Brezanski zurnal br.12
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Brezanski zurnal br.12

on

  • 611 views

 

Statistics

Views

Total Views
611
Views on SlideShare
611
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
2
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Brezanski zurnal br.12 Brezanski zurnal br.12 Document Transcript

  • Zimski raspust u Općoj biblioteci i seminar za prosvjetne radnike
  • brezanski žurnal Sadržaj sadržaj 4 broj 1 2 Redakcijski kolegij Edin Avdukić Armin Berbić Amina Čiva Besim Dinar Adnan Omerhodžić Zarije Seizović Saradnici Sabir Čiva Almasa Dizdarević Ajla Kurspahić Emir Pajić Grafički urednik Besim Dinar Fotografija Đenan Cigura Jasmin Omerhodžić Kontakt 061/448-500 U ORGANIZACIJI OPĆINE BREZA Upriličen doček Nove godine Stotine građana općine Breza ispratile su Staru i dočekale Novu godinu na Trgu rudara, gdje je drugi put, na inicijativu načelnika Halila Tuzlića, organiziran doček na otvorenom. Građane svih generacija… SASTANAK UDRUŽENJA ANTIFAŠISTA ZDK Nastaviti prenositi istinu Predstavnici Saveza udruženja antifašista i boraca NORa Zeničko-dobojskog kantona, Mile Kovačević i Adil Omerović, sa članovima Općinskih organizacija SABNORa Visokog i Breze, posjetili su načelnika općine Breza ... 9 ZIMSKI RASPUST U OPĆOJ BIBLIOTECI Kvalitetno provoditi slobodno vrijeme U Općoj biblioteci „Muhamed Kantardžić“ održana je tradicionalna akcija „Zimski raspust u Biblioteci“. Program škole šaha vodio je nastavnik Tigran Kojić... INDIRA LUKAČEVIĆ, DIREKTORICA OPĆE BIBLIOTEKE Avantura se nastavlja Osoba koja najveći užitak nalazi u spoznaji da radi nešto što ljudima donosi radost, ugodu i osmijeh na licu, direktorica ove ustanove Indira Lukačević, svojim najvažnijim zadatkom smatra stalno obogaćivanje biblioteke... 16 Štamparija PROSPEKT d.o.o. Breza Svi ovom gradu dugujemo nešto Doseg Fajze Gavranović odličan je putokaz svim nadolazećim generacijama mladih ljudi da i oni to ostvare u svojim profesijama. Nedvojbeno je da se radi jednoj iznimno karizmatičnoj ličnosti koja će nam… ANATOMIJA BEZUMLJA O ovome, dakako, narod koji je već dvije decenije taoc ove zaštite, ne zna ništa, no čini se da bi trebao znati da mu zaista treba zaštita...od onih koji ga, na ovdje opisani način, štite... januar 2014 10 PROFESORICA FAJZA GAVRANOVIĆ Koncept „zaštite vitalnog nacionalnog interesa” 4 6 7 8 12 13 14 18 20 5 19 Promocija dokumentarnog filma Uspješno okončan projekt toplifikacije Doma zdravlja Memorijalni turnir “Meho Rahmanović Mex” Humanitarna organizacija „Human Appeal International“ Akcija OŠ “Safvet-beg Bašagić” Udruženje žena „Behar“ Učenici Gimnazije „Muhsin Rizvić“ organizovali podjelu paketića U četiri oka: Faruk Velić / Azra Kadrić Prikaz knjige “Neofašizam u etno-fraku“ autora dr. Esada Bajtala 3
  • Općina Breza brezanski žurnal S totine građana općine Breza ispratile su Staru i dočekale Novu godinu na Trgu rudara, gdje je drugi put, na inicijativu načelnika Halila Tuzlića, organiziran doček na otvorenom. Građane svih generacija, bogatim repertoarom narodne i zabavne muzike, za- JAVNI DOČEK NOVE GODINE U ORGANIZACIJI OPĆINE BREZA Upriličen i vatromet bavljali su članovi benda „Neki novi klinci“, kao i vokalni solista Mustafa Rizvanović. U prvim minutama Nove godine, pomoćnica načelnika Meliha Beširević poželjela je u ime načelnika građanima mnogo zdravlja i sreće. Početak Nove godine obilježen je i velikim vatrometom. Stotine građana dočekale Novu godinu Tuzlić: Ponuditi Brezanima sadržaje Beširević: Poželjela građanima mnogo zdravlja U ORGANIZACIJI CRVENOG KRIŽA U Promocija dokumentarnog filma prostorijama Opće biblioteke “Muhamed Kantardžić”, pod pokroviteljstvom načelnika Halila Tuzlića, održana je promocija dokumentarnog filma “Kad je čovjek čovjeku Čovjek”. Autori ostvarenja su Halid Rifatbegović i Hazim ef. Durmić, dok se za organizaciju pobrinuo Crveni križ općine Breza. Nakon projekcije filma, prisutnim građanima su se obratili Tuzlić, predstavnici Crvenog križa i ef. Durmić. Sabir Čiva Načelnik prisustvovao prikazivanju filma 4 januar 2014 View slide
  • brezanski žurnal Općina Breza TUZLIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE UDRUŽENJA ANTIFAŠISTA ZDK Nastaviti prenositi istinu Istaknut značaj direktnog kontakta organizacija antifašista s općinskim rukovodstvima Zajednički snimak učesnika sastanka P redstavnici Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a Zeničkodobojskog kantona, Mile Kovačević i Adil Omerović, sa članovima Općinskih organizacija SABNOR-a Visokog i Breze, posjetili su načelnika općine Breza Halila Tuzlića. U više nego prijateljskoj atmosferi posebno je istaknut značaj direktnog kontakta saveza i organizacija antifašista s općinskim rukovodstvima i nevladinim institucijama. „Trajno ostaju žive ideje za koje smo bili spremni život položiti“, rekao je predstavnik visočkog SABNOR-a Hanifija Trubljanin, naglašavajući da će dok bude svijeta, biti i borbe za pravdu, za veći komad hljeba, za slobodu. Suprotstavljanje širenju mržnje Učesnici sastanka obavezali su se da će nastaviti prenositi istinu, kako se zlo ne bi nikada ponovilo. „I danas, iskazujući poštovanje žrtvama patnje strašnih prošlih vremena, obavezni smo čuvati i prenositi punu istinu, ma koliko ona bila uznemirujuća“, rekao je Tuzlić. Zajednička saradnja, konstatirano je također, svojevrsna je potvrda jačanja svijesti o potrebi odlučnijeg javnog angažmana u cilju suprotstavljanja pojavama širenja nacionalne, vjerske i političke mržnje u krugu svog djelovanja. „Sjećamo se i svih znanih i neznanih boraca u svim ratovima koji su se borili za slobodu, koji su patili i koji su pobijeni. Odajem svima njima počast u ime SABNOR-a, zasnovanog na antifašističkim vrijednostima i tradicijama, koji zna gdje je njegova budućnost“, dodao je Sabahudin Dizdarević, predsjednik brezanskog SABNOR-a. Uvažavanje različitosti Osuđujući svaku pomisao bilo koga koji svoju ideju življenja na ovim prostorima vezuje za fašizam ili tome slične oblike i sadržaje djelovanja, općinski načelnik Halil januar 2014 Intenzivirati saradnju saveza i općinskih rukovodstava Tuzlić pohvalio je temelje saradnje udruženja antifašista Zeničko-dobojskog kantona, koja na ravnopravnim osnovama svakodnevno grade put zajedničkom antifašističkom opredjeljenju naše zemlje i doprinosu pozitivnim stremljenjima društva, uz međusobno uvažavanje različitosti. „Općina Breza će u realizaciji programa organizacija koje čuvaju sve tekovine NOB-a, i predstavljaju najviši izraz visokih etičkih i moralnih vrijednosti, dati bezrezervnu podršku“, zaključio je Tuzlić. Pohvaljena saradnja udruženja antifašista ZDK 5 View slide
  • Općina Breza brezanski žurnal KOMISIJA FMPU-A IZVRŠILA PREGLED RADOVA Uspješno okončan projekt toplifikacije Doma zdravlja Načelnik Halil Tuzlić pozdravio aktivnosti usmjerene na podizanju javne svijesti o energetskoj efikasnosti Komisija Federalnog ministarstva prostornog uređenja u sastavu Danijel Čapelj, nadzorni inžinjer u ime FMPU-a, Seđida Đonlagić, Sakib Halilović i Mirsad Ramić izvršila je pregled radova na utopljavanju objekta JU Dom zdravlja “Breza”, koji su izvršeni na osnovu Ugovora između Federalnog ministarstva prostornog uređenja, općine Breza i izvođača radova, firme DEBOS d.o.o. Sarajevo. Tehničkom pregledu, u ime izvođača, prisustvovao je Nezir Šljivo, direktor firme DEBOS d.o.o. Bez nedostataka Konstatovano je da su radovi završeni bez nedostataka, a urađenim je bio zadovoljan i menadžment Doma zdravlja, na Tuzlić: Podići svijest Radovi izvršeni bez nedostataka čelu sa direktorom Nisadom Šabanovićem. Kao tehničko lice ispred općine Breza pregledu je prisustvovala Rašida Mušanović, građevinski inžinjer. Ukupna vrijednost toplifikacije Doma zdravlja, sa učešćem općine Breza u iznosu od 43.000 KM, iznosila je 93.000 KM. Prema riječima općinskog načelnika Halila Tuzlića, realiziranje projekata ovakvog tipa, najbolje pokazuje kako energetska efikasnost štedi novac, te je toplo pozdravio sve aktivnosti usmjerene na podizanje javne svijesti o energetskoj efikasnosti. Menadžment Doma zdravlja zadovoljan urađenim 6 Smanjenje računa Alen Smajić, saradnik na izradi projektnih prijedloga prema domaćim i stranim institucijama, navodi da će buduće aktivnosti općine Breza biti usmjerene ka postizanju energetske efikasnosti u svim sektorima: zgradarstvo (toplifikacija javnih objekata) električna energija (javna rasvjeta) šumarstvo (poljoprivreda) i otpad. Ciljevi koje lokalna zajednica, primjenom projekata energetske efikasnosti, želi da postigne su smanjenje računa za utrošenu energiju u sektoru, djelatnosti ili objektu, poboljšanje kvaliteta usluga u pojedinim sektorima i poboljšanje kvaliteta vazduha na teritoriji zajednice. januar 2014
