da bi BSC metoda bila uspješno primijenjena u praksi, moraju biti zadovoljeni slijedeći uvjeti: </li></ul><ul><ul><li>Temeljito poznavanje strategije, misije, vizije, ciljeva i poslovnih procesa </li></ul></ul><ul><ul><li>U oblikovanju BSC modela mora sudjelovati management i profesionalna osoba obrazovana za BSC sa izravnim pristupom do menadžmenta </li></ul></ul><ul><ul><li>Jednom postavljeni model nije nepromjenljiv, već ga treba prilagođavati promjenama u poslovanju. </li></ul></ul>

×