TEACHER TRAINING FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT
COMENIUS MULTILATERAL PARTNERSHIP 2011 – 2013
OBUKA UČITELJA ZA ODRŽIVI RAZVO...
SADRŽAJ
1. OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA
1.1. CRKVICE NA PODRUČJU OPDINE PUČIŠDA …………………………………………………………………. 3
1.2. DJELATNOSTI LJU...
CILJ
 Upoznati starokršćanske, starohrvatske i
barokne crkve u okolini i spoznati njihovu
važnost kao povijesnih, kulturn...
Projekt ostvarili učenici :
 Katica Radić, 8.r
 Toni Radić, 7.r
 Marko Radić, 7.r
 Luka Radić, 7.r
 Filip Bauk, 7.r
...
REALIZACIJA PROJEKTA
redoslijed istraživanja
1. dio – upoznavanje srednjovjekovnih
crkava u pučiškom zaleđu (Straževnik)
...
 Način (metodologija) rada:
- Terensko istraživanje: posjet crkvama u pratnji
stručnog vodiča
- Prikupljanje dokumentacij...
 Projektno istraživanje povezuje
sadržaje nekoliko nastavnih područja:
◦ Povijesti
◦ Vjeronauka
◦ Matematike
◦ Tehničke i...
1. Srednjevjekovne crkve:
◦Sveti Juraj na Straževniku,
◦Sveti Klement
• Crkva sv. Jurja smještena je usred
nestalog srednjevjekovnog naselja
Straževnik.
• Godine 1111. Vid Stanislavov
darovao ...
• Crkva datira s kraja 11. i početkom
12. stoljeća.
• Ima polukružnu apsidu i slijepe
arkade koje su u donjem dijelu
ispun...
• Zvonik je na preslicu (najstariji u
Dalmaciji)
• izgrađen istodobno kad i crkva.
• Zidan je malim četvrtastim kamenom,
k...
• U XIV stoljeću sagrađena su nova vrata u romaničko –gotičkom stilu.
• Okvir vrata ukrašen je reljefom u romaničkom stilu...
• U apsidi crkve u 15 st.
napravljen je kameni
reljef sv. Jurja.
•Na zabatu je Blažena
Djevica Marija
• te Krist s anđelim...
Skicirali smo i izradili reljefni tlocrt u kamenu visine
jedan centimetar.
U neposrednoj blizini crkvice su ostatci
srednjovjekovna naselja Straževnik
Stanovnici
Straževnika imali su
još jednu crkvu,
posvećenu papi sv.
Klementu IV. U
okolini su grobovi
svećenika.
Crkva je sagrađena u
X. st., a nalazi se na
južnim obroncima
Klinjih Glava
Crkva Ima četvrtastu apsidu koja je doživljavala razne pregradnje što
joj je izmijenilo oblik svoda i smanjilo unutrašnji ...
•Naknadno su u blizini apside otvoreni
četvrtasti prozori
• zvonik na preslicu dodan je u XIV. st.
• Kameni reljef nad oltarom
prikazuje sv. Klementa.
• Nad njimstoji natpis
S. CLEMENS PAPA
• na lijevom pilastru stoji
god...
SLIKATI TLOCRT CRKVICE
Skica crkve sv. Klementa
2. Crkve na bračuti
Sveti Juraj (srednjovjekovna)
Sveti duje na dubrovi (barokna)
•Crkva sv. Jurja sagrađena je u
XIII. stoljeću, vjerojatno na
ostatcima rimske vile rustice.
• Crkva se ističe visinom
koja nije razmjerna
malom tlocrtu što odaje
početak gotičkog stila.
• Presvođena je
bačvastim svodom.
•
• Što krije udubina u zidu?
• Je li tu nekada bio prozor?
• Pronašli smo prozor, otvorili i
pažljivo vratili kamenje na njegovo
mjesto
• U crkvi se nalazi
kameni reljef s likom
svetog Jurja.
• Na reljefu je prikazana
Kalvarija, sv. Jeronim,
sv. Antun Opat.
...
• Lijevo od vratiju, postavljena je ploča koja je
služila za obrede na otvorenom.
• Od 1586. godine uz
crkvu se nalazila
pustinjakova kuća
• u narodu se nazivala
Opatij - stan.
• Čuvari crkve bili su
pust...
• Posljednji stanari bili
su Franjo i Marija
Šesnić iz Gornjega
Humca, o čemu
svjedoče crkvene
matice.
Mjerimo, skiciramo, crtamo
tlocrt i pročelje.
•Na putu ispod sv. Jurja bila
je rimska voda koja je
služila za napajanje
• Crkvica Sv.Duje upravo se
obnavlja.
 Zasad je potpuno urušena .
 Crkva se nalazi na
Dubrovi,
jugozapadno od
Pučišća.
 Sagradila ju je
ugledna obitelj
Vranjican u XVIII. st.
na svom pri...
Crkvica je skromnih dimenzija: u pročelju 3m,
a bočno 3.80m.
 Na zidovima crkvice još se vide
štukature (oblici od žbuke) iz
baroknoga razdoblja.
 Oltar je ožbukan s prednje strane, a na njemu je nekad bila
kamena mensa.
• I uz Crkvicu sv. Duje bio je pustinjakov stan, veći od
crkve. Bio je naslonjen je na crkvicu, korišten za
stanovanje i s...
• Izvana je crkva bila ožbukana i obojana. Obnavlja se
od 2010. god., pod nadzorom konzervatora iz Splita.
Crkve na predjelu
batak
crkva blažene djevice marije
crkva svetog roka
Crkva Blažene Djevice Marije
• Sagradio ju je Ciprijan Žuvetić 1482.g. (mjere: 5,16 x 4,0 m).
• Vlasnik i graditelj je nak...
•1533.g. crkvu je posvetio šibenski biskup Ivan Lucić,
o čemu svjedoči natpis na pragu ulaznih vrata.
• U apsidi se nalazi kameni reljef koji prikazuje Bogorodicu
sa svecima. Na zabatu je Krist Kralj među anđelima.
• U podu crkvice su grobovi.
• On je na Veliku Gospu 1566.g.
preuzeo župu i započeo službu u
Crkvi BDM na Batku. To je bila
župna crkva prije izgradnje...
Zanimljivosti i legende
• TRI KAMENA
• ZAVJETNI DAROVI
• KRAĐA GOSPINE GLAVE
 Uz crkvicu se veže legenda o tri zaglavna
kamena koja određuju njezine proporcije.
 Zavjetni darovi
 Krađa Gospine gla...
Crkva sv. Roka
Godine 1607. Antun Mladineo
podigao je Kapelicu sv.Roka.
1636. njegov sin Juraj proširuje ju
i pretvara u c...
Zanimljivosti o Jurju Mladineu
•Juraj Mladineo je bio nadupravitelj
mletačke galije.
• Isticao se svojom hrabrošću u
mnogi...
• Slavu i hrabrost Jurja Mladinea
opjevao je fra Andrija Kačić Miošić u
djelu “Razgovor ugodni naroda
slovinskog”.
Ostale crkve u pučišćima
 Crkva sv. Lucije
 Crkva sv. Stjepana na groblju
 Crkva sv. Nikole na Lanterni
 Kapelica Gosp...
Crkvica sv. Lucije
 Crkvu svete Lucije na Solinskom racu podigao je 1563.g. Ivo
Nikola Žuvetić.
 U njoj se nalazi oltarn...
Crkva sv. Stjepana
Crkva sv. Stjepana ima tri
povijesna sloja i tri stila gradnje.
U prvom je sloju starokršćanska
bazilik...
 S lijeve strane crkve nekad je bila prostorija za
predkrsno pranje.
 Krstionica u obliku križa.
 Iz rimskog doba sačuvana je i apsida, vanjski dio krova te tri
polukružna prozora.
 Unutar apside u 11.st. ugrađena je starohrvatska crkva. Izvana
je središnji dio krova malo izdignut da se dobije oblik b...
Pretpostavlja se da su crkvom upravljali benediktinci.
1601.g. ili 1603.g. dolaze pustinjaci reda sv. Augustina i
osnivaju...
Crkva sv. Nikole
na Lanterni
• Izgradila ju je bratovština sv.
Nikole 1854.g.
• 1882.g. crkva je prodana
pomorskoj upravi ...
• Ista bratovština je u župnoj crkvi podigla novi oltar
na čast sv. Nikole.
• Nakon izgradnje svjetionika crkva
je pretvorena u ostavu.
• U sjevernom zidu je ostao samo
mali drveni kip sv. Nikole.
•...
Kapelica Gospe Lurdske
•Sagrađena je 1906., U njoj je lurdska
špilja sa kipovima BDM i Bernardice.
• Za blagdan Male Gospe hodočaste joj vjernici iz
Pučišća.
 Crkvice koje smo upoznali tijekom svoga
istraživanja i obradili u ovome projektu nisu
građevine velika formata, ali je n...
Nastavni projekt
ZANIMANJE LJUDI U ZAVIČAJU
I ODRŽIVI RAZVOJ
Siniša Lučić Lavčević, učitelji i učenici
PŠ Gornji Humac
Projektni zadatak
• Istražiti i dokazati koje bi nove djelatnosti u
Gornjem Humcu donijele najveći materijalni
učinak, a n...
Utvrđivanje činjenica (zavičajni
uvjeti)
Zemljopisni
• Podneblje
• Reljef
• Tlo
• Biljni svijet
Tradicija i kultura privre...
Razmotriti pri planiranju nove
privredne djelatnosti
Prirodni uvjeti
• klima (morsko-brdska)
• bujna vegetacija
• sačuvana...
Nova djelatnost – luksuzni dom za
starije osobe (strane i domaće)
Aktivnost predlaže i obrazlaže
• služba za zdravstvo i
s...
PRIJEDLOG PRIHVAĆEN – RAD NA
OSTVARENJU PROJEKTA
1. Kako privući nove stanovnike u dom “Sretni dani”?
1. Razuvjeriti ih da...
Zadatci za učenike
1. Potražiti u Gornjem Humcu objekt ili više objekata koji bi
nakon preuređenja odgovarali potrebama no...
Rješenje 1. zadatka - odabrani objekti
• Nekoliko je objekata ušlo u uži izbor.
• Svaki objekt postat će dio doma “Sretni ...
Unutrašnje uređenje u tradicionalnom stilu
OKUĆNICE
2. Zadatak za učenike
• Osmisliti sadržaj života u domu “Sretni dani”
– sastav dnevnih obroka pripremljenih od svježih dom...
Rješenje 2. zadatka – dnevni program
PONEDJELJAK, 02. 04.
JUTRO doručak: kruh, med, maslac, čaj od šipka
M/F aktivnosti: m...
UTORAK, 03. 04.
JUTRO doručak: kruh, maslac, džem od grožđa, čaj od mente
M/F aktivnosti: odlazak u vinograd, promatranje ...
SRIJEDA, 04. 04.
JUTRO doručak: kruh, mliječni namaz, čaj od kupine
M/F aktivnosti: šetnja prirodom, upoznavanje ljekovito...
3. Zadatak za učenike
• Potražiti stvaralačko rješenje najvažnijega
psihičkoga problema domskih stanovnika:
strah od doma ...