  • brezanski žurnal Općina Breza N eprijatna vijest došla je iz Odjela komunalno-ekološke policije sredinom prošlog mjeseca. Eko-policajac Belmin Bajrić izvijestio je kako je sa svojim kolegama 17. januara, po prijavi stanovnika MZ Prhinje, izašao na lokaciju zatekavši neprijatan prizor u vidu više odloženih vreća napunjenih kostima životinjskog porijekla. “Nakon izlaska na teren, odmah smo obavijestili Policijsku stanicu Breza, policajci su došli, slikali i napravili zapisnik. U saradnji s mjesnom zajed- U MJESNOJ ZAJEDNICI PRHINJE Uklonjene deponovane životinjske kosti nicom i Službom civilne zaštite općine Breza, Amir Velić, Almir Frljak, Dževad Avdukić i ja pristupili smo uklanjanju kostiju”, kaže Bajrić.Općinski načelnik Halil Tuzlić ističe da zabrinjava način na koji su kosti jednostavno dovezene i ostavljene na livadi. “Općina Breza pridaje veliki značaj lokalnoj ekološkoj policiji kao resursu koji će pomoći u očuvanju životne sredine”, ocijenio je Tuzlić. - Pošto nismo zatekli počinioce, nismo mogli ništa da uradimo. Komunalna policija efikasna je samo u trenutku kada uhvati prestupnika, ali smo sve preduzeli da to proslijedimo nadležnim službama - izjavljuje komunalni policajac Bajrić. Zajedničkim naporima deponija sanirana Tuzlić: Očuvanje sredine Bajrić: Preduzeli sve mjere Na lokalitetu MZ Prhinje odložene kosti MEMORIJALNI TURNIR “MEHO RAHMANOVIĆ MEX” S Sead Rašidović pobjednik u Brezi ead Rašidović pobjednik je 14. memorijalnog turnira “Meho Rahmanović Mex”, održanog 25. januara u Brezi. On je nakon 9 kola, u konkurenciji 64 igrača, sakupio 8 poena. Remizirao je jedino sa Konjičaninom i Mrnđićem, kojima je pripalo drugo, odnosno treće mjesto. Igrači su, u motelu “Bosnia”, imali po 15 minuta za razmišljanje tokom partije. Odigrano je 279 partija, od čega je 41 okončana remijem. Bijeli su slavili 113, a crni 125 puta. Sudili su Mirza Miralem i Mehmed Kadrić, dok je direktor turnira Tahir Gavranović. Organizator je ŠK “Preporod”, a pokrovitelj Halil Tuzlić, načelnik Općine Breza. “Bio je ovo sjajno organiziran turnir. Šahisti iz Konjica tradicionalno učestvuju. Ovog puta Muamer Mrnđić osvojio je odlično 3. mjesto. Čestitke pokrovitelju turnira - općini Odigrano 279 partija januar 2014 Breza i organizatorima na čelu sa Tahirom Gavranovićem”, rekao je Sulejman Mulić. Tabela: Sead Rašidović 8, Muris Konjićanin 7½, Muamer Mrnđić 7, Goran Trkulja, Safet Terzić i Samir Spaho 6½, Srđan Zlobec, Enver Muratović, Salko Bjelopoljak, Saša Kokoruš, Aldin Tatarević i Nevenko Grozdanić 6, Mirza Mehmedović, Amir Hadžović, Dino Marković, Halim Hutinović i Enes Sejdić 5½... Meliha Beširević i Tahir Gavranović na otvaranju 7
  • Općina Breza brezanski žurnal HUMANITARNA ORGANIZACIJA „HUMAN APPEAL INTERNATIONAL“ H Podjela paketa socijalno ugroženim licima Među našim aktivnostima je i novčana pomoć - donacija za 4.000 jetima – rekao je dr. Issa umanitarna organizacija Human Appeal International (HAI) u saradnji sa Centrom za socijalni rad, upriličila je podjelu paketa kurbanskog mesa za socijalno ugrožena lica na području općine Breza. U sklopu ovog humanitarnog programa paketi su podijeljeni za 180 domaćinstava. „Svake godine organizujemo podjelu kurbanskog mesa, dijelimo korisnicima kuhinja i centara za socijalni rad. Naša organizacija je volonterska, humanitarna organizacija osnovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 1984. godine, a djeluje u sektoru pomoći i razvoja. Otvoreni za saradnju Ima konsultativni status u Vijeću za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija“, rekao je dr. Yousuf Issa, predstavnik HAI BiH. Organizacija je svoj rad u Bosni i Hercegovini počela u maju 1992. godine. Sadašnje aktivnosti usmjerene su na obrazovne, zdravstvene, socijalne projekte, kao i na program zbrinjavanja jetima sa pratećim aktivnostima. „Među našim aktivnostima je i redovna mjesečna novčana pomoć donacija za 4.000 jetima. Posebno se mogu izdvojiti projekti pomoći socijalno ugroženim porodicama, pomoć učenicima osnovnih škola i projekt kućne radinosti. Značajno je spomenuti podršku izgradnji i obnovi džamija i opremanju učionica u džamijama. Ove godine vjerovatno ćemo opremiti ambulantu u Goraždu, a prethodnih godina pomogli smo Paketi za 180 domaćinstava opremanju centara za dijalizu, doniravši osam aparata. HAI je organizacija otvorena za saradnju i realizaciju mnogih korisnih projekata“, istakao je Issa. Kontinuirana pomoć Nezir Dinarević, direktor JU Centar za socijalni rad, zahvalio je na ovoj vrijednoj pomoći i na svemu onome što HAI, Yousuf Issa i njegove kolege čine za socijalno Issa: Projekti pomoći Dinarević (desno) uručio zahvalnicu 8 ugrožene kategorije stanovništva BiH. „Dok sam bio direktor u srednjoj školi, zahvaljujući ovoj organizaciji, najmanje tri godine imali smo ramazanske iftare za sve učenike, kojih je tada bilo više od osam stotina. Uz pomoć Yousufa Issae realizirali smo i projekt đačke kuhinje u Mješovitoj srednjoj školi „Mehmedalija Mak Dizdar“, rekao je Dinarević, koji je ovom prilikom dr. Issai uručio zahvalnicu za kontinuiranu višegodišnju pomoć stanovnicima općine Breza. januar 2014
  • brezanski žurnal Društvo Učesnici škole šaha ZIMSKI RASPUST U OPĆOJ BIBLIOTECI Škola šaha i Radionica veza premašile očekivanja U U znak zahvalnosti za učinjeno, Tigranu Kojiću i Muameri Dervišević uručeni pokloni Općoj biblioteci „Muhamed Kantardžić“ održana je tradicionalna akcija „Zimski raspust u Biblioteci“. Program škole šaha, namijenjen djeci, vodio je nastavnik Tigran Kojić, Fide majstor. Posljednjih nekoliko godina teško je zamisliti raspuste bez ove akcije, kao i Brezu bez „kraljevske igre“, koja je u sportskom smislu mali zaštitni znak ovog grada. Na finalnoj manifestaciji ovogodišnje škole šaha Kojić se zahvalio direktorici Biblioteke Indiri Lukačević na saradnji, dobroj volji i ljubavi koju pokazuje prema djeci i svemu onome što se radi s mladima. Neopisiva vrijednost „Tu sam da vam pomognem, ne samo kada je u pitanju šah, nego bilo šta drugo u životu. Nemojte slučajno da neko ima problem čijem rješavanju mogu pomoći, a da se ne obrati“, poručio je, između ostalog, učesnicima škole šaha Kojić. Pozivajući se na izjavu svjetskog šahovskog šampiona Emanuela Laskera, koji je rekao da „Učenje šaha mora biti i učenje nezavisnog mišljenja i prosuđivanja“, Kojić je naveo da se ta neopisiva vrijednost šaha treba iskoristiti. „Stavovi i vrijednosti na koje djelujemo šahom i izgrađujemo ih su: učenje, rad, disciplina, mudrost, kreativnost, red, ljepota, istina, samopoštovanje, pravda, samokritičnost, sloboda, zdravlje, prijateljstvo, dostojanstvo, upornost i solidarnost – rekao je za naš list Tigran. Lukačević je uputila izraze zahvalnosti Kojiću na svim dosadašnjim trenucima provedenim s članovima Biblioteke, i kao mali znak zahvalnosti za urađeno, dodijelila poklon. „Hvala vam što ste svoje vrijeme raspusta proveli u ugodnom druženju u ovoj ustanovi. Mi ćemo vam i dalje biti na januar 2014 raspolaganju. Sve ovo bi neostvarivo bilo bez nastavnika Tigrana Kojića, koji se svaki put na volonterskoj osnovi odazove na sve naše pozive. Djeci želim mnogo dobrih ocjena u drugom polugodištu i lijepih trenutaka sa učiteljima i nastavnicima – dodala je Lukačević. Mladim šahistima svoje bogato znanje i iskustvo na završnoj manifestaciji prenosio je i istaknuti šahovski klupski sudac Vili Barić. Osim škole šaha, u sklopu zimskog raspusta Biblioteka je osigurala prostorne pretpostavke za održavanje radionica veza. Obraćajući se učenicama osnovnih i srednjih škola, koje su sudjelovale u radionicama, kao i osobi koja je rukovodila svim aktivnostima, Muameri Dervišević, Lukačević je naglasila kako se radi o novom projektu. Proširiti aktivnosti „Nadam se da ćemo sa aktivnostima nastaviti i da ćemo biti u još većem broju. Moja očekivanja su premašena. Posebnost radionice ogleda se u tome što smo, na neki način, uspjeli od zaborava otrgnuti ono što često nesvjesno guramo u zapećak, a to su naše tradicionalne vještine, vještine naših nana i ono s čime smo odrastali. Nadam se da ćemo u ljetnom periodu proširiti aktivnosti – konstatirala je Lukačević. Direktorica Opće biblioteke je, za veliki doprinos kvalitetnom provođenju slobodnog vremena učenika, kojima je pomagala da razviju talente i kreativnost, uručila poklon Muameri Dervišević. Čuvanje tradicionalne vještine 9
