• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
OŠPučišća i OŠ Marjan, Comenius multilateral partnership 2011 – 2013
 

OŠPučišća i OŠ Marjan, Comenius multilateral partnership 2011 – 2013

on

  • 1,349 views

 

Statistics

Views

Total Views
1,349
Views on SlideShare
1,313
Embed Views
36

Actions

Likes
0
Downloads
4
Comments
0

1 Embed 36

http://www.comenius-ttfsd.com 36

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    OŠPučišća i OŠ Marjan, Comenius multilateral partnership 2011 – 2013 OŠPučišća i OŠ Marjan, Comenius multilateral partnership 2011 – 2013 Document Transcript

    • 1 TEACHER TRAINING FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT COMENIUS MULTILATERAL PARTNERSHIP 2011 – 2013 OBUKA UĈITELJA ZA ODRŢIVI RAZVOJ COMENIUS MULTILATERALNO PARTNERSTVO 2011 – 2013 - methodological handbook – - metodiĉki priruĉnik - June, 2013.
    • 2 SADRŢAJ I. OSNOVNA ŠKOLA PUĈIŠĆA ……………………….. 3 1. ŠKOLSKI KURIKUL I ODRŢIVI RAZVOJ ………………………………… 4 1.1. OSOBITOSTI OŠ PUĈIŠĆA ……………………………………………….. 4 2. PROJEKTI OŠ PUĈIŠĆA ….………………………………………………… 9 2.1. ALATI I ZANATI: ŠKARPELIN ………………………………………….. 9 2.2. JEMATVA ……………………………………………………..…………… 16 2.3. STARAĈKI DOM…………………………………………………………… 24 2.4. GRAĐENJE, STANOVANJE, ŢIVLJENJE NA BRAĈU ………………… 44 2.5. UTJECAJ KRUTOGA OTPADA I SMEĆA NA KVALITETU BRAĈKE VODE I MORA …………………………….. 51 2.6. CRKVICE NA PODRUĈJU OPĆINE, NASLJEĐE I OBIĈAJI …………… 59 2.7. SUHOZIDNA SKLONIŠTA, KUĆERCI, KUĆICE I PIOVERI NA PODRUĈJU PUĈIŠĆA …………………………………………………. 67 2.8. JEZIK – STANDARDNI I ZAVIĈAJNI IDIOM …………………………… 75 II. OSNOVNA ŠKOLA MARJAN ……………………….. 83 1. ODIJEVANJE – NEKAD I DANAS …………………………………………….. 84 + PREZENTACIJA ……………………………………………… 92 2. STARI KUĆANSKI PREDMETI ………………………………………………... 173 + PREZENTACIJA ……………………………………………... 179 3. TRADICIONALNA JELA VELOG VAROŠA ………………………………….. 210 + PREZENTACIJA ……………………………………………… 218 4. KROJENJE I VEZENJE ………………………………………………………….. 257 + PREZENTACIJA ………………………………………………. 267 5. POTROŠAĈKA KOŠARA NEKAD I DANAS …………………………………… 312 + PREZENTACIJA ………………………………………………… 322 6. STARE SPLITSKE IGRE ………………………………………………………… 351 + PREZENTACIJA ……………………………………………… 362 7. JESEN U ZAVIĈAJU …………………………………………………………….. 400 8. SPLIT-NEKAD I DANAS ……………………………………………………….. 407
    • 3 I. OSNOVNA ŠKOLA PUĈIŠĆA 21 412 PUĈIŠĆA Trg Hrvatskoga skupa 11 U Puĉišćima, 24. 06. 2013.
    • 4 1. ŠKOLSKI KURIKUL I ODRŢIVI RAZVOJ 1.1. OSOBITOSTI OŠ PUĈIŠĆA Nastavni proces u OŠ Puĉišća već dugo vremena slijedi suvremene didaktiĉke teorije. Teţište pouĉavanja preusmjerava se s nastavnih sadrţaja na razvoj temeljnih uĉeniĉkih kompetencija. Takav pristup pouĉavanju omogućuje bolju usklaĊenost sadrţaja i modela pouĉavanja s uĉeniĉkim mogućnostima te veću autonomiju nastavnika u procesu pouĉavanja. S druge strane, zahtijeva se veća kreativnost uĉitelja i primjena razliĉitih inovativnih modela pouĉavanja. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, 2005) takoĊer naglašava poučavanje usmjereno prema učeniku, uvaţavajući učenikove sposobnosti i naravne sklonosti; uvoĎenje učenika u istraţivački usmjerenu nastavu; stjecanje trajnih i uporabljivih znanja. Jedan od najvaţnijih hrvatskih strateških dokumenata, Nacionalni okvirni kurikulum (2010), dodatno nas usmjerava prema odmaku s prijenosa znanja (sadrţaja) na razvoj temeljnih uĉeniĉkih kompetencija i proširenu odgovornost škole. Proširena odgovornost škole nuţno ukljuĉuje i njezinu povećanu autonomiju. Škole dobivaju mogućnost da sukreiraju nastavne planove i programe, odnosno da dopunjuju i proširuju programe koje propisuje obrazovna vlast. Dokument koji to omogućuje je školski kurikul. On, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odreĎuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojnoobrazovne aktivnosti, programe i projekte… Kroz razliĉite aktivnosti, programe i projekte škola moţe zadovoljiti specifiĉne potrebe svojih uĉenika i naglasiti sve svoje posebnosti. Škole se u svojim kurikulima usredotoĉuju na razliĉita podruĉja, ovisno o uvjetima u kojima rade, potrebama i mogućnostima uĉenika i ostalih sudionika odgojnoobrazovnoga procesa. Sve prednosti suvremenog kurikularnog pristupa OŠ Puĉišća nastoji ugraditi u svoje djelovanje. Iz školskoga kurikula mogu se išĉitati posebnosti škole i razvojni smjer . Školsko podruĉje OŠ Puĉišća obuhvaća Puĉišća i gravitirajuća mu mjesta Gornji Humac i Praţnica, u kojima su smještene i podruĉne ĉetverogodišnje škole. U matiĉnoj školi u Puĉišćima školuju se uĉenici od 1. do 8. razreda. U podruĉnim školama nastavu pohaĊaju uĉenici od 1. do 4. razreda, u kombiniranim odjelima. Nakon završetka ĉetvrtoga razreda ti uĉenici putuju u matiĉnu školu i u Puĉišćima se školuju još 4 godine, do završetka osnovne škole (od 5. do 8. razreda). Geografski poloţaj ĉija je posljedica svojevrsna prometna izoliranost ove otoĉke škole, te organizacijski uvjeti rada, predstavljaju oteţavajuće okolnosti za ţivot i rad uĉenika na otoku. Najveća opasnost koja proizlazi iz navedenih okolnosti je njihova socijalna iskljuĉenost. Zbog toga se nastavno osoblje škole permanentno osposobljava za primjenu najsuvremenijih metodiĉkih modela rada kako bi uĉenici, unatoĉ nepovoljnim uvjetima, bili konkurenti svojim vršnjacima u Hrvatskoj i u Europi. Pretvorivši svoja ograniĉenja u prednosti, OŠ Puĉišća je danas prepoznata kao suvremena, inovativna škola u kojoj dominiraju kreativni modeli uĉenja i pouĉavanja. Najveći dio odgojnoobrazovnoga rada provodi se kroz istraţivaĉku i projektnu nastavu, bilo da je rijeĉ o redovitoj nastavi ili o izvannastavnim programima i projektima. U sadrţajnom smislu, posljednjih nekoliko godina fokus pouĉavanja usmjeren je na zaviĉajne baštinske teme. Rad na takvim sadrţajima ima mnogobrojne prednosti. Prouĉavanje zaviĉaja
    • 5 zapravo je uĉenje iz primarnih izvora znanja, a iskustvena i istraţivaĉka nastava pridonose boljem razumijevanju nastavnih sadrţaja i povećanju uĉeniĉke motivacije. Povećanoj motiviranosti pridonosi i ĉinjenica da baštinski sadrţaji omogućuju, štoviše zahtijevaju, kroskurikularnu obradu. Prouĉavanjem odreĊene teme kroz razliĉite predmete uĉenje postaje kvalitetnije, a znanje trajnije. Istraţujući i prouĉavajući kulturnu i prirodnu baštinu svoga zaviĉaja, uĉenici ne samo da je bolje upoznaju i razumiju, već prema njoj razvijaju pozitivne emocije i poţeljne vrijednosne stavove. Stvaraju se, dakle, kognitivne i afektivne pretpostavke nuţne za prihvatljiv odnos i odrţivo gospodarenje prirodnom i kulturnom baštinom u budućnosti. Upoznavši svoj zaviĉaj i njegove karakteristike uĉenici uoĉavaju i svoje komparativne prednosti. Na taj se naĉin pripremaju za stvarni ţivot i mogućnost samoostvarivanja u aktivnostima u kojima dolaze do izraţaja zaviĉajne posebnosti. To naše uĉenike, u razdoblju zrelosti, moţe uĉiniti konkurentnima u širem društvenom okruţenju. Sustavan rad u školi na baštinskim temama zapoĉeo je sveškolskim projektom Povijesni, prirodni i kulturni identitet Pučišća (2006/07). Taj je projekt rezultirao izdavanjem fotomonografije Pučišća – pjesma o kamenu, koju su struka i javnost oduševljeno prihvatili. Iz godine u godinu, središnji se školski projekti nadograĊuju i nadopunjuju novim pojedinostima. Tako se stvara bogata i vrijedna graĊa koja će u doglednoj budućnosti sigurno biti izloţena javnosti u obliku vrijednih i kvalitetnih publikacija, školskih izdanja. 1. 2. OŠ PUĈIŠĆA U COMENIUS PROJEKTU U Comenius projekt škola se ukljuĉila 2011/2012 sveškolskim projektom Ţivjeti na Braču u skladu s prirodom i kulturnom baštinom koji je bio okosnica školskoga kurikula. U sklopu tog projekta uĉenici su prouĉavali ţivot u obitelji i kulturu stanovanja nekad i danas, tradicionalne alate i zanate, zanimanja ljudi u zaviĉaju nekad i danas, a nastavljeno je i s istraţivanjem kulture graĊenja i ţivljenja na Braĉu, te istraţivanjem posljedica dvosmjernog meĊudjelovanja ĉovjeka i okoliša na primjerima iz zaviĉaja. U sljedećoj (2012/2013) školskoj godini nastavlja se projektno istraţivanje baštinskih i zaviĉajnih tema. Razliĉiti projekti grupirani su oko zajedniĉke teme Gospodarske mogućnosti i potencijali našega otoka (tradicija u suvremenosti). Naglasak je stavljen na perspektive odrţivog gospodarenja otoĉkim potencijalima, odnosno na razvoj poduzetniĉkih kompetencija uĉenika. Uvidom u dugogodišnji rad vidljivo je da je plan razvoja školskog kurikula OŠ Puĉišća utemeljen na odgoju i obrazovanju uĉenika za odrţivi razvoj zaviĉaja i primjeren odnos prema baštini. Naĉin obrade svih tema ukljuĉuje istraţivaĉku i stvaralaĉku nastavu te kroskurikularni pristup obradi sadrţaja. Koliko god prouĉavanje baštinskih tema bilo vaţno u pogledu metoda i sadrţaja, ono nije samo sebi svrha. Svi nastavni sadrţaji, ukljuĉujući i one baštinske, sredstvo su za ostvarivanje odgojnoobrazovnih ciljeva, od kojih je najvaţniji – razvo j temeljnih uĉeniĉkih kompetencija. Svoja iskustva o prednostima i pozitivnim uĉincima kreativnog prouĉavanja, u ĉijem su fokusu baštinske teme, nastavniĉki je kolektiv ţelio podijeliti s kolegama na meĊunarodnoj razini. Koliko god je korisno znanje o vlastitoj baštini prenijeti drugima, toliko je vaţno upoznati baštinu drugih regija i zemalja. Radi se, dakle, o razmjeni znanja i iskustva. Na taj se naĉin škola odreĊuje dvama bitnim naĉelima NOK-a: naglašena je europska dimenzija obrazovanja – osposobljavanje za suţivot u europskomu kontekstu, te interkulturalizam – razumijevanje i prihvaćanje kulturalnih razlika kako bi se smanjila neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.
    • 6 S meĊunarodnim je partnerima školsko osoblje namjeravalo razmijeniti kreativne metodiĉke modele pouĉavanja, povezane s temama kulturne i prirodne baštine i odrţivoga razvoja. Partneri su pronaĊeni kroz LLP – Comenius. Comenius projekt RAZVOJ ŠKOLSKOGA KURIKULA: OBUKA UČITELJA ZA ODRŢIVI RAZVOJ kreiran je i ostvaruje se u svrhu povećanja struĉnih kompetencija uĉitelja. Kroz meĊusobnu suradnju i susrete uĉitelja u razliĉitim svarnim školskim kontekstima (mobilnosti), a primjenjujući navedeni pristup obrazovanju, dokazano je povećana kvaliteta i uĉinkovitost obrazovanja. 1. 3. METODOLOGIJA RADA Na poĉetku školske godine odreĊuje se glavna projektna tema. Kljuĉni kriterij po kojemu se bira projektna tema jest mogućnost da se veći dio terenskih istraţivanja obavi u neposrednoj okolici mjesta u kojemu uĉenici ţive. Tema mora biti dovoljno široka da zahtijeva iscrpna istraţivanja i obradu informacija kroz razliĉita nastavna podruĉja u svim razredima. Tako se glavna tema razraĊuje na više podtema, koje meĊusobno povezane ĉine cjelinu. Dakle, u kroskurikularno ostvarivanje glavne teme ukljuĉuje se cijeli školski kolektiv (svi uĉenici i većina uĉitelja). Na projektima se svakodnevno radi kroz nastavne ili izvannastavne aktivnosti. Tako se sustavno razvijaju uĉeniĉke kljuĉne kompetencije (komunikacijska kompetencija, kompetencija za uĉenje i rješavanje problema, ICT, prirodoslovna i matematiĉka kompetencija, kulturološka, poduzetniĉka, socijalna i radna kompetencija). Afirmiraju se temeljne vrijednosti proklamirane u hrvatskim i europskim strateškim dokumentima: a) znanje (ponajprije trajno znanje) kao temeljna društvena vrijednost koja omogućuje pojedincu da bolje razumije samoga sebe i sve što ga okruţuje – kroz metodičke modele poučavanja koji omogućuju istodobno spoznavanje i doživljavanje b) identitet (osobni, kulturni i nacionalni) – kroz proučavanje sadržaja koji se odnose na zavičajnu kulturnu i prirodnu baštinu c) odgovornost (prema sebi, prema drugima i prema zaviĉajnoj baštini) – kroz usmjeravanje učenika na održivo gospodarenje zavičajnim vrijednostima. Proces iskustvenoga i stvaralaĉkoga uĉenja kroz projekte usklaĊen je s razliĉitim razvojnim mogućnostima i dobi uĉenika. Svaki se projekt ostvaruje kroz nekoliko istraţivaĉkih etapa. Zahtjevniji projekti traju dulje vremena i imaju više etapa. Svaka istraţivaĉka etapa dogaĊa se po istom metodiĉkom obrascu: a) istraţivanje ĉinjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u uĉionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (uĉionica) d) usustavljivanje i prikazivanje steĉenoga znanja razliĉitim izraţajnim sredstvima: rijeĉju, slikom, grafikonima, trodimenzionalnim modelima, fotografijom ili multimedijalnim sredstvima e) primjena steĉenoga znanja u problemskim zadatcima iz razliĉitih nastavnih podruĉja Sukladno Gaardnerovoj teoriji o višestrukim inteligencijama poštuju se razliĉiti stilovi uĉenja i razliĉiti umovi uĉenika. . Kad se razliĉitim pristupima potakne uĉeniĉko zanimanje za sadrţaj i navede ih se na istraţivanje teme s razliĉitih motrišta, sve metodiĉke postupke usmjeravamo prema istom cilju: nastavni sadrţaj i nove pojmove trebaju razumiju svi uĉenici.