Rješenje 3. zadatka
• Kako ljudi dom ne bi vidjeli kao svoje
posljednje životno odredište, zamislili smo
surađivati s neko...
Stanovanje i kultura življenja u
prošlosti
GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŽIVLJENJA NA
BRAČU KROZ POVIJEST - povijest
Mnogobrojneobitelji pod istim krovom
Kućasiromašnog
seljaka
Gospojska kuća
Visoke kuće
Prizemnice
Dvorište je ljeti bilo mjestodnevnog boravka
Konoba
Alat
Ognjište
Kužina
Antina nona: “ Puod je bi od dasok
kojie su uvik škripale.”
Spavaće sobe
bavul
škrinja
Sobni namještaj
Soba iz Etnografskog muzeja u Splitu
Jutarnje umivanje
Zahodi su se nalazili van kuće, u vrtu.
Gospodska školjka
kadica
Barba Juro(rođ. 1915.g.): “Imosangustirnu udvoru, aoni
koji je nisu imali hodili su nadunoj povodu.”
 Teta Mare (rođ.1928.g.): ” I žene su rodile u poju. One
koje su imale molu dicu doma, išle bidu hi doma
nahronit i onda ...
.
Neki su radili u kamenolomu
Teta Luce: “Nismo imali igračke, nego smo
mi ženske od vune pravile bebe.”
 Narodne nošnje oblačile su se u svečanim
prigodama
.
U priobalju nakit je bio pretežno od
zlata.
 Barba Jure: “Jili smo no če bilo u vrtlu.”
krušna peć
kaštradina
Za večeru su često imali
zelje i jaje utvrdo.
Jematva -
slikovni rječnik
OŠ PUČIŠĆA, 2012
Maja Ćapin, prof. hrvatskog jezika i književnosti
Sadržaj rada
 Slikovni rječnik obuhvaća nazive alata i
posuđa kojim se služimo pri branju i obradi
grožđa
 Riječi su puč...
Krtuol- pletena košara od šiblja u koju se
stavlja ubrano grožđe
 Moran reć komuguol da
mi uplete nikoliko
krtolih.
Kofa – velika pletena košara u kojoj se
grožđe nosi u “kocu”
 Jedva se mičen s
punuon kofon gruozja
na glovi.
 Umetni mi...
Spara – jastučić punjen vunom koji se
stavlja na glavu kad se nosi kofa
 Uzmi sparu jer inakje ni
lako donit vodu s dunaj...
Koca – velika drvena posuda u kojoj se
gnječi grožđe
 Nimamo koce u konobi.
 Vajalo bi imat puno
kocih za toliko masta.
Bat – drveni štap zadebljan na jednom
kraju kojim su gnječi grožđe
 Joke muške ruke
batuon su miečile
grozje.
Šešula – drvena posudica, lopatica za
punjenje mošta u “mih”
 Šešulon smo mast u
mihe punili.
Mih – jarčeva koža koja je služila za
prenošenje mošta
 Stav močit mihe, vajo
gonit mast.
 Stiegni dobro ušća da
ne cidi...
Badonj – “bazen” u kojem fermentira
mošt
 Svieti Kuzma i Damjon
metni gruozje u badonj.
Turan – presa za mošt
 U turnu smo mast
oturnali da se vino iz
njega iscidi.
 Puoj pitaj je moremo
duoć u njih turnat.
Dižvica – drvena posuda za punjenje
maštilca i kušanje vina
 Poj po dižvicu da vino
prilijemo.
Piriot – drveni lijevak koji se stavlja na
gornji otvor bačve za ulijevanje vina
 Ulivat ćeš mi u piriot da
ne prolijemo....
Karatil – drvena posuda za čuvanje vina
 Nalili smo vino u
karatile.
 Ča ne more u bačvu, u
karatile smo stavijali.
Maštilac – drvena posuda iz koje se
vino prelijeva u karatile
 Koliko maštilcih jami ovi
karatil?
Tolitar – karatil od sto litara
 Di si stavi sud od
tolitra?
jematva proces i razdoblje od
branja grožđa do
spremanja vina
drof ostatak mošta nakon
otjecanja vina
kotol posuda za spra...
Literarni radovi
 Literarne radove stvarali su učenici šestog
razreda
 Radovi su pisani pučiškim govorom
 Tema: Jematva...
Rad su osmislili i izradili
učenici 6. razreda OŠ
Pučišća
Rječnik: Anamarija Arbunić,
Karla Arbunić, Valerio
Michieli Tomi...
Staro u novom ruhu
OŠ PUČIŠĆA, 2012
 Narodna nošnja je specifično kulturno dobro
proizašlo iz minulih vremena, a na određeni
način živi i u sadašnjosti.
 Na...
 hrvatska i
slovenska
tradicionalna
narodna
nošnja
 Tradicionalna je
nošnja postepeno
iščezavala iz
svakidašnjice, da bi
u današnje vrijeme
ostala tek kostim za
folklorne n...
Cilj rada
 Upoznati elemente tradicionalnih narodnih
nošnji Turske, Slovenije i Hrvatske.
 Tradicionalne odjevne predmet...
I. zadatak – upoznati različite nošnje
 Aktivnosti:
 prikupljanje fotografija i
njihova analiza
 uočavanje pojedinih
ob...
II. zadatak – uočiti sličnosti
 Aktivnosti:
 Uspoređivanje
fotografija kako bi se
uočile sličnosti među
nošnjama
III. zadatak – osmisliti vlastite kreacije
oslanjajući se na tradiciju
Aktivnosti:
 skiciranje nosivih
odjevnih predmeta
...
 tradicionalne dimije različitih
šara ukrašene pasicom s
hrvatske nošnje
 dimije ukrašene
hrvatskim pleterom.
 torbe ukrašene
motivima s različitih
narodnih nošnji
• večernje haljine ukrašene anđeoskim okom
i obrubljene paškom čipkom
 marama ukrašena
koraljem
 dnevne haljine tradicionalnog
kroja
 Radove su osmislili i izradili učenici 6.
razreda OŠ Pučišća
 Mentor: Maja Ćapin, prof. hrvatskog jezika i
književnosti
MLADI I GRADITELJSKA
BAŠTINA
GOMILE
PJOVERI
SKLONIŠTA
KUĆICE
BUNJE
PROJEKT s područja
Tehničke kulture
Sudjeluju
Učenici OŠ Pučišća, 5.-8. r.
Pod vodstvom
Antona Matkovića,učitelja TK
CILJ istraživanja
o Upoznati zavičajnu suhozidnu graditeljsku baštinu
o Spoznati važnost baštinske suhozidne gradnje
o Raz...
Zadatci
Istražiti okolinu, proučavati suhozidne objekte u krajoliku
Prikupiti podatke i napraviti fotodokumentaciju o cjel...
Projektno istraživanje povezuje sadržaje
nekoliko nastavnih područja:
Povijesti
Geografije
Tehničke kulture
Likovne kultur...
MJERLJIVI REZULTATI RADA
- dnevnik rada na projektu
- fotodokumentacija o radu
- PP prezentacija
- skice nekoliko suhozidn...
REALIZACIJA PROJEKTA
redoslijed istraživanja
• 1. dio – SKLONIŠTA
• 2. dio – PJOVERI
• 3. dio – KUĆICE
• 4. dio – BUNJICE
...
Metodologija rada
- Istraživanje krajolika, proučavanje suhozidnih
objekata u neposrednoj stvarnosti
- Klasificiranje obje...
• Na kartama su označena
područja istraživanja.
• Sva terenska istraživanja
ostvarena su na Braču, na
području Pučišća.
• ...
BRAČUTA 1
BRAČUTA 1 i 2
PUT DUBRAVE
PRHAVAC
GRIPE
POLOŽAJ I SMJEŠTAJ BUNJICA
POLOŽAJ SKLONIŠTA NA GRIPAMA
POLOŽAJ SKLONIŠTA NA ČADU
GRIPE
POLOŽAJ KUĆICA
POLOŽAJ PJOVERA
O SUHOZIDNOJ
GRADITELJSKOJ BAŠTINI
• Među gromačama, gomilama,
zidovima... u krajoliku su
smještene, ponekad gotovo
neprim...
Tradicionalni suhozidni objekti
služili su ruralnom stanovništvu
- kao SKLONIŠTA od iznenadna nevremena
- kao SPREMIŠTA pl...
• Iako su suhozidni objekti podizani i u
dalekoj prošlosti, većina onih koji su
obrađeni u ovom istraživanju novijeg su
da...
PJOVERI
BUNJICE
KUĆICE
SKLONIŠTA
SUHOZIDI
1. dio istraživanja
SKLONIŠTA
POLOŽAJ SKLONIŠTA NA ČADU
NAČIN I STIL GRADNJE
• Skloništa su maleni objekti zidani u suhu
kemenu – suhozidom, bez ikakva veziva
• Okrugla su ili če...
• Kiša, grad, hladan sjeverni ili istočni
vjetar predstavljali su neugodnost
bračkom težaku i čobanu koji se
zatekao na ot...
Sklonište je građeno od
kamena skupljenog u
okolini.
Povrh otvora je velika
kamena ploča
oslonjena na pažljivo
složenu pol...
90
156
• Mjere dokazuju da sklonište može
najmanje jednoj osobi pružiti zaklon
od nevremena.
• Položaj u odnosu na strane svijeta...
SAŽETAK
• Skloništa su suhozidne kamene građevine
polukružna ili četvrtasta oblika
• Krovna im je konstrukcija od kamenih ...
2. dio
PJOVERI
• Pjover je prirodno sljevalište ili hrpa
kamenja složena na poseban način
tako da se voda može slijevati i
prikupljati u ...
• Izbliza se vidi da naslagana hrpa
kamenih ploča ima osobitu svrhu.
• Kamene ploče poput krovne
konstrukcije oblikuju rav...
Čemu služe pjoveri?
• Na poseban način postavljene
kamene ploče ili prirodni kanali i
žljebovi omogućuju da voda curi,
sli...
• Iskorištavanjem prirodnog pada okolnih
stijena uspijeva se prikupiti velika količina
vode na jednom mjestu.
• Tzv. “živi...
• Umijeće prikupljanja vode povećavalo
je mogućnost preživljavanja i
poboljšavalo uvjete života.
• Prikupljena voda služil...
• Cijela padina prikladna je za
preoblikovanje, doradu i
iskorištavanje kao prikupljalište velike
količine vode.
• Ta je v...
• Ponekad se priroda pobrine sama i u
prirodne, neporozne, oveće udubine
smjesti vodu nužnu za preživljavanje
domaćih i di...
• Prvu ”bliznicu” jednim dijelom
razdvaja kameni sprud, a druga je
sa sjeverozapadne strane
dorađena ljudskom rukom u svrh...
• Spremnik vode, smješten ispod
prirodnoga pjovera, skladno uklopljen u
okolinu, građen od kamena, ožbukanih
unutrašnjih s...
ZAKLJUČAK
• Na dalmatinskim otocima, gdje su ljeta duga i
sušna, svaka je kap vode dragocjena.
• Marljivi težaci i čobani ...
3. dio
BUNJICE
• Povijest svjedoči da je čovjek, od
postanka do danas, nastojao pronaći
sklonište od kiše, vjetra, groma,
snijega…. ispod...