  • Intervju Opća biblioteka “Muhamed Kantardžić” najznačajnije je kulturno žarište na području općine Breza, s brojnim promocijama, izložbama i raznovrsnim programima namijenjenim svim dobnim skupinama građana. Osoba koja najveći užitak nalazi u spoznaji da radi nešto što ljudima donosi radost, ugodu i osmijeh na licu, direktorica ove ustanove Indira Lukačević, svojim najvažnijim zadatkom smatra stalno obogaćivanje biblioteke i još potpuniju saradnju sa učenicima, kao i sa svim ostalim korisnicima usluga Gradske biblioteke. Lukačević, sa svojim kolegama, posebnu brigu posvećuje djeci i mladima, za koje se organiziraju raznovrsne primjerene aktivnosti koje potiču učenje, čitanje i kreativnost. Nema sumnje da je građane svojom predanošću, susretljivošću i radom, kao i prepoznatljivom saradnjom sa svim ustanovama u cilju širenja kulture i pozitivnog duha Breze i van granica ove općine, Indira Lukačević trajno zadužila i ostavila neizbrisivi trag u raznim kulturnim djelatnostima. Sa jednom od najproduktivnijih djelatnica iz oblasti kulture razgovarali smo krajem prošlog mjeseca. Reformirana i prilagođena novom dobu, Opća biblioteka „Muhamed Kantardžić“ hrli ka svojim čitaocima željnim novih saznanja. Koliko godina traje avantura Gradske biblioteke? Priča o našoj Biblioteci počinje daleke 1954. godine kada su upisani prvi čitaoci i zavedene prve knjige u inventar biblioteke. Zvanični dokument o pokretanju rada biblioteke u našoj opštini ne posjedujemo (znatan dio dokumentacije je devastiran tokom agresije). Jedini zvanični dokument koji smo zatekli u biblioteci je Rješenje Narodnog odbora Breza o produženju rada Gradske biblioteke kao samostalne ustanove od 31. 10. 1960. godine. Uz manje statusne promjene biblioteka je uspješno prošla svoj razvojni put do moderne kulturno-obrazovne institucije i danas predstavlja prostor u kome se građani Breze okupljaju u raznim aktivnostima vezanim za kulturno-informacionu djelatnost, stvarajući ugodnu sredinu za rad, igru i druženje svih dobnih grupa i u stalnom nastojanju da svoj rad obogati što raznovrsnijim sadržajima. Avantura se nastavlja! Koje su to aktivnosti koje ova kulturno-obrazovna ustanova sprovodi u cilju zadovoljenja potreba čitalačke populacije na području općine Breza? Za biblioteku je važno da ona nije samo spremište knjiga, nego aktivni sudionik i stvaralac života u zajednici u kojoj djeluje. Pored kvaliteta i stručnog provođenja bibliotečkih službi i usluga, važna je i organizacija aktivnosti koje pridonose kulturnom životu zajednice. U Općoj biblioteci „Mu- 10 brezanski žurnal INDIRA LUKAČEVIĆ, DIREKTORICA OPĆE BIBLIOTEKE Čitati treba zbog radosti otkrivanja lijepe riječi Foto: Jasmin Omerhodžić Lukačević: Avantura se nastavlja hamed Kantardžić“ redovno se realizuju književne večeri, promocije, izložbe, tribine, muzičke večeri, predavanja, konkursi za učenike brezanskih škola, časovi lektire, lutkarske predstave, prodajne izložbe knjiga i na taj način Biblioteka je postala nezaobilazno mjesto ili kako mi to u Biblioteci volimo reći: postala je dnevni boravak grada. Naši gosti su bili istaknuti književnici, univerzitetski profesori, slikari, režiseri, muzičari. Posebnu pažnju poklanjamo našim, brezanskim, stvaraocima i na taj način promovišemo zavičajnu kulturu ali potičemo i podržavamo naše sugrađane da izraze svoju kreativnost. Od kraja 2009. godine Biblioteka je punopravna članica COBISS sistema koji se zasniva na online komunikaciji između lokalnih računarskih sistema i centralnog bibliotečkoinformacionog servisa u Nacionalnoj biblioteci BiH. Dječija igraonica je projekt koji se u našoj biblioteci realizuje već četrnaestu godinu za redom i na koji smo posebno ponosni. Cilj igraonice je da djeca kroz igru, kao temeljnu dječiju aktivnost, unaprijede svoj cjelovit razvoj i da kroz vlastite aktivnosti razvijaju svoju fizičku i psihičku osobnost i da iskustva stečena u igri budu priprema za školu i život. Takođe, djeca kroz igru jačaju proces socijalizacije koji je od izuzetnog značaja u vrijeme kada se djeca sve manje zajedno igraju i druže. Punu opravdanost rada i postojanja igraonica dobiva kroz pozitivna mišljenja roditelja, prosvjetnih radnika kao i lokalne zajednice. Pored svoje osnovne djelatnosti, Gradska biblioteka nositeljica je raznih kulturnih manifestacija, organizatorica književnih susreta i brojnih društvenih skupova. Možete li izdvojiti neki posebno drag događaj? U oblasti svog djelovanja Biblioteka realizuje raznovrsne aktivnosti i sadržaje i na taj način nastoji upotpuniti i obogatiti kulturni život opštine ostavljajući svjedočanstvo o kulturnom doprinosu i postignutim rezultatima. Dani Božidara Bože Bunjevca su zasigurno januar 2014
  • brezanski žurnal događaj koji bih posebno izdvojila kao manifestaciju koju je, ne samo brezanska, nego i cijela bh. javnost sa oduševljenjem dočekala i pozdravila. Bila je to prilika da se bar na ovaj način zahvalimo čovjeku koji je ostavio dubok pečat u kulturnom životu Breze. Pored ljepote grada i kulturno-historijske baštine, Breza je bila kolijevka u kojoj su stasavali ljudi koji su se svojim znanjem i idejama, radom ili nekim drugim umijećima svrstali u red onih koje Breza ne može i ne smije zaboraviti. Činjenica je da, kako vrijeme prolazi, ljudi po kojima je Breza prepoznatljiva sve više padaju u zaborav (Alija Sirotanović, Božo Bunjevac, Ibrahim Dedić i mnogi, mnogi drugi). Evo, već u augustu ove godine pada 100-godišnjica rođenja Alije Sirotanovića i to je lijepa prilika da se pokrene tradicionalna manifestacija kulture i umjetnosti koja bi otrgla od zaborava ljude koji su svojim životom i djelom ostavili neizbrisiv trag utkan u historiju Breze. U kojoj mjeri kroz svoju djelatnost Biblioteka proizvodi određene ishode, posljedice i rezultate značajne za razvoj zajednice koju uslužuje? Dugoročni cilj ili svrha biblioteke jeste da proizvodi određene ishode, posljedice, svrhe, rezultate od značaja za život i rad korisnika i za razvoj zajednice koju uslužuje. Uposlenicima Opće biblioteke“Muhamed Kantardžić“ želja je da korisnicima i posjetiocima u Biblioteci bude prijatno, da se osjećaju ugodno, da Biblioteka bude mjesto susreta na predavanjima, tribinama, kreativnim radionicama, gdje će im biti omogućeno da drugima pokažu put do znanja i zadovoljstva u životu. Kao lokalna kapija znanja koja pruža osnovne uslove za učenje tokom cijelog života, Biblioteka omogućava da sve vrste znanja i informacija budu na raspolaganju korisniku. Naša Biblioteka nastoji da stalno unapređuje svoju ulogu posrednika između knjige i informacije i korisnika kroz poboljšanje uslova za rad, omogućavanje pristupa elektronskim izvorima u Biblioteci u cilju permanentnog obrazovanja kroz promovisanje kulture čitanja od najmlađeg uzrasta (Igraonica ), uz njegovanje zavičajnosti i njenih najvećih umjetničkih vrijednosti. Usmjerenost na korisnike i zadovoljenje njihovih potreba kroz stalno proširivanje i bogaćenje usluga ostaje suština bibliotečkog posla. Zadovoljan korisnik je jedina mjera uspješnosti za jednu javnu biblioteku i njenu promociju. O kojem broju naslova možemo govoriti, ko je najmlađi, a ko najstariji registrirani čitalac? Naša biblioteka raspolaže fondom od 18.000 bibliotečkih jedinica koji januar 2014 Intervju koriste naši čitaoci svih uzrasta, od djece predškolskog uzrasta, učenika srednjih i osnovnih škola, studenti, zaposleni, domaćice, nezaposleni, penzioneri. Pored knjige, najveće blago biblioteke su njeni čitaoci. Sa ponosom ističemo da najmlađi korisnik ima 2,5 godine, ali posebno se dičimo našim najstarijim članovima, među kojima je gospođa Elizabeta Ela Maričević koja je povjerenje našoj biblioteci poklonila od njenog početka. I još uvijek čita istim žarom. Čuvaj se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu, navodi se u jednoj rumunskoj poslovici. Kako one koji potcjenjuju utjecaj čitanja knjiga na obogaćivanje čovjekovog života ubijediti da upravo njih košta što ne čitaju, te da su za idealan život potrebni dobri prijatelji i dobre knjige? Idealnog života nema, pogotovo ne u vremenu u kome mi živimo, a sve je, nekako, manje i dobrih prijatelja. Znači, u ovom slučaju, ostaju nam knjige kao naši najbolji prijatelji. Postoje dvije vrste osoba: one koje vole čitati i one koje to ne vole. Ona treća vrsta osoba koja s vremena na vrijeme pročita knjigu je zanemarljiva i na nju ne treba trošiti vrijeme. Čitati treba zbog umjetničkog užitka, zbog potrebe za znanjem, zbog radosti otkrivanja lijepe riječi i emocija koje će ta riječ probuditi u nama. U knjige se moraš zaljubiti i dopustiti im da rastu s tobom. Uostalom, ljubav prema knjizi se njeguje brižljivo – od porodice, škole, pa do okruženja koje bi trebalo da se odnosi prema knjizi kao istinskoj duhovnoj vrijednosti. Civilizacija je oduvijek živjela od pisane riječi, sve što nije zapisano izgubljeno je, kakva je budućnost pisane riječi? Biblioteke se, više nego ikad, suočavaju sa izazovom novih tehnologija koje nude lako dostupne i raznovrsne sadržaje a ne iziskuju nikakav napor korisnika koji ne mora ni da izađe iz kuće da bi došao do njih. Ipak, nijedan od novih medija još nije uspio da u potpunosti zamijeni štampanu knjigu. Čitaoci koji odu na neko vrijeme iz biblioteke ponovo se vrate jer ništa im ne može donijeti atmosferu biblioteke, miris knjige i osjećaj opuštenosti dok čitaju. Kad jednom zakoračite u svijet knjige iz njega nećete moći izaći. Niti ćete htjeti. Kakvi su to sadržaji koje možemo očekivati u predstojećim mjesecima? Prije nekoliko dana je završen naš projekt „Zimski raspust u biblioteci“ koji je studentima i učenicima pružio mogućnost da svoje slobodno vrijeme iskoriste da se zabave, prošire svoja znanja i nauče nešto novo. Početkom mjeseca februara imaćemo vrlo zanimljivo predavanje o žrtvama manipulacije, a takođe prigodno će biti obilježen, kao i prethodnih godina, 1. mart – Dan nezavisnosti BiH. U aprilu obilježavamo Međunarodni dan dječije knjige kao i Svjetski dan knjige... A da vam ne bismo otkrili sve ono što u narednom periodu pripremamo pozivamo čitaoce „Brezanskog žurnala“ da nas posjete i postanu članovi velike porodice naše Biblioteke. Lukačević s Nurom Bazdulj-Hubijar i prijateljima Opće biblioteke 11