    • 7 Evaluacija nastavnih postupaka i metoda rada utemeljena je na uĉeniĉkim "produktima". Rezultati njihova rada ogledaju se u stvaralaĉkim uradcima (razliĉita izraţajna sredstava). Kvaliteta radova dijelom ovisi o dobi i razvojnim mogućnostima uĉenika. No, bez obzira na kvalitetu izraza – iz uĉeniĉkih se uradaka jasno moţe oĉitati jesu li oni shvatili nove pojmove i stekli nove spoznaje. 1. 3.1. SPOZNAJNI PROCES Proces spoznavanja i poticajna pitanja ili zadatci koje primjenjujemo u svakoj spoznajnoj etapi vidljivi su iz sljedeće tablice: DIJELOVI PROCESA UĈENJA POTICAJNA PITANJA 1. Zamjećivanje pojave Što si zamijetio? Kako to tumačiš? Zašto? 2. Prikupljanje potrebnih podataka Što ne moţeš objasniti? Koje ti informacije nedostaju? Gdje ih moţeš naći? 3. Obrada informacija Na što te to podsjeća? U čemu su sličnosti i razlike? Što je najvaţnije? S čime to moţeš povezati? Ako se dogodi to i to, što će dalje biti? 4. IzvoĊenje zakljuĉaka Što iz svih podataka moţeš zaključiti? Kako ćeš provjeriti je li zaključak dobar? 5. Prikazivanje rješenja u skladu sa svojom mentalnom slikom Kako bi to mogao prikazati i prenijeti drugima (slikom, riječju, grafikonom, kombinacijom slike i riječi, brojevnim prikazom, modelom …)? 6. Osvješćivanje uporabne vrijednosti steĉenoga znanja Gdje bi ti moglo koristiti ovo što si upravo naučio? 1. 3.2. POPIS ŠKOLSKIH PROJEKATA OSTVARENIH KROZ PROGRAM COMENIUS 2011/2013 Glavna tema: Ţivjeti na Braĉu u skladu s prirodom i kulturnom baštinom 1. Nastavni projekti razred naziv projekta nositelj 1. (Puĉišća) ŢIVOT U OBITELJI NEKAD I DANAS Mirjana Bauk 2. (Puĉišća) KULTURA STANOVANJA NEKAD I DANAS Ţeljka Martinić 3. (Puĉišća) SLIKE IZGUBLJENOG VREMENA: prvi puĉiški kaštil Jelenka Radić 4. (Puĉišća) ALATI I ZANATI: škarpelin Fani Niţetić PŠ Praţnica 2. i 4. JEMATVA Bisera Mihaić PŠ Gornji Humac 1.- 4 . DJELATNOSTI LJUDI U ZAVIĈAJU NEKAD I DANAS Siniša Luĉić Lavĉević
    • 8 2. Izvannastavni projekti nastavno podruĉje naziv projekta nositelj povijest GRAĐENJE, STANOVANJE, ŢIVLJENJE na Braĉu Ana Marĉić zemljopis GEOLOŠKA GRAĐA OTOKA, VODA I KVALITETA ŢIVOTA Ana Marĉić priroda/biologija/ kemija UTJECAJ KRUTOGA OTPADA I SMEĆA NA KVALITETU BRAĈKE VODE I MORA Simona Širković vjeronauk CRKVICE NA PODRUĈJU OPĆINE, NASLJEĐE I OBIĈAJI ĉ.s. Danijela Mihić likovna kultura BRAĈKI KAMEN U KIPARSTVU I ARHITEKTURI Lada Kuzmanić Runje tehniĉka kultura SUHOZIDNA SKLONIŠTA, KUĆERCI, KUĆICE I PIOVERI NA PODRUĈJU PUĈIŠĆA Anton Matković hrvatski jezik JEZIK – STANDARDNI I ZAVIĈAJNI IDIOM Maja Ćapin
    • 9 2. PROJEKTI OŠ PUĈIŠĆA a) nastavni projekti 2.1. ALATI I ZANATI – KLESAR 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta „ALATI I ZANATI – KLESAR“ Sudionici Uĉenici ĉetvrtoga razreda osnovne škole Puĉišća Voditelj Fani Niţetić, razredna uĉiteljica Vrijeme trajanja projekta jedna školska godina PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati uĉeniĉku motivaciju za uĉenje 2. povezati nastavne sadrţaje sa ţivotom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene steĉenoga znanja 3. razvijati uĉeniĉke kljuĉne kompetencije 4. razvijati uĉeniĉku osobnost kroz poticanje upornosti, snalaţljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje 5. upoznati tradicionalne klesarske alate, njihovu primjenu, sačuvati i prenositi spoznaju o životu i radu ljudi u kamenu i s kamenom OĈEKIVANI REZULTATI 1. povećana uĉeniĉka motivacija za uĉenje 2. poboljšani odgojno – obrazovni ishodi u svim nastavnim podruĉjima 3. povećane uĉeniĉke kljuĉne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za uĉenje i rješavanje problema, komunikacija na materinskom/zavičajnom jeziku) 4. socijalno i emocionalno osnaţeni uĉenici: osposobljeni da se suoĉavaju s teškoćama i neuspjehom, da se poveţu s drugima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traţe pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini. 5. a) nove spoznaje o kulturi i tradiciji zavičaja (klesarstvo) b) projektna dokumentacija: PP prezentacija na završnoj priredbi u koju su ukljuĉeni dijelovi projekta, javno predstavljanje uĉeniĉkih radova nastalih tijekom projekta (pisani, praktični i likovni radovi, plakati i dramatizacija) NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. Istraživanje prirodno –zemljopisnih uvjeta i gospodarstvenih djelatnosti u zavičaju 2. Terensko istraživanje: upoznavanje ljudi koji se bave kamenarskim zanatima na njihovim radnim mjestima, prikupljanje informacija o načinima i uvjetima rada 3. Istraživanje podataka iz drugih izvora: literature,internet, razgovor s mjesnim klesarima i meštrima radionice Klesarske škole 4. Obrada prikupljenih podataka i povezivanje sa sadrţajima većine
    • 10 nastavnih predmete (Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura, Informatika) 4. Postavljanje hipoteze, izvoĊenje zakljuĉaka uĉeniĉko stvaralaštvo (poticanje uĉenika na stvaralaštvo u suglasju s teorijom višestrukih inteligencija) 5. Usustavljivanje steĉenih znanja 6. SreĊivanje projektne dokumentacije 7. Predstavljanje rezultata rada Projekt će se provesti kroz sljedeće etape: 1. Uvod u temu, primorski zaviĉaj – zanimanja ljudi u zaviĉaju, zanimanje klesar (specifiĉno za naše mjesto), gledanje filma 2. Terensko istraţivanje – posjet Klesarskoj školi 3. Prikupljanje podataka o klesarskim alatima i njihovoj ulozi, otkrivanje izraza karakteristiĉnih za obradu kamena (sluţenje rjeĉnikom – „Rjeĉnik braĉkih ĉakavskih govora“, Petar Šimunović) 4. Obrada prikupljenih podataka, pretpostavke o uvjetima i naĉinu obrade kamena nekad i danas 5. Otkrivanje novih spoznaja o utjecaju klesarske tradicije na ţivot nekad i danas, te vaţnost oĉuvanja klesarstva i onoga što nam je ostavljeno u nasljeĊe Svaka istraţivaĉka etapa dogaĊa se po metodiĉkom obrascu navedenom u uvodnom dijelu priruĉnika. OSTVARIVANJE PROJEKTA PRIMJERI METODIĈKIH (NASTAVNIH) JEDINICA Prvi dio istraţivanja: Uvod u temu NAZIV NASTAVNE JEDINICE „Zanimanje ljudi u primorskom zaviĉaju“ ODGOJNO – OBRAZOVNI CILJEVI  razumijevanje povezanosti izmeĊu prirodno –zemljopisnih uvjeta i gospodarstva  upoznavanje gospodarske posebnosti zaviĉaja  upoznavanje razliĉitih zanimanja u neposrednom okruţenju  razumijevanje vaţnosti klesarstva kao gospodarske djelatnosti zaviĉaja KLJUĈNI POJMOVI  reljef  gospodarstvo, gospodarstvene djelatnosti (maslinarstvo, poljoprivreda, turizam…)  klesar, klesarstvo  istraţivanje prošlosti MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica /heuristiĉka nastava
    • 11 MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA  HJ: medijska kultura (dokumentarni film), postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriĉavanje, raspravljanje, argumentiranje  PID: prošlost, sadašnjost, uvjeti ţivota, gospodarstvo zaviĉaja, reljef  GK: ritam DIDAKTIĈKI SCENARIJ UVOD Razrednoj skupini prikazan je film „Hop – Jan priĉa o braĉkom kamenu“. Nakon filma postavljamo uĉenicima poticajna pitanja: O čemu govori ovaj film? Što ljudi rade? Čime se bave? Što koriste kao alate u svom radu?Kakav je njihov ţivot? U kakvim uvjetima rade?Kako si se osjećao dok si gledao film?O čemu si razmišljao? (film je vrlo emotivan, prikazuje djedove uĉenika pri teškom fiziĉkom radu u kamenolomima Puĉišća) OBRADA NOVOG SADRŢAJA Nastavljamo razgovor o gospodarskim djelatnostima zaviĉaja (klesarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo, poljoprivreda, turizam,… ) i njihovom utjecaju na ţivot i rad ljudi. Prisjećajući se filma razgovaramo o zanimanjima naših oĉeva, djedova. Zakljuĉujemo da je klesarstvo karakteristiĉna djelatnost našeg mjesta. Postavljamo im pitanja: Što ti je poznato iz filma? Poznaješ li neki alat za obradu kamena? Koji? Je li ti netko od starijih pričao kako su ljudi radili u kamenolomu i obraĎivali kamen? Zašto su se baš u našem mjestu odlučili baviti tom djelatnošću? Koriste li se ljudi i danas takvim alatima? Uoĉavaš li sliĉnosti i razlike u izgledu alata nekad i danas?Je li se način obrade kamena promijenio? ZAVRŠNI DIO Uĉenici su dobili zadatak da od svojih starijih prikupe što više podataka o klesarskim alatima koji su se upotrebljavali u prošlosti. Drugi dio istraţivanja: Posjet radionici Klesarske škole NAZIV NASTAVNE JEDINICE „Klesarski alat“ ODGOJNO – OBRAZOVNI CILJEVI - povezivanje sadašnjosti s prošlošću - razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, kompetencije za uĉenje, socijalne i radne) KLJUĈNI POJMOVI - alat za ruĉnu obradu kamena - „gruba“ i „fina“ obrada kamena MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE - radionica Klesarske škole, heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA - HJ: intervjuiranje, slušanje, raspravljanje,argumentiranje, zaviĉajni govor - PID: prošlost, sadašnjost, naselja primorskog kraja, vaţnost klesarskog zanata za izgled naselja primorskog kraja
    • 12 DIDAKTIĈKI SCENARIJ UVOD Prije odlaska u radionicu Klesarske škole uĉenici podijeljeni u dvije skupine pripremaju pitanja za intervjue. Jedna skupina priprema pitanja za „meštra“ u radionici, a druga skupina intervjuirat će uĉenike Klesarske škole. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Dolaskom u radionicu s uĉenicima se vodi razgovor (Čemu sluţi ova prostorija? Što ti je u njoj poznato? Što te iznenaĎuje? Što biste voljeli saznati?Tko nam u tome moţe pomoći?) Uĉenici su upoznali voditelja radionice, meštra klesarstva. On će upoznati uĉenike s klesarskim alatom. Uĉenici sa zanimanjem promatraju klesarske alate za ruĉnu obradu kamena. Upoznali su se s nazivima pojedinih alata(????), a meštar im je pokazao i objasnio što se s tim alatima moţe napraviti, kako od komada neobraĊenog kamena napraviti finalni proizvod. Obrada kamena ide od „grublje“ obrade prema „finijoj“. Za „grubu“ ruĉnu obradu kamena koriste se jedni alati, a za „finu“ obradu drugi. Sav taj klesarski alat potjeĉe iz doba Grka i Rimljana i on se stoljećima usavršavao i prilagoĊavao klesaru i njegovom radu s kamenom. Uĉenici zapisuju nazive alata i njihovu svrhu. Potom su uĉenici intervjuirali „meštra“ i jednog uĉenika te pitanjima upotpunili sve ono što ih je zanimalo.(Odakle nabavite kamen koji obraĎujete? Kako uspijete oblikovati komad kamena? Treba li vam puno strpljenja i upornosti u radu? Što se dogodi ako nešto pogriješite dok radite? Koliko vam vremena treba da nešto napravite? Na koji način montirate velike komade kamena? Zašto ste izabrali baš ovu školu? Odakle sve dolaze učenici u ovu školu?Kad završite ovu školu što ćete dalje?Da li vam „meštri“ pomaţu kad vam zatreba? Poslušate li njihove savjete?Mislite li da će vam ovo zanimanje koristiti u budućnosti?Ako nešto napravite od kamena nosite li to kući za uspomenu ili to ostaje u radionici?) ZAVRŠNI DIO Uĉenici zakljuĉuju da su se sliĉnim alatom sluţili klesari iz daleke prošlosti i da svaki alat ima vaţnu ulogu pri izradi predmeta od kamena. Na kraju je svaki uĉenik dobio prigodu iskustveno doţivjeti klesarski alat i njegovu ulogu pri obradi kamena. UsporeĊivali su tragove koje je na kamenu ostavio pojedini alat. Treći dio istraţivanja: Prikupljanje podataka o klesarskim alatima NAZIV NASTAVNE JEDINICE „Klesarski alat“ ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - proširivanje leksika zaviĉajnoga i standardnoga hrv. J. - razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, kompetencije za uĉenje, socijalne i radne) KLJUĈNI POJMOVI Vrste alata (maca, mlot, špuntarijuola, piket ...) Glagoli (popicigat, špuntat, oţmarat ... MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE - uĉionica/heuristiĉka nastava
    • 13 MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: sluţenje rjeĉnikom, zaviĉajni govor (glagoli), knjiţevni jezik, rasprava PID: prošlost, sadašnjost, klesarstvo, tradicija i kulturna baština DIDAKTIĈKI SCENARIJ UVOD Nakon posjeta Klesarskoj školi uĉenici su se zainteresirali za rijeĉi i rjeĉnik kojim se koriste klesari u radu upotrebljavajući svoj alat. Poticajnim pitanjem (Što mislite gdje bi mogli pronaći to što vas interesira?) uĉenici iznose svoje mišljenje.(u knjiţnici, u nekom rječniku) Dobili su zadatak da odu u mjesnu knjiţnicu i zamole knjiţniĉarku da im pomogne. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Uĉenici su, po preporuci knjiţniĉarke, iz knjiţnice posudili „Rjeĉnik braĉkih ĉakavskih govora“ kojeg je napisao Petar Šimunović. Zajedniĉki su traţili, zapisivali, ĉitali, otkrivali i pamtili sve one rijeĉi i izraze koje upotrebljavaju klesari dok se sluţe svojim alatima. Za svaki pojedini alat pronašli su objašnjenje znaĉenja na knjiţevnom jeziku, te izraz kojim se sluţe klesari pri obradi kamena puĉiškom ĉakavicom.Npr.(bućorda -„nazubljeni mlat za finiju obradu“ – Vi komad va izdilot na bućordu ili piket –„ klesarski mlat zašiljen na objema stranama“ – Piket je ţbocaduru nojvaţniji alot ) itd. ZAVRŠNI DIO Nakon tog istraţivaĉkog dijela uĉenici su zakljuĉili koliko su obogatili svoje spoznaje, svoj zaviĉajni govor i kolika je vaţna uloga klesarstva u našem zaviĉaju, u našoj svakodnevnici, za našu budućnost. Kod kuće će napisati sastavak s temom Priča store marteline. Ĉetvrti dio istraţivanja: Obrada podataka NAZIV NASTAVNE JEDINICE „Klesar i njegov alat“ ODGOJNO – OBRAZOVNI CILJEVI - povezivanje sadašnjosti i prošlosti - upoznavanje klesarske tradicije, bogate graditeljske ostavštine i kulturnoga naslijeĊa - razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, kompetencije za uĉenje,socijalne i radne) KLJUĈNI POJMOVI - klesarstvo, zanati i obrti - uvjeti ţivota i rada - klesarski alati za „grubu“ i „finu“ obradu kamena MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE - uĉionica - heuristiĉka nastava
    • 14 MOGUĆNOST KROSKURKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA - HJ: raspravljanje, prepriĉavanje, saţimanje, opisivanje, izbor poezije vezano za temu,dramatizacija - PID: prošlost, sadašnjost, primorski kraj, zanimanja ljudi u primorskom kraju, naselja primorskog kraja, klesarstvo, tradicija i kulturna baština - MAT: mjerenje duljine, odnosi duljine, širine i visine, pravokutnik, kruţnica i krug - LK: odnos prema veliĉinama, crtanje detalja DIDAKTIĈKI SCENARIJ UVOD Dogovaramo se kako sve ono što smo vidjeli, prikupili, doţivjeli, nauĉili i ostvarili prenijeti i pokazati drugima. OBRADA PRIKUPLJENIH SADRŢAJA Uĉenike pristupaju stvaralaĉkom radu u suglasju s njihovim mogućnostima i interesima. Razvrstani u skupine, prikupljene podatke povezuju sa sadrţajima nastavih podruĉja. 1. skupina obraĊuje podatke povezane s materinskim jezikom– Priĉa jedniega mlota, Intervju s „meštrom“ u radioni, Intervju s uĉenikom Klesarske škole, Alati – glagoli povezani s obradom kamena, primjeri govora u konkretnoj situaciji 2. skupina – smišljan matematiĉke zadatake s tematikom obrade kamena (površina, teţina, duljina, visina…) 3. skupina – crteţi, slike, fotografije motiva povezanih s temom 4. skupina – izrada plakata o klesarskom alatu, naziv pojedinog klesarskog alata i njegova namjena, izrada plakata o posjetu Klesarskoj školi 5. skupina – dramatizacija situacija povezanih s temom, odnosi meĊu likovima i njihova analiza u razliĉitim situacijama ZAVRŠNI DIO Svaka skupina izvještava o obavljenom zadatku. Peti dio istraţivanja: Predstavljanje prikupljenih podataka Uĉenici su na javnoj priredbi predstavili rezultate istraţivaĉkog i stvaralaĉkog rada na projektu. Predstavili su alate zaviĉajnim govorom. Objasnili su postupak izrade kamenice onako kako su im „meštri“ rekli. Svaki kamen za kamenicu došao je iz „petrode“. Uĉenici su na puĉiškoj ĉakavici interpretirali pjesmu „Petroda“ Dubravke Borić. Kao rezultat stvaralaĉkog rada nastao je igrokaz „Na dvuoru“ u kojem uĉenici na zaviĉajnom govoru priĉaju o ţivotu nekad i danas. Posebna je ĉast i velika odgovornost ostaviti u nasljeĊe generacijama koje dolaze ono o ĉemu su i nas nauĉili naši stariji.