Prapovijest na otoku Braču.
Povijesni artefakti dokazuju da je još
p.n.e. na širem području jadranske
obale i na srednjeda...
• To su bile male kućice, kružne
osnove, koje su i danas vidljive u
krajoliku cijeloga otoka. Još uvijek ih
je dosta sačuv...
• Ponosno stražare po cijelom otoku,
usamljene na čistinama, ugrađene u
gomile ili pored gomila, maslina,
kamenih gromada,...
• Skriti se vjetru, kiši, suncu ....
• Odmoriti od posla uz marendu, kapju
vina…
• Ušuškati se u prostoru koji je pružao
s...
• I danas zadivljuju oblikom, načinom
gradnje, nepropuštanjem vode, čak i
veličinom koja omogućuje privremeno
stanovanje, ...
Poznata je pod različitim nazivima
- kućarica ili trim (Bukovica)
- bunja ili ćemer (okolica Šibenika)
- kućica, kućerak, ...
Mnogobrojnim mjerenjima
utvrdili smo osnovne mjere:
-visina 208 cm
-vanjski promjer 310 cm
-unutrašnji promjer 240 cm
-šir...
• Bunjica zadivljuje osobito zbog načina
na koji su složene krovne ploče. Krov
je potpuno nepropustan, a
samonosiv, bez no...
5
4
3
2
1
1- OSNOVA ILI TEMELJ BUNJICE
2- KAMEN RAZLIČITIH OBLIKA I DIMENZIJA
3- KAMENE PLOČE KAO OSNOVA ZA GRADNJU KROVA
...
4. dio
KUĆICE
• Četvrtasta su tlocrta, građene
suhozidom, veći i složeniji poljski
objekti.
• Kombinacijom velićih, klesanih
kamenih pra...
• Poljske kućice tradicionalno građene
služe težacima i pastirima kao
skloništa, spremišta, odmorišta i
prenoćišta.
• Pruž...
PRVI PRIMJERAK
S lijeve strane ceste, 500-600 metara
od raskrsnice na putu iz Pučišća
prema Pražnicama, pogled putnika
pri...
NUŽNO JOJ JE VRATITI “STARI SJAJ”.
VELIKO ZAGLAVNO KAMENJE NA UGLOVIMA I OKO
OTVORA
Potreba čuvanja graditeljske baštine
i tradicijskih objekata
• Mnogo je napuštenih, urušenih,
zapuštenih tradicijskih obje...
Nova kućica
• U ovom su radu prikazalne
samo dvije iako je obrađeno 6
kućica .
• Mjerenjima su utvrđene
određene zanimljivosti .
• Omj...
MJERE U cm
P1.
kućicaUT
PRAZNICA
P 2.
BRDARINA
P3.
PRHAVAC 2
P4.
KOD
SV.JURJA
-starija-
P5.
KOD
SV.JURJA
-novija-
P.6
PRHA...
Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem
se manji dio prema većem odnosi kao
veći dio prema ukupnom. U praksi, ako
želimo...
• Zakonitost zlatnog reza poznata je od
antike, a procvat je doživjela u renesansi,
kada su umjetnici i matematičari (fizi...
ZAKLJUČAK
Stari su brački graditelji svojom
vještinom dokazali poznavanje drevnih
zakona
graditeljstva.
Manja odstupanja u...
Izmjerene veličine svjedoče o poštivanju
“zlatnog reza” u gradnji kućica
Dužina kuće 500 495 498 289 497 467
Širina kuće 3...
Kućice se potpuno uklapaju u okolinu
bojom,
oblikom, veličinom i ... ljepotom.
5. Dio
PRAKTIČNO
ISKUSTVO
GRADNJA SUHOZIDA
Suhozid je građevina od prirodna kamena
podignuta bez korištenja vezivnog
materijala.
Vještina gradnje su...
Za gradnju suhozidnih međa ili ograda
koristio se kamen s okolnog prostora.
Skupljalo se kamenje različita oblika i
veliči...
Pouku smo potražili od jednoga velikog
meštra u gradnji suhozida koji se u svojim
poodmaklim godinama još uvijek time
bavi...
• Iza našeg četverosatnog
rada ostao je prelijep zid -
suhozid.
• I mi smo ostavili maleni
trag o sebi nekim
budućim naraš...
Bračani će i dalje koristiti svoje kućice,
okrugle ili četvrtaste, veće ili manje,
očuvane ili urušene.
I dalje će čuvati ...
Mi dajemo mali prilog nastojanju
da kulturnu baštinu otmemo
zaboravu: pričom, slikom, radom....
To je naše i tako mora ost...
Na projektu su vrijedno su radili i mjerljive
rezultate ostvarili:
Šime Vrandečić, 8.r
Lorian Martinić, 7.r
Tomislav Marti...
Kultura življenja i
stanovanja
nekad i danas
UTJECAJ KRUTOGA OTPADA I SMEĆA NA
KVALITETU VODA (I MORA) -
kemija/biologija/...
Što je otpad?
Što je otpad?
Otpad je skup tvari kemijskog,
biološkog ili nuklearnog porijekla
koje posjednik odbacuje, namjerava
ili mor...
Otpad može svrstati u nekoliko
kategorija, a to su:
- opasni- tvari i predmeti koji
predstavljaju opasnost po zdravlje
lju...
Odnos prema otpadu
nekad i danas
ŽIVOT NEKAD ŽIVOT DANAS
Život nekad
 miran život
 manja naselja i gradovi
 nema užurbanosti i stresa
 manje zagađenja zraka, tla i
vode
 man...
KOMPOSTIRANJE
STAJSKI GNOJ
ZDRAVA HRANA –
MLIJEKO,
JAJA,MESO
Otpada je bilo manje
Gotovo sav otpad je bio organskog
podrijetla i bio je iskoristiv
Što se nije moglo iskoristiti za
...
Život danas
 vrijeme ubrzanog i stresnog
života
 vrijeme brzog razvoja
 stvoreno je potrošačko društvo
 vrijeme kada ...
ODLAGALIŠTE OTPADA
‘’KOŠER’’NA BRAČU
KAREPOVAC
Količina otpada se naglo povećala,
ali je naš odnos prema otpadu
ostao isti!
Sve stavljamo u ‘’isti koš’’!
Sve je SMEĆE!
Utjecaj otpada na
kvalitetu mora i voda
PLAŽE, LOKVE, BARE
Zemlja - Plavi planet - 2/3 njezine
površine prekriveno vodom –
oceani, mora i kopnene vode
More je izvor života. U njem...
Voda je spoj bez kojeg nije moguć život
(čini oko 60% ljudskog organizma)
Voda za piće bi trebala biti bez boje,
okusa i...
Onečišćenje voda i mora je
promjena kakvoće voda i mora
koja nastaje ispuštanjem štetnih
tvari u količini kojom se mijenja...
Zagađenje voda i mora je
onečišćenje većeg intenziteta
PRAKTIČNI DIO
Zadatak – utvrditi ima li odlaganje otpada
u prirodu štetni utjecaj na ekosustav
Pretpostavka – DA
EKIPA MLADIH ISTRAŽIVAČA I ZNANSTVENIKA
Prikupljanje uzoraka za analizu
Uzorci se
prikupljaju u
sterilne staklene
boce od 1/2l
Posjet Nastavnom Zavodu za Javno
Zdravstvo
Prikupljene uzorke treba analizirati
Koristili smo različite metode:
- mikrobiološke metode
(postojanje bakterija koje u...
Mikrobiološka
analiza vode
METODA
MEMBRANSKE
FILTRACIJE
1.
2.
3.
4.
KOLIMETRIJA
utvrđuje se postojanje bakterija
koje uzrokuju crijevne bolesti , a
inače se nalaze u fekalijama
životinja
I...
UTVRĐIVANJE
KOLIČINE UKUPNIH
KOLIFORMA
(uzročnika crijevnih
bolesti)
PRIBOR –
mikropipeta, plamenik
HRANJIVE PODLOGE
(teku...
NASIJAVANJE BAKTERIJA NA KRUTE PODLOGE (određivanje
pojedinih vrsta bakterija)
Rezultati analize
Voda koju smo analizirali nije za
piće, ali s njom se mogu zalijevati
poljoprivredne kulture.
More koje ...
HOĆEMO LI OVAKO ŽIVJETI,
ILI OVAKO ?
Mi trebamo odlučiti!
Mi trebamo razvijati ekološku
svijest!
Nije sav otpad smeće!
Trebamo razdvajati otpad!
Trebamo recikl...
AUTORI
Učenici VII. razreda
Jure Martinić
Lana MArtinić
Nikol Martinić Cezar
Učenici VIII. razreda
Josipa Vrandečić
Josip ...
• Mi smo učenici 1. i 3. razreda PŠ Pražnica pri OŠ
Pučišća. Uključeni smo u školski projekt ŽIVJETI NA
BRAČU U SKLADU S P...
ZIMNICA
PŠ PRAŽNICA
2012
BRANJE VOĆA
• Za prvu berbu odabrali smo oskoruše. Brali smo ih
penjući se na ljestve (jer su stabla visoka 5 metara) i
ku...
• Sakupljene oskoruše donijeli smo u školu i odvajali ih
nekoliko dana u kutijama (zrele od nezrelih).
BRANJE SMOKAVA
• Smokve smo otišli brati u školski vrt u Gornjem
Humcu. Smokvine grane prilagođene su djeci pa smo
svo voć...
BRANJE ŠLJIVA
• Na redu je bila i treća berba, berba šljiva. Pozvani
smo u obližnji voćnjak u kojem nas je čekala mala
šlj...
U VINOGRADU
• Obišli smo nekoliko vinograda.
• Ali samo smo u jedan ušli i obrali ga. Konačna berba
iznosila je 14 kg!
• Branje voća je završeno. Sada slijedi spremanje,
pripremanje i čuvanje zimnice.
KUHANJE
• Spremni smo za kuhanje. Od svake vrste voća
napravili smo marmeladu a od grožđa dobili još i sok.
• Naše proizvode željeli smo i upakirati. Djeca su šila
ukrase za ambalažu.
• Ukrasili smo bočice i dobili konačne rezultate. Naše
voće opet je u košarama!
PREZENTACIJA
U OŠ PUČIŠĆA
ŽIVOT U OBITELJI NEKAD I SAD
Željka Martinić, učiteljica i učenici
2. r. OŠ Pučišća
STAMBENI OBJEKTI
NEKAD DANAS
PROSTORIJE U DOMU
NEKAD DANAS
SPAVANJE
NEKAD DANAS
KUHANJE
NEKAD DANAS
ODRŽAVANJE HIGIJENE
NEKAD DANAS
BLAGOVANJE
OBITELJ ZA STOLOM – NEKAD
OBITELJ ZA STOLOM – DANAS
PREDMETI U KUĆANSTVU
NEKAD DANAS
SADRŽAJ DNEVNIH OBROKA
DORUČAK - NEKAD DORUČAK – DANAS
RUČAK – NEKAD RUČAK – DANAS
VEČERA – NEKAD VEČERA – DANAS
ZAJEDNIČKI POSLOVI U KUĆANSTVU
NEKAD DANAS
OBITELJSKA SLAVLJA
NEKAD DANAS
ODIJEVANJE
NEKAD DANAS
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

4 pucisca prezentacije-hrv

776 views
637 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
776
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
42
Actions
Shares
0
Downloads
5
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

4 pucisca prezentacije-hrv

  1. 1. TEACHER TRAINING FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT COMENIUS MULTILATERAL PARTNERSHIP 2011 – 2013 OBUKA UČITELJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ COMENIUS MULTILATERALNO PARTNERSTVO 2011 – 2013 - methodological handbook – - metodički priručnik – PPT PREZENTACIJE OŠ PUČIŠĆA June, 2013.