  • Društvo T okom zimskog raspusta u prostorijama OŠ „Safvet-beg Bašagić“ održan je dvodnevni edukativni seminar za odgajatelje, nastavnike razredne nastave i nastavnike maternjeg jezika, zasnovan na pilot modelu projekta „Implementacija definisanih ishoda učenja u jezičko- komunikacijskom području“. Prva faza provedena je tokom 2013. godine, gdje je 50 odgajatelja s područja ZDK učestvovalo u četiri petodnevne radionice, kako bi ove godine, u svojstvu mentora, sa svojim kolegama podijelili iskustva. Obučeni treneri s područja općine Breza, prosvjetne radnice Snježana Pandža i Mersiha Velić, 13. i 14. januara posvetile su vrijeme i energiju prenošenju znanja svojim kolegama u svim predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, kako bi se unaprijedio kvalitet nastave, što će za ishod imati bolje znanje i uspjeh učenika. „U trogodišnjoj realizaciji, u periodu 20132015. godine, predviđeno je da obučeni odgajatelji, nastavnici razredne i predmetne nastave ostvare konkretnu promjenu u nastavnom procesu u smislu poboljšanja brezanski žurnal DVODNEVNI SEMINAR ZA PROSVJETNE RADNIKE Unaprijediti kvalitet nastave kvaliteta i uspješnosti u savladavanju gradiva“, pojasnila je Pandža. Seminaru u Brezi pristvovalo je 32 prosvjetnih radnika, saznajemo od Mersihe Velić, profesorice razredne nastave. Projekt „Implementacija definisanih „UNIQA OSIGURANJE“ DARIVALA POKLON-PAKETE Donacija za OŠ „Enver Čolaković“ Čosić (u sredini): Doprinos poboljšanju nastave U čenici Osnovne škole „Safvet-beg Bašagić“ i ove godine obradovali su štićenike jednog od domova za djecu bez roditeljskog staranja. Prošle godine posjetili su Bjelave, a ove godine Zenicu. U ovom simboličnom gestu učestvovali su učenici i roditelji, nastavnici i ostalo osoblje. Koordinatori projekta bile su nastavnica likovne kulture, Beisa Biberović, i pedagogica škole, Mersiha Šehić uz svesrdnu pomoć roditelja i učenika. „Hvala svima koji su pomogli da realizujemo projekt „Paketići za svu djecu”. Učenici su pripremili 118 poklon-paketa, upakovali i uručili djeci bez roditeljskog staranja u Domu za djecu Zenica. Hvala u ime divne i drage djece Doma“, navela je Šehić. A. Dizdarević 12 ishoda učenja u jezičko- komunikacijskom području“ u partnerstvu realiziraju Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, Pedagoški zavod i organizacija „Save the Children“. Seminaru prisustvovalo 32 prosvjetnih radnika oniranjem poklon paketa – seta opreme za praktičnu nastavu u okviru predmeta Tehnička kultura učenicima Osnovne škole “Enver Čolaković”, kompanija „Uniqa osiguranje“ još jednom se pokazala kao društveno odgovorna firma i prijatelj mnogim udruženjima, nevladinim organizacijama i osnovnim školama. “Svaki prosvjetni radnik ima u cilju zainteresovati učenike za svoj predmet i nastavu učiniti sadržajnijom. Časovi Tehničke kulture nude mogućnost i timskog rada, tako da je svaki doprinos boljoj kvaliteti nastave od izuzetne važnosti”, rekao je Benjamin Čosić, direktor škole. “Željeli smo doprinijeti tome da časovi Tehničke kulture budu zanimljiviji, a ujedno potaknuti želju i radoznalost osnovaca za ovaj predmet”, izjavio je Branislav Đurić, predstavnik „Uniqa osiguranja“ za Brezu. Učenicima 30 osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, u sklopu predstavljanja paketa ‘’Majstorski potez’’ - osiguranje stana i kuće, ova kompanija darivala je poklon pakete za opremanje učionica Tehničke kulture. Ukupna vrijednost donacija je 10.000 KM. D AKCIJA OŠ “SAFVET-BEG BAŠAGIĆ” Uručeno 118 poklon-paketa Kolektiv OŠ koji je realizirao projekt januar 2014
  • brezanski žurnal N a turniru održanom u Ilijašu, mladi nogometaši ŠF „Osmica“ (generacija 2001/2002) osvojili su drugo mjesto. U regularnom vremenu dječaci u 4 utakmice nisu primili niti jedan gol. Finale su izgubili nakon izvođenja jedanaesteraca. U prethodnoj godini osvojili su nekoliko važnih turnira te je za njih bila izuzetno uspješna. „Radi se o jednoj radnoj i talentovanoj generaciji, pa ne treba da brinemo za budućnost brezanskog fudbala. U našoj školi stvorena je pozitivna klima u radu sa svim generacijama, u svakoj imamo nadarene djece, ostvarujemo dobre rezultate i svi želimo raditi“, pun je riječi hvale na svoje vrijedne igrače Fahrudin Hodžić, trener u „Osmici“, koja je, tokom svog postojanja, odgojila stotine brezanskih mališana, od kojih su mnogi danas veoma uspješni u svijetu fudbala. Društvo ŠKOLA FUDBALA „OSMAN OMANOVIĆ OSMICA“ Drugo mjesto u Ilijašu ŠF „Osmica“: Uspješan nastup UDRUŽENJE ŽENA „BEHAR“ U Sačuvati stare običaje od zaborava organizaciji Udruženja žena “Behar” organizovano je „Bosansko sijelo“ koje je održano u motelu “Bosnia”. Cilj druženja bila je promocija aktivnosti udruženja, a ovo okupljanje je, između ostalog, upriličeno sa ciljem da se stari običaj ovog kraja, umijeće pravljenje slatkiša ćetenije, sačuva od zaborava i prenese na nove generacije. U veselom dekoru pred velikim brojem žena iz Breze, tokom večeri, također, igralo se i pjevalo. “Ovo smo organizovale da se upamte običaji koji se slabo praktikuju, i da ne izađu iz zaborava”, priča Senija Tuzlić, predsjednica UŽ “Behar”. Tradicija pravljenja ćetenije pre- Članice UŽ „Behar“ januar 2014 Tuzlić (lijevo): Pravljenje ćetenije traži majstorstvo poznatljiva je u Brezi, kao i u brojnim bosanskohercegovačkim gradovima. “Pravljenje ćetenije traži pravo majstorstvo da bi se od stvrdnutog šećera došlo do slatkiša tankih niti. Da bi se napravila dobra ćetenija potrebno je oko 2 sata rada, a neophodno je da sudjeluje više osoba. Spravljanje ćetenije, u principu, uvijek okuplja veći broj osoba radi zabave i druženja, što je možda i najveći pozitivni efekt njegovanja ovog drevnog narodnog običaja”, pojašnjava Senija. 13
  • Društvo brezanski žurnal DJED MRAZ I DOBRE VILE U IGRAONICI, UZ PJESMU I IGRU U NOVU GODINU Svi mališani proteklih dvanaest mjeseci bili dobri D ječija igraonica u sastavu Opće biblioteke „Muhamed Kantardžić“ i ove godine organizirala je doček Djeda Mraza i dodjelu paketića. Uz interaktivnu novogodišnju predstavu, pjesmu i igru, brojni mališani sjajno su se zabavili. Djed Mraz, jedna od najvećih dječijih radosti, nije došao s patuljcima i velikim sankama koje vuku irvasi, naprotiv, pojavio se pješke, ali ove godine u društvu dražesnih pomoćnica dobrih vila, koje su sa svojim magičnim osmijesima i štapićima došle ispuniti sve dječije želje i snove. Tokom cijele prošle godine, vile su pažljivo pratile najmlađe i uredno bilježile ko je bio dobar a ko loš. Nakon što je ustanov- ljeno da su svi mališani proteklih dvanaest mjeseci bili dobri, uslijedile su nagrade za njihovo slušanje roditelja i odgajateljica. Obavijeni prazničnom čarolijom Djed mraz, vile, mališani i njihovi roditelji vođeni djetetom u sebi, podigli su zastavu radosti i uplovili u svijet mašte, dok su veseli glasovi živopisnim bojama oslikavali prostorije Gradske biblioteke. „Ništa se ne može porediti sa osmijes- Mališani s oduševljenjem dočekali Djeda Mraza Dobre vile ispunjavale dječije želje UČENICI GIMNAZIJE „MUHSIN RIZVIĆ“ ORGANIZOVALI PODJELU PAKETIĆA P Zaista je lijep osjećaj vidjeti osmijeh na dječijim licima ovodom novogodišnjih praznika, učenici III-b razreda Gimnazije „Muhsin Rizvić“ iz Breze sa profesoricom Lejlom Karavdić su organizovali humanitarnu akciju „Jedan osmijeh više!“ čiji je cilj od pri- ima koje smo izmamili na licima djece. Želim još jednom da se zahvalim roditeljima koji su i ovog puta dali svoj nesebičan doprinos organizaciji ovog događaja, puno hvala Djedu Mrazu i vilama, što nas u svojoj prazničnoj turneji i ove godine nisu zaobišli, kao i svima onima koji podržavaju i cijene naš rad“, rekla nam je direktorica Opće biblioteke Indira Lukačević. kupljenih novčanih sredstava, igračaka, napraviti paketiće za socijalno ugroženu djecu sa područja Općine Breza. Podjela za djecu iz četrdeset porodica održana je u prostorijama škole. Prema riječima sudionika, djeca su bila vidno iznenađena i obradovana, te su osmijesi na njihovim licima govorili više od riječi. Sa mališanima se uz podjelu paketića družio i Djed Mraz koji je svojim prisustvom dao poseban pečat ovom događaju. „Zahvaljujemo se svima koji su pomogli ovoj humanitarnoj akciji. Zaista je lijep osjećaj vidjeti osmijeh na dječijim licima. Naša ekipa je vrlo zadovoljna“, kazala je Amra Hubić, učesnica ove akcije. Amina Čiva Foto: Emina Buljetović Učenici III-b odjeljenja obradovali najmlađe 14 Djed Mraz dao poseban pečat događaju januar 2014