    • 15 A duţnost je svih nas oĉuvati bogato kulturno nasljeĊe, sa bogatom graditeljskom ostavštinom koja se u svakom vremenu stvarala u skladu sa ţivotom i sa prirodom. ZAKLJUĈAK NA KRAJU RADA Ostvareni su projektni ciljevi. Uĉenici su povećali motivaciju za uĉenje. Povezivali su nastavne sadrţaje sa ţivotom nekad i danas koristeći znanja koja su stekli sudjelujući u ovom projektu, te osvijestili naĉine na koje bi ta znanja mogli primijeniti. Budući da je klesar tipiĉno zanimanje našeg mjesta, poznato i blisko uĉenicima, njihovim roditeljima i starijima, s posebnim zanimanjem uĉenici su prionuli istraţivaĉkom radu koji im je otvorio mogućnost razvijanja kljuĉnih kompetencija: komunikacijske kompetencije, kompetencije za uĉenje i rješavanje problema. Komunicirali su zaviĉajnim govorom, usporeĊivali ga s jeziĉnim standardom te na taj naĉin obogatili leksik zaviĉajnog i standardnog govora. Nauĉili su sluţiti se Rječnikom bračkih čakavskih govora kako bi riješili jeziĉne nedoumice i probleme, te kroz zajedništvo i suradnju snalazili se u novim okolnostima razvijajući svoju osobnost. Usredotoĉili su se na klesara i njegove alate. Slušali su klesare, ispitivali ih, zapisivali ono što su ĉuli od njih, osjetili i doţivjeli zajedništvo kamena, alata i ĉovjeka. A klesari, koji su ţivjeli i ţive s kamenom i od kamena, svojom upornošću i strpljivošću prenosili su uĉenicima nove spoznaje o kamenu i klesarskim alatima. Uĉenici su povećali svijest o vrijednosti svoje baštine, potrebi oĉuvanja tradicije klesarstva te o zaštiti i njegovanju zaviĉajnog govora. Posebna je ĉast i velika odgovornost ostaviti u nasljeĊe generacijama koje dolaze ono ĉemu su i nas nauĉili naši preci. A duţnost je svih nas ĉuvati i oĉuvati bogato kulturno nasljeĊe, s bogatom graditeljskom baštinom koja se stvarala u skladu sa ţivotom i s prirodom.
    • 16 2.2. JEMATVA 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta JEMATVA Sudionici uĉenici kombiniranoga odjela II. i IV. razreda Podruĉne osnovne škole Praţnica (12 uĉenika) Voditelj Bisera Mihaić , razredni uĉitelj kombiniranoga odjela Vrijeme trajanja projekta 1 obrazovno razdoblje (4 mjeseca) PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati uĉeniĉku motivaciju za uĉenje 2. povezati projektnu nastavu sa nastavnim sadrţajima i steći trajna znanja 3. razvijati uĉeniĉke kljuĉne kompetencije 4. razvijati uĉeniĉku osobnost kroz poticanje upornosti, snalaţljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje 5. osvijestiti potrebu oĉuvanja tradicije,tradicionalnog uzgoja i prerade kao dio osobnog i kulturnog identiteta OĈEKIVANI REZULTATI 1. povećana uĉeniĉka motivacija za uĉenje 2. osposobljenost uĉenika za ustrajno ostvarivanje zadataka u individualnom i skupnom radu 3. povećane uĉeniĉke kljuĉne kompetencije 4. nove spoznaje o tradicionalnom uzgoju,naĉinu proizvodnje vina 5. a) bolja meĊusobna povezanost uĉenika u ostvarivanju zajedniĉkih zadataka b) osposobljenost uĉenika za samovrednovanje i praćenje napretka tijekom rada na projektu 6. usustavljena projektna dokumentacija(slikovni rjeĉnik,literalni radovi na zaviĉajnom jeziku, pp prezentacija i javno predstavljanje rada NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. posjetiti vinograd i obitelj koja se bavi uzgojem vinove loze i prerade groţĊa na tradicionalan naĉin 2. prikupljati podatke o naĉinu uzgoja i prerade groţĊa 3. pratiti proces berbe groţĊa i proizvodnje vina po etapama 4. izraditi zaviĉajni rjeĉnik s nazivima predmeta, poslova i aktivnosti povezane uz jematvu 5. prikupljati tradicionalne recepte prehrambenih proizvoda od groţĊa 6. izraditi jednostavnije slastice 7. povezati proces jematve sa sadrţajima većine nastavnih podruĉja(Hrvatski jezik,Priroda i društvo, Matematika i Likovna kultura) 8. javno predstavljanje rada
    • 17 2. Motivacija za ukljuĉivanje projekta Jematva u Školski kurikul Nastavni projekt u kombiniranom razrednom odjelu II. i IV. razreda u Podruĉnoj školi u Praţnicama potaknut je ponajprije okolnostima u kojima uĉenici ţive, rade i uĉe. Tijekom prvih ĉetiriju godina osnovnoga obrazovanja školuju se u podruĉnoj školi koja obuhvaća sve uĉenike od prvog do ĉetvrtog razreda. Tijekom ostvarivanja ovoga projekta bilo ih je dvanaest (uĉenici jednog od dva kombiniranog odjeljenja). Udaljenost od središta (kulturnih i administrativnih) te ţivot na otoku kao specifiĉnoj (izoliranoj) geografskoj ĉinjenici, objektivno smanjuje mogućnost da se uĉenici ukljuĉe u raznovrsne izvanškolske aktivnosti i programe koji su dostupni većini njihovih vršnjaka. Zbog toga je škola duţna uĉiniti najviše što moţe da bi umanjila posljedice svojevrsne socijalne iskljuĉenosti otoĉkih uĉenika, osobito uĉenika iz malih otoĉkih podruĉnih škola kao što je ova iz Praţnica. Da odgojnoobrazovni rad bude što djelotvorniji, a uĉitelj i uĉenici što uspješniji, kljuĉno je postići obostrano zadovoljstvo koje će sve sudionike nastavnoga procesa motivirati na rad i druţenje. Kao rješenje (poznato iz konstruktivistiĉke i kognitivistiĉke teorije uĉenja te teorije višestrukih inteligencija) nametnula se projektna i istraţivaĉka (iskustvena) nastava, koja će se najvećim dijelom ostvarivati u sociološkom obliku timskoga suradniĉkog uĉenja. 3. Metodologija rada na projektu Projekt će se provesti kroz slijedeće etape: 1. Uvod u temu(upoznavanje s obitelji koja se bavi uzgojem vinove loze i prerade groţĊa na tradicionalan naĉin) 2. Terensko istraţivanje( jematva-berba groţĊa) 3. Obrada podataka 4. Terenski rad( u konobi-prerada groţĊa) 5. Obrada podataka i stvaralaĉki rad 6. Izrada jednostavnih proizvoda u školi(sok i marmelada od groţĊa) 7. Predstavljanje rada Svaka istraţivaĉka etapa dogaĊa se po istom metodiĉkom obrascu: a) istraţivanje ĉinjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u uĉionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (uĉionica) d) usustavljivanje znanja (uĉionica) e) prikazivanje obraĊenih informacija (razliĉita izraţajna sredstva: pisani i usmeni izraz, crteţ, slika, fotografija, ...)
    • 18 4. OSTVARIVANJE PROJEKTA 4.1. PRIMJERI METODIĈKIH (NASTAVNIH) JEDINICA 4.1.1. Prvi dio istraţivanja: Uvod u temu NAZIV NASTAVNE JEDINICE UVOD U TEMU ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) upoznati tradicionalni naĉin ţivota u zaviĉaju, b) istraţiti kulturu ţivljenja u uţem zaviĉaju, c) razumjeti ĉinjenicu da se berba groţĊa u prošlosti odvijala drugaĉije negoli danas, d) upoznati tradicionalni naĉin berbe (JEMATVE) KLJUĈNI POJMOVI Jematva, zaviĉaj, obitelj, vinogradarstvo, gospodarstvene djelatnosti, podneblje MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica / heuristiĉka nastava, izvanuĉioniĉna nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: postavljanje pitanja, razgovaranje, odgovaranje na pitanja, prepriĉavanje,zaviĉajni govor PiD: promjene u prirodi (jesen-godišnja doba), obitelj, gospodarstvo, zaviĉaj DIDAKTIĈKI SCENARIJ (u radu sudjeluju svi uĉenici, odgovori na poticaj ovise o individualnim mogućnostima i dobi) 1. UVOD Na satu Prirode i društva kao uvod u nastavni projekt razgovaramo o godišnjem dobu koje dolazi i promjenama u prirodi. Pratimo promjene u prirodi i razgovaramo o gospodarstvenim djelatnostima uţeg zaviĉaja. Poticajna pitanja: Koje godišnje doba slijedi nakon ljeta? Zamjećujete li neke promjene u prirodi? Koje? Koje plodove očekujemo u jesen? Koji su poslovi vezani uz dozrijevanje jesenjih plodova? Da li se vaša obitelj bavi uzgojem neke poljoprivredne kulture? Koje?Zašto uzgajaju baš tu kulturu? Što znate o tome? Što biste još ţeljeli saznati?Tko bi nam u tome mogao pomoći? 2. OBRADA NOVOGA SADRŢAJA Uĉenici dobivaju zadatak nacrtati svoju obitelj i opisati obiteljske tradicionalne gospodarstvene djelatnosti. Nakon predstavljanja radova zakljuĉujemo da se neke obitelji uz stoĉarstvo, koje je primarna djelatnost u ovom mjestu, bave i vinogradarstvom. Vinograda je u ovom kraju sve manje, tradicionalni naĉin uzgoja i prerade išĉezava i naš je zadatak potraţiti ostatke te kulture i upoznati se s glavnim karakteristikama naĉina uzgoja, berbe i prerade groţĊa. Odlazimo u obilazak mjesta. Promatramo i uoĉavamo okolna polja i zamjećujemo da u okolici mjesta nema većih površina
    • 19 zasaĊenih vinovom lozom. Razgovaramo o vinogradima: Primjećujete li vinograde u blizini kuća? Jesu li uzdrţavani ili zapušteni?Na kojoj strani svijeta je smješten vinograd? Zašto je to vaţno?Ima li loza sve potrebne uvjete za rast? U kojoj je trenutno etapi rasta loza? Koje promjene u vinogradu u odnosu na ljeto sada zamjećujete? Koji još poslovi očekuju vinogradare? Uĉenici najavljuju poĉetak berbe groţĊa u vinogradu. Upoznat ćemo se s tradicionalnim naĉinom berbe (jematve) i obiĉajima vezanim uz jematvu. 3. ZAVRŠNI DIO Po povratku u uĉionicu uĉenici uz pomoć uĉitelja usustavljaju informacije prikupljene u neposrednoj okolini. Svoja zapaţanja iznose izraĊujući umne mape kojima su glavne odrednice obitelj, zanimanja u obitelji i gospodarstvene djelatnosti te dobivaju zadatak za domaći rad raspitati se i istraţiti ĉija se obitelj bavi tradicionalnim uzgojem vinove loze i preradom groţĊa. 4.1.2. Drugi dio istraţivanja: Jematva NAZIV NASTAVNE JEDINICE JEMATVA (BERBA GROŢĐA) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) povezivati sadašnjost s prošlošću b) istraţiti nekadašnji naĉin uzgoja i berbe groţĊa c) upoznati aktivnosti karakteristiĉne za berbu groţĊa d) razvijati kljuĉne kompetencije (komunikacijske, komp. za uĉenje i rješavanje problema, socijalne i radne) KLJUĈNI POJMOVI Jematva, vinova loza, kaca, krtol, mast, trs, ĉokot MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE terensko istraţivanje; heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, saţimanje, stvaralaĉko pisanje; PiD: dan, dijelovi dana, prošlost, sadašnjost, ţivot biljke, uvjeti za ţivot biljke, naĉin berbe groţĊa;LK: pejzaţ (crtanje); GK: ritam brojalica DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1.UVOD Nakon prikupljenih podataka o tradicionalnom uzgoju i berbi groţĊa saznajemo od uĉenika drugog razreda potrebne podatke o vinogradu u neposrednoj blizini škole u kojem će se odvijati berba i u kojoj ćemo moći sudjelovati. Tako ćemo u neposrednoj stvaronsti upoznati naĉin uzgoja i berbe groţĊa. Na poĉetku uĉenik predstavlja svoju obitelj koja se bavi tradicionalnim uzgojem groţĊa i preradom vina. Tim se poslom već desetljećima bave njegov djed, njegova baka, tata, mama. Opisuje i poloţaj
    • 20 obiteljskog vinograda u koji smo pozvani sudjelovati u jematvi te s uĉiteljem i grupom dogovara pojedinosti oko odlaska na teren. Razgovaramo o berbi groţĎa: Što znate o jematvi?Kako se odvija jematva, koji su alati potrebni? Poznajete li neke tradicionalne alate i posude koje se koriste u berbi groţĎa? Koje? Čemu sluţe ti predmeti?Ţelite li ih upoznati, praktično doţivjeti njihovu namjenu i saznati njihove nazive na zavičajnom jeziku? Uĉenici zajedno s uĉiteljem odlaze na izvanuĉioniĉnu nastavu, istraţivat će obiĉaje i sudjelovati u berbi. 2. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Stigavši na odredište, u obiteljski vinograd na lokalitetu Dubrava, djeca pozdravljaju domaćine koji im priĉaju o povijesti i tradiciji obiteljskog vinograda. U vinogradu je nekoliko teţaka, uglavnom ĉlanova obitelji. Uĉenici promatraju zasaĊenu lozu i zamjećuju da svi redovi loze nisu jednako zasaĊeni i vezani. Zanima ih zašto je to tako. Domaćin im objašnjava da se kroz prošlost mijenjao naĉin sadnje i vezivanja loze. Neke su loze davno posaĊene, a neke su posaĊene prije nekoliko godina. Razgovaramo o tome: Zašto se loza veţe? Kako se to radi danas, a kako se loza nekada povezivala?Zašto se promijenio način vezivanja?U čemu se promijenio način sadnje loze? Zašto? Uĉenici upoznaju osnovne dijelove biljke: trs, čokot, grožĎe, čehulja. Djeca intervjuiraju teţake: Što odreĎuje početak jematve? Kada ste jutros došli u vinograd i zašto u taj dio dana? Kojim se alatom sluţite u berbi? Jesu li se odrţali tradicionalni nazivi tih alata?U što stavljate ubrano groţĎe? Kako ga prenosite do odredišta za daljnu obradu?? Zakljuĉujemo: Teţaci mjerenjem gradacije groţĊa odreĊuju vrijeme berbe, u vinograd dolaze rano ujutro zbog svjeţine ploda. GroţĊe beru noţicama i stavljaju ga u već pripremljene posude. Nekad su to bile slamnate košare ili košare pletene od pruća, a danas su plastiĉne košare. Nekoliko djece se okušava u berbi. Od najstarijeg ĉlana obitelji dobivaju naputke kako ubrati grozd i kako se sluţiti alatom (vinogradarskim noţicama). Ubrano groţĊe stavljaju u slamnate košare (krtol ili kofa). Napunjen krtol pretresaju u vreće, danas najlonske, a nekad su to bili mihi od jarĉeve osušene koţe. Razgovaramo o tome: Zašto se danas sve manje upotrebljavaju mihi od jarčeve koţe? Zašto su mihi u prošlosti vinogradarima bili jako vaţni? Zbog čega su zamijenjeni s plastičnim košarama? Vrijeme je marende. Djeca sjedaju zajedno s teţacima i svaki teţak jede ono što je ponio sa sobom. Slijedi novi niz pitanja teţacima: Postoji li tradicionalni jelovnik u berbi? Jede li se uvijek ista hrana?Što se nekada marendalo u vinogradu? Jesu li se pjevale pjesme? Koje? Nakon marende djeca voštanim bojama oslikavaju vinograd, zanima ih kako se to radilo u prošlosti i u ĉemu se ubrano groţĊe prenosilo do konoba. Nove spoznaje o jematvi su: groţĊe se djelomiĉno gnjeĉilo u vinogradu, a onda se spremljeno u mih (jarĉeva koţa koja je sluţila za prenošenje mošta) tovarilo na konje ili magarce i tako bi se prenosilo do konobe. Automobila i kamiona je bilo jako malo, a do većine vinograda vodili su uski putovi. Zato je svaka obitelj imala ţivotinju za prenošenje tereta o kojoj se trebalo brinuti. Danas su vinogradi pristupaĉniji zbog izgraĊenih cesta i teret se moţe prevoziti kamionom, traktorom ili osobnim automobilom. Postupak prenošenja je jednostavniji i brţi. 3. ZAVRŠNI DIO Naša berba groţĊa je završila. Prikupili smo potrebne podatke, upoznali naĉin berbe a ujedno i osposobili uĉenike prepoznati vrijednosti oĉuvanja baštine i prihvaćanja odgovornosti za odrţivi razvoj zaviĉaja. Sudjelovali smo u prvoj etapi rada, slijedi obrada podataka u školi.
    • 21 4.1.3. Treći dio istraţivanja: U konobi NAZIV NASTAVNE JEDINICE OD GROŢĐA DO VINA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) upoznati proces prerade groţĊa, gnjeĉenja i istiskivanja b) upoznati tradicionalni naĉin prerade u konobi c) upoznati leksik povezan s "jematvom", aktivno ga upotrebljavati tijekom nastave razvijati kompetencije uĉenja i rješavanja problema d) povećati motivaciju za izraţavanje na zaviĉajnom dijalektu KLJUĈNI POJMOVI Gnjeĉenje, istiskivanje, drof, vinotoka, badanj, turanj, šešula MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Terenska nastava(konoba); heuristiĉka nastava, uĉionica MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ:razgovor, intervju, opisivanje,pisanje na dijalektu;MAT: zbrajanje i oduzimanje, odnos tijela u prostoru, mjerenje tekućine;PID:dom(kuća),djelatnosti ljudi, zanimanja,prerada groţĊa;LK:svjetlo-sjena(crtaća tehnika) DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Provodimo drugu etapu prerade groţĊa. Obići ćemo domaćinsku konobu i pratiti što se dogaĊa s ubranim groţĊem. Konoba naših domaćina u samom je središtu mjesta. To je konoba u obiteljskoj kući. Na vratima nas doĉekuje sin i srednji ĉlan obitelji( tata i brat našeg uĉenika II. razreda). 2.OBRADA NOVIH SADRŢAJA Domaćin ovog projekta nam objašnjava da je groţĊe doneseno iz vinograda istoga dana gnjeĉeno nogama u badnju i ostavljeno nekoliko dana da nastupi alkoholno vrenje. Postavljamo pitanja : Zašto se groţĊe gnjeĉi? Koliko dana traje vrenje?Kako se zove proizvod dobiven vrenjem? U kakve se posude istače i sprema? Što se radi s ostatkom groţĎa? Domaćin, u ovom sluĉaju djed, istaĉe vino iz badnja (velika drvena posuda za gnjeĉenje masta) u vinotoku (plića drvena posuda za vino) pa sprema u baĉve, a preostali dio groţĊa stavlja u turanj (drvena preša za istiskivanje vina). Djeci je ovaj dio jako zanimljiv jer je zorno prikazan. Djeca pomaţu okretati turanj. Domaćin im pokazuje naĉin gnjeĉenja i istiskivanja preostalog vina iz drofa (zgnjeĉeni ostatak ĉehulje i bobica groţĊa).