  2. 2. SADRŽAJ 1. OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA 1.1. CRKVICE NA PODRUČJU OPDINE PUČIŠDA …………………………………………………………………. 3 1.2. DJELATNOSTI LJUDI U ZAVIČAJU …………………………………………………………………………… 76 1.3. GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŽIVLJENJA NA BRAČU KROZ POVIJEST …………. 106 1.4. STANDARDNI I ZAVIČAJNI IDIOM - SLIKOVNI RJEČNIK …………………………………………… 148 1.5. MLADI I GRADITELJSKA BAŠTINA …………………………………………………………………………. 182 1.6. UTJECAJ KRUTOG OTPADA NA KVALITETU VODA ………………………………………………… 280 1.7. ZIMNICA ………………………………………………………………………………………………………………. 315 1.8. ŽIVOT U OBITELJI NEKAD I DANAS ……………………………………………………………………….. 334
  3. 3. CILJ  Upoznati starokršćanske, starohrvatske i barokne crkve u okolini i spoznati njihovu važnost kao povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika;  razviti zanimanje za kulturno naslijeđe i potrebu da ga se štiti i čuva.  razvijati ključne kompetencije: sposobnost komuniciranje na materinjem jeziku, sposobnost učenja, matematičke sposobnosti, sposobnost korištenja digitalne tehnologije te socijalne i civilne vještine u multikulturalnom okruženju
  4. 4. Projekt ostvarili učenici :  Katica Radić, 8.r  Toni Radić, 7.r  Marko Radić, 7.r  Luka Radić, 7.r  Filip Bauk, 7.r  Lorian Martinić, 7.r  Toni Martinić, 7.r  Srđan Eterović, 6.r  Uz vodstvo: č.s. Danijele Mihić
  5. 5. REALIZACIJA PROJEKTA redoslijed istraživanja 1. dio – upoznavanje srednjovjekovnih crkava u pučiškom zaleđu (Straževnik)  2. dio – crkve na Bračuti  3. dio – crkve na Batku (najstarijem predjelu novovjekih Pučišća)  4. ostale ckrve u Pučišćima
  6. 6.  Način (metodologija) rada: - Terensko istraživanje: posjet crkvama u pratnji stručnog vodiča - Prikupljanje dokumentacije (fotografiranje, mjerenje, skiciranje, zanimljivosti i legende) - Proučavanje stručne literature - Obrada podataka (Microsoft word i power point prezentacije).
  7. 7.  Projektno istraživanje povezuje sadržaje nekoliko nastavnih područja: ◦ Povijesti ◦ Vjeronauka ◦ Matematike ◦ Tehničke i likovne kulture ◦ Informatike
  8. 8. 1. Srednjevjekovne crkve: ◦Sveti Juraj na Straževniku, ◦Sveti Klement
  9. 9. • Crkva sv. Jurja smještena je usred nestalog srednjevjekovnog naselja Straževnik. • Godine 1111. Vid Stanislavov darovao je zemlju zvanu Strmena Prodol crkvi sv. Jurja za oprost svojih grijeha.
  10. 10. • Crkva datira s kraja 11. i početkom 12. stoljeća. • Ima polukružnu apsidu i slijepe arkade koje su u donjem dijelu ispunjene. • Ima bačvasti svod s poprečnim pojasnicama bez podloge STIL GRADNJE
  11. 11. • Zvonik je na preslicu (najstariji u Dalmaciji) • izgrađen istodobno kad i crkva. • Zidan je malim četvrtastim kamenom, kao i zidovi crkve. • Polukružno je završen i pokriven malim krovom od kamenih ploča.
  12. 12. • U XIV stoljeću sagrađena su nova vrata u romaničko –gotičkom stilu. • Okvir vrata ukrašen je reljefom u romaničkom stilu. • Na nadvratniku su isklesane tri pasice i šest listova s rupicama. • Iznad vrata je luneta, a u sredini je reljefni križ.
  13. 13. • U apsidi crkve u 15 st. napravljen je kameni reljef sv. Jurja. •Na zabatu je Blažena Djevica Marija • te Krist s anđelima.
  14. 14. Skicirali smo i izradili reljefni tlocrt u kamenu visine jedan centimetar.
  15. 15. U neposrednoj blizini crkvice su ostatci srednjovjekovna naselja Straževnik
  16. 16. Stanovnici Straževnika imali su još jednu crkvu, posvećenu papi sv. Klementu IV. U okolini su grobovi svećenika.
  17. 17. Crkva je sagrađena u X. st., a nalazi se na južnim obroncima Klinjih Glava
  18. 18. Crkva Ima četvrtastu apsidu koja je doživljavala razne pregradnje što joj je izmijenilo oblik svoda i smanjilo unutrašnji prostor. Sa svake strane ima po tri slijepe arkade.
  19. 19. •Naknadno su u blizini apside otvoreni četvrtasti prozori • zvonik na preslicu dodan je u XIV. st.
  20. 20. • Kameni reljef nad oltarom prikazuje sv. Klementa. • Nad njimstoji natpis S. CLEMENS PAPA • na lijevom pilastru stoji godina MDXXXV (1535).
  21. 21. SLIKATI TLOCRT CRKVICE
  22. 22. Skica crkve sv. Klementa
  23. 23. 2. Crkve na bračuti Sveti Juraj (srednjovjekovna) Sveti duje na dubrovi (barokna)
  24. 24. •Crkva sv. Jurja sagrađena je u XIII. stoljeću, vjerojatno na ostatcima rimske vile rustice.
  25. 25. • Crkva se ističe visinom koja nije razmjerna malom tlocrtu što odaje početak gotičkog stila.
  26. 26. • Presvođena je bačvastim svodom.
  27. 27. • • Što krije udubina u zidu?
  28. 28. • Je li tu nekada bio prozor?
  29. 29. • Pronašli smo prozor, otvorili i pažljivo vratili kamenje na njegovo mjesto
  30. 30. • U crkvi se nalazi kameni reljef s likom svetog Jurja. • Na reljefu je prikazana Kalvarija, sv. Jeronim, sv. Antun Opat. • U središnjem djelu je prikazan sv. Juraj kako ubija zmaja.
  31. 31. • Lijevo od vratiju, postavljena je ploča koja je služila za obrede na otvorenom.
  32. 32. • Od 1586. godine uz crkvu se nalazila pustinjakova kuća • u narodu se nazivala Opatij - stan. • Čuvari crkve bili su pustinjaci.
  33. 33. • Posljednji stanari bili su Franjo i Marija Šesnić iz Gornjega Humca, o čemu svjedoče crkvene matice.
  34. 34. Mjerimo, skiciramo, crtamo tlocrt i pročelje.
  35. 35. •Na putu ispod sv. Jurja bila je rimska voda koja je služila za napajanje
  36. 36. • Crkvica Sv.Duje upravo se obnavlja.
  37. 37.  Zasad je potpuno urušena .
  38. 38.  Crkva se nalazi na Dubrovi, jugozapadno od Pučišća.  Sagradila ju je ugledna obitelj Vranjican u XVIII. st. na svom privatnom posjedu.
  39. 39. Crkvica je skromnih dimenzija: u pročelju 3m, a bočno 3.80m.
  40. 40.  Na zidovima crkvice još se vide štukature (oblici od žbuke) iz baroknoga razdoblja.
  41. 41.  Oltar je ožbukan s prednje strane, a na njemu je nekad bila kamena mensa.
  42. 42. • I uz Crkvicu sv. Duje bio je pustinjakov stan, veći od crkve. Bio je naslonjen je na crkvicu, korišten za stanovanje i spremište.
  43. 43. • Izvana je crkva bila ožbukana i obojana. Obnavlja se od 2010. god., pod nadzorom konzervatora iz Splita.
  44. 44. Crkve na predjelu batak crkva blažene djevice marije crkva svetog roka
  45. 45. Crkva Blažene Djevice Marije • Sagradio ju je Ciprijan Žuvetić 1482.g. (mjere: 5,16 x 4,0 m). • Vlasnik i graditelj je nakon smrti 1503.g. pokopan u crkvici u apsidi pred oltarom.
  46. 46. •1533.g. crkvu je posvetio šibenski biskup Ivan Lucić, o čemu svjedoči natpis na pragu ulaznih vrata.
  47. 47. • U apsidi se nalazi kameni reljef koji prikazuje Bogorodicu sa svecima. Na zabatu je Krist Kralj među anđelima.
  48. 48. • U podu crkvice su grobovi.
  49. 49. • On je na Veliku Gospu 1566.g. preuzeo župu i započeo službu u Crkvi BDM na Batku. To je bila župna crkva prije izgradnje crkve sv. Jeronima. • 1566.g. Pučišćani su se odijelili od župe Pražnica. Prvi župnik je bio don Bernardin Prodić.
  50. 50. Zanimljivosti i legende • TRI KAMENA • ZAVJETNI DAROVI • KRAĐA GOSPINE GLAVE
  51. 51.  Uz crkvicu se veže legenda o tri zaglavna kamena koja određuju njezine proporcije.  Zavjetni darovi  Krađa Gospine glave
  52. 52. Crkva sv. Roka Godine 1607. Antun Mladineo podigao je Kapelicu sv.Roka. 1636. njegov sin Juraj proširuje ju i pretvara u crkvu. • Crkva je više puta obnavljana, posljednji put 2010.g.
  53. 53. Zanimljivosti o Jurju Mladineu •Juraj Mladineo je bio nadupravitelj mletačke galije. • Isticao se svojom hrabrošću u mnogim ratovima. • Za svoje je zasluge dobio odlikovanje Mletačke Republike.
  54. 54. • Slavu i hrabrost Jurja Mladinea opjevao je fra Andrija Kačić Miošić u djelu “Razgovor ugodni naroda slovinskog”.
  55. 55. Ostale crkve u pučišćima  Crkva sv. Lucije  Crkva sv. Stjepana na groblju  Crkva sv. Nikole na Lanterni  Kapelica Gospe Lurdske
  56. 56. Crkvica sv. Lucije  Crkvu svete Lucije na Solinskom racu podigao je 1563.g. Ivo Nikola Žuvetić.  U njoj se nalazi oltarna slika na drvu, s Bogom Ocem, Bogorodicom i svecima, među kojima je i sv. Lucija.
  57. 57. Crkva sv. Stjepana Crkva sv. Stjepana ima tri povijesna sloja i tri stila gradnje. U prvom je sloju starokršćanska bazilika iz VI. st.
  58. 58.  S lijeve strane crkve nekad je bila prostorija za predkrsno pranje.
  59. 59.  Krstionica u obliku križa.
