Teme dr. Katharina Mommsen Goethe-Musliman? [Nepoznata strana jednog velikog pjesnika] Prijevod s njema č kog: Salim A.HAD Ž I Ć

Prof. Katharina Mommsen, najznačajnija istražiteljica lika i djela Johann Wolfgang von Goethea, tvrdi: - Što se tiče Goethea, određen je njegov stav prema islamu. Goethe je pristupio Muhammedu i njegovoj religiji na jedan veoma osoban odnos.

Po prvi put u 23. godini života Goethe se susreo sa Kur'anom. Mada odmah nije imao direktni pristup arapskom originalnom tekstu Kur'ana, bio je, uprkos svim nedostacima i krivotvorenjima kur'anskog iskaza u tadašnjim prijevodima, zadivljen Božijom riječju. Tako da je pisao Johann Gottfried Herderu: Johann Gottfried Herder

Želio bih moliti kao Musa u Kur'anu: "Bože, učini prostranim moja prsa i olakšaj zadatak moj i odriješi mi uzao sa jezika, da bi ljudi razumjeli govor moj. ” (Kur'an, 20., 25.-28.)

Želio bih moliti kao Musa u Kur'anu:

"Bože, učini prostranim moja prsa i olakšaj zadatak moj i odriješi mi uzao sa jezika, da bi ljudi razumjeli govor moj. ”

(Kur'an, 20., 25.-28.)

Goethe veli: ,,Da li je Kur'an od vječnosti? Za to ne pitam! Da je on Knjiga nad knjigama, vjerujem iz muslimanske dužnosti.”

Goethe veli: - Ibrahim, voljom Gospodara zvijezda, postao je predak. Musa je u pustoj daljini, preko Jednog, bio velik. I Davud kroz mnoge svoje slabosti. Isa je osjećao čisto i mislio samo na Jednog Boga u mirnoći. Onaj ko ga je učinio bogom, povrijedio je njegovu svetu volju. I tako mora pravda sjati, što je Muhammedu i uspjelo. Samo kroz pojam Jednog, savladao je čitav svijet.

"U vremenima dekadence i degeneracije, od vremena do vremena između poslanika, skrivalo se sunce monoteizma iza oblaka idolopoklonstva. Fantaziji sklono čovje č anstvo gubilo je Jedinstvo u mnogoboštvu ili Jedinstvo u trojstvu, kao u kršćanstvu. Islam je pobjeđivao kroz jasnoću svoje poruke i ja, bez suvišnih napora logike, vjerujem: Bog je samo Jedan, Jedan jedino isti, nije rodio i Njega nije niko rodio. I taj Bog je jedino dostojan, da Mu se čovjek preda, da se potpuno na Njega osloni .”

Godine 1820. pi š e Goethe u jadu jednom svom prijatelju o oboljenju svoje snahe: ,,Dalje ne mogu ni š ta re ć i, nego da se i ovdje nastojim pridr ž avati za snagu islam a . Ovdje ne mo ž e niko drugoga savjetovati . N eka odlu č i svako za sebe š ta da radi. U islamu ž ivimo svi . U toj formi sebi uzimamo h rabrost."

U Goetheovom opusu mogu se naći ove riječi : On, jedino Pravedni, ž eli za svakog pravo. Neka bude od Njegovih stotinu imena ovo visoko hvaljeno! (...) On je Gospodar dva istoka i dva zapada, pa koju blagodat svoga Gospodara pori č ete? (Kur'an, 55., 17.-18.) Goethe pjeva: Bo ž iji je Istok, Bo ž iji je Zapad . Sjeverno i ju ž no podru č je po č iva u miru njegovih ruku. On vam je postavio zvijezde kao vodi če na zemlji i moru . T voja sudbina je do š la, slijedi na č in, put je do š ao, slijedi ga i zavr š i putovanje.

Leo Kettler je u emisiji Rias Berlin 22. marta 1984. rekao je da je Goethe, neposredno pred smrt, ispisivao slovo ,,W" na prsima. Zbog toga su tvrdili da je on pisao početno slovo svoga imena.

Međutim, poznato je da je Goethe bio u stanju napisati na arapskom rije č ,,Allah". Zato se pretpostavlja da je Goethe, umjesto križa, kojeg većina kršćana povodom smrti crtaju na prsima, napisao Božije ime. 22. marta 1832. završio je Goethe svoje životno putovanje. Ležao je u samrtnom krevetu i u smrtnim satima crtao neprestano slovo ,,W" na svojim prsima.

Iz straha Ti svi robuju da u Vatri ne zaglave spasom od nje očekuju veliku sreću da pribave, il' Džennete da nasele u dvorcima da stanuju i u njima se vesele, selsebilom naslađuju. Ja od Vatre ne strahujem niti o Džennetu snujem svog Voljenog ja ne želim ničim da nadomješćujem!