    • 22 U konobi su saĉuvani stari karatili, šešule, vinotoke i mihi, pa slijedi heuristiĉka nastava: Prepoznajete li neke od ovih sačuvanih predmeta?Koje? Znate li njihove nazive?Od kojih su materijala napravljeni ? Tko je izraĎivao ove predmete? Znate li čemu su ovi predmeti sluţili? Bi li se znali sluţiti njima? Zašto se oni u sadašnjosti ne koriste?Čime su zamijenjeni? Zašto? Djeca dolaze do spoznaje i vrijednosti tehnološkog napretka te zakljuĉuju: naprednija tehnologija ubrzava proces uzgoja i prerade groţĊa. Starinske predmete izraĊivali su razni majstori: baĉvari, stolari, kovaĉi. Danas sve rjeĊe nailazimo na ove predmete. Potisnuli su ih jeftiniji , praktiĉniji i pristupaĉniji alati i posude. ZAVRŠNI DIO (obrada podataka) Uĉenici u uĉionici izraĊuju slikovni rjeĉnik. Crtaju predmete koje su vidjeli u konobi, one koji su se nekada koristili. Ispod crteţa pišu naziv predmeta na zaviĉajnom jeziku. IzraĊuju i slikovni rjeĉnik koji sadrţi crteţe i nazive predmeta koji se danas koriste u vinogradu i konobi. UsporeĊujemo rjeĉnike: nekoliko posuda se promijenilo i materijalom i naĉinom izrade, ali se nije promijenila leksikom. Zadatak za samostalan rad: Prikupiti starinske recepte za izradu jednostavnijih sokova i slastica od groţĊa. 4.1.4. Ĉetvrti dio istraţivanja: Prerada groţĊa NAZIV NASTAVNE JEDINICE PRIPREMANJE MARMELADE OD GROŢĐA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a)uoĉiti proces izrade jednostavnijih recepata b)razvijati uĉeniĉke kompetencije za uĉenje i rješavanje problema c)povećati uĉeniĉku socijalnu, radnu kompetenciju KLJUĈNI POJMOVI Slastice, recept, kuhanje,marmelada, pripremanje, konzerviranje MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Školska kuhinja, uporaba el. ureĊaja, kuhanje/ heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ:ĉitanje, razgovor, opisivanje; MAT: mjerenje mase i tekućine, preraĉunavanje mjernih jedinica, stvaranje matematiĉkih priĉa ;PID:plodovi jeseni, Dani zahvalnosti za plodove zemlje GK:pjevanje pjesama Ide jesen ; Kruška, jabuka,šljiva DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Prikupili smo tradicionalne recepte jela, pića, slastica od groţĊa i marmelade od groţĊa. Uĉenici su spremni pristupiti jednostavnijoj preradi voća ubranog u obliţnjem vinogradu. Već smo nešto ubranog groţĊa oĉistili i pripremili za spremanje slastica.
    • 23 Koliko smo groţĎa ubrali? Što sve moţemo od njega napraviti? Znate li kako su vaše none uspjele sačuvati ovo voće na dulje vrijeme?Što bismo mi mogli napraviti od groţĎa? Na koji način ćemo pripremiti marmeladu?Koji su nam sastojci potrebni? Što dobijemo gnječenjem(istiskivanjem ili pasiranjem)manjih količina groţĎa? 2.OBRADA NOVIH SADRŢAJA U plastiĉne posude odvajamo dio groţĊa za pripremu soka i marmelade . Jedna skupina će propasirati groţĊe i iscijediti sok iz zrna. S uĉenicima razgovaramo: Jesmo li iskoristili svu masu groţĎa istiskivanjem? Što učiniti s ostatkom groţĎa? Kako moţemo dobiti prošek ili varenik? Jesu li ove naše količine dostatne? Znate li kako ćemo očuvati ovaj sok? Uĉenici II. razreda stvaraju matematiĉke priĉe zbrajanja i oduzimanja, a uĉenici IV. razreda mjere masu i tekućinu, preraĉunavaju mjerne jedinice . Druga skupina priprema sastojke potrebne za kuhanje marmelade . Prouĉavajući recept, pristupaju izradi . U školskoj kuhinji, na elektriĉnom štednjaku, djeca poĉinju s kuhanjem marmelade od bijelog i crnog groţĊa, dodajući šećer i pred kraj kuhanja domaći limun. Kako su naši stari čuvali proizvode od sezonskog voća?Jesu li imali problema sa skladištenjem? Po čemu to zaključujete ? Koji nam je sve pribor potreban za kuhanje marmelade? U kakve ćemo posude spremiti gotovu marmeladu? Sastojke smo po receptu kuhali do ţeljene gustoće. Gotovu smjesu prebacili smo u tople pripremljene staklene posude i boce te ih hermetiĉki zatvorili da bi se svjeţina proizvoda što duţe saĉuvala. 3.ZAVRŠNI DIO Izradom jednostavnijih proizvoda uĉenici su upoznali naĉin kućne prerade i skladištenja groţĊa i usporedili ga s preradom groţĊa u konobi . Zakljuĉak: Ovi recepti su jako zanimljivi, jednostavni i praktiĉni. Sezonski plodovi odreĊenog godišnjeg doba mogu se skladištiti i saĉuvati bez dodatka konzervansa. 4.1.5 Javno predstavljanje rada Uĉenici su javno predstavili svoj višemjeseĉni projekt koji se interaktivno povezao sa sadrţajima svih nastavnih predmeta II. i IV. razreda. Prisjećajući se vlastitih dojmova koje smo stekli sudjelujući u jematvi, uĉenici su oblikovali pismene jeziĉne, matematiĉke i likovne radove. Izloţeni su i usmeno prikazani pismeni i likovni uratci, ispjevane pjesme o groţĊu i stvorene matematiĉke priĉe. Uĉenici su prezentirali i pp prezentaciju. 5. Zakljuĉak na kraju istraţivanja Projektni ciljevi su ostvareni. Uĉeniĉka motivacija za uĉenje i rad je povećana, povećane su uĉeniĉke kompetencije,pogotovo jeziĉna i komunikacijska kompetencija s naglaskom na razumijevanje i njegovanje zaviĉajnog idioma. Uĉenici su po završetku socijalno i emocionalno snaţniji, osposobljeni da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste za suradnju s drugima. Osviješteni su novim spoznajama o zaviĉaju, povećali su svijest o vrijednosti svoje baštine i potrebi oĉuvanja baštinskih vrijednosti.
    • 24 2.3. STARAĈKI DOM „Sretni dani“ 1. OSNOVNI PODATCI O PROJEKTU Naziv okvirnog višegodišnjeg projekta ODRŢIVI RAZVOJ GORNJEG HUMCA Naziv potprojekta STARAĈKI DOM „Sretni dani“ Sudionici uĉenici kombiniranog odjela 1.- 4. razreda PŠ Gornji Humac (osam uĉenika) Voditelj Siniša Luĉić Lavĉević, razredni uĉitelj Vrijeme trajanja projekta 3 mjeseca PROJEKTNI CILJEVI 1.uĉiniti nastavu dinamiĉnom, zanimljivom i izazovnom za sve uĉenike odjeljenja 2. spoznati vaţnost uloge svakog pojedinca u lokalnoj zajednici 3.prepoznati snagu i kvalitetu zajedniĉkog rada 4.spoznati vrijednost prirodnih bogatstava zaviĉaja i nuţnost oĉuvanja istih 5.senzibilizirati mlade prema starijim i nemoćnim ĉlanovima lokalne zajednice 6.ostvariti programom zadane nastavne sadrţaje kroz projektne aktivnosti 7. omogućiti svakom uĉeniku ostvarenje u njemu odgovarajućem nastavnom podruĉju OĈEKIVANI REZULTATI 1. veća predanost uĉenika u školskim aktivnostima uz izraţenije samoinicijativno djelovanje – poduzetnost 2. bolji odgojno – obrazovni rezultati odjeljenja 3. aktivno sudjelovanje u ţivotu lokalne zajednice, npr. briga i pomoć starijim mještanima – odgovornost i altruizam 4. korištenje iskustvenog potencijala starijih mještana od strane uĉenika prilikom istraţivanja kulture ţivljenja u prošlosti zaviĉaja – suradnja generacija 5. jaĉanje uĉeniĉke uloge i uloge škole u zajednici prigodom organiziranja i komentiranja društvenih zbivanja u mjestu 6. popis neiskorištenih prirodnih i društvenih vrijednosti zaviĉaja i plan njihova korištenje u skladu s odrţivim razvojem kraja 7. projektna dokumentacija i javno prezentiranje NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. istraţivanje demografskih trendova u Gornjem Humcu 2. formiranje Projektnog tima i pripadajućih mu sluţbi 3. definiranje pokretaĉa društvenog razvoja u Gornjem Humcu 4. upoznavanje zanimanja ljudi u zaviĉaju 5. istraţivanje prirodnih i društvenih uvjeta u zaviĉaju 6. utvrditi zanimanja koja se mogu razvijati korištenjem
    • 25 postojećih prirodnih i društvenih uvjeta 6. predstavljanje odabranih zanimanja 7. provjera predstavljenih zanimanja koju provode sluţbe Projektnog tima 6. realizacija uĉeniĉkog razvojnog projekta Staraĉki dom 7 .usustavljivanje projektne dokumentacija 8. javno predstavljanje uĉeniĉkog projekta 2. ETAPE OSTVARIVANJA PROJEKTA 1. Prisjećanje na prošlogodišnji projekt u kojem su istraţeni demografski trendovi u Gornjem Humcu, postavljanje uzroĉno – posljediĉnih veza smanjenja populacije 2. Istraţivanje o nedostatcima ţivota u Gornjem Humcu i predviĊanje ĉinitelja društvenog razvoja 3. Formiranje Projektnog tima (PT) za izradu uĉeniĉkih razvojnih projekata: a) odabir sluţbi unutar Projektnog tima koje proizlaze iz ţivotnih potreba mjesta b) definiranje kriterija za izbor voditelja PT-a i sluţbi unutar njega c) izbor voditelja PT-a i sluţbi unutar njega d) oblikovanje pravila rada i odluĉivanja unutar PT-a 4. Istraţivanje prirodnih i društvenih uvjeta u zaviĉaju 5. Predlaganje razvojnih projekata i postupak usuglašavanja sluţbi PT-a 6. Izrada plana za uspješno ostvarenje razvojnog projekta Staraĉki dom „Sretni dani“ 7. Realizacija uĉeniĉkog projekta Staraĉki dom „Sretni dani“: a) odabir odgovarajuće lokacije b) odabir odgovarajućeg objekta s pripadajućom okućnicom c) osmišljavanje ureĊenja unutrašnjosti objekta d) izrada tjednog programa boravka u domu koji sluţi kao primjer cjelogodišnje organizacije ţivota u domu 8. Usustavljivanje projektne dokumentacije i javno predstavljanje uĉeniĉkog projekta 3.OSTVARIVANJE PROJEKTA 3.1. Prva etapa: uspostavljanje uzroĉno – posljediĉnih veza unutar uoĉene pojave smanjenja populacije u Gornjem Humcu NAZIV NASTAVNE JEDINICE Uzroci pada broja stanovnika u Gornjem Humcu ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) uoĉavanje uzroĉno – posljediĉnih veza unutar odreĊene pojave b) spoznaja o budućnosti mjesta ukoliko se postojeći demografski trendovi nastave b) razvijanje odgovornog ponašanja prema budućnosti svoga zaviĉaja KLJUĈNI POJMOVI pad broja stanovnika, uzrok i posljedica, odgovorno ponašanje MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica MOGUĆNOST POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ:slušanje, raspravljanje; PID:Ĉlanovi obitelji, Mjesto u kojem ţivim, Sadašnjost, prošlost i budućnost – predci i potomci; MAT: Odnos broja stanovnika na poĉ. 20.st. i na kraju 20.st – trend smanjenja broja stanovnika
    • 26 DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Uĉenici i uĉitelj gledaju prošlogodišnju prezentaciju projekta na temu smanjenja broja stanovnika u Gornjem Humcu. U cilju uoĉavanja postojećeg stanja, uĉitelj postavlja sljedeća pitanja: - Koliko ljudi danas ţivi u Gornjem Humcu?(oko 260) - Koliko ljudi je ţivjelo na poč. 20.st.?(oko 500), Što se dogodilo s brojem stanovnika tijekom 20.st.?(smanjio se) - Za koliko se smanjio broj stanovnika?(za oko 240 - prepolovio se) Je li to mnogo? (da/ne) - Zamislite kada bi se u našoj školi prepolovio broj učenika, koliko bi vas ostalo?(ĉetvero) Uĉenici uviĊaju razmjere promjene. 2. GLAVNI DIO SATA U cilju prepoznavanja teţine mogućih posljedica uĉitelj postavlja sljedeća pitanja: - U zadnjih sto godina broj stanovnika smanjio se za oko 240. Što bi se moglo dogoditi s brojem stanovnika u idućih sto godina ako se nastavi ovakav trend?(prepolovit će se/ neće više biti ljudi u G. Humcu) Kakvo je mjesto bez stanovnika? (tuţno, napušteno, mrtvo…) Kako se osjećate razmišljajući o tomu? (neugodno, zabrinuto, …) Moţe li se što učiniti kako bi se to spriječilo?(da/ne) Tko moţe učiniti?(roditelji, obitelj, barba ovaj/onaj, naĉelnik, predsjednik…), Što mogu učiniti?(ne ići iz Humca, raĊati više djece, zabraniti ljudima da odlaze iz mjesta…) Moţemo li mi što učiniti kako bismo spasili mjesto od izumiranja?(ne jer smo mi mali, da – moţemo ih upozoriti što će se dogoditi) Ţelite li da mi pokušamo sudjelovati u spašavanju mjesta?(da), Da ali kako? Zamislite da ste liječnik. Vama dolazi pacijent koji se ţali na bol u grlu. Što ćete vi učiniti? (dati mu lijek/pogledati mu grlo),Koliko lijekova postoji? (puno) Pa kako znate koji mu lijek treba dati? (pa mm…), Eto radi toga bih ipak odabrao liječnika koji bi mi prvo pogledao grlo i potom zaključio zbog čega me boli – utvrdio uzrok boli. Bi li mu tada bilo lakše odbrati odgovarajući lijek?(da) Zaključak: da bismo utjecali na bilo kakvu promjenu/pojavu, potrebno je prvo utvrditi zbog čega se ta promjena dogaĎa, tj. koji su joj uzroci. Koji bi mogli biti uzroci pada broja stanovnika u Gornjem Humcu?(ljudi umiru, stradaju u ratovima, stanovništvo odlazi iz Gornjeg Humcu, manje djece se raĊa…) Sve što ste rekli dogaĎa se ali treba istraţiti je li upravo to izazvalo pad broja stanovnika. Zato ćete kod kuće provesti malo istraţivanje. Dobivene podatke ćete zapisati na ove nastavne listiće. 3. ZAVRŠNI DIO Uĉitelj najavljuje provedbu istraţivanja i daje upute Uĉenici dobivaju po dva nastavna listića za domaći rad. Na jednome trebaju zapisati broj svoje braće i sestara, broj braće i sestara svojih roditelja, broj braće i sestara svojih baka i djedova i broj braće i sestara svojih prabaka i pradjedova. Cilj je utvrditi kako se broj djece u obiteljima smanjuje. Na drugom nastavnom listiću uĉenici trebaju zapisati rezultate istraţivanja o broju iseljenih ĉlanova obitelji ponovno kroz ĉetiri generacije (obitelj uĉenika, obitelj roditelja, obitelj bake i djeda, obitelj prabake i pradjeda). TakoĊer će istraţiti radi ĉega su se ljudi iseljavali. Koja je svrha našega istraţivanja?(utvrditi uzroke pada broja stanovnika) Ovim istraţivanjem ćemo vaše pretpostavke o uzrocima pada broja stanovnika ili potvrditi ili odbaciti. Zbog čega je bitno utvrditi uzroke? (da bismo odabrali odgovarajući lijek)
    • 27 3.2. Druga etapa: Izrada plana odrţivog razvoja Gornjeg Humca NAZIV NASTAVNE JEDINICE Odrţivi razvoj Gornjeg Humca ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) upoznavanje ţivotnih potreba suvremenog ĉovjeka/ društva b) prepoznavanje razlika u kulturi ţivljenja nekad i danas c) iznošenje pretpostavki o uzroĉnicima promjena u kulturi ţivljenja d) osvješćivanje duţnosti aktivnog sudjelovanja svakog pojedinca u ţivotu i razvoju zajednice e) kreiranje planova za kvalitetniju budućnost korištenjem iskustava iz prošlosti i ĉovjekovih individualnih sposobnosti KLJUĈNI POJMOVI ţivotne potrebe, kultura ţivljenja, iskustvo, aktivno sudjelovanje, omjer, odrţivi razvoj, razvojni projekt, MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica MOGUĆNOST POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: telefonski razgovor, izvještavanje, izlaganje, slušanje, raspravljanje; PID: Moj zaviĉaj u prošlosti, Ţivot u obitelji, Obitelj i rodbina, Zaštita i ĉuvanje okoliša, Ĉovjek i zajednica, Ljudska prava MAT: usporeĊivanje koliĉina, odnos veliĉina DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1.UVOD Uĉitelj, zajedno s uĉenicima, analizira rezultate istraţivanja koje su uĉenici proveli kod kuće. Pri tome su koristili upute dane od uĉitelja, a podatke zapisivali na prethodno pripremljene nastavne listiće. Prisjetimo se koja je svrha ovog istraţivanja? (potvrditi ili ne potvrditi naše pretpostavke o uzrocima pada broja stanovnika u Gornjem Humcu). Kako bismo se ispravno razumjeli, moramo dogovoriti nazive za: a) obitelj prabake i pradjeda b) obitelj djeda i bake c) obitelj naših roditelja d) vašu obitelj Ja predlaţem sljedeće nazive: a) obitelj prabake i pradjeda - obitelj prve generacije istraţivanja b) obitelj djeda i bake – obitelj druge generacije istraţivanja b) obitelj naših roditelja – obitelj treće generacije istraţivanja c) vaša obitelj - obitelj četvrte generacije istraţivanja Sada ćemo uzeti listić na koji ste zapisali broj djece u obiteljima. Imamo 16 listića (jer je svaki uĉenik osim svoje obitelji istraţio još jednu obitelj kako bi uzorak bio što reprezentativniji, ovako je obraĊena ĉetvrtina populacije). Zbrojit ćemo broj djece u obiteljima prve generacije istraţivanja (16 obitelji), potom zbrajamo broj djece u obiteljima druge generacija istraţivanja (16 obitelji), zatim zbrajamo broj djece u obiteljima treće generacije istraţivanja i na kraju zbrajamo broj djece u obiteljima ĉetvrte generacije istraţivanja. Uĉitelj na ploĉu zapisuje dobivene podatke. 1. zbroj djece u obiteljima prve generacije istraţivanja 60 djece (u 16 obitelji) 2. zbroj djece u obiteljima druge generacija istraţivanja 48 djece (u 16 obitelji)