  60. 60.  Iz rimskog doba sačuvana je i apsida, vanjski dio krova te tri polukružna prozora.
  61. 61.  Unutar apside u 11.st. ugrađena je starohrvatska crkva. Izvana je središnji dio krova malo izdignut da se dobije oblik bazilike. • Nova crkva je bila pregrađena i smanjena.
  62. 62. Pretpostavlja se da su crkvom upravljali benediktinci. 1601.g. ili 1603.g. dolaze pustinjaci reda sv. Augustina i osnivaju samostan. Nastavili su obavljati pobožnost BDM od Utišenja.
  63. 63. Crkva sv. Nikole na Lanterni • Izgradila ju je bratovština sv. Nikole 1854.g. • 1882.g. crkva je prodana pomorskoj upravi u Trstu za izgradnju svjetionika.
  64. 64. • Ista bratovština je u župnoj crkvi podigla novi oltar na čast sv. Nikole.
  65. 65. • Nakon izgradnje svjetionika crkva je pretvorena u ostavu. • U sjevernom zidu je ostao samo mali drveni kip sv. Nikole. • 2006. g. crkva je temeljito obnovljena, postavljen je brončani kip sv. Nikole i drveni oltar u obliku polovice bračkog broda “bracere”.
  66. 66. Kapelica Gospe Lurdske •Sagrađena je 1906., U njoj je lurdska špilja sa kipovima BDM i Bernardice.
  67. 67. • Za blagdan Male Gospe hodočaste joj vjernici iz Pučišća.
  68. 68.  Crkvice koje smo upoznali tijekom svoga istraživanja i obradili u ovome projektu nisu građevine velika formata, ali je njihov značaj za kulturni, povijesni i duhovni identitet pučiških stanovnika ogroman. Zaslužuju našu punu pozornost i pozornost svih posjetitelja Pučišća. Zato je potrebno povezati ih kulturno turističkim stazama i izložiti javnosti njihovu ljepotu, uz povijesni kontekst u kojemu su nastale.
  69. 69. Nastavni projekt ZANIMANJE LJUDI U ZAVIČAJU I ODRŽIVI RAZVOJ Siniša Lučić Lavčević, učitelji i učenici PŠ Gornji Humac
  70. 70. Projektni zadatak • Istražiti i dokazati koje bi nove djelatnosti u Gornjem Humcu donijele najveći materijalni učinak, a najmanje naštetile prirodnoj i kulturnoj baštini (potaknuti ekonomski napredak zavičaja uz održivi razvoj) Istraživači: svi učenici kombiniranoga odjela od 1. do 4. razreda (8 uč.)
  71. 71. Utvrđivanje činjenica (zavičajni uvjeti) Zemljopisni • Podneblje • Reljef • Tlo • Biljni svijet Tradicija i kultura privređivanja Poljoprivreda: – Vinogradarstvo – Maslinarstvo – Povrtlarstvo Stočarstvo: - Ovčarstvo - Peradarstvo Industrijska proizvodnja: - Kamenarstvo
  72. 72. Razmotriti pri planiranju nove privredne djelatnosti Prirodni uvjeti • klima (morsko-brdska) • bujna vegetacija • sačuvana priroda • blagi reljef (visoravan s brdašcima) Društveni uvjeti • dobar položaj naselja (središnji položaj u odnosu na ostala naselja, a udaljen od većih turističkih središta) • dobra prometna povezanost (blizina zračne luke, trajektne luke)
  73. 73. Nova djelatnost – luksuzni dom za starije osobe (strane i domaće) Aktivnost predlaže i obrazlaže • služba za zdravstvo i socijalnu pomoć – klima, reljef i vegetacija GH omogućuju ugodan boravak i stanovanje tijekom cijele godine – dobra prometna povezanost , blizina zračne i trajektne luke čine GH dostupnim putnicima iz cijeloga svijeta – Organizacija zdravstvene zaštite na Braču udovoljava potrebama starijih osoba Razmatranje koristi za zajednicu • Zdravstvo: zdravstvena služba angažirana u domu bit će na usluzi lokalnom stanovništvu • Gospodarstvo: nova će djelatnost posredno i neposredno zaposliti mnoge ljude • Kultura, školstvo, šport: očekuju se nova ulaganja i obogaćivanje sadržaja, suradnja sa stanovnicima doma • Zaštita okoliša: okoliš dobiva posve novi stvarni i privredni značaj
  74. 74. PRIJEDLOG PRIHVAĆEN – RAD NA OSTVARENJU PROJEKTA 1. Kako privući nove stanovnike u dom “Sretni dani”? 1. Razuvjeriti ih da je takav dom “čekaonica smrti”. 2. Uvjeriti ih da će voditi novi život, aktivno i opušteno. 3. Olakšati im napuštanje zavičaja i prihvat nove sredine. 4. Upoznati ih s kulturom i tradicijom novoga zavičaja. 5. Osigurati im udobnost novoga Doma. 6. Uvjeriti ih u ljubaznost osoblja u Domu i lokalnoga stanovništva. 7. Predstaviti im prednosti zdravoga i aktivnoga života u novom krajoliku. 8. Jamčiti stanovnicima Doma prijateljsku okolinu u kojoj će zadovoljiti sve svoje potrebe. 9. Uvjeriti ih da će svoje stečeno znanje i profesionalno iskustvo koristiti na dobrobit nove zajednice (Gornjega Humca)
  75. 75. Zadatci za učenike 1. Potražiti u Gornjem Humcu objekt ili više objekata koji bi nakon preuređenja odgovarali potrebama nove djelatnosti (Dom “Sretni dani”). 2. Zahtjevi: 1. Vanjski izgled: tradicionalna arhitektura. 2. Unutrašnjost: prostrana, svjetla, udobna, topla, uređena u tradicionalnom stilu. 3. Okućnica: kultivirana, primjerena dugom boravku i odmaranju na otvorenom, s autohtonim biljem i raslinjem. 4. Prometni položaj: udaljen od glavnih prometnica, a pristupačan prometnim sredstvima.
  76. 76. Rješenje 1. zadatka - odabrani objekti • Nekoliko je objekata ušlo u uži izbor. • Svaki objekt postat će dio doma “Sretni dani”. • Svaki objekt imat će potrebne zajedničke sadržaje i nekoliko soba. • Objekti s manje stanovnika sličniji su obiteljskom domu. • Odabrane objekte treba međusobno povezati (stazama i sadržajima) • Više objekata treba koristiti kao prednost pri organizaciji života u Domu • Unutrašnjost svih objekata treba urediti u tradicionalnom, ali luksuznom bračkom stilu.
  77. 77. Unutrašnje uređenje u tradicionalnom stilu
  78. 78. OKUĆNICE
  79. 79. 2. Zadatak za učenike • Osmisliti sadržaj života u domu “Sretni dani” – sastav dnevnih obroka pripremljenih od svježih domaćih namirnica, tradicionalni jelovnik – program svakodnevnih domskih aktivnosti, umnih i fizičkih: • stjecanja novih znanja i iskustava • prenošenje znanja i iskustva na lokalno stanovništvo • druženje, komunikacija i suradnja s mjesnim stanovništvom - aktivno sudjelovanje u dnevnom, političkom i kulturnom životu mjesta • upoznavanje prirodne i kulturne baštine izletima u okolicu • misaone igre • fizičke vježbe i opuštanje
  80. 80. Rješenje 2. zadatka – dnevni program PONEDJELJAK, 02. 04. JUTRO doručak: kruh, med, maslac, čaj od šipka M/F aktivnosti: meditacija, likovno izražavanje PRIJEPODNE užina: kakao i žitne pahulj M/F aktivnosti: šetnja prirodom, upoznavanje baštine PODNE ručak: leća, piletina, sok od naranče M/F aktivnosti: lagano trčanje u mjestu POPODNE užina: kompot od jabuka i krušaka M/F aktivnosti: predavanje o vinogradarstvu, orezivanju i vezivanju loze; sastavljanje plana tjednih aktivnosti VEČER večera: kuhana prokulica, svježi kravlji sir, crna bevanda M/F aktivnosti: šah, karte i druge društvene igre, gledanje tv programa
  81. 81. UTORAK, 03. 04. JUTRO doručak: kruh, maslac, džem od grožđa, čaj od mente M/F aktivnosti: odlazak u vinograd, promatranje obrezivanja loze PRIJEPODNE užina u vinogradu: kruh, sir, slani inćuni, crna bevanda ili štrudla i mlijeko M/F aktivnosti: vježbanje obrezivanja i skupljanje pruća PODNE ručak: riblja juha s rižom, kuhana riba i krumpir s maslinovim uljem, limunada M/F aktivnosti: vježbe disanja POPODNE užina: jogurt i sirnica M/F aktivnosti: vrtlarenje u domskom vrtu, održavanje dvorišta VEČER večera: kuhana blitva s krumpirima, jaja, čaj od trputca M/F aktivnosti: praćenje priredbe školske djece, druženje i igre s djedom
  82. 82. SRIJEDA, 04. 04. JUTRO doručak: kruh, mliječni namaz, čaj od kupine M/F aktivnosti: šetnja prirodom, upoznavanje ljekovitoga bilja PRIJEPODNE Užina: suhe smokve M/F aktivnosti: posjet udruzi za proizvodnju ljekovitih pripravaka, upznavanje proizvodnoga programa, sirovina, proizvoda, namjene PODNE ručak: njoki i umak od junetine, salata od kupusa, štrudla od višanja, crna bevanda M/F aktivnosti: vježbe vrata i ramena POPODNE užina: palačinke s orasima i bijela kava M/F aktivnosti: uređivanje i održavanje domskih prostorija; predavanje o izradi kamenih suvenira, upoznavanje alata i postupka VEČER večera: kuhana rašćika s krumpirima, ovčji sir, kruh, bevanda M/F aktivnosti: uvježbavanje igrokaza u domskoj dramskoj skupini
  83. 83. 3. Zadatak za učenike • Potražiti stvaralačko rješenje najvažnijega psihičkoga problema domskih stanovnika: strah od doma kao kraja životnoga puta, bez planiranja budućnosti
  84. 84. Rješenje 3. zadatka • Kako ljudi dom ne bi vidjeli kao svoje posljednje životno odredište, zamislili smo surađivati s nekoliko sličnih domova u različitim krajevima domovine. Stanari našega doma nakon godine dana (kada iscrpe sve predviđene obrazovne i društvene sadržaje) mogli bi se preseliti u drugi dom. Na taj način bi im se omogućilo da razmišljaju i o budućnosti jer bi ih čekala nova životna iskustva.
  85. 85. Stanovanje i kultura življenja u prošlosti GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŽIVLJENJA NA BRAČU KROZ POVIJEST - povijest
  86. 86. Mnogobrojneobitelji pod istim krovom
  87. 87. Kućasiromašnog seljaka Gospojska kuća
  88. 88. Visoke kuće Prizemnice
  89. 89. Dvorište je ljeti bilo mjestodnevnog boravka
  90. 90. Konoba
  91. 91. Alat
  92. 92. Ognjište
  93. 93. Kužina
  94. 94. Antina nona: “ Puod je bi od dasok kojie su uvik škripale.”