  • brezanski žurnal J edan od projekata koji je naišao na pozitivne reakcije sportista i sportske javnosti u Zeničko-dobojskom kantonu je Prvi „Sportzdk Volleyball Open“. Riječ je o turniru za odbojkašice koji je prošlog mjeseca održan u sali zeničke Prve gimnazije. Učešće su uzele ekipe sarajevskog Igmana, Breze, Žepča, Maglaja, Kaknja i zeničke Željezare. ŽOK Igman, koji predvode treneri Senad Hodžić i Adnan Muzur, u finalu je sa 2:0 (25:13, 25:16) pobijedio ŽOK „Breza 1934“. Statuu, diplomu i cvijeće za igračice drugoplasirane ekipe ŽOK „Breza 1934“, uručio je član Organizacionog odbora Senaid Begić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK. Po ocjenama svih učesnika i brojnih gostiju, ovo natjecanje bilo je izvanredno organizovano i izuzetno posjećeno od strane ljubitelja sporta, a posebno odbojke. Za Odbojkaški klub „Breza 1934“ na ovom turniru nastupile su: Amra Hubić, Aldijana Hasanović, Adna Begić, Selma Redžo, Lejla Frljak, Esma Avdukić, Nadina Čosić, Nejra Bešlija, Lejla Mušanović, Dijana Herić i Zuhra Hadžalić. Trener ekipe bio je Jakub Ganić. Društvo PRVI „SPORTZDK VOLLEYBALL OPEN“ Odlične igre ŽOK „Breza 1934“ NA IGMANSKOM MARŠU ANTIFAŠISTI IZ BREZE Obilježena 72. godišnjica jedne od prijelomnih operacija partizanske vojske Antifašisti iz Breze: Odali počast ODRŽANA AKCIJA DARIVANJA KRVI Foto: Mirza Subašić Sastav ŽOK „Breza 1934“: Drugo mjesto D ana 25. januara, SABNOR Breza, na čelu sa predsjednikom Sabahudinom Dizdarevićem, aktivno je učestvovao u obilježavanju 72. godišnjice legendarnog Igmanskog marša, jednog od ključnih događaja iz Narodnooslobodilačke borbe ‘42. Snijeg koji je počeo padati noć ranije, tog dana je prerastao u mećavu, čime su dodatno dočarani uvjeti originalnog Igmanskog marša. Da je duh Igmanskog marša i dalje živ, pored velikog broja bh. antifašističkih udruženja, pokazali su i gosti svih generacija iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. U ovogodišnjem simboličnom maršu od Brezovače do Velikog polja snažnu volju pokazali su i predstavnici iz Breze: Almasa Dizdarević, Alma Mahmutović, Mirzeta Rizvo i Ismet Rizvo. Autentičnosti atmosfere je doprinijelo i tradicionalno služenje vojničkog graha i toplog čaja. SABNOR Breza je pri povratku odao počast i polaganjem cvijeća na spomen obilježje u Rajlovcu, na mjestu gdje je nekada stajao drveni most preko kojeg su, u noći sa 27. na 28. januar, prešli učesnici Igmanskog marša. A. Kurspahić Prikupljene 62 doze C rveni križ Breza i kantonalna bolnica Zenica sproveli su u Radničkom domu akciju dobrovoljnog darivanja krvi, kojoj je pristupilo 76 građana, a prikupljene su 62 doze. Sekretar Crvenog križa općine Breza Kemal Nefić i ovom je prilikom izrazio zahvalnost svima koji su se odazvali akciji, Domu zdravlja Breza na ustupljenim krevetima, te općinskom načelniku Halilu Tuzliću kao pokrovitelju akcije. „Nečiji život možete spasiti za samo jedan sat vašeg vremena, humanost je vrlina čovjeka“, poručio je Nefić. januar 2014 Akciji pristupilo 76 građana 15
  • Intervju Razgovarala: Amina Čiva Foto: Amina Čiva ajza Gavranović, prof. njemačkog jezika i književnosti, izgleda kao rođena s talentom za podučavanje drugih. Ima tu divnu privilegiju da sa zadovoljstvom obavlja svoje radne zadatke, a najviše uživa u komunikaciji s učenicima kao i u radu tokom nastave. Napominje da joj je dobra organiziranost od velike važnosti i mišljenja je kako je rad u skladu s postavljenim prioritetima jedini način za ostvarivanje ciljeva. Gavranović kaže da je Breza grad u kojem žive talenti iz svih društvenih oblasti, sa nevjerovatnom kreativnom energijom, sredina u kojoj se svakodnevno pojavljuju dobre ideje, i kako naglašava, veoma joj je drago da mladi imaju početni impuls za dalji rad na razvijanju svojih umijeća. Naša sagovornica, osoba široke intuicije i invencije, koja je svim bićem predana onome što jeste i što predstavlja, zaposlena je u “Gimnaziji Muhsin” Rizvić, a svojim učenicima dođe kao neka vrsta gurua kojeg rado slušaju i besprijekorno uvažavaju. Veoma je značajan njen doprinos promoviranju i jačanju kulture dijaloga kao katalizatora kreativnosti, i izgradnji mostova razumijevanja među srednjoškolcima na različitim nivoima. Realizirajući različite vrste edukacije u cilju osposobljavanja mladih ljudi da se aktivno uključe u procese dijaloga na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou, Gavranović posebnu pažnju posvećuje radu sa debatantima, na koje je mnogo ponosna, a koji se, pod njenim mentorstvom, uspješno natječu na raznim turnirima s drugim debatnim klubovima iz srednjih škola u Bosni i Hercegovini. Doseg Fajze Gavranović odličan je putokaz svim nadolazećim generacijama mladih ljudi da i oni to ostvare u svojim profesijama. Nedvojbeno je da se radi jednoj iznimno karizmatičnoj ličnosti koja će nam u skorijoj budućnosti zasigurno ponuditi još mnogo toga dobroga, ne ostavljajući nas ravnodušne kako svojim svesrdnim angažmanom na polju promocije aktivnosti u korist mladih, tako i svakodnevnom borbom za potpunu kreativnu slobodu svojih srednjoškolaca. F Ko je Fajza Gavranović i šta se krije iza tog imena? Prof. njemačkog jezika i književnosti sa završenih šest stepeni njemačkog jezika na Goethe-Institutu u Njemačkoj i četverogodišnjem studiju, Odsjek za njemački jezik i književnost na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Beskrajne papirologije, dežurstva, pisanja godišnjih, mjesečnih i operativnih planova, razredništva, planiranje i sve ostalo. Zanimanje profesora veoma je zahtjevno. Kako uspijevate sve stići i uspješno odgovoriti brojnim obavezama? Najbitnija je dobra organiziranost. Kada organizuješ dobro dan, možeš stići sve, pa čak da ti i ostane vremena. Naravno, bitno 16 brezanski žurnal PROFESORICA FAJZA GAVRANOVIĆ Svi ovom gradu dugujemo nešto je da voliš to što radiš. Dakle, i kao poruka svima : Postaviti prioritete i raditi u skladu s njima, jer je to jedini način da ostvariš ciljeve. previše obaveza, tj. kontrolnih i pismenih radova, i ukoliko se mogu uklopiti u svoj plan i napraviti pomak, zašto da ne. Povrh svega, saznali smo da na Vašim časovima učenike očekuje predanost i puno pozitivne energije. I naravno, da ne odustajete dok od njih ne napravite male poliglote. Šta najviše cijenite kod učenika? Lijepo je to čuti. Volim kada učenici postavljaju pitanja, kada su aktivni; tada znam da su psihički tu. To najviše cijenim. A svi vi Pod Vašim mentorstvom, članovi Debatnog kluba Gimnazije “Muhsin Rizvić” svake godine natječu se na raznim turnirima s drugim debatnim klubovima iz srednjih škola u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za ova takmičenja srednjoškolci uče kritički razmišljati, uče o toleranciji, mirnom rješavanju sukoba, argumentaciji i dijalogu, pronalaze Gavranović: Na vrijeme prepoznati vrijednost pravih stvari znate, da kada završite fakultet, aplicirate za posao, osim diplome dodatne bodove imate i za poznavanje stranih jezika, poznavanje rada na računaru. Možete li izdvojiti najdraži „biser“ s časa? Bisera ima zaista puno na časovima stranih jezika. Meni najsimpatičniji biser je kada učenici na samom početku uče kratka pitanja i odgovore; pa kada na pitanje: Koliko imaš godina?, dobijem odgovor: Koliko ti imaš 15 godina. Jesu li Vas učenici ikad pokušali namamiti nečim kako bi odgodili kontrolni, ispitivanje i sl.? Naravno, i ne vjerujem da to nisu pokušali kod svakog predmetnog profesora. Ne volim kada se neko drži samo strogih okvira; tako da ukoliko znam da učenici imaju istomišljenike i prijatelje. Znamo da se pričom teško može dočarati kako debata izgleda i koliko je zabavna i dinamična, ali pokušajte? Kako, zapravo, debatni način razmišljanja ljudima daje dodatne mentalne alate za uspjeh? Debata uči mlade ljude kulturi ponašanja u dijalogu, koja je usko povezana sa pluralizmom, multikulturalizmom i doprinosi napretku društva. Kultura dijaloga treba da zaživi u svim segmentima društva. Debatiranje je vještina kojom mladi uče slušati jedni druge, prihvatati suprotna stajališta, kritike; braniti svoje mišljenje, tražiti informacije. U debatama se tumači, obrazlaže i prosuđuje na osnovu istinitih činjenica, dokaza, tj. argumenata. Kao dokazi i potvrde mišljenja iznose se citati, dokumenti, statistički podaci, općeprihvaćene činjenice, spoznaje. Mladi se uče diskutiranju, proširuju znanje, pokušavaju riješiti neke od problema. Veoma januar 2014