    • 28 3. zbroj djece u obiteljima treće generacije istraţivanja 28 djece (u 16 obitelji) 4. zbroj djece u obiteljima četvrte generacije istraţivanja 18 djece (u 16 obitelji) Usporedimo zbroj djece u obiteljima 1. generacije istraţivanja s zbrojem djece u obiteljima 4. generacije istraţivanja. Koji zbroj je manji?Za koliko je manji? (za 42) Kako bi uĉenicima predoĉio taj omjer uĉitelj je nacrtao jednostavan graf. Koliko je danas djece u odnosu na nekad: a) pola od nekadašnjeg broja (dva puta manje) b) više od pola nekadašnjeg broja c)manje od pola nekadašnjeg broja Je li to po vašem mišljenju velika promjena u broju djece? Ako zapne uvijek se moţemo posluţiti brojem uĉenika u razredu i razmjernom smanjenju kao i u prvoj etapi. Sada ćemo usporediti broj djece s brojem odraslih na početku 20.st. i danas (podatke o broju odraslih u ta dva razdoblja koristimo iz prve etape, a do broja djece u ta dva razdoblja uĉitelj je došao pregledavajući školsku dokumentaciju. prošlost sadašnjost omjer broja djece i odraslih 1 : 1 1 : 4 Ove zapise čitamo jedan naprema jedan i jedan naprema četiri. Što nam kazuju ovi odnosi, koliko je na jedno dijete bilo odraslih u prošlosti, a koliko u sadašnjosti? Ako uĉenici ne uspiju dekodirati zapis ili pokaţu nepoznavanje pojma omjer uĉitelj će ih upitati gdje su mogli vidjeti ovakve zapise. Najzgodniji primjer takva zapisa je na bocama soka (sirupa) jer je to praktiĉno iskustvo iz njihove svakodnevnice. Na boci svakog soka – sirupa moţete vidjeti ovakav zapis. Tko bi mi ga mogao protumačiti? Kakvu uputu nam daje? (sok miješamo u omjeru 1:6 što znaĉi da na 1litru soka moramo staviti 6 litara vode) Zatim će to znanje prenijeti na tekuću nastavnu situaciju. U prošlosti je na jedno dijete bio jedan odrasli, a danas su na jedno dijete četiri odrasla. Koliko je puta više starijih negoli djece u zajednici? (4 puta) To je velika promjena i potvrĎuje vašu pretpostavku. Pad broja djece u obiteljima jedan je od uzroka pada ukupnog broja stanovnika u Gornjem Humcu. Sada ćemo analizirati vaše drugo istraţivanje. Pripremite listić na koji ste zapisali broj iseljenih članova obitelji u obiteljima 1., 2., 3. i 4. generacije istraţivanja. Nakon obrade podataka rezultati su sljedeći: 1. zbroj iseljenih u obiteljima prve generacije istraţivanja 31 iseljen od 71 člana obitelji (u 16 obitelji) 2. zbroj iseljenih u obiteljima druge generacija istraţivanja 33 iseljena od 59 članova obitelji (u 16 obitelji) 3. zbroj iseljenih u obiteljima treće generacije istraţivanja 16 iseljenih od 33 člana obitelji (u 16 obitelji) 4. zbroj iseljenih u obiteljima četvrte generacije istraţivanja nitko nije iselio jer su još mladi (u 16 obitelji) 0 10 20 30 40 50 60 br.djece 1.generacija br. djece 4. generacije
    • 29 Bitno je usporediti dobivene omjere. Kako bismo usporedili omjere sluţimo se polovinom kao razumljivim orijentirom za uĉenike ovog uzrasta. Moramo utvrditi je li broj iseljenih manji, jednak ili veći od polovine ukupnog broja članova obitelji. Prvo ćemo izračunati polovinu od ukupnog broja članova. Zatim ćemo broj iseljenih usporediti s polovinom (drugi redak u stupcu). prva generacija druga generacija treća generacija 31 : 71 33 : 59 16 : 33 31  35 je pola od 70 33  30 je pola od 60 16  16 je pola od 32 manje od pola više od pola točno polovica Kada se najviše stanovnika iselilo u odnosu na ukupan broj stanovnika? (u drugoj generaciji) Gledajući od prošlosti prema sadašnjosti je li se iseljavanje povećavalo ili smanjivalo? (povećavalo) Broj iseljenih stanovnika se povećavao kao, a ukupan broj stanovnika smanjivao. Moţemo li te dvije pojave dovesti u vezu? (moţemo), Obrazloţi (stanovnici koji isele više ne ţive u Humcu). Ovi rezultati su potvrdili i drugu pretpostavku. Iseljavanje stanovnika jedan je od uzroka pada ukupnog broja stanovnika u Gornjem Humcu. Postoji i treći uzrok, a to je stradanje stanovnika u 2. svjetskom ratu. U tom ratu je poginulo 43 stanovnika što je otprilike bila desetina tadašnjeg ukupnog broja stanovnika. Naţalost na to se više ne moţe utjecati za razliku od iseljavanja stanovnika i opadanja broja , što se i danas dogaĎa. Stoga ćemo istraţiti i pokušati utvrditi moţe li se i kako utjecati na te dvije vaţne pojave u društvu. 2.GLAVNI DIO SATA Sada kada smo utvrdili uzroke pada broja stanovnika što nam je činiti?(upoznati ljude s rezultatima istraţivanja) Mislite li da će to što vi govorite utjecati na njihove odluke?(neće) Još uvijek nemamo dovoljno podataka na temelju kojih bismo mogli ispravno djelovati. Sljedeća aktivnost je istraţiti zbog čega ljudi odlaze sa sela i zašto ne ţele zasnivati obitelj. U traţenju uzroka iseljavanja koristimo se podatcima s nastavnog listića broj 2. Naime tamo su uz iseljene osobe trebali istraţiti i zapisati uzroke zbog kojih su se ljudi iseljavali. Organiziramo podatke i dolazimo do sljedećih rezultata: Ljudi su preteţito iseljavali radi neimaštine, nedostatka posla, školovanja, rata, braka. Moţete li vi pretpostaviti neke uzroke iseljavanja danas?(nedostatak radnih mjesta, mali izbor zanimanja, naporan ţivot, odlazak na školovanje, nemogućnost ostvarivanja karijere, nedostatak zabavnih sadrţaja, nedostatak društvenih dogaĊanja, kultura ţivljenja…). Zakljuĉak je da ljudi odlaze tražeći bolje uvjete života ili mjesta s drugačijom kulturom življenja. Nemamo pravo suditi o opravdanosti takvih postupaka. Svaki čovjek ima pravo donositi odluke i djelovati da bi zadovoljio svoje životne potrebe. Moţete li pretpostaviti uzroke druge društvene pojave - malog broj djece u zajednici?(ljudi se ne vole, lijeni su, komotni, ne ţele obveze i brigu, boje se neimaštine, strah ih je da neće djetetu moći priuštiti sve što mu treba ). Vidimo da se neki uzroci tih dviju pojava preklapaju – isti su. Koji su to uzroci spomenuti u oba slučaja, ali na malo drugačiji način?(nedostatak radnih mjesta i strah od neimaštine u skoroj budućnosti). Sigurno su ti uzroci prisutni danas u zajednici, ali u prošlosti su bili još izraţeniji. Kako su se ljudi u prošlosti uspijevali nositi s time? (Ţivjeli su puno siromašnije, napornije radili, a budućnost im je bila neizvjesna). U takvim ţivotnim uvjetima (koji su bili sigurno nepovoljniji nego današnji) osnivali su obitelj i imali djecu. Kako to objašnjavate?(bili su skromniji, vrjedniji, strpljiviji, navikli na razne oblike stradanja) Što je promijenilo ljude?(razvojem tehnologije vidjeli su i osjetili da se moţe kvalitetnije ţivjeti, razvojem društva ljudi su stekli nova prava, znaju što im pripada i što imaju pravo traţiti) Jesu li te promjene u društvu dobre ili loše? (dobre) Tko se onda neprimjereno ponaša, mi ili naši preci? (nitko, i jedni i drugi ponašaju se u skladu s društvenim
    • 30 okolnostima u kojima ţive) Napokon dolazimo do trenutka kada moţemo reći što bi trebalo učiniti kako bi se privuklo ljude da ostanu i doĎu ţivjeti u Gornji Humac. (postići bolju kvalitetu ţivota u Gornjem Humcu) Kada kaţemo kvaliteta ţivota, što to znači? Što promislite kada čujete riječ kvaliteta?(nešto trajno, zdravo, pouzdano, zadovoljavajuće, napredno, ĉvrsto) Sada toj riječi dodajte riječ ţivot. (trajan ţivot, zdrav ţivot, siguran ţivot..) Kako postići nešto takvo? Što je pokretač takvog razvoja? ( ljudi i novac jer je tako ureĊeno društvo u kojem ţivimo), Kako se zaraĎuje novac?(radom, djelatnošću), Znaĉi nuţna je i suradnja ljudi. U kojim će okolnostima ljudi suraĎivati, predano radili i biti motivirani u poslu?(samo ako predanim radom mogu ostvariti ţeljene rezultate) Zakljuĉak: Što bi trebalo ponuditi sadašnjim i budućim mještanima Gornjeg Humca? (ostvariv plan razvoja djelatnosti u Gornjem Humcu utemeljen na postojećim prirodno društvenim uvjetima) Što ljudi moraju koristit u svom radu?(prirodne i društvene vrijednosti) Moţete li predvidjeti štetne posljedice neodgovornog korištenja prirodnih i društvenih vrijednosti?(potrošnja ili uništenje istih) Koje bi bile posljedice neodgovornog korištenja postojećih vrijednosti? (stvaranje još lošijih ţivotnih uvjeta ili potpuno uništenje ţivota u zaviĉaju) Na koji način bi trebalo koristiti prirodne i društvene vrijednosti? (tako da ih se ne uništava – da bi bilo moguće trajno korištenje) Zaključak: Razvoj koji se temelji na prethodno utvrĎenim uvjetima, zovemo održivi razvoj. 3.ZAVRŠNI DIO Vidimo da neće biti lako donijeti ispravne odluke i izraditi razvojni plan koji će zadovoljiti sve potrebe graĎana vodeći pri tome brigu o budućim naraštajima. Da bismo umanjili mogućnost pogreške, nuţno je sudjelovanje sviju nas u kreiranju razvojnog plana. Naša individualna različitost omogućava nam potpunije, šire i kvalitetnije razmišljanje. Netko će više paţnje posvetiti sportu, netko kulturnim znamenitostima, netko prirodi, netko zabavnim sadrţajima, netko učenju, netko trgovini… i tako ćemo svojim razvojnim planom obuhvatiti sva ţivotna područja. Do našeg novog susreta razmislite kako ćemo se organizirati, kako ćemo donositi odluke, kako ćemo omogućiti svakomu od nas da ravnopravno sudjeluje u radu, kako ćemo rješavati nesuglasice, kako ćemo osigurati razvoj svih društvenih područja, kako ćemo izbjeći uništavanje prirodno društvenih vrijednosti u zavičaju… 3.3.Treća etapa: Formiranje projektnog tima NAZIV NASTAVNE JEDINICE Projektni tim ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) prepoznati prednosti organiziranog djelovanja b) upoznati postupak ustrojavanjea organizacije c) znati odabrati odgovarajuće kriterije za izbor kandidata c) razumjeti vaţnost preciznog definiranja pravila organizacije d) prepoznati prednosti podjele rada e) uoĉiti utjecaj pojedinaĉnog rada na rezultate cijele organizacije f) upoznati postupak odluĉivanja u organiziranim zajednicama KLJUĈNI POJMOVI organizacija, projektni tim, sluţba, glasovanje, kriteriji izbora MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica MOGUĆNOST POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: govorni nastup, slušanje, raspravljanje; izvješćivanje, obavijest; PID: Ţivot i rad u školi (zajednici), Ĉovjek i zajednica; LK: likovni simboli Projektnog tima i pripadajućih sluţbi
    • 31 DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1.UVOD Uĉitelj razgovara s uĉenicima o zakljuĉcima s prošloga susreta i zadatcima koje su dobili za domaći rad. Što je cilj našeg rada na ovom projektu?(oĉuvanje ţivota u Gornjem Humcu) Što treba učiniti da bismo ostvarili postavljeni cilj? (izraditi plan odrţivog razvoja Gornjeg Humca) Koji je najvaţniji dio toga plana?(popis i plan pokretanja djelatnosti koje se mogu razvijati u Gornjem Humcu s obzirom na postojeće prirodne i društvene uvjete) Svi ćemo imati svoje ideje i prijedloge. Kako osigurati da odaberemo najkvalitetnije prijedloge i donesemo ispravne odluke?(trebamo se organizirati) Što znači organizirati?(dogovoriti što ćemo raditi, kako ćemo raditi, tko će što raditi, što će nam trebati u radu, tko će nam pomagati…) Poznajete li neku organizaciju?(Crveni kriţ, UN, tvrtke u kojima rade roditelji…) Je li i škola organizacija? (pa…da/ne) Imali li škola svoju svrhu, koristi li komu?(da) Ima li škola svoje ciljeve?(da) Postoje li školska pravila?(da) Vodi li netko školske aktivnosti i odgovara li za ostvarene rezultate?(da) Ja sam nabrojio obiljeţja organizacije, a vi ste sva ta obiljeţja prepoznali na primjeru škole. Znači i škola je organizacija. Mi ćemo osnovati posebnu organizaciju u školi čija će svrha biti izrada plana odrţivoga razvoja Gornjeg Humca. Svi učenici i učitelj bit će članovi organizacije. Organizaciju ćemo nazvati Projektni tim. O čemu ovisi uspješnost rada Projektnog tima?(o znanju, volji, ozbiljnosti, odgovornosti, suradnji... ĉlanova) Sve što ste nabrojili je točno, ali uspjeh takoĎer ovisi i o načinu rada u Projektnom timu. To znači da trebamo odlučiti: koji su ciljevi tima, kako ostvariti ciljeve, koja su područja rada, tko će što raditi – podjela duţnosti, tko će za što odgovarati – podjela odgovornosti, kakav će biti postupak izbora prijedloga i donošenja odluka, kako ćemo rješavati sporove unutar tima. Pa krenimo na posao! 2.GLAVNI DIO SATA Koji je cilj rada Projektnog tima. (izrada plana odrţivog razvoja) Rad na zadatcima dovest će nas do cilja. Koji su naši glavni zadatci?(izraditi popis i plan pokretanja razvojnih djelatnosti) O čemu ovisi odabir razvojnih djelatnosti? (o postojećim prirodnim i društvenim uvjetima) Poznajemo li mi ovoga trena u potpunosti sve prirodne i društvene uvjete u zavičaju (ne) Znači da ćemo ih morati upoznati. To će biti naš prvi timski zadatak. Sada smo već odredili dva glavna zadatka tima: 1. !stražiti prirodne i društvene uvjete u zavičaju 2. Izraditi popis i plan pokretanja razvojnih djelatnosti Ako ţelimo poboljšati kvalitetu ţivota u Gornjem Humcu i zadovoljiti sve graĎane, moramo paziti da razvoj zahvati sva društvena područja: gospodarstvo, školstvo, zdravstvene usluge, pomoć starijima i nemoćnima – socijalna pomoć, sport i kulturu. Pri tome treba voditi brigu da razvoj gospodarstva ne ugrozi očuvanje prirodnih bogatstava. Da bismo to uspjeli, formirat ćemo sluţbe Projektnog tima. Projektni tim će imati službe za sljedeća područja života: gospodarstvo, školstvo, zdravstvo i socijalnu pomoć, sport i kulturu, zaštitu prirode, zakonodavstvo i financije. Sada ćemo utvrditi svrhu svake sluţbe. Koja je svrha sluţbe za gospodarstvo?(razvoj gospodarskih djelatnosti), Što je konačni rezultat njezina rada?(povećanje broja radnih mjesta, raznovrsnost zanimanja, zarada - novac) Koja je svrha sluţbe za školstvo?( kvalitetno obrazovanje mladih , teĉajevi za odrasle ovisno o potrebama gospodarstva u zaviĉaju) Što je konačni rezultat njezina rada?(uĉenici pripremljeni za daljnje školovanje i odrasli ljudi osposobljeni za djelatnosti u zaviĉaju)