  95. 95. Spavaće sobe
  96. 96. bavul škrinja
  97. 97. Sobni namještaj
  98. 98. Soba iz Etnografskog muzeja u Splitu
  99. 99. Jutarnje umivanje
  100. 100. Zahodi su se nalazili van kuće, u vrtu.
  101. 101. Gospodska školjka kadica
  102. 102. Barba Juro(rođ. 1915.g.): “Imosangustirnu udvoru, aoni koji je nisu imali hodili su nadunoj povodu.”
  103. 103.  Teta Mare (rođ.1928.g.): ” I žene su rodile u poju. One koje su imale molu dicu doma, išle bidu hi doma nahronit i onda bi se vrotile u poje i nastavile svoj posol. A i sva dica su nan pomogala:”
  104. 104. .
  105. 105. Neki su radili u kamenolomu
  106. 106. Teta Luce: “Nismo imali igračke, nego smo mi ženske od vune pravile bebe.”
  107. 107.  Narodne nošnje oblačile su se u svečanim prigodama
  108. 108. .
  109. 109. U priobalju nakit je bio pretežno od zlata.
  110. 110.  Barba Jure: “Jili smo no če bilo u vrtlu.”
  111. 111. krušna peć kaštradina Za večeru su često imali zelje i jaje utvrdo.
  112. 112. Jematva - slikovni rječnik OŠ PUČIŠĆA, 2012 Maja Ćapin, prof. hrvatskog jezika i književnosti
  113. 113. Sadržaj rada  Slikovni rječnik obuhvaća nazive alata i posuđa kojim se služimo pri branju i obradi grožđa  Riječi su pučiški idiomi  Riječi su uporabljene u tipičnim jezičnim situacijama
  114. 114. Krtuol- pletena košara od šiblja u koju se stavlja ubrano grožđe  Moran reć komuguol da mi uplete nikoliko krtolih.
  115. 115. Kofa – velika pletena košara u kojoj se grožđe nosi u “kocu”  Jedva se mičen s punuon kofon gruozja na glovi.  Umetni mi sparu ispol kofe gruozjo na glovi.
  116. 116. Spara – jastučić punjen vunom koji se stavlja na glavu kad se nosi kofa  Uzmi sparu jer inakje ni lako donit vodu s dunaja na glovi.  Matere su naše na glovu mećale sparu i no nje maštil pun vodie.
  117. 117. Koca – velika drvena posuda u kojoj se gnječi grožđe  Nimamo koce u konobi.  Vajalo bi imat puno kocih za toliko masta.
  118. 118. Bat – drveni štap zadebljan na jednom kraju kojim su gnječi grožđe  Joke muške ruke batuon su miečile grozje.
  119. 119. Šešula – drvena posudica, lopatica za punjenje mošta u “mih”  Šešulon smo mast u mihe punili.
  120. 120. Mih – jarčeva koža koja je služila za prenošenje mošta  Stav močit mihe, vajo gonit mast.  Stiegni dobro ušća da ne cidi mast iz mihuov.
  121. 121. Badonj – “bazen” u kojem fermentira mošt  Svieti Kuzma i Damjon metni gruozje u badonj.
  122. 122. Turan – presa za mošt  U turnu smo mast oturnali da se vino iz njega iscidi.  Puoj pitaj je moremo duoć u njih turnat.
  123. 123. Dižvica – drvena posuda za punjenje maštilca i kušanje vina  Poj po dižvicu da vino prilijemo.
  124. 124. Piriot – drveni lijevak koji se stavlja na gornji otvor bačve za ulijevanje vina  Ulivat ćeš mi u piriot da ne prolijemo.  Puna konoba piriotih, većih i manjih.
  125. 125. Karatil – drvena posuda za čuvanje vina  Nalili smo vino u karatile.  Ča ne more u bačvu, u karatile smo stavijali.
  126. 126. Maštilac – drvena posuda iz koje se vino prelijeva u karatile  Koliko maštilcih jami ovi karatil?
  127. 127. Tolitar – karatil od sto litara  Di si stavi sud od tolitra?
  128. 128. jematva proces i razdoblje od branja grožđa do spremanja vina drof ostatak mošta nakon otjecanja vina kotol posuda za spravljanje rakije od “drofa” provin naprava za mjerenje alkohola u rakiji ili sladora u vinu suka vunena podvezica za “mih”
  129. 129. Literarni radovi  Literarne radove stvarali su učenici šestog razreda  Radovi su pisani pučiškim govorom  Tema: Jematva Od gruozja do vina
  130. 130. Rad su osmislili i izradili učenici 6. razreda OŠ Pučišća Rječnik: Anamarija Arbunić, Karla Arbunić, Valerio Michieli Tomić, Lana Jašić Fotografije: Valerio Michieli Tomić Literarni radovi: Mentor: Maja Ćapin
  131. 131. Staro u novom ruhu OŠ PUČIŠĆA, 2012
  132. 132.  Narodna nošnja je specifično kulturno dobro proizašlo iz minulih vremena, a na određeni način živi i u sadašnjosti.  Narodna nošnja čuva tragove različitih povijesnih epoha, njihovih prevladavajućih odjevnih stilova i estetskih vrednota.  Nošnja je uvijek proizlazila iz načina življenja i bila prilagođena potrebama ljudi.
  133. 133.  hrvatska i slovenska tradicionalna narodna nošnja
  134. 134.  Tradicionalna je nošnja postepeno iščezavala iz svakidašnjice, da bi u današnje vrijeme ostala tek kostim za folklorne nastupe ili neke druge svečanosti.  Turska tradicionalna nošnja
  135. 135. Cilj rada  Upoznati elemente tradicionalnih narodnih nošnji Turske, Slovenije i Hrvatske.  Tradicionalne odjevne predmete oživjeti i pretvoriti u nosive, suvremene odjevne predmete.
  136. 136. I. zadatak – upoznati različite nošnje  Aktivnosti:  prikupljanje fotografija i njihova analiza  uočavanje pojedinih oblika odjevnih predmeta, materijala, boja i načina ukrašavanja
  137. 137. II. zadatak – uočiti sličnosti  Aktivnosti:  Uspoređivanje fotografija kako bi se uočile sličnosti među nošnjama
  138. 138. III. zadatak – osmisliti vlastite kreacije oslanjajući se na tradiciju Aktivnosti:  skiciranje nosivih odjevnih predmeta prilagođenih suvremenom življenju, kombinirajući elemente tradicionalnih nošnji Turske, Hrvatske i Slovenije
  139. 139.  tradicionalne dimije različitih šara ukrašene pasicom s hrvatske nošnje
  140. 140.  dimije ukrašene hrvatskim pleterom.
  141. 141.  torbe ukrašene motivima s različitih narodnih nošnji
  142. 142. • večernje haljine ukrašene anđeoskim okom i obrubljene paškom čipkom
  143. 143.  marama ukrašena koraljem
  144. 144.  dnevne haljine tradicionalnog kroja
  145. 145.  Radove su osmislili i izradili učenici 6. razreda OŠ Pučišća  Mentor: Maja Ćapin, prof. hrvatskog jezika i književnosti
  146. 146. MLADI I GRADITELJSKA BAŠTINA GOMILE PJOVERI SKLONIŠTA KUĆICE BUNJE
  147. 147. PROJEKT s područja Tehničke kulture Sudjeluju Učenici OŠ Pučišća, 5.-8. r. Pod vodstvom Antona Matkovića,učitelja TK
  148. 148. CILJ istraživanja o Upoznati zavičajnu suhozidnu graditeljsku baštinu o Spoznati važnost baštinske suhozidne gradnje o Razviti osjetljivost za kulturno nasljeđe, njegovu zaštitu i ekonomsku opravdanost obnove o Razvijati ključne kompetencije: sposobnost komuniciranja na materinjem jeziku, sposobnost učenja, matematičke i tehničke sposobnosti, sposobnost korištenja digitalne tehnologije te socijalne i civilne vještine u multikulturalnom okruženju
  149. 149. Zadatci Istražiti okolinu, proučavati suhozidne objekte u krajoliku Prikupiti podatke i napraviti fotodokumentaciju o cjelovitim lokacijama suhozidne baštine Označiti izabrane lokacije na mapi i imenovati ih lokalnim toponimima Provesti intervjue s lokalnim stanovnicima i vlasnicima lokacija (povijest, svrha gradnje, uporaba) Proučiti i opisati stil i način suhozidne gradnje pojedinih dijelova lokaliteta Izraditi skice i tehničke crteže pojedinih objekata na lokaciji Opisati i objasniti međusobni odnos veličina svake pojedinosti na skici Vježbati suhozidnu gradnju ogradne gomile i kogulane staze
  150. 150. Projektno istraživanje povezuje sadržaje nekoliko nastavnih područja: Povijesti Geografije Tehničke kulture Likovne kulture Matematike Informatike
  151. 151. MJERLJIVI REZULTATI RADA - dnevnik rada na projektu - fotodokumentacija o radu - PP prezentacija - skice nekoliko suhozidnih objekata - maketa nekoliko tipova gomila - nekoliko metara u prirodnoj veličini izgrađene duple gomile
  152. 152. REALIZACIJA PROJEKTA redoslijed istraživanja • 1. dio – SKLONIŠTA • 2. dio – PJOVERI • 3. dio – KUĆICE • 4. dio – BUNJICE • 5. dio – PRAKTIČNI RAD
  153. 153. Metodologija rada - Istraživanje krajolika, proučavanje suhozidnih objekata u neposrednoj stvarnosti - Klasificiranje objekata - Prikupljanje dokumentacije (fotografiranje, mjerenje, skiciranje, razgovor s domicilnim stanovništvom) - Proučavanje stručne literature - Obrada podataka Microsoft word i PP prezentacije)
  154. 154. • Na kartama su označena područja istraživanja. • Sva terenska istraživanja ostvarena su na Braču, na području Pučišća. • Obrađeni suhozidni objekti označeni su na mapama.
  155. 155. BRAČUTA 1 BRAČUTA 1 i 2 PUT DUBRAVE PRHAVAC GRIPE POLOŽAJ I SMJEŠTAJ BUNJICA
  156. 156. POLOŽAJ SKLONIŠTA NA GRIPAMA
  157. 157. POLOŽAJ SKLONIŠTA NA ČADU
  158. 158. GRIPE POLOŽAJ KUĆICA
  159. 159. POLOŽAJ PJOVERA
  160. 160. O SUHOZIDNOJ GRADITELJSKOJ BAŠTINI • Među gromačama, gomilama, zidovima... u krajoliku su smještene, ponekad gotovo neprimjetne, suhozidne građevine. • Nevelike, diskretne, gotovo srasle s okolinom, te su građevine vrlo značajne za bračkoga čovjeka.
  161. 161. Tradicionalni suhozidni objekti služili su ruralnom stanovništvu - kao SKLONIŠTA od iznenadna nevremena - kao SPREMIŠTA plodova prije otpreme kućama - kao ODMORIŠTA za ljetnih žega - kao PRENOĆIŠTA za vrijeme velikih poljskih poslova koji počinju u osvit zore, a traju do kasno u noć
  162. 162. • Iako su suhozidni objekti podizani i u dalekoj prošlosti, većina onih koji su obrađeni u ovom istraživanju novijeg su datuma. • Starost im je, prema iskazima vlasnika, od 50 do 400 godina. • Zadivljuju kvalitetom gradnje, oblicima, smještajem i položajem u prirodi.