  • brezanski žurnal Intervju Gavranović sa III-d odjeljenjem Gimnazije „Muhsin Rizvić“ interesantno, prije svega korisno i za njihovu budućnost, za društvo u kojem živimo. Naravno, stečeno znanje će im koristiti i u porodici, jer će mladi bez poteškoća znati prenijeti tu kulturu ponašanja u dijalogu svojoj djeci, znati ih saslušati. Bitno je da takav vid dijaloga zaživi u svim segmentima društva. Ja sam ponosna na naše debatante. Kakva je Breza kao kreativna sredina? Ja sa ponosom mogu reći da je Breza, iako manji gradić, puna mladih kreativaca. Znamo da je bilo vremena kada mladi kreativci nisu dobivali potrebni poticaj u mladosti, te su ostali dugo ili zauvijek skriveni. Naravno, ima toga i danas, ali manje. U ovom vremenu od velikog značaja su radionice i projekti koji podstiču ono što jednog čovjeka oplemenjuje. Umjetnost, bilo koje vrste, treba da ima potrebni poticaj a ne da ostaje skrivena. Umjetnička radinica „Desnek“ Breza od samog osnivanja radi kontinuirano na popularizaciji kreativnosti i do sada je organizirala veliki broj izložbi. Kao što znamo u Gradskoj biblioteci se organizuju izložbe, književne večeri, čitanje literarnih radova naših učenika i sl. Mladi i na časovima dodatne nastave i na sekcijama pokazuju svoju kreativnu aktivnost. Bitno je i veoma mi je drago da mladi imaju početni impuls za dalji rad na razvijanju umijeća pisanja, crtanja, izradi raznih predmeta i sl. Poplave, snijeg, onaj ekstremni, požari i zemljotresi u Bosni i Hercegovini znače mir. Samo nas nesreće zbližavaju. Ljudi su ovdje kao klima. Plahi, i nepredvidljivi. Mogu stvoriti i čuda i čudovišta. Šta mislite? Lijepo si to rekla. Mislim da još vlada nekakav strah poslijeratni; ljudi su se nekako povukli, nema iskrenog smijeha ili je veoma rijedak, lijepa druženja su postala prava rijetkost. Pošto znamo da promjene polaze od pojedinca, svako bi trebao krenuti januar 2014 od sebe; jer, kao što reče Meša, za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti. Kao da smo uspavani pa nas probude samo nevolje. Govorim općenito za narod. Kao da se bojimo promjena, a kao što kažeš, čuda možemo napraviti. Stojimo na pola puta i vrijeme je da se krene dalje. Ja vjerujem da će mladi probuditi prave vrijednosti, tj. ostvarivati zbližavanja u dobru, a nevolja i nesreća samo tada može biti manje. Svima nam vrijeme kasnije pokaže da su najbolji dani u životu bili oni koji su se tada činili dobrima, ali sasvim ponovljivima. A nikada se više nisu ponovili, barem ne na taj način. Vrijeme kasnije pokaže da su i neki ljudi ispali veliki i važni, iako im tada nismo pridavali puno važnosti. Sve u svemu, mozak nekada krivo slaže stvari, ali zato vrijeme bez greške pravilno posloži sve ladice. Puno stvari u životu možemo prevariti, ali vrijeme, čini se, nikako? Najbolji dani u životu su upravo najjednostavniji dani. Sreća je sastavljena od sitnih, neupadljivih i jednostavnih stvari, pa samim tim su i najbolji dani baš oni najjednostavniji. Ljudi se često bore za bogatstvo, za mnoge stvari koje su iznad granice zlatne sredine; i mnogi nažalost kasno uvide, a ima i onih koji uopšte ne uvide, da to odnosi mir i zadovoljstvo, da odnosi najvrjednije bogatstvo. Pa i ljudi koji su jednostavni, dobri, neupadljivi, bivaju nekako zbog te svoje skromnosti veoma često izbjegavani, ponižavani pa i zaboravljeni, dok čovjek vremenom ne shvati da su baš oni bili jedino važni u našim životima. Čovjek može stalno raditi na sebi i izgrađivati se kako bi na vrijeme znao prepoznati ono najbolje, a ne pustiti vremenu da nam to nepovratno odnese; da to kasno uvidimo. Rijetki su oni koji umiju na vrijeme prepoznati vrijednost pravih stvari, prihvatiti ih i zadržati, a zauzvrat imati unutrašnji mir. To je najveće bogatstvo. U godini ima 365 dana. Pet dana i noći mogu biti veoma teški, od početka do kraja. Šezdeset dana mogu biti čisti prosjek. Ali 300 dana mora biti opako dobro. Ljudi se bore za novac, za moć, za gluposti. Poenta je da se borimo za 300 dobrih dana, što god ih dobrim činilo. Ako nam je neko rekao suprotno, i ako se ne uklapamo u tu suprotnu šemu, onda vjerojatno radimo dobru stvar. Da li se slažete s navedenim stajalištem i kako se borite za dobre dane? Na nekim univerzitetima se čak održavaju kolegiji o sreći, pa se biti sretan čini kao posao. Ali to nije tako, i ne treba da bude baš tako teško. To pokazuju i mnoga istraživanja; pokazuju kako male jednostavne stvari mogu učiniti naš život sretnim. Treba biti zahvalan, držati se umjerenosti u svemu; tj. zlatne sredine. I sami smo mnogo puta vidjeli najljepši osmijeh na licima djece pa i odraslih, koji imaju veoma skroman život. Bogatstvo duše – to je sreća, pa samo tako i možemo imati tih 300 dobrih dana u godini. Pridržavam se umjerenosti koju nazivam zlatnom sredinom; i bila mi je vodilja kroz život. Sretna sam zbog toga, i naravno, samim tim osiguravam sebi te dobre dane. Jedan pisac svojevremeno je tvrdio kako je otkrio lijek protiv starosti. Rekao je da ne smijemo propustiti niti jednu jedinu priliku, trebamo podignuti svaki kamen na cesti, pronaći u sebi neki talent, i onda ga iscijediti do krajnjih granica. Poslije nam ničega nije žao, ostarimo, ne želimo se vratiti nazad. Vrtimo u glavi stare slike i samo se smješkamo. Kako je naveo, ovaj lijek nije potrebno čuvati na suhom i hladnom mjestu, naprotiv, treba ga uvijek nositi u džepu, konzumirati u svakoj prilici i dobronamjerno nuditi naokolo, ako uočimo da je u našoj okolini neko obolio. Znate li, po mogućnosti, još neki lijek i da li biste ga podijelili s čitaocima? Lijepa riječ i osmijeh. Pozitivna energija, eto to je ono što mislim da svako od nas treba imati stalno u džepu, i to neiscrpno bogatstvo stalno dijeliti. Za čovjeka je luksuz kad može što više vremena provesti sa ljudima koje voli, a to bi najrađe radio cijeli život. S kime najviše volite provoditi vrijeme? Na prvom mjestu sa sinom, pa sa familijom, dragim prijateljima ... Na kraju razgovora, naše sugovornike najčešće pitamo za jednu mudru odjavnu liniju i toplu poruku čitaocima? Veoma mi je drag citat Thomasa Manna : „Vrijeme je božiji dar čovjeku da ga koristi u svrhe čovječanstva i napretka.“ Krenimo od Breze, svi mi ovom gradu dugujemo nešto. Još jedna poruka: budite pozitivni i postupajte danju samo tako, kako biste uvečer i vi i vaši najbliži imali miran san. 17
  • U četiri oka brezanski žurnal B reza je odavno, čak u državnim okvirima, postala simbol sredine sa velikim sportskim srcem, u kojoj stasavaju mnogi talenti. Jedan od onih koji je krenuo tim putem je sedamnaestogodišnji Faruk Velić. U prvom ovogodišnjem izdanju “Brezanskog žurnala” započeli smo razgovor s ovim istaknutim mladićem, učenikom Gimnazije Muhsin Rizvić”, koji je od malih nogu direktno vezan za sport kao aktivan fudbaler. Svaki segment njegove dosadašnje biografije predstavlja storiju za sebe, ali kroz sve njih protiče neraskidiva ljubav i veza sa sportom. “Fudbal za mene nije samo sport, to je nešto što me ispunjava. Trenirajući naučiš mnogo stvari, a njihova važnost najviše se ogleda u sve većoj ljubavi i želji za napredovanjem. Fudbal jača povjerenje u suigrače, saradnju, poboljšava fizičku spremu, kondiciju, uči te bržem razmišljanju, ali najvažnije od svega jeste da podstiče tvoju svijest kako bi bio još uporniji”, istakao je ovaj brezanski fudbaler. Velić, koji je istinski borac na terenu i van njega, navodi da je nepravilno svesti fudbal samo na trening bez aktivnog učešća čovjekovih osjećaja koji bude motivaciju. “U našim se snovima krije ključ mogućnosti koje su pred nama kojeg ne ometaju ni vrijeme ni prostor, ni zakoni ni običaji, samo je bitno istrajati do kraja. Jedino uporonošću, radom i trudom dolazi se do uspjeha“, kazao je Faruk. Svoju karijeru započeo je sa svojih pet FARUK VELIĆ, FUDBALER “MLADOSTI” Sport je životna inspiracija godina u Školi fudbala Osman Omanović Osmica u Brezi, gdje je napravio prve korake, naučio osnovne stvari i zavolio ovaj sport, ali i naporno radio šest godina što se, naravno, isplatilo prelaskom u FK „Željezničar“, zatim u FK „Sarajevo“, s čijom je momčadi putovao mnogo, stekao nezaboravna iskustva i naučio mnoge stvari koje pametno primjenjuje u ekipi FK „Mladost“ iz Župče gdje trenutno ostvaruje zapažene rezultate. Velić posebno ističe značaj uloge trenera, koji su bili istinski životni učitelji i pedagozi, prvenstveno ukazujući na izvorne vrijednosti sporta sa ciljem formiranja kompetentne ličnosti sportiste. Tako prihvaćene životne vrijednosti i principi, kako je rekao Velić, postali su mu okvir u kojem se razvija kao sportista. „Poseban značaj za sve ove godine imaju moji treneri, koje iznimno