    • 32 Koja je svrha sluţbe za zdravstvo i socijalnu pomoć?(poboljšati zdravstvene usluge – otvoriti ambulantu u Gornjem Humcu, osigurati pruţanje socijalne pomoći) Što je konačni rezultat njezina rada?(sigurniji i bezbriţniji ţivot u Gornjem Humcu) Koja je svrha sluţbe za sport i kulturu? (osigurati sportske i kulturne sadrţaje za sve uzraste) Što je konačni rezultat njezina rada? (zdraviji ţivot stanovništva, kulturna obrazovanost i zadovoljstvo stanovništva) Koja je svrha sluţbe za zaštitu prirode? (oĉuvanje prirodnog bogatstva zaviĉaja) Što je konačni rezultat njezina rada? (prirodna posebnost i raznolikost zaviĉaja, osiguravanje uvjeta za ţivot budućih naraštaja) Koja je svrha sluţbe za zakonodavstvo? (odrediti pravila ţivljenja u Gornjem Humcu vodeći raĉuna o ravnopravnosti svih ĉlanova zajednice) Što je konačni rezultat njezina rada? (zaštićeni i zadovoljni stanovnici) Koja je svrha sluţbe za financije? (odgovorna raspodjela novca) Što je konačni rezultat njenog rada? (razvoj svih podruĉja društvenog ţivota) Koja sluţba još nedostaje? Tko je „na čelu“ drţave? (predsjednik) Tko je „na čelu“ grada? (gradonaĉelnik) Tko je „na čelu“ škole? (ravnatelj) Tko će biti „na čelu“ našega Projektnog tima?(voditelj) Eto, sada imamo i sluţbu voditelja tima. Koja je svrha postojanja te sluţbe? (kvalitetan i uspješan rad Projektnog tima) Što je konačni rezultat njegova rada?(ostvarenje cilja Projektnog tima) Sada kada smo upoznali sve sluţbe Projektnog tima, moţemo pristupiti pripremama za izbor voditelja svake sluţbe. Što je prilikom izbora važno vrednovati? (osobine, znanja, iskustva, ţelje kandidata). To su kriteriji izbora. Oni nam jamče dobar izbor. O čemu ovisi koja su potrebna znanja i iskustva? (ovisi o poslovima sluţbe za koju se kandidat bira) Odredimo potrebna znanja, iskustva i osobine budućih kandidata za svaku sluţbu. Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja Projektnog tima.(treba dobro poznavati ostale ĉlanove PT-a, planirati aktivnosti, podijeliti zaduţenja, predvidjeti vrijeme trajanja aktivnosti, komunicirati sa suradnicima unutar i izvan PT-a, voditi sastanke PT-a, nadzirati rad, ravnopravno se odnositi prema svim ĉlanovima, prepoznati dobru ideju, posredovati u rješavanju sporova unutar PT- a; treba biti odgovoran, marljiv, dosljedan, domišljat, pošten…, treba imati iskustvo u voĊenju organizacije, npr. predsjednik razreda) Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja gospodarstva.(treba dobro poznavati prirodne i društvene uvjete u zaviĉaju, tradicionalne djelatnosti i proizvode, procese pojedinih djelatnosti, potrebna prirodna i društvena dobra za razvoj djelatnosti; kreativan, marljiv…, iskustvo u obavljanju nekih zanimanja) Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja školstva.(treba znati kako školu i uĉenike ukljuĉiti u razvoj mjesta – što škola moţe dati, na koji naĉin škola moţe ostvariti dobit kako postići kvalitetniju nastavu; kreativan, uporan, komunikativan; iskustvo rada na dosadašnjim školskim projektima) Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja Zdravstva i socijalne pomoći.(treba dobro poznavati ĉinitelje zdravlja i zdravog ţivota, pronaći naĉin kako da zdravstvena sluţba ostvari dobit, a ne uskrati usluge svim mještanima; trebalo bi da voditelj bude domišljat, dobrodušan, briţan, vedar; potrebno je i iskustvo voĊenja lokalnih humanitarnih akcija, iskustvo u obavljanju duţnosti školskog higijeniĉara) Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja sluţbe sporta i kulture. (znanje o potrebnim uvjetima za razvoj sporta, znanje o utjecaju fiziĉkih aktivnosti na zdravlje ĉovjeka, poznavanje tradicionalnih igara; trebalo bi znati razviti ideju o ostvarivanju dobiti unutar ove sluţbe, poznavati kulturne znamenitosti u zaviĉaju i nuţnost oĉuvanja istih, znati kako koristiti kulturne znamenitosti u gospodarske svrhe, a da se pri tom ne ugroze vrijednosti, biti vješt u pregovaranju - zbog oĉekivanih nesuglasica sa sluţbom gospodarstva; trebalo bi biti kreativan, odgovoran, strpljiv, smiren…; imati iskustvo u organiziranju mjesnih društvenih dogaĊanja, npr. gradnji suhozida)
    • 33 Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja sluţbe za zaštitu prirode. (poznavanje prirodnih dobara u zaviĉaju, mogućnostima njihova korištenja bez štetnih posljedica, poznavanje posljedica uništenja prirodnih dobara; trebalo bi biti briţan, odgovoran, komunikativan, vješt pregovaraĉ, spreman za suradnju; imati iskustvo npr. u ureĊenju školskog vrta…) Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja zakonodavstva. (znati objasniti vaţnost postojanja pravila u svakoj organizaciji i posljedice nepridrţavanja, poznavanje nekih prava ĉovjeka, poznavanje školskih pravila; trebalo bi biti pošten, dosljedan, odgovoran; imati iskustvo u voĊenju postupka mirenja, npr. iskustvo u kreiranju pravila našerazredne zajednice) Navedite neka potrebna znanja, iskustva i osobine voditelja financija (pravilna uporaba matematiĉkog jezika, znanje izvoĊenja raĉunskih radnji, sposobnost procjene veliĉina i uspostavljanje odnosa meĊu njima, organiziranje i prikaz podataka, sposobnost prepoznavanja kvalitetnih projekata; trebalo bi biti oprezan, smiren, pošten, strog; potrebno je iskustvo voĊenja financija – npr. razredni blagajnik) Nakon što su definirani kriteriji izbora pristupa se predlaganju, a potom i izboru voditelja sluţbi. Svaki odabrani kandidat treba izraziti suglasnost – spremnost da prihvati ponuĊenu sluţbu. Za sljedeći susret svaki će odabrani voditelj pripremiti pozdravni govor koji bi trebao sadrţavati: pozdrav ĉlanstvu, zahvalu na iskazanom povjerenju, navoĊenje dokaza da ĉlanstvo nije pogriješilo u odabiru. Na kraju treba izraziti uvjerenje u ostvarenje cilja sluţbe. 3. ZAVRŠNI DIO Uĉitelj se s uĉenicima prisjeća uĉinjenog na kraju ove treće projektne etape. Potom najavljuje sljedeću projektnu etapu. - Sada kada je Projektni tim formiran i svatko poznaje svoju duţnost u njemu, razmislite do našega sljedećeg susreta o prvom zadatku Projektnog tima. On glasi: Kako istražiti prirodne i društvene uvjete u zavičaju? 3.4. Ĉetvrta etapa: Istraţiti prirodne i društvene uvjete u zaviĉaju NAZIV NASTAVNE JEDINICE Prirodni i društveni uvjeti u zaviĉaju ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) upoznati prirodna obiljeţja zaviĉaja b) razumjeti znaĉenje pojma društveni uvjeti c) povezati prirodne uvjete s tradicionalnim zanimanjima ljudi u zaviĉaju d) osvijestiti posljedice neodgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima e) upoznati kulturne znamenitosti u zaviĉaju f) prepoznati vrijednost kulturnih znamenitosti g) razumjeti obvezu oĉuvanja prirodnih dobara i razvoja društvenih uvjeta u zaviĉaju za buduće naraštaje KLJUĈNI POJMOVI prirodni i društveni uvjeti, javno dobro, tradicija, kulturne znamenitosti, neodgovorno gospodarenje MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE terenska nastava: Gornji Humac i okolica MOGUĆNOST POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: usmeno izlaganje, postavljanje pitanja, davanje odgovora na pitanja, slušanje, intervju, korištenje struĉnih knjiga i interneta, dokumentiranje PID: Uvjeti ţivota, Moj zaviĉaj, Vode u zaviĉaju, Vremenska
    • 34 obiljeţja zaviĉajne regije, Moj zaviĉaj u prošlosti, Zaštita i ĉuvanje okoliša, Ĉistoća okoliša LK: Kulturna baština zaviĉaja GK: Tradicionalne pjesme zaviĉaja DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1.UVOD Uĉenici su odrţali pozdravni govor. Potom je uĉitelj zapoĉeo razgovor o današnjem zadatku. Za domaću ztadaću trebali ste razmisliti na kakav ćemo način istraţiti i upoznati prirodne i društvene uvjete u zavičaju. Iznesite svoje prijedloge. (ići u šetnju i promatrati prirodu, potom uoĉeno zapisati na nastavni listić, razgovarati s starijim mještanima, koristiti prijašnje školske projekte, koristiti knjige i Internet…) - Nabrojili ste različite izvore podataka. Sve njih ćemo sigurno koristiti u svom istraţivanju. Prije nego što počnemo s istraţivanjem, moramo jasno odrediti cilj istraživanja? (prirodni i društveni uvjeti u zaviĉaju) - Znate li značenje riječi uvjet? (treba toĉno slijediti postupak objašnjavanja novoga pojma/rijeĉi; uporabljena rijeĉ je izvan konteksta i uĉenici je neće moći ispravno objasniti, zato je treba smjestiti u kontekst svakodnevnoga govora) - Sigurno su vam roditelji ponekad kaţu:“Moţeš ići vani pod uvjetom da prvo napišeš domaći rad." Svima vam je jasno što su pri tom mislili. Je li moguć izlazak vani? (da), Što prije toga morate učiniti? (napisati domaći zadatak), Znači imamo dva dogaĎaja, izlazak vani i pisanje domaćeg zadatka. Moţe li se njihov slijed zamijeniti? (ako se roditelj drţi onog što je rekao slijed se ne moţe zamijeniti), O čemu ovisi vaš izlazak vani? (o napisanom domaćem zadatku) - Tako je, domaći je zadatak uvjet za vaš izlazak vani. Moţe li sada netko objasniti značenje riječi uvjet? (sigurno će se mlaĊi uĉenici drţati konkretnog primjera ali stariji bi bez teškoća mogli uopćiti znaĉenje rijeĉi, npr. uvjet je ono što treba postojati ili treba osigurati da bi se nešto ostvarilo, dogodilo) - Što bi onda bili prirodni uvjeti? (prirodni uvjeti – obiljeţja prirode koja nas okruţuje, koja su nam omogućila da ţivimo ovdje) Nabrojite obiljeţja. (nadmorska visina, reljef, sastav tla, vremenske prilike kroz godišnja doba, vode u zaviĉaju, biljna i ţivotinjska zajednica) - Sada razmislimo o značenju riječi društvo? (prijatelji s kojima se igramo, druţimo…) Društvo je zajednica ljudi. Što bi bili društveni uvjeti? (vjerojatno će uĉenici opet usmjeriti razmišljanje na uvjete za postojanje društva pa će ih uĉitelj upozoriti) - Sada razmišljamo o onom što su ljudi učinili da bismo danas mogli tu ţivjeti. Tko će navesti što su ljudi osigurali u zavičaju? (vodovod, elektriĉnu opskrbu, prometnice, naselja, stambene objekte, ustanove) - Gdje biste svrstali tradicionalne djelatnosti – djelatnosti kojima se ljudi bave od davnina u zavičaju? (koriste se prirodna dobra, ali ĉovjek treba npr. oĉistiti zemlju od kamenja, sloţiti kamenje na gomile, obraditi zemlju, posaditi lozu, uzgajati…., znaĉi da tradicionalne djelatnosti spadaju u društvene uvjete) - - Gdje biste smjestili znanje i iskustvo ljudi koje pokazuju prilikom izvršavanja raznih poslova? (ĉovjek treba raditi da bi stekao znanje i iskustvo, ne moţe ga naći u prirodi – društveni uvjet) Zaključak: Sve ono što nam priroda pruža spada u prirodne uvjete. Sve ono što je čovjek stvorio svojim radom spada u društvene uvjete. Da bi ĉovjeka vidjeli kao dio svega toga, a ne iznad svega toga uĉitelj postavlja problemsko pitanje za kraj. - Gdje pripada sam čovjek, u prirodne ili društvene uvjete nekog kraja? Neka pitanje ostane otvoreno.
    • 35 2. GLAVNI DIO SATA (2. GLAVNI DIO ISTRAŢIVAĈKOG DANA) Glavni dio sata realizira se kroz terensku nastavu na podruĉju Gornjeg Humca i okolice (podruĉje izmeĊu Graĉišća i Brkate). Terenskom istraţivanju će se pridruţiti i uĉenici viših razreda pod vodstvom nastavnice geografije i povijesti Ane Marĉić. Uĉenici PŠ Gornji Humac rade podijeljeni u dvije skupine. Skupina A istraţuje i utvrĊuje prirodne uvjete ţivota u zaviĉaju, a skupina B istraţuje i utvrĊuje društvene uvjete ţivota u zaviĉaju. Svaki uĉenik (prema svojim interesima, sposobnostima i osobinama) dobiva ulogu u skupini. promatrač (uočava i prijavljuju traţene sadrţaje) – 2 uĉenika zapisničar (zapisuje podatke) – 1 uĉenik posrednik/nadzornik (posreduje unutar skupine i izvan skupine s učiteljem, nadzire ispravnost rada) - 1 uĉenik Uĉitelj je pripremio nastavni listić koji će voditi uĉenike kroz istraţivaĉki rad. NASTAVNI LISTIĆ A CILJ: Istraţiti i zabiljeţiti prirodne uvjete ţivota u zaviĉaju PRIRODNI UVJETI OBILJEŢJA UOĈENIH PRIRODNIH SADRŢAJA nadmorska visina reljef tlo vode u zaviĉaju vegetacija divlje ţivotinje MeĊu prirodnim uvjetima nije navedena klima jer nju nije moguće odrediti na temelju jednodnevnog terenskog istraţivanja. Po povratku u uĉionicu uĉitelj i uĉenici posluţit će se rezultatima višegodišnjega projekta „Vremenska obiljeţja zaviĉaja“ kako bi sastavili klimatsku sliku svoga zaviĉaja. NASTAVNI LISTIĆ B CILJ: Istraţiti i zabiljeţiti društvene uvjete ţivota u zaviĉaju DRUŠTVENI UVJETI povijesne znamenitosti tradicionalne djelatnosti suvremene djelatnosti prometna povezanost opskrba vodom energetska mreţa javne ustanove naseljenost – broj stanovnika starost stanovništva obrazovanost stanovništva
    • 36 smjer obrazovanja sadašnjih srednjoškolaca i studenata društvena podruĉja ostvarenja lokalne zajednice mjesta u kojima ţive iseljenici Dio podataka o društvenim uvjetima u zaviĉaju (vezano za stanovništvo) koristit će se iz okvirnog projekta „Odrţivi razvoj Gornjeg Humca“, njegova prvog dijela „Demografska slika Gornjeg Humca“. 3. ZAVRŠNI DIO ISTRAŢIVAĈKOG DANA Po povratku u uĉionicu uĉitelj s uĉenicima analizira prikupljene podatke i sastavlja „osobnu iskaznicu“ Gornjeg Humca i uţeg okruţenja. Analiza će se provesti kroz razgovor voĊen i usmjeren uĉiteljevim pitanjima: - Kojim kvalitetnim prirodnim uvjetima raspolaţe Gornji Humac?(prirodni uvjeti: blago brdoviti reljef, kombinacija primorsko – brdske klime, kvalitetan zrak, veliki broj jama, prostrani dolci, kvalitetan kamen – tzv. humĉanska ploĉa, šume ĉesmine, staništa ljekovitih biljaka, prostrani pašnjaci, za otoĉke prilike veliko drveće: klenj, koprivac, zelenica, murva…) - Kojim kvalitetnim društvenim uvjetima raspolaţe Gornji Humac?(kulturno – povijesne znamenitosti: gradine, grĉke gomile, lokve, legende, crkvice, kućerci, gustirne, konobe, tradicionalni alati i posude…; tradicionalne djelatnosti: vinogradarstvo i vinarstvo, ovĉarstvo, kamenarstvo; prometna povezanost: zraĉna luka, udaljenost trajektnih luka, javni prijevoz; opskrba vodom: postojanje vodovodne mreţe od 1993. godine; energetska mreţa: elektrifikacija naselja; javne ustanove: hitna pomoć i pošta) - Kojim prirodnim uvjetima zavičaj ne obiluje? (vodom) Sigurno je nedostatak vode bio veliki problem u prošlosti zavičaja. Kako je čovjek nadomjestio nedostatak tog prirodnog dobra?(u prošlosti je gradio gustirne i na taj naĉin sakupljao kišnicu, a u bliţoj prošlosti je izgradio vodovodnu mreţu kojom voda dolazi s kopna) Uĉitelj dalje razgovor vodi u cilju uoĉavanja povezanosti izmeĊu nedovoljnih prirodnih uvjeta i društvenih uvjeta kojima se oni nadopunjuju. - Proučimo odnos prirodnih i društvenih uvjeta pomoću sljedećega primjera: Voda je prirodno dobro (kojeg u zavičaju nedostaje), a gustirne i vodovod su društveno dobro kojima se osigurava potrebna količina vode (prirodnog dobra) u zavičaju. Na temelju navedenog primjera moţete li mi reći koja je svrha pojedinih društvenih dobara? (nadomjestiti nedostatak prirodnih sadrţaja u prirodi) - Navedite još jedan prirodni uvjet kojim oskudijeva naš zavičaj. (plodno tlo) - Kako je čovjek umanjio taj nedostatak? (ĉistio je tlo tako što je uklanjao kamenje, ugraĊivao ga u gomile i stvarao malene površine obradivog tla) - Kada je pripremio tlo, na što je morao paziti prilikom odabira biljaka koje će posaditi? (morao je odabrati biljke koje podnose škrto tlo, sušu, ljeti vrućinu, a zimi led i snijeg) - Na tom primjeru ćemo odrediti društvena dobra koja su nastala kao posljedica lošeg prirodnog uvjeta – kamenitog tla. prirodni uvjet društveni uvjet koji nastaje kao posljedica navedenog prirodnog uvjeta