  163. 163. PJOVERI BUNJICE KUĆICE SKLONIŠTA SUHOZIDI
  164. 164. 1. dio istraživanja SKLONIŠTA
  165. 165. POLOŽAJ SKLONIŠTA NA ČADU
  166. 166. NAČIN I STIL GRADNJE • Skloništa su maleni objekti zidani u suhu kemenu – suhozidom, bez ikakva veziva • Okrugla su ili četvrtasta oblika • Građena su kamenom pronađenim u okolišu • Prekrivena su kamenim pločama.
  167. 167. • Kiša, grad, hladan sjeverni ili istočni vjetar predstavljali su neugodnost bračkom težaku i čobanu koji se zatekao na otvorenom. • Sklonište ugrađeno u ogradi ili u gomili moglo mu je pružiti zaštitu.
  168. 168. Sklonište je građeno od kamena skupljenog u okolini. Povrh otvora je velika kamena ploča oslonjena na pažljivo složenu polukružnu konstrukciju.
  169. 169. 90 156
  170. 170. • Mjere dokazuju da sklonište može najmanje jednoj osobi pružiti zaklon od nevremena. • Položaj u odnosu na strane svijeta dokazuje da je svrha gradnje zaštita od hladnog sjevernog vjetra ili kiše.
  171. 171. SAŽETAK • Skloništa su suhozidne kamene građevine polukružna ili četvrtasta oblika • Krovna im je konstrukcija od kamenih ploča • Krovne se ploče naslanjaju na drvene oblice- grede • Većina istraženih skloništa je zapuštena • Bilo bi lijepo obnoviti i izložiti javnosti taj dio bračke graditeljske kulturne baštine
  172. 172. 2. dio PJOVERI
  173. 173. • Pjover je prirodno sljevalište ili hrpa kamenja složena na poseban način tako da se voda može slijevati i prikupljati u “gustirni” ili lokvi. • Nezamjetni su u krajoliku. • Najčešće su sastavni dio gomile ili ograde, tek ponegdje samostalni objekti na ravnoj površini u masliniku ili polju.
  174. 174. • Izbliza se vidi da naslagana hrpa kamenih ploča ima osobitu svrhu. • Kamene ploče poput krovne konstrukcije oblikuju ravnu ili češće zaobljenu plohu. • U dnu plohe je otvor, obično prekriven kamenom, koji skriva spremnik za vodu
  175. 175. Čemu služe pjoveri? • Na poseban način postavljene kamene ploče ili prirodni kanali i žljebovi omogućuju da voda curi, slijeva se u prirodni spremnik. • Da bi se prikupilo što više vode, ponegdje je dograđen zid, ukopana rupa, proširena kamena površina ...
  176. 176. • Iskorištavanjem prirodnog pada okolnih stijena uspijeva se prikupiti velika količina vode na jednom mjestu. • Tzv. “živi kamen” svojim je oblikom i nepropusnošću omogućio dulje zadržavanje vode. • Malom preinakom, povećanjem visine prednje strane zida, osiguran je i povećani prostor za skladištenje vode.
  177. 177. • Umijeće prikupljanja vode povećavalo je mogućnost preživljavanja i poboljšavalo uvjete života. • Prikupljena voda služila je za natapanje površina s posađenim kulturama metodom slobodnog pada.
  178. 178. • Cijela padina prikladna je za preoblikovanje, doradu i iskorištavanje kao prikupljalište velike količine vode. • Ta je voda nužna za uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura koje inače ne bi uspjele u vrućem dalmatinskom podneblju.
  179. 179. • Ponekad se priroda pobrine sama i u prirodne, neporozne, oveće udubine smjesti vodu nužnu za preživljavanje domaćih i divljih životinja koje obitavaju u neposrednoj blizini. • Ilustracija te pojave dvije su udubine na brdu Bračuti u kojima se skuplja kišnica pa su tako nastale dvije lokve poznate pod nazivom BLIZNICE
  180. 180. • Prvu ”bliznicu” jednim dijelom razdvaja kameni sprud, a druga je sa sjeverozapadne strane dorađena ljudskom rukom u svrhu povećanja prostora i prikupljanja veće količine vode.
  181. 181. • Spremnik vode, smješten ispod prirodnoga pjovera, skladno uklopljen u okolinu, građen od kamena, ožbukanih unutrašnjih stijenki, ojačan betonskim vijencem, omogućuje navodnjavanje vinograda u podnožju.
  182. 182. ZAKLJUČAK • Na dalmatinskim otocima, gdje su ljeta duga i sušna, svaka je kap vode dragocjena. • Marljivi težaci i čobani maštovito koriste svaku prigodu za skupljanje i čuvanje vode. • Pjoveri značajno pomažu u prikupljanju vode. • Prije su pjoveri bili samo prirodne udubine, a danas, površine dorađene ljudskom intervencijom, povećavaju spremišta dragocjene tekućine.
  183. 183. 3. dio BUNJICE
  184. 184. • Povijest svjedoči da je čovjek, od postanka do danas, nastojao pronaći sklonište od kiše, vjetra, groma, snijega…. ispod stabla, kamena, u rupi, pećini ... ovisi o okolnostima u kojima je živio.
  185. 185. Prapovijest na otoku Braču. Povijesni artefakti dokazuju da je još p.n.e. na širem području jadranske obale i na srednjedalmatinskom otočju, i na otoku Braču, čovjek živio u posebnim nastambama.
  186. 186. • To su bile male kućice, kružne osnove, koje su i danas vidljive u krajoliku cijeloga otoka. Još uvijek ih je dosta sačuvano i na području Općine Pučišća.
  187. 187. • Ponosno stražare po cijelom otoku, usamljene na čistinama, ugrađene u gomile ili pored gomila, maslina, kamenih gromada, pokraj puta, ulaza u ogradu…. • Prava su mala remek djela primitivne, jednostavne i skladne arhitekture iz prošlosti!
  188. 188. • Skriti se vjetru, kiši, suncu .... • Odmoriti od posla uz marendu, kapju vina… • Ušuškati se u prostoru koji je pružao sigurnost ... • Sve to ... i još više ... tisućljećima omogućuje B U N J I C A !
  189. 189. • I danas zadivljuju oblikom, načinom gradnje, nepropuštanjem vode, čak i veličinom koja omogućuje privremeno stanovanje, pripremanje jela, odmor…
  190. 190. Poznata je pod različitim nazivima - kućarica ili trim (Bukovica) - bunja ili ćemer (okolica Šibenika) - kućica, kućerak, bunja ili pećina (Brač) - poljarica i pudarica (Dalmatinska Zagora) - kažun ili kašun te komarda (Istra) - jama ili trim (Hvar) - komarda (Krk) - kućarica (Konavli) - toreta ili vrtujak – neobična izvedba bunje (Korčula)
  191. 191. Mnogobrojnim mjerenjima utvrdili smo osnovne mjere: -visina 208 cm -vanjski promjer 310 cm -unutrašnji promjer 240 cm -širina vrata 60-80 cm -visina vrata 80 cm -debljina zida 35-40 cm
  192. 192. • Bunjica zadivljuje osobito zbog načina na koji su složene krovne ploče. Krov je potpuno nepropustan, a samonosiv, bez nosača i ikakva veziva. Sastavljen je samo od kamenih ploča, složenih tako da jedna prekriva drugu nosivu – i tako do samoga vrha. • Jednom većom pločom završava se redanje.
  193. 193. 5 4 3 2 1 1- OSNOVA ILI TEMELJ BUNJICE 2- KAMEN RAZLIČITIH OBLIKA I DIMENZIJA 3- KAMENE PLOČE KAO OSNOVA ZA GRADNJU KROVA 4- PLOČA SA 3/5 VELIČINE LEŽI NA PRETHODNOJ A 2/5 PLOČE SLUŽI KAO NOSAČ SLIJEDEĆE PLOČE 5- POKLOPNA PLOČA KOJA ZATVARA POSLIJEDNJI OTVOR POSUTA JE SITNIM KAMENJEM
  194. 194. 4. dio KUĆICE
  195. 195. • Četvrtasta su tlocrta, građene suhozidom, veći i složeniji poljski objekti. • Kombinacijom velićih, klesanih kamenih pravokutnika te sitnijih komada kamena različita oblika grade se zidovi kućice. • Drvene oblice i gredice pokrivene kamenim pločama čine krovnu konstrukciju.
  196. 196. • Poljske kućice tradicionalno građene služe težacima i pastirima kao skloništa, spremišta, odmorišta i prenoćišta. • Pružaju im sigurnost u polju u svim vremenskim prilikama i neprilikama.
  197. 197. PRVI PRIMJERAK S lijeve strane ceste, 500-600 metara od raskrsnice na putu iz Pučišća prema Pražnicama, pogled putnika privlači jedna lijepa stara kućica.
  198. 198. NUŽNO JOJ JE VRATITI “STARI SJAJ”.
  199. 199. VELIKO ZAGLAVNO KAMENJE NA UGLOVIMA I OKO OTVORA
  200. 200. Potreba čuvanja graditeljske baštine i tradicijskih objekata • Mnogo je napuštenih, urušenih, zapuštenih tradicijskih objekata na Braču. • Svaki od njih je povijesni zapis o životu, čovjekovoj borbi za opstanak, načinu života … • Neki su objekti obnovljeni, uređeni, vraćene svrsi, svakodnevnom životu... • Jedna je i ova koju smo posjetili na Bračuti, pokraj stare crkvice sv.Jurja.
  201. 201. Nova kućica
  202. 202. • U ovom su radu prikazalne samo dvije iako je obrađeno 6 kućica . • Mjerenjima su utvrđene određene zanimljivosti . • Omjeri veličina prikazani su u sljedećoj tablici.
  203. 203. MJERE U cm P1. kućicaUT PRAZNICA P 2. BRDARINA P3. PRHAVAC 2 P4. KOD SV.JURJA -starija- P5. KOD SV.JURJA -novija- P.6 PRHAVAC 1 Dužina kuće 500 495 498 492 467 289 Širina kuće 310 319 310 298 303 250 Visina sa krovom 237 231 245 240 322 274 Širina vrata 80 78 80 85 78 66 Visina vrata 118 115 140 150 190 113 Debljina zida 55 55 55 50 30 44
  204. 204. Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. U praksi, ako želimo podijeliti nešto na taj način, podijelimo ga na 13 jednakih dijelova i onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to onda u omjeru 13:8, itd. ZAKONITOST “ ZLATNOG REZA”
  205. 205. • Zakonitost zlatnog reza poznata je od antike, a procvat je doživjela u renesansi, kada su umjetnici i matematičari (fizičari i astrolozi) tražili savršenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon mnogo stoljeća poznavanja i proučavanja smatra se da je zlatni rez najsavršeniji omjer veličina u prirodi, potpuno primjeren ljudskom oku, harmonija između izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti.
  206. 206. ZAKLJUČAK Stari su brački graditelji svojom vještinom dokazali poznavanje drevnih zakona graditeljstva. Manja odstupanja u mjerama su razumljiva. Uzrok im je naše neiskustvo u mjerenju i traženju srednjih vrijednosti izmjerenih veličina!