cijenim i poštujem, bez kojih ne bih bio ovo što jesam. Naravno, moji roditelji i prijatelji su važna karika u tom lancu crpljenja inspiracije, ali je najvažnije ono što se dešava u mojoj unutrašnjosti. Svaki trenutak na terenu znači posebnu emociju, uspomenu, iskustvo. Taj doživljaj svijeta u takvim trenucima ni za šta ne bih mijenjao“, dodao je Velić. Brezu vidi kao sredinu punu potencijala mladih ljudi iako se vrlo malo ulaže u omladinske pogone, kako Mladosti, tako i Rudara i smatra da bi uz malo veće ulaganje i ozbiljniji rad Breza mogla imati barem jednog stabilnog prvoligaša. Amina Čiva Velić: Roditelji i prijatelji važna karika AZRA KADRIĆ, BREZANKA KOJA STUDIRA U SAKARYI Lijep je osjećaj biti okružen ljudima iz različitih kultura D Kadrić: U okruženju ljudi iz svih dijelova svijeta 18 elegacija općine Breza, proteklog mjeseca boravila je u radnoj posjeti u turskom gradu Sakarya, općina Serdivan. Povodom toga, kontaktirali smo mladu Brezanku Azru Kadrić koja studira turski jezik i književnost na Fen-Edebiyat fakultetu na Sakarya Univerzitetu u istoimenom gradu. Ova 20-godišnjakinja završila je Gimnaziju “Muhsin Rizvić” u Brezi i trenutno je prva godina fakulteta. Pošto nije imala informaciju o posjeti općinske delegacije, u razgovoru za “Brezanski žurnal” istakla je veliko zadovoljstvo zbog susreta s ljudima iz grada u kojem je odrasla. “Posjeta je bila veliko iznenađenje za mene jer nisam znala da dolaze. Drago mi je što je i Breza odlučila napraviti most s Turskom jer je to prava prilika za odličnu saradnju i bolju budućnost. Jako sam sretna zbog toga”, riječi su ove mlade Brezanke. Grad u kojem trenutno živi u mnogo čemu je podsjeća na grad u kojem je završila srednju školu. Hrana, običaji, nošnja samo su neke od sličnosti između Bosne i Hercegovine i Turske. Zanimalo nas je koliko joj je bilo teško naviknuti se na život daleko od kuće. “Pošto sam se prvi put na takav način i na tako dug period odvojila od kuće bilo je teško, ali po dolasku u Tursku poznavala sam jezik tako da mi je to dosta stvari olakšalo. Kući dolazim jednom godišnje i to na ljetni raspust. Kada dođem trudim se provesti što više vremena s mojom porodicom”, ističe Kadrić koja je još od osnovne škole u stalnom dodiru s turskim jezikom. Zadovoljna je i sretna što ima priliku studirati nešto što istinski voli. U njenom okruženju su ljudi iz svih dijelova svijeta. “Moje kolege dolaze iz Afrike, Azije, Evrope, Amerike. Već u prvim našim zajedničkim danima sklopili smo prijateljstva koja i danas traju. Lijep je osjećaj biti na jednom mjestu s toliko ljudi koji dolaze iz potpuno različitih kultura. Takvo iskustvo se ne zaboravlja”, priča s oduševljenjem ova vedra i nasmijana djevojka. Sakaryu odlikuje gostoprimstvo i srdačnost ljudi i upravo zbog toga ona se tu osjeća kao kod kuće. Osim studiranja, u Bosna-Sandžak organizaciji predaje bosanski jezik ljudima koji su davnih godina iz Bosne i Hercegovine izbjegli u Tursku. Izuzetno ambiciozna namjerava nakon dodiplomskog studija nastaviti s masterom, možda i doktoratom. Krasi je iskrenost i marljivost, a najveću podršku ima u porodici i prijateljima. Mladim ljudima u Brezi poručila je da rade ono što vole i da ne odustaju od svojih snova. A. Berbić januar 2014
  • brezanski žurnal Anatomija bezumlja Koncept „zaštite vitalnog nacionalnog interesa” kao mehanizam ugrožavanja nacionalnog interesa Bosne i Hercegovine Piše: prof. dr. sc. Zarije Seizović “konstitutivnih naroda”, a na štetu prava pojedinca (građanina). pći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, (poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum) inkorporirao je prava i slobode navedene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim Protokolima, kao i 15 drugih međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima, direktno u Ustav Bosne i Hercegovine, koji ovim pravima i slobodama daje “prioritet nad svim drugim zakonima”. Na ovaj način su evropski standardi o ljudskim pravima, uključujući i zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu, postali obavezujući za pravosuđe i organe (javne) uprave u cijeloj državi. Član 14. Evropske konvencije garantira da će uživanje prava i sloboda sadržanih u njoj biti osigurano bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo opredjeljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovini, rođenju ili nekom drugom statusu (svojstvu). Konvencija štiti pravo osobe kao individue a ne društvenih-konfesionalnih-etno-nacionalnih skupina kao kolektiviteta. Praktički, to znači da samo osoba čije pravo radnjom države biva povrijeđeno može podnijeti žalbu sudu u Strasbourgu (to ne može učiniti, npr. klub delegata nekog konstitutivnog naroda). Tipična je diskriminacija situacija kada se pojedinac žali da je, nalazeći se u istoj poziciji kao i određen broj drugih pojedinaca, bio tretiran lošije, odn. da su drugi bili tretirani bolje (privilegirano). Različit tretman ne mora u isto vrijeme biti i diskriminatoran tretman. Može se desiti da postoje osnovi koji opravdavaju različit tretman u konkretnom slučaju, u kom se slučaju radi o tzv. dozvoljenoj diskriminaciji (npr. stimuliranje zapošljavanja žena u OSBiH iako izgleda diskriminacija upravo je način da se spriječi rodna diskriminacija – favoriziranje muškaraca). Odredba o zabrani diskriminacije, dio je člana II 4, Ustava BiH u kojem su navedeni pomenuti osnovi za diskriminaciju. Međutim i nažalost cjelokupna politička struktura u BiH zasnovana je na suprotnom principu – principu ekskluzivne etničke reprezentacije kolektiviteta, resp. triju Preambula Ustava BiH utvrđuje da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi u BiH “konstitutivni narodi”, dok su “ostali” i/li “građani” samo uzgredno pomenuti. Evidentno je već iz teksta preambule Ustava da su individualna prava data etničkim grupama, a ne građanima. Princip “konstitutivnih naroda” (p)ojačan je i razrađen u mnogim odredbama Ustava, gdje se čak ni formalno ne spominju “ostali” ili “građani.” Sastav svih zajedničkih institucija (Parlamentarna skupština, Predsjedništvo, Vijeće ministara, domaći suci Ustavnog suda BiH, itd.) utemeljen je na formuli “jedna država, dva entiteta – tri naroda”, koji je koncept, čini se, unikatan u teoriji i praksi ustavnog prava i političkih sistema u svijetu. Ovakav model političkog organiziranja i djelovanja inkompatibilan je (i bremenit konfliktom) osobito u društvima sastavljenim od dva ili više etno-nacionalnih (religijskih) zajednica, a upravo takvo je bh društvo uzeto kao totalitet. Iako Ustav BiH sadrži klauzulu o zabrani diskriminacije, jasno je da su pripadnici bilo koje od tri etničke skupine zaštićeni (i favorizirani) samo na bazi njihove pripadnosti nacionalnom kolektivitetu što određuje prosti čin rođenja. Ovaj koncept ne pruža nikakvu zaštitu „nekonstitutivnim”, što želi ispraviti presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine. Pravo pozivanja na zaštitu „vitalnog nacionalnog interesa“, kao ustavni mehanizam, uvedeno je u institucionalne strukture države BiH (i njenih entiteta). Šta je, u stvari, taj “vitalni nacionalni interes”, na čiju se zaštitu svako malo poziva klub poslanika nekog od konstitutivnih naroda? Ovaj pojam nije precizno definiran: to može biti skupina standarda kao što su, npr. imati pravo biti na odgovarajući način predstavljen u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, imati jednaka prava u procesima donošenja (političkih) odluka, zatim pitanja koja se odnose na obrazovanje, kulturni i vjerski identitet, tradiciju, jezik, nacionalne simbole i zastavu, kulturno naslijeđe, i sl. Radi se, dakle, o standardima koje tek treba preciznije definirati, budući da postoji veliki broj pitanja koja bi se mogla smatrati sadržajem ovih standarda. O januar 2014 Na osnovu ovog ustavnog mehanizma, omogućeno je šačici nacionalnih dušebrižnika da, pod krinkom navodne zaštite vitalnih interesa nacije kojoj pripadaju, blokiraju postupak donošenja bilo kojeg zakona sa čijim se sadržajem (ili njegovim dijelom) ne slažu iz, uglavnom, čistog materijalnog interesa. Pozivanjem na ovu zaštitu, oni legitimiziraju nacionalna vijeća (klubove) da spriječe donošenje zakona čije bi donošenje, prema njihovom mišljenju, predstavljalo diskriminaciju na osnovu nacionalne pripadnosti, diskriminaciju jedne, njihove nacije. Kada bi se zaista radilo o tome, onda bi ovaj mehanizam imao smisao svog postojanja. Međutim, stanje stvari nije takvo. Nacionalni interes u zapadnim zemljama jeste državni interes, pa kad se govori o zaštiti nacije, misli se na interes svih građana jedne države, na samu tu državu (npr. nacionalni interes BiH bio bi da ona postane članica EU). Zahvaljujući lošim i nekvalificiranim prevodima ustavnih tekstova sa engleskog jezika (ali i zbog činjenice da većina političara u BiH na svim nivoima vlasti ne zna niti jedan strani jezik), ovaj nakaradni, anahroni, neprirodni i autentični bosanskohercegovački proizvod - „zaštita vitalnog nacionalnog interesa“ dobiva pravo građanstva u svakodnevnom političkom životu u BiH. Kao takav, on postaje oruđe u rukama političkih oligarhija koji se, posredstvom njega, tobože brinu o vlastitoj etnonacionalnoj grupaciji, čime je, de iure i de facto, stvorenaje mogućnost da, navodno štiteći interese vlastitog „konstitutivnog naroda“, onemogućavaju političko odlučivanje. Opstruirajući donošenje zakona i drugih važnih političkih odluka koje BiH udaljavaju od euroatlanskih integracija ova zaštita postaje institucionalna barijera kojom se direktno nanosi šteta državi čije stanovništvo, paradoskalno, čine nacije koje se, navodno štite. Ovaj začarani krug ne donosi ništa dobro državi i njenom stanovništvu, čak ni konstitutivnim narodima, ali sasvim sigurno donosi onima koji, navodno štiteći ugrožene nacije, stvaraju političku i institucionalnu klimu da se donesu novi, drugačiji zakoni i političke odluke koje će pogodovati upravo i samo njima. O ovome, dakako, narod koji je već dvije decenije taoc ove zaštite, ne zna ništa, no čini se da bi trebao znati da mu zaista treba zaštita...od onih koji ga, na ovdje opisani način, štite. 19