    • 37 Kamenito tlo > pristave, gomile, poloţaj naselja (da se ne zauzme iskoristiva površina tla), odabir biljaka Zaključak: Loši prirodni uvjeti nadopunjuju se društvenim dobrima kako bi se omogućio kvalitetniji život u zavičaju. Što su lošiji prirodni uvjeti u nekom zavičaju trebat će razvijeniji društveni uvjeti za kvalitetan život. - Navedite društvene uvjete koji nisu dovoljno razvijeni u zavičaju?(svi sadrţaji vezani uz stanovništvo: broj, starost, obrazovanost, društvena ostvarenja…) - U prethodnom smo razgovoru zaključili da je neke prirodne nedostatke moguće nadomjestiti društvenim uvjetima. Mogu li se društveni nedostaci kao što je u našem slučaju manjak stanovništva (pogotovo mlaĎeg stanovništva) kako nadomjestiti? (nedostatak ljudi se ne moţe nadomjestiti) - Znači ljude treba privući da doĎu i ostanu ţivjeti u Gornjem Humcu. Što moramo osigurati da bi ljudi došli i ostali ţivjeti? (kvalitetne uvjete ţivota) - Navedite koji je najvaţniji uvjet za ţivot u nekom zavičaju? (mogućnost rada i zarade) NAJAVA SLJEDEĆEG PROJEKTNOG ZADATKA Naš sljedeći projektni zadatak je odrediti razvojne djelatnosti u Gornjem Humcu koje će omogućiti stanovništvu zaposlenje i zaradu. Kako biste ponudili one djelatnosti koje se uistinu mogu razvijati i dati dobre rezultate morate razmišljati o postojećim prirodnim i društvenim uvjetima u zavičaju. Maksimalno iskoristite prirodne i društvene uvjete kojima zavičaj obiluje. TakoĎer razmislite kako nadomjestiti uvjete kojih nema ili su slabo prisutni u zavičaju. Svoje prijedloge ćete izloţiti i potkrijepiti činjenicama na sljedećem sastanku Projektnog tima. 3.5. PETA ETAPA: PREDLAGANJE I ODABIR RAZVOJNIH PROJEKATA NAZIV NASTAVNE JEDINICE Odabir kvalitetnih razvojnih projekata ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) razumjeti odnos izmeĊu gospodarskih i prirodno – društvenih djelatnosti i ţivotnih uvjeta u zaviĉaju b) utvrditi sastavnice pojedine gospodarske djelatnosti c) spoznati posljedice pojedine djelatnosti na okoliš i društvo d) razumjeti i primjenjivati postupak izbora kvalitetnih prijedloga e) upoznati funkcioniranje mehanizma višestruke provjere prijedloga f) aktivno sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice KLJUĈNI POJMOVI razvojne djelatnosti, društveni razvoj, cjeloviti razvoj, sastavnice, argumentirano izlaganje, kvalitetan prijedlog, višestruka provjera, kompromisno rješenje MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica MOGUĆNOST POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: usmeno izlaganje, postavljanje pitanja, davanje odgovora na pitanja, slušanje, raspravljanje, izvješćivanje o obavljenome zadatku PID: Primorski zaviĉaj, Zanimanja ljudi u zaviĉaju, Zaštita i ĉuvanje okoliša, Kulturne ustanove u zaviĉaju, Zdravstvene ustanove, Gospodarstvene djelatnosti zaviĉajne regije,
    • 38 DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1.UVOD U uvodnom dijelu sata uĉenici će biti upoznati s postupkom izbora predloţenih razvojnih djelatnosti. - Vaš je zadatak bio razmisliti, i na osnovu utvrĎenih prirodno – društvenih uvjeta u zavičaju odabrati, djelatnost koja bi se mogla razvijati u našem kraju i potaknuti društveni razvoj lokalne zajednice. Takvu djelatnost nazivamo razvojnom djelatnošću. Da bi ideja o razvojnoj djelatnosti zaţivjela treba je razraditi kroz projektni rad. Projekt kojemu je cilj razvoj zavičaja zovemo razvojni projekt. Pokušajte sada vi objasniti značenje pojma razvojna djelatnost.(djelatnost koja se moţe razvijati, djelatnost koja razvija zaviĉaj) To je djelatnost koja će potaknuti razvoj našeg zavičaja. - Što bi se društvenim razvojem trebalo poboljšati? (kvaliteta ţivljenja u zaviĉaju) Da bi razvoj poboljšao kvalitetu ţivljenja u zavičaju moraju se razvijati sva područja čovjekova ţivota. - Ponovimo, koja su područja društvenog ţivota (prisjetite se sluţbi u našem Projektnom timu, one predstavljaju područja našeg svakodnevnog ţivota)? (obrazovanje, sport, kultura, gospodarstvo, zdravstvena i socijalna skrb, financija…). Razvoj kojim se unaprjeĎuju sva navedena područja čovjekovog ţivota naziva se cjeloviti razvoj. - Moramo odabrati djelatnosti koje će potaknuti razvoj svih društvenih područja. Kako odbrati upravo takve djelatnosti (prisjetite se izbora za voditelje sluţbi projektnog tima)? (kako bismo odabrali ţeljene razvojne djelatnosti moramo odrediti kriterije po kojima ćemo vršiti izbor ) - Dobro odabrani kriteriji nas vode do ispravnog izbora. Kriterije ćemo podijeliti u dvije osnovne skupine: a) Opći kriteriji - vode nas do izbora onih djelatnosti koje se mogu razvijati u našem zavičaju. Donositelji općih kriterija su svi članovi Projektnog tima b) Posebni kriteriji – vode nas do izbora onih djelatnosti koje će potaknuti razvoj svih područja ţivota Donositelji posebnih kriterija su voditelji sluţbi Projektnog tima. Svatko od voditelja mora samostalno razmisliti, prisjetiti se ciljeva sluţbe koju vodi i na temelju tih ciljeva odrediti posebne kriterije. 2.GLAVNI DIO - Sada ćemo odrediti opće kriterije za izbor razvojnih djelatnosti. Kako provjeriti moţe li se predloţena djelatnost razvijati u našem zavičaju? (moramo provjeriti jesu li se ljudi već bavili tom djelatnošću) - Mislite li da postoje djelatnosti kojima se ljudi nisu bavili u prošlosti našeg zavičaja, a mogli bi u budućnosti? (da / ne) Odgovorit ćemo zajednički. - Što je potrebno za razvoj svake djelatnosti? (prirodni i društveni uvjeti) - Jesu li se mijenjali prirodni uvjeti (vrlo malo – nebitno) - Jesu li se mijenjali društveni uvjeti? (da i to mnogo) - Što onda zaključujemo, ako su se promijenili uvjeti mogu li se promijeniti i djelatnosti? (sigurno da mogu) - Moţemo li razvijati nove djelatnosti, netradicionalne djelatnosti? (moţemo) Gospodarstvo i kvaliteta okoliša, Ţivot biljke, Ţivot ţivotinja, Travnjak, Šuma MAT: Procjena odnosa vrijednosti troškova i zarade LK: Reklamni plakati
    • 39 - Što je uvjet njihova razvoja? (postojanje potrebnih prirodnih i društvenih uvjeta u zaviĉaju ili mogućnost osiguravanja tih uvjeta u skoroj budućnosti) - Oblikujmo zaključak, koji je opći kriterij za izbor razvojne djelatnosti? (postojanje potrebnih prirodnih i društvenih uvjeta u zaviĉaju i mogućnost osiguravanja nepostojećih, a potrebnih, društvenih uvjeta). - Sada moramo odrediti posebne kriterije. Voditelji, prisjetite se ciljeva svojih sluţbi. Dobro oblikovani kriteriji omogućit će da izaberemo djelatnosti koje će pridonijeti ostvarenju cilja svake sluţbe. kvalitetan posebni kriterij > odgovarajuća razvojna djelatnost > ostvarenje cilja službe - Na jednom primjeru vidjet ćemo kako iz cilja sluţbe oblikujemo posebni kriterij za izbor razvojne djelatnosti. Uzmimo sluţbu za zaštitu prirode. Neka nas voditelj te sluţbe podsjeti na cilj rada sluţbe. (oĉuvanje prirodnog bogatstva zaviĉaja) - Na što mora paziti voditelj ove sluţbe prilikom odabira razvojne djelatnosti? (da se ne odabere djelatnost koja bi uništila, potrošila prirodna dobra i tako trajno osiromašila zaviĉaj) - Kako bi trebao glasiti kriteriji koji neće dopustiti izbor takve djelatnosti? (nekorištenje prirodnih bogatstava) - Postoji li djelatnost koja ne koristi prirodna dobra i ne mijenja izgled prirode? (mmm…, pa…) Nakon nekoliko pokušaja dolazimo do zakljuĉaka da takve djelatnosti nema jer se svaka djelatnost razvija korištenjem prirodnih i društvenih dobara. Koja bi bila posljedica takvog kriterija? (niti jedan prijedlog razvojne djelatnosti ne bi udovoljio tome kriteriju i ne bi bio izabran) - Sada vidite koliko je vaţnost kriterija. U čemu smo pogriješili? (rekli smo da djelatnost ne smije koristiti prirodna bogatstva, sada vidimo da to nije moguće) Svaka djelatnost koristi prirodna dobra i mijenja izgled okoliša. - Čine li to sve djelatnosti u jednakoj mjeri? (nije nam jasno) - Usporedimo npr. dvije djelatnosti, kamenarstvo (vaĎenje kamena) i ovčarstvo. Mijenjaju li te dvije djelatnosti u jednakoj mjeri prirodu i troše li jednako prirodna dobra? (ne) - Obrazloţite, u čemu se razlikuju posljedice ovih dviju djelatnosti? (kada kamen izvadimo on je zauvijek iskorišten, a na njegovom mjestu ostaje rupa. U ovĉarstvu je drukĉije, ovca jede travu. Tako troši prirodno dobro i mijenja okoliš, ali ne trajno jer se priroda nakon takvog korištenja moţe obnoviti) - Točno, korištenje prirodnih dobara je neizbjeţno, ali ono mora biti umjereno tako da ne osiromaši zavičaj i time ugrozi ţivot u budućnosti. Imate li sada bolji prijedlog za područni kriterij kojeg oblikuje naša sluţba?(kriterij umjerenog korištenja prirodnih dobara i male promjene izgleda okoliša) - Korištenje dobara mora biti usklaĎeno s obnavljanjem u prirodi. Znači, smijemo trošiti onoliko koliko priroda moţe obnoviti – održivo korištenje (gospodarenje). Nakon rasprave moţemo konačno oblikovati posebni kriterij koji postavlja sluţba za zaštitu prirode: Kriterij odrţivog korištenja prirodnih dobara i nenarušenog izgleda okoliša. Po prethodnom metodiĉkom obrascu oblikovat će se posebni kriteriji unutar sviju sluţbi projektnog tima. Time će voditelji zaštiti interese svojih sluţbi i omogućiti ostvarenje ciljeva. Rezultat rada je sljedeći: SLUŢBA PROJEKTNOG TIMA CILJ SLUŢBE POSEBNI KRITERIJ sluţba gospodarstva razvoj gospodarskih djelatnosti kriterij otvaranja raznovrsnih radnih mjesta sluţba financija odgovorna raspodjela novca kriterij ostvarivanja zarade
    • 40 sluţba školstva cjelovito obrazovanje mladih kriterij praktiĉnog obrazovanja sluţba zdravstva i socijalne skrbi poboljšati zdravstvene usluge kriterij zdravstvene zaštite radnika i stanovnika sluţba zakonodavstva skladan i siguran ţivot kriterij zakonske usklaĊenosti sluţba kulture i sporta obogatiti sportske i kulturne sadrţaje kriterij nadzora i naknade za korištenje kulturnih dobara sluţba zaštite prirode oĉuvanje prirodnog bogatstva zaviĉaja kriterij odrţivog korištenja prirodnih dobara i nenarušenog izgleda okoliša Nakon što su definirani opći i posebni kriteriji za izbor razvojnih djelatnosti, uĉitelj će upoznati voditelje – predlagatelje s naĉinom izlaganja i izbora predloţenih razvojnih djelatnosti. - Sada svaki član Projektnog tima moţe izloţiti svoj prijedlog razvojne djelatnosti. Što ţelite postići svojim izlaganjem? (ţelimo ostale upoznati s našom idejom) -Koji je konačni cilj vašega izlaganja? (da ostali ĉlanovi prihvate naš prijedlog) - O čemu ovisi hoće li ga ostali prihvatiti? (o tome koliko će im se svidjeti) - Vaš se zadatak sastoji od dva dijela: odabrati djelatnost i uvjeriti ostale u ispravnost vašeg izbora. Vi ste već odabrali djelatnost za koju mislite da se moţe razvijati u zavičaju i poticati društveni razvoj. Sada morate uvjeriti ostale da je vaš prijedlog dobar. Ovaj drugi dio zadatka jednako je vaţan kao i prvi. Kako biste vi uvjerili ostale da je vaš izbor dobar? (rekli bi im …, a da je to dobro, da će sigurno ispast dobro, da mi moraju vjerovati, da će sigurno biti dobro jer sam cijelu noć razmišljao, da je ta djelatnost dobar izbor jer su se i naši preci bavili time, dobro je jer sam pitao tatu, dobro je jer sam vidio na televiziji ….), - Poslušajte ovaj primjer. Prisjetite se da svakog ponedjeljka u 8 sati i 3o minuta mjerimo temperaturu zraka. Za mjerenje su zaduţeni trećaši. Zamislite ovakvu situaciju, pitam učenike kolika je izmjerena temperatura. Nisam dobio iste odgovore od svih učenika. Karla kaţe: "Ja mislim oko 20 stupnjeva" Jelena: " 17 stupnjeva " Analizirajmo te odgovore. Kome biste vi povjerovali? (Jeleni) - Obrazloţite svoj odgovor, zašto Jeleni? (Karla nije sigurna) - Iz kojih riječi ste to zaključili?(ja mislim, oko) - Poslušajmo nastavak priče. Čuvši različite odgovore učitelj ne zna komu vjerovati pa zatraţi objašnjenja. Karla je objasnila: "Ja mislim da je oko 20 stupnjeva jer mi je jutros baš nekako toplo, sad bi se najraĎe skinula u kratke rukave." Jelena je rekla: "Pogledala sam na termometar i očitala 17 stupnjeva." Mislite li i dalje da je Jelena u pravu? (sada smo sigurni da je Jelena u pravu) - U čemu se razlikuju njihova obrazloţenja? (Jelena je pogledala na termometar, a Karla uopće nije) - Na temelju čega je Karla navela temperaturu od 20 stupnjeva? (na osnovi procjene) - Temeljem čega je procijenila? (po tome kako se osjećala) - Je li pouzdano temeljiti procjenu na osjećajima? (pa…, da …, ne) - Zajednički ćemo odgovoriti na to pitanje. Sada se nalazimo u istoj učionici gdje nam je svima jednaka temperatura zraka. Vidimo da neki imaju majicu kratkih rukava, a neki dugih rukava. Komu je toplo, komu je hladno, komu je odgovarajuća temperatura?(meni je toplo, meni taman, meni je malo hladno) - - - Odgovori su različiti, a svi ste rekli istinu. Iz toga zaključujemo da procjenu temperature ne moţemo temeljiti na osjećajima jer različito osjećamo. Prisjetimo se priče. Karla je navela procjenu temperature, a Jelena? (ona je rekla istinu) - Moţemo još reći i činjenicu. Što je činjenica? (nešto što je dokazano, potvrĊeno, utemeljeno…)
    • 41 Sve to što smo saznali upotrijebit ćete u svom izlaganju. Izlaganje se mora temeljiti na činjenicama, a ne na osjećajima i doţivljajima. Takvo izlaganje će uvjeriti ostale članova u kvalitetu vašeg prijedloga. Zaključak: a) kada ste u ulozi izlagača , svoje izlaganje potkrjepljujete sa što više činjenica b) kada ocjenjujete i birate prijedloge, vodite se općim kriterijem i posebnim kriterijem svoje sluţbe Odabrani će biti oni prijedlozi koji zadovolje sve kriterije. To znači da prijedlog mora biti prihvaćen od voditelja sviju sluţbi. Svaki voditelj mora obrazloţiti svoju odluku. Ukoliko doĎe do neslaganja, predlagatelj ima pravo dodatno potkrijepiti svoj prijedlog i pokušati naći rješenje koje će zadovoljiti osporavatelja i predlagatelja – kompromisno rješenje. Ako predlagatelj zahtijeva, moţe dobiti dodatno vrijeme za pripremu (do idućeg sastanka Projektnog tima). U toj situaciji bit će jako vaţna uloga voditelja Projektnog tima. On mora biti posrednik u sporu i voditi se ciljevima Projektnog tima, a ne pojedinih sluţbi i voditelja. Tako organizirano izlaganje i biranje osigurava izbor onih razvojnih djelatnosti koje će se moći razvijati u zavičaju. TakoĎer, razvojne djelatnosti odabrane na taj način doprinijet će ostvarenju ciljeva svih sluţbi što jamči društveni razvoj i na kraju poboljšanje kvalitete ţivljenja u zavičaju. Uĉitelj je pripremio uĉenike za sljedeću nastavnu situaciju. Sada uĉenici pripremaju svoja izlaganja, a uĉitelj ih po potrebi usmjerava u radu. Nakon toga slijedi izlaganje, rasprava po potrebi i izbor najboljih prijedloga. Pretpostavlja se kako će neke djelatnosti biti prihvaćene u prvom krugu izbora. Ostale prijedloge uĉenici će doraĊivati (ako procjene da postoji šansa za kompromisno rješenje). U nastavku rada uĉitelj i uĉenici će se usredotoĉiti na odabrane djelatnosti i meĊu njima izdvojiti jednu koja ide u razradu. 3. ZAVRŠNI DIO Uĉitelj zapoĉinje razgovor na temu odabrane djelatnosti. - Svi smo se sloţili da odabrana razvojna djelatnost zadovoljava sve postavljene kriterije. No time nije završen naš rad. Mi smo tek odabrali djelatnost koja može potaknuti razvoj Gornjeg Humca. Koje riječi u ovoj izgovorenoj rečenici zvuče upozoravajuće? Uĉitelj ponovno izgovara reĉenicu naglašavajući kljuĉne rijeĉi. Uĉenici iznose svoja mišljenja. - Sada, nakon što ste ponovno poslušali rečenicu, navedite te riječi. ( tek, moţe) - Obrazloţite svoj izbor. ( rijeĉ „tek“ nas upozorava da smo na poĉetku našeg rada i da ima još puno posla, a rijeĉ „moţe“ znaĉi da je moguće ostvariti cilj ali nije sigurno hoće li tako i biti) - U nastavku našeg projektnog rada moramo osigurati sve potrebne uvjete da odabrana razvojna djelatnost stvarno i dovede do ostvarenja postavljenih ciljeva. Do našeg sljedećeg susreta vi razmislite kako odabranu razvojnu djelatnost učiniti različitom, tj. uspješnijom od već postojećih takvih djelatnosti. ZAKLJUĈAK NA KRAJU RADA Nakon sedmogodišnjeg iskustva rada u projektnoj nastavi i ovaj je projekt potvrdio visoku uĉinkovitost u ostvarivanju planiranih odgojnih, obrazovnih i funkcionalnih ciljeva. Realiziran je u ĉetverorazrednom kombiniranom odjeljenju. Upravo u tim iznimno sloţenim uvjetima rada najbolje dolaze do izraţaja kvalitete prikazanog nastavnog koncepta. Uĉenicima razliĉita uzrasta, sposobnosti, sklonosti i osobnosti omogućava da pronaĊu odgovarajuće mjesto u odgojno – obrazovnom procesu, razvijaju svoje sposobnosti, osposobljavaju se za izvoĊenje razliĉitih zadataka i na kraju, kao rezultat rada, doţive potvrdu i priznanje u razrednoj ali i široj lokalnoj zajednici. Sve to za posljedicu ima gomilanje motivacijskog kapitala za rad na budućim nastavnim zadatcima.