  207. 207. Izmjerene veličine svjedoče o poštivanju “zlatnog reza” u gradnji kućica Dužina kuće 500 495 498 289 497 467 Širina kuće 310 319 310 250 298 303 Omjeri 5:3 5:3 5:3 3:2,5 5:3 5:3 Omjer mjera slijedeće kućice bi bio 8:5 ili 13:8 itd.
  208. 208. Kućice se potpuno uklapaju u okolinu bojom, oblikom, veličinom i ... ljepotom.
  209. 209. 5. Dio PRAKTIČNO ISKUSTVO
  210. 210. GRADNJA SUHOZIDA Suhozid je građevina od prirodna kamena podignuta bez korištenja vezivnog materijala. Vještina gradnje suhozida tradicijsko je naslijeđe mediteranskog prostora još iz prapovijesnih vremena. Stoljećima su marljive težačke ruke vadile iz zemlje i polagale kamen na kamen stvarajući impresivne građevine povezane samo ljudskom snalažljivošću.
  211. 211. Za gradnju suhozidnih međa ili ograda koristio se kamen s okolnog prostora. Skupljalo se kamenje različita oblika i veličine i slagalo u zidiće. Sitni kamenčići, zemlja ili pijesak korišteni su za popunu praznina u zidu. Tako se istodobno čistio budući obradivi dio zemlje i gradio zid međaš, ograda do puta i slično.
  212. 212. Pouku smo potražili od jednoga velikog meštra u gradnji suhozida koji se u svojim poodmaklim godinama još uvijek time bavi. Barba Joze Martinić Meštrante nesebično je nastojao svoju vještinu nama prenijeti. Bio je uspješan pa smo uz njega sudjelovali u stvaranju 30-tak metara novoga suhozida (duple gomile).
  213. 213. • Iza našeg četverosatnog rada ostao je prelijep zid - suhozid. • I mi smo ostavili maleni trag o sebi nekim budućim naraštajima. • Želimo se uključiti u učuvanje tradicijske gradnje, oteti je zaboravu, učiniti da živi vječno i uljepšava naš krajolik!
  214. 214. Bračani će i dalje koristiti svoje kućice, okrugle ili četvrtaste, veće ili manje, očuvane ili urušene. I dalje će čuvati svoje ograde, polja i maslinike. Možda ne kao njegovi preci. Ali moderna tehnologija, strojevi i ostale tekovine civilizacije ne smiju gurnuti u zaborav ono što se stotinama godina stvaralo.
  215. 215. Mi dajemo mali prilog nastojanju da kulturnu baštinu otmemo zaboravu: pričom, slikom, radom.... To je naše i tako mora ostati!
  216. 216. Na projektu su vrijedno su radili i mjerljive rezultate ostvarili: Šime Vrandečić, 8.r Lorian Martinić, 7.r Tomislav Martinić, 7.r Srđan Eterović, 6.r Stipe Kaštelan, 6. r Luka Radić, 7.r Mentor Anton Matković, prof. TK
  217. 217. Kultura življenja i stanovanja nekad i danas UTJECAJ KRUTOGA OTPADA I SMEĆA NA KVALITETU VODA (I MORA) - kemija/biologija/priroda
  218. 218. Što je otpad?
  219. 219. Što je otpad? Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
  220. 220. Otpad može svrstati u nekoliko kategorija, a to su: - opasni- tvari i predmeti koji predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš - radioaktivni - neopasni- ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i okoliš - inertni- otpad koji se kemijski ne mijenja i ne utječe na okoliš samo ga nagrđuje
  221. 221. Odnos prema otpadu nekad i danas
  222. 222. ŽIVOT NEKAD ŽIVOT DANAS
  223. 223. Život nekad  miran život  manja naselja i gradovi  nema užurbanosti i stresa  manje zagađenja zraka, tla i vode  manje otpada
  224. 224. KOMPOSTIRANJE STAJSKI GNOJ ZDRAVA HRANA – MLIJEKO, JAJA,MESO
  225. 225. Otpada je bilo manje Gotovo sav otpad je bio organskog podrijetla i bio je iskoristiv Što se nije moglo iskoristiti za kompostiranje ili izradu stajskog gnoja bacalo se u kantu za otpatke PAPIR ORGANSKI OTPAD OSTALO
  226. 226. Život danas  vrijeme ubrzanog i stresnog života  vrijeme brzog razvoja  stvoreno je potrošačko društvo  vrijeme kada život postaje samo sredstvo za ostvarivanje ciljeva  vrijeme stvaranja velike količine otpada
  227. 227. ODLAGALIŠTE OTPADA ‘’KOŠER’’NA BRAČU KAREPOVAC
  228. 228. Količina otpada se naglo povećala, ali je naš odnos prema otpadu ostao isti! Sve stavljamo u ‘’isti koš’’! Sve je SMEĆE!
  229. 229. Utjecaj otpada na kvalitetu mora i voda
  230. 230. PLAŽE, LOKVE, BARE
  231. 231. Zemlja - Plavi planet - 2/3 njezine površine prekriveno vodom – oceani, mora i kopnene vode More je izvor života. U njemu je prije 1.5 milijardi godina nastao život
  232. 232. Voda je spoj bez kojeg nije moguć život (čini oko 60% ljudskog organizma) Voda za piće bi trebala biti bez boje, okusa i mirisa te sa minimumom otopljenih tvari od 0.1% i ne bi smjelo biti bakterija i drugih uzročnika bolesti.  Voda je jedna od najjačih otapala na svijetu - "univerzalno otapalo"
  233. 233. Onečišćenje voda i mora je promjena kakvoće voda i mora koja nastaje ispuštanjem štetnih tvari u količini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda.
  234. 234. Zagađenje voda i mora je onečišćenje većeg intenziteta
  235. 235. PRAKTIČNI DIO Zadatak – utvrditi ima li odlaganje otpada u prirodu štetni utjecaj na ekosustav Pretpostavka – DA
  236. 236. EKIPA MLADIH ISTRAŽIVAČA I ZNANSTVENIKA
  237. 237. Prikupljanje uzoraka za analizu Uzorci se prikupljaju u sterilne staklene boce od 1/2l
  238. 238. Posjet Nastavnom Zavodu za Javno Zdravstvo
  239. 239. Prikupljene uzorke treba analizirati Koristili smo različite metode: - mikrobiološke metode (postojanje bakterija koje uzrokuju probleme u organizmu ljudi) - kemijska analiza (postojanje štetnih kemijskih tvari)
  240. 240. Mikrobiološka analiza vode METODA MEMBRANSKE FILTRACIJE
  241. 241. 1. 2. 3. 4.
  242. 242. KOLIMETRIJA utvrđuje se postojanje bakterija koje uzrokuju crijevne bolesti , a inače se nalaze u fekalijama životinja Izvodi se u tri faze : - prethodni test - potvrdni test - završni test
  243. 243. UTVRĐIVANJE KOLIČINE UKUPNIH KOLIFORMA (uzročnika crijevnih bolesti) PRIBOR – mikropipeta, plamenik HRANJIVE PODLOGE (tekuće i krute podloge)
  244. 244. NASIJAVANJE BAKTERIJA NA KRUTE PODLOGE (određivanje pojedinih vrsta bakterija)
  245. 245. Rezultati analize Voda koju smo analizirali nije za piće, ali s njom se mogu zalijevati poljoprivredne kulture. More koje smo analizirali je izuzetne kakvoće što znači da je čisto i da je pogodno za kupanje.
  246. 246. HOĆEMO LI OVAKO ŽIVJETI,
  247. 247. ILI OVAKO ?
  248. 248. Mi trebamo odlučiti! Mi trebamo razvijati ekološku svijest! Nije sav otpad smeće! Trebamo razdvajati otpad! Trebamo reciklirati! Trebamo organizirati ekološke akcije čišćenja plaža, podmorja, šuma, livada …
  249. 249. AUTORI Učenici VII. razreda Jure Martinić Lana MArtinić Nikol Martinić Cezar Učenici VIII. razreda Josipa Vrandečić Josip Vrsaloivić Mentorica – Simona Širković Martinić, učiteljica kemije i biologije
  250. 250. • Mi smo učenici 1. i 3. razreda PŠ Pražnica pri OŠ Pučišća. Uključeni smo u školski projekt ŽIVJETI NA BRAČU U SKLADU S PRIRODOM I KULTURNOM BAŠTINOM. Za naš nastavni projekt odabrali smo zimnicu.
  251. 251. ZIMNICA PŠ PRAŽNICA 2012
  252. 252. BRANJE VOĆA • Za prvu berbu odabrali smo oskoruše. Brali smo ih penjući se na ljestve (jer su stabla visoka 5 metara) i kupeći otpalo voće sa tla u košare.
  253. 253. • Sakupljene oskoruše donijeli smo u školu i odvajali ih nekoliko dana u kutijama (zrele od nezrelih).
  254. 254. BRANJE SMOKAVA • Smokve smo otišli brati u školski vrt u Gornjem Humcu. Smokvine grane prilagođene su djeci pa smo svo voće pokupili s tla.
  255. 255. BRANJE ŠLJIVA • Na redu je bila i treća berba, berba šljiva. Pozvani smo u obližnji voćnjak u kojem nas je čekala mala šljivica.
  256. 256. U VINOGRADU • Obišli smo nekoliko vinograda.
  257. 257. • Ali samo smo u jedan ušli i obrali ga. Konačna berba iznosila je 14 kg!
  258. 258. • Branje voća je završeno. Sada slijedi spremanje, pripremanje i čuvanje zimnice.
  259. 259. KUHANJE • Spremni smo za kuhanje. Od svake vrste voća napravili smo marmeladu a od grožđa dobili još i sok.
  260. 260. • Naše proizvode željeli smo i upakirati. Djeca su šila ukrase za ambalažu.
  261. 261. • Ukrasili smo bočice i dobili konačne rezultate. Naše voće opet je u košarama!
  262. 262. PREZENTACIJA U OŠ PUČIŠĆA
  263. 263. ŽIVOT U OBITELJI NEKAD I SAD Željka Martinić, učiteljica i učenici 2. r. OŠ Pučišća
  264. 264. STAMBENI OBJEKTI NEKAD DANAS
  265. 265. PROSTORIJE U DOMU NEKAD DANAS
  266. 266. SPAVANJE NEKAD DANAS
  267. 267. KUHANJE NEKAD DANAS
  268. 268. ODRŽAVANJE HIGIJENE NEKAD DANAS
  269. 269. BLAGOVANJE OBITELJ ZA STOLOM – NEKAD OBITELJ ZA STOLOM – DANAS
  270. 270. PREDMETI U KUĆANSTVU NEKAD DANAS
  271. 271. SADRŽAJ DNEVNIH OBROKA DORUČAK - NEKAD DORUČAK – DANAS
  272. 272. RUČAK – NEKAD RUČAK – DANAS
  273. 273. VEČERA – NEKAD VEČERA – DANAS
  274. 274. ZAJEDNIČKI POSLOVI U KUĆANSTVU NEKAD DANAS
  275. 275. OBITELJSKA SLAVLJA NEKAD DANAS
  276. 276. ODIJEVANJE NEKAD DANAS

×