  • Prikaz knjige “Neofašizam u etnofraku“ autora dr. Esada Bajtala Knjiga „Neofašizam u etno-fraku“ predstavljena u Općoj biblioteci u decembru 2013. avjest je, kaže filozofija, osjećaj moralne „šokantno licemjerna i iskustveno besmisodgovornosti – ona je ujedno tužitelj, lena rečenica“ jedina je refleksija „prizemistražitelj, svjedok, branitelj i sudija. Ona nog pansrbizma geopolitičke grando-manije, implicira nužnost djelovanja radi poštovanja fašistički mračnog i agresivno-osvajačkog moralne norme. Građanski hrabar je samo mentaliteta“ onoga koji ju izgovara. Posljedonaj ko sam pred sobom, pred ogledalom ica ovakve personalne identifikacije i autvlastite savjesti, nema hrabrosti da bude ku- entifikacije bivšeg srbijanskog predsjednika kavica. Ovo je zapisano na stranici 211-212 rezultirala je, u konačnici, nizom osvajačkih knjige dr. Esada Bajtala. ratova i izvršenjem genocida. U knjizi Post Govoriti o Esadu Bajtalu u Brezi moderna i genocid u Bosni, autori Slaven i gotovo da je nepotrebno – sve se, već Bartol Letica poricanje smatraju posljednjom odavno zna. No, nepravedno, nedorečeno, fazom genocida, a „stupnjeve poricateljskog neprecizno i nedovršeno bilo bi predstavl- koda“ inspiratora i izvršilaca ovog zločina Bajanje djela bez par riječi izrečenih o njenom jtal opisuje kao: autoru. Dozvolite mi, u tom smislu, samo (a) ništa nije bilo; četiri rečenice. U najtežim vremenima za (b) ako je i bilo, bila je to samo zemlju i grad u kojem živimo, Esad Bajtal je nužna samoodbrana; stao na branik Bosne, njene integralnosti ali (c) a ukoliko je bilo i nešto više i drugačijosti, što je znakovit, važan i svakog od samoodbrane, to je djelo nekontrolisanih respekta vrijedan doprinost njegovoj „unutar- grupica i pojedinih ekstremista. njoj biografiji“. To su, u ratnim vremenima, Međutim, ispravno identificira uradili rijetki, u ovom gradu možda samo par autor, Milošević nije kriv samo za smrt nenjih. Dobre i “velike” knjige ne mogu pisati Srba – kriv je i za smrt Srba (majka mladića loši i “mali” ljudi. Ova knjiga je dobra i velika poginulog u NAtO bombardovanju Srbije, a takav je, prije svega ljudski ali i znanstveni odgovarajući na pitanja jednog novinara, kapacitet i habitus njezina autora. kaže: „On je pobio našu djecu!“ – misleći pri*** tom na Miloševića). Esad Bajtal se u knjizi bavi Bos- Pišući o knjizi Dobrice Ćosića nom u Europi ali i sobom (i njemu sličnima) „Bosanski rat“, Bajtal notira Ćosićevu konu Bosni. Iako često (ili gotovo isključivo) kri- stataciju s onu stranu racionalnog i normaltika na personalnoj razini može izgledati kao nog, konstataciju od koje se ledi krv u žilama: angažirani partikularitet u analizi i prezenti- „Narodu se služi svagda, bez uslovljavanja, ranju, pažljivom čitatelju ne može izmaći uni- samo mu se tako služi!“ (Umberto Eco u svom verzalnost analize ali i poruka autora - uni- članku „Fašizam – zlo u 10 tačaka“ navodi verzalnost u tipičnom i preciznom značenju da „selektivni populizam, kvalitativni populitog pojma ali i u „regionalno-konkretiziranom“ zam, jeste bitna značajka fašizma). Praktična značenju i značaju: autor, naime, kritike ne posljedica citirane Ćosićeve (ali ne samo štedi nikog i nigdje, „u zemlji slobodnih krimi- i isključivo Ćosićeve) kolektivističke fannalaca i etno-patriota“ u kojoj laž predstavlja, tazmagorije svoje najgroznije ovanjštinjenje čini se, jedini poželjan model ponašanja su- doživjela je u ratu u BiH, u genocidu koji je u vremenog bh homo oeconomicusa. BiH počinjen, a kasnije sistematski porican, Ukazujući na ”dvodecenijsku jer je, veli Ćosić „laž vid srpskog patriotizma!“ epidemiju etno-očaranosti” u kojoj se, pod „Počinjeno zlo je bilo toliko golemo“, konstatkrinkom zaštite vitalnog nacionalnog inte- ira Bajtal, „da – još samo laž – pristaje da ga resa ubija demokratija i podrivaju elemen- brani“. Ćosićev nacionalizam nije mogla raztarne vrijednosti ljudskog zajedništva, autor vodniti niti njegova konstatacija da su (Srbi) raskrinkava, kontekstualizira i rekontekstual- protivnici svakog „nacionalnog ekskluziviteta, izira tobožnju borbu za ravnopravnost nacija etničkih homogenosti i ‘etnički čiste’ države“. kao prostu i jasnu etno-klero izmanipuliranu Ćosić, zapisao je Bajtal, laže kako pro futuro bh stvarnost. tako i post festum. „Sve o Bosni i Hercegovini je čista Dr. Esad Bajtal posredno, širokim laž“, tvrdi Slobodan Milošević - ta njegova znanstvenim uvidom (i) preko drugih autora, S u vlastiti politološko-sociološko-psihološki diskurs i vokabular uvodi i pojam pseudologije (iskrivljivanje opisa realnih činjenica koje uključuje i opisivanje povijesnih događaja deformisanih vlastitim željama“), koji fenomen i termin je, čini se, jedan od ključnih za generiranje agresivnog srbijanskog nacionalizam kraja 90-ih godina prošloga vijeka. Osebujnom lucidnošću vještog evidentičara i analitičara konkretne povijesnopolitičke situacije, autor, ispravno u(s)tvrđuje (uz pomoć albanske poslovice) da „brod s više kapetana je često u opasnosti“. Sasvim jasna aluzija. Neofašizam danas u BiH, autor smješta u ozračje „primitivne etnospasiteljske demagogije“ te „pljačkaškog neo-fašizma“, a „laičke poteškoće njegova regionalnog prepoznavanja“ smatra posljedicama njegova vještog skrivanja iza „slatkorječive frazeologije i mnogih drugih oblika kamuflaže, uključujući i tobožnji etnoklero-patriotizam“. Iako se, prima facie, može činiti da autorova britka, znalačka, meritorna i utemeljena kritika etno-klero-nacionalnih ideologija nalazi svoju predmet samo u djelovanju etno-klero-oligarhija manjeg bh entiteta, autor, na više mjesta u knjizi, kritikuje istu praksu i među pripadnicima druga dva bh naciona koji većinski žive u drugom bh entitetu. Primjera radi, navešćemo jedan takav detalj: identifirajući religijski tip ličnosti kao dominantan na bh političkoj pozornici, autor zaključuje da „u nametanju takvog utiska (ne) sumnjivo prednjače bošnjačke političke elite i političari“. „Fašizam je iracionalan“ veli autor, „i kao takav nikad se ne poziva na argumente, nego na rasu, etniju, emocije, tradiciju, običaje...“. Na jednom mjestu u knjizi Bajtal piše da „[u]licama Osla hodaju ljudi, a ne nacije ili rase“. Ne mora se biti osobito istančane percepcije za biti sposoban ustvrditi da je, u BiH, situacija potpuno drugačija i suprotna opisanoj: Bosnom nezasluženim luksuzom omamljene beharaju i cvjetaju samoproklamirane etno-nacionalne mesije i pseudo-političke oligarhije, dok istom tom Bosnom, polugladni, postiđeni, obespravljeni, zavedeni, zapostavljeni i zaboravljeni besciljno tumaraju obični ljudi. „Samo slobodni ljudi su ljudi“, piše na jednom mjestu Bajtal, pokazujući i dokazujući da afirmacija bosanskog nije u kontrastu sa afirmacijom etno-nacionalnog, implicitno tvrdeći da se etno-politike i državnost BiH kontekstualiziraju kao obrnuto proporcionalni entiteti i veličine – što je jači mono-etno-sentiment to je slabija Bosna i obrnuto. Konačno, valja zaključiti da autorovo sofisticirano i znalačko politološkosociološko-psihološko-filozofijsko putovanje suvremenom povijesnom zbiljom u i oko Bosne, njegova sveprožimajuća i opravdano gnjevna i nezahvalna pozicija svjesnog izopćenika, ovoj knjizi i njemu priskrbljuju atribut važnog i pozvanog kritičara fašizma kao ultimativnog fenomena socijalne patologije. Kako je, po Umbertu Ecu, „nepovjerenje prema svijetu intelekta simptom fašizma“, to je dr. Bajtal, po prirodi stvari, pozvani kritičar fašizma i nepatvoreni intelektualac. prof. dr. sc. Zarije Seizović