    • 42 Naravno, da bi projektni rad bio maksimalno uĉinkovit, potrebno je njegovu realizaciju planirati i organizirati kroz razna nastavna podruĉja, raznolike nastavne situacije i aktivnosti. Radom na projektu stjeĉu se trajna znanja. Obrazovna dostignuća ostvarena na prethodno opisani naĉin mnogo lakše je primijeniti u odgovarajućoj ţivotnoj situaciji, a primjena znanja je svrha i smisao uĉenja. Prethodna tvrdnja temelji se na ĉinjenici da su znanja, steĉena tijekom realizacije projektnih zadataka, oblikovana kroz rad u konkretnim situacijama. Pri zakljuĉivanju neprekidno je prizivano individualno ţivotno iskustvo svakoga uĉenika. Znanje izgraĊeno na ovaj naĉina djeci su razumljivije, jasnije nadograĊeno na postojeće predznanje, lakše se priziva u sjećanje i primjenjuje u svim nastavnim ali i ţivotnim situacijama. Time se ostvaruje cjelina kruga, od konkretnog preko apstraktnog pa ponovno do konkretnog sadrţaja. Uĉenici postaju svjesni da je znanje svugdje oko nas, skriveno i u najjednostavnijim svakodnevnim sadrţajima, pojavama i promjenama. Prepoznaju u njima trajnu vrijednost i alat neophodan za gradnju ţivotnog uspjeha. Ohrabreni time i ostvarenim uspjehom prihvatit će izazove novih otkrića. Ako se projekt postavi u u središnju poziciju unutar nastavnog procesa, stvaraju se optimalni uvjeti za ostvarenje raznih programskih nastavnih tema. U projektu Staraĉki dom „Sretni dani“ ukljuĉeni su sadrţaji svih nastavnih predmeta. Preopširno bi bilo navoditi pojedinaĉna postignuća po nastavnim podruĉjima stoga ćemo ih pokušati uopćiti. Ostvarena odgojno – obrazovna postignuća u sklopu obraĊenih nastavnih tema prirode i društva: Uĉenici su spoznali pojam zajednice (od obitelji preko projektnog tima do lokalne zajednice), svrhu postojanja zajednice (s pozicije pojedinca), prava i obveze ĉlanova zajednice te duţnost tj. nuţnost poštivanja istih ukoliko ţelimo da zajednica kvalitetno funkcionira i opstane. Druga vaţna skupina ostvarenih odgojno – obrazovnih postignuća pripada podruĉju odrţivog razvoja. Uĉenici su upoznali prirodno – društvene uvjete u zaviĉaju, razliĉite posljedice gospodarenja njima i ĉinjenicu da su ljudi ţivjeli tisućama godina prije nas na ovim prostorima i usprkos tomu ostavili nam potpuno saĉuvanu prirodu. U tom kontekstu osviještena je velika etiĉka spoznaja da priroda ne pripada samo nama nego i svim budućim naraštajima, a mi smo je duţni saĉuvati za njih kao što su je naši preci saĉuvali za nas. Ostvarena odgojnoobrazovna postignuća u sklopu obraĊenih nastavnih tema hrvatskoga jezika: Najveća postignuća ostvarena su na podruĉju verbalne komunikacije, obrade informacije i bogaćenja leksika. Uĉenici se osposobljavaju za primjerenu komunikaciju tijekom suradniĉkog rada i odluĉivanja. Razvijaju vještine raspravljanja i pregovaranja kroz virtualni rad Projektnog tima. Upoznali su sastavnice javnoistraţivaĉke komunikacije kroz intervjuiranje ciljane populacijske skupine. Ovladavaju procesom traţenja, lociranja, izbora i obrade potrebne informacije. Usvojili su nove pojmove meĊu kojima i jako apstraktne što ne bi bilo moguće izvan konkretne situacije i praktiĉnoga rada. Ostvarena odgojnoobrazovna postignuća u sklopu obraĊenih nastavnih tema matematike: Projektni sadrţaji uglavnom nisu zahtijevali korištenje brojĉanih podataka jer bi tomu trebalo prethoditi jako sloţeno istraţivanje, a rezultati nadilazili potrebe interese uĉenika navedene dobne skupine. Radom na projektu uĉenici su razvijali sposobnost prepoznavanja izvora matematiĉkih podataka (npr. prilikom utvrĊivanja mogućih troškova realizacije, razliĉitih podruĉja dobiti itd.) TakoĊer, matematiĉki zadatci korišteni su pri utvrĊivanju odnosa koliĉina i odnosa vrijednosti. Prethodno navedeni matematiĉki sadrţaji izrazito su apstraktni jer nisu u kontekstu konkretnih (brojĉanih) podataka. Ipak uĉenicima nisu bili nesavladiva prepreka jer su prepoznati u prirodnom okruţenju i upoznati u konkretnoj situaciji.
    • 43 Likovna, glazbena i tjelesna kultura ukljuĉene su kroz sve etape projekta. Nije potrebno isticati jednostavnost njihove integracije. No, ipak bi trebalo istaknuti jedan novi pristup u ostvarenju kulturnih sadrţaja. Osim zabave i ugode koje nude aktivnosti navedenog nastavnog podruĉja (što su djeca prepoznala u ranom djetinjstvu) vjerojatno su se po prvi put susreli i s funkcionalnošću kulturnih sadrţaja. Stvarali su s ciljem da njihovo likovno djelo izazove ţeljene emocije kod gledatelja (npr. izrada promidţbenih plakata, simboli sluţbi Projektnog tima…). Prilikom izrade tjednog programa boravka u staraĉkome domu ukljuĉivali su, meĊu ostalim aktivnostima, glazbene i tjelesne sadrţaje u cilju ponude raznovrsnog i cjelovitog programa, prepoznajući njihovu vaţnost za oĉuvanje zdravlja i kvalitete ţivota. Na kraju treba navesti odgojnoobrazovne rezultate stjecanja radnih i socijalnih kompetencija. Oni su osobito vaţni jer pripadaju kategoriji trajnih (procesnih) znanja. U steĉenim radnim kompetencijama materijalizirane su prednosti timskoga rada. Uĉenici postaju svjesni svojih kvaliteta i mogućnosti njihova razvijanja i korištenja. Osvijestivši individualne kvalitete, prepoznaju svoju ulogu u timu i vaţnost te uloge za kvalitetan rad i ostvarenje ciljeva tima. Sve te spoznaje steĉene kroz rad Projektnog tima po analogiji poĉinju primjenjivati na podruĉju šire zajednice. UviĊaju povezanost i meĊusobnu uvjetovanost sastavnica zajednice kao i posljedice poremećaja odnosa unutar zajednice. U tom kontekstu treba istaknuti prepoznavanje pozicije starijih ĉlanova i njihova, uglavnom zanemarenog i neiskorištenog, iskustvenog potencijala. Sve to ide u prilog senzibiliziranju meĊugeneracijskih odnosa. Tijekom rada na projektu uĉenici su postali svjesni uvjeta za kvalitetan razvoj idejnog projekta. S tim u vezi aktivno su sudjelovali u oblikovanju projektnih zadataka (ĉija realizacija vodi do ostvarenja postavljenih ciljeva) i pripadajućih aktivnosti. Uspješno su raspodjeljivali oblikovane zadatke (utvrĊuju nositelja/nositelje realizacije) po unaprijed dogovorenim kriterijima, odreĊivali slijed realizacije zadataka, odabirali i osiguravali potrebna radna sredstva i materijale. Oblikovanjem prethodno navedenih sastavnica postupno su izraĊivali plan i program realizacije projekta. Dobro su predviĊali mogući razvoj dogaĊaja nakon donošenja odluka i izgledne poteškoće s kojima bi se mogli suoĉiti. Osmišljavali su varijante rješavanja moguće problemske situacije ovisno o scenariju dogaĊanja. Postali su svjesni da ponekad treba napustiti odabranu smjernicu i pokušati pronaći novi put do cilja. Razvili su emocionalnu inteligenciju, koja se oĉituje u suoĉavanju s neţeljenim posljedicama i rezultatima. Uĉenici su spoznali kako cjeloviti i odrţivi razvoj zaviĉaja nije moguć bez aktivnog sudjelovanja svih ĉlanova lokalne zajednice, ukljuĉujući i njih samih.
    • 44 b) Izvannastavni projekti OŠ Puĉišća 2.4. GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŢIVLJENJA 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŢIVLJENJA Sudionici uĉenici od 5 do 7 razreda Voditelj Ana Marĉić, uĉiteljica povijesti i geografije Vrijeme trajanja projekta 2 školske godine PROJEKTNI CILJEVI 1. upoznati uĉenike s tradicionalnom arhitekturom i nuţnosti njenog oĉuvanja, razvijati osjećaj za lijepo 2. upoznati ţivot u zaviĉaju nekad i potaknuti uĉenike da cijene postignuća naših starih u teškim uvjetima ţivota u prošlosti 3. povećati uĉeniĉku motivaciju za uĉenje 4. razvijati uĉeniĉke kljuĉne kompetencije 5. razvijati uĉeniĉku osobnost kroz poticanje upornosti, snalaţljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje OĈEKIVANI REZULTATI 1. povećana uĉeniĉka motivacija za uĉenje 2. poboljšani odgojno obrazovni ishodi u svim nastavnim podruĉjima 3. povećane uĉeniĉke kljuĉne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za uĉenje i rješavanje problema) 4. socijalno i emocionalno osnaţeni uĉenici: osposobljeni da se suoĉavaju s teškoćama i neuspjehom, da se poveţu s drugima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traţe pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini 5. a) nove spoznaje o zaviĉaju (vidljive u opisu projekta) b) projektna dokumentacija: PP prezentacija o ostvarivanju projekta, javno predstavljanje rada na projektu te uĉeniĉkih radova nastalih tijekom ostvarivanja projekta (knjiţica, skice, nacrti, brošurica) NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. istraţivanje starih stambenih objekata na podruĉju Puĉišća, Gornjeg Humca i Praţnica 2. istraţivanje podataka iz drugih izvora: literature, interneta, razgovora s najstarijim stanovnicima i ĉlanovima obitelji 3. obrada prikupljenih podataka, argumentiranje, izvoĊenje zakljuĉaka 4. uĉeniĉko stvaralaštvo (poticanje uĉenika na stvaralaštvo u suglasju s teorijom višestrukih inteligencija) 5. usustavljivanje steĉenih znanja 6. usustavljivanje i sreĊivanje projektne dokumentacije 7. javno predstavljanje rezultata rada
    • 45 2. Motivacija za ukljuĉivanje projektne nastave u Školski kurikul Izvannastavni projekt Kultura ţivljenja, graĎenja i stanovanja izabran je u prvenstveno zbog nuţnosti oĉuvanja kulturne baštine u suvremeno doba kada se sve mijenja velikom brzinom. Ljudi dvadesetprvog stoljeća brzo prihvaćaju novitete, ĉesto zaboravljajući tradiciju i tradicionalne vrednote. Neki obiĉaji i spomenici mogli bi biti nepovratno izgubljeni ako ih naša generacija ne uspije spasiti od zaborava. U takvom svijetu vaţno nam je nauĉiti najmlaĊe kako je izgledao ţivot u prošlosti, te kod njih razviti ljubav i poštovanje prema tradiciji. Projekt će se provesti kroz najmanje 7 etapa: 1. Uvod u temu, kako su ţivjeli naši stari 2. Intervjuiranje naših starih 3. Prikupljanje i prouĉavanje starih fotografija 4. Terensko istraţivanje – posjet etnografskom muzeju u Splitu 5. Terensko istraţivanje tradicionalne gradnje u Puĉišćima 6. Terensko istraţivanje tradicionalne gradnje u Praţnicama 7. Obrada prikupljenih podataka, opisivanje ţivota u prošlosti Svaka istraţivaĉka etapa dogaĊa se po istom metodiĉkom obrascu: a) istraţivanje ĉinjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u uĉionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (uĉionica) d) usustavljivanje znanja (uĉionica) e) primjena steĉenoga znanja u problemskim zadatcima iz razliĉitih nastavnih podruĉja f) prikazivanje obraĊenih informacija (razliĉita izraţajna sredstva: pisani i usmeni izraz, slika, fotografija, grafikon ...) 3. OSTVARIVANJE PROJEKTA 3.1. PRIMJER METODIĈKE (NASTAVNE) JEDINICE 3.1.1. Prvi dio istraţivanja: UVOD U TEMU NAZIV NASTAVNE JEDINICE PROŠLOST ZAVIĈAJA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) saznati na koje sve naĉine istraţujemo prošlost b) razumijevanje ĉinjenice da se ţivot u prošlosti razlikovao od suvremenog ţivota c) razumijevanje ĉinjenice da se prirodni preduvjeti u zaviĉaju nisu promijenili, te da su mnoge gospodarske djelatnosti ostale iste, ali modernizirane c) razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, k.za uĉenje i rješavanje problema, socijalne)
    • 46 KLJUĈNI POJMOVI prošlost, predci, istraţivanje prošlosti, povijesni izvori, usmena predaja, materijalni povijesni izvori, slikovni izvori MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica / heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: slušanje, raspravljanje, prepriĉavanje (svi razredi); POV: povijest, povijesni izvori, usmena predaja, materijalni i slikovni povijesni izvori; GEO: prirodni preduvjeti mediterana, stanovništvo juţne Europe DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Sat zapoĉinjemo razgovorom o ţivotu naših predaka. (Jesu li vam vaše bake i djedovi pričali o ţivotu u prošlosti? Što znate o tome? Čemu ste se iznenadili? Što vam se posebno svidjelo... ) Uĉenici iznose saznanja o ţivotu svojih predaka. 2. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Uĉenici dobivaju papire na kojima će u obliku umne mape zapisati svoja saznanja o ţivotu najstarijih ĉlanova svoje obitelji. Glavne odrednice (grane) mape su: nastambe (kuće), ukućani (obitelj), zanimanja, zabava. Izvještavaju o svojim uratcima, meĊusobno usporeĊuju umne mape. Nastavljamo s razgovorom: Koje su sličnosti i razlike u odnosu na današnji ţivot? Biste li se mogli lako prilagoditi ţivotu kakmvi su ţivjeli vaši preci? Što bi vam nedostajalo? Što bi vas veselilo? Što biste još ţeljeli saznati, istraţiti? Promatramo fotografije predmeta. Neki pripadaju prošlosti, a neki su iz sadašnjosti. Uĉenici procjenjuju iz kojeg bi vremena predmet mogao biti i koja mu je bila namjena. Većinu predmeta koji pripadaju prošlosti uĉenici su s lakoćom prepoznali, imenovali i objasnili njihovu namjenu. Prepoznali su stare mlince za kavu, staru peglu, tkalaĉki stan, mašinu za šivanje, feral, gramofon. Neke alate, kao što su stolarski i kovaĉki alat su smjestili u prošlost, ali ih nisu znali imenovati niti su mogli odrediti njihovu namjenu. Razgovaramo o predmetima (Jeste li ikad vidjeli ovaj predmet? Čemu je sluţio? Koje od ovih predmeta upotrebljavamo i danas? Koji su predmeti nestali iz uporabe? Zašto? …Posjeduje li tvoja obitelj neki od ovih predmeta? Koji? ) Nastavljamo promatrati fotografije kuća, namještaja, prijevoznih sredstava i odjeće iz prošlosti. UsporeĊujemo ih s predmetima iz sadašnjosti. 4. ZAVRŠNI DIO Najavljujemo zajedniĉko istraţivanje prošlosti zaviĉaja. Razgovarat ćemo s našim djedovima, bakama i starijim mještanima o tome kako se nekad ţivjelo, istraţivat ćemo kuće u kojima se ţivjelo. Prouĉavat ćemo premete kojima su se nekad koristili. Prikupljat ćemo stare fotografije koje bi nam mogle ispriĉati priĉu o ţivotu nekad. Istraţivat ćemo kako su osvjetljavali svoje kuće bez struje, kako su ĉuvali hranu bez hladnjaka, kako su putovali bez automobila. Uĉenici dobivaju zadatak da u obitelji ili kod susjeda potraţe stare predmete, da saznaju ĉemu su sluţili te ih fotografiraju. Ako je to moguće uĉenici mogu taj predmet donijeti i u školu da ga pogledaju i ostali uĉenici.
    • 47 3.1. 2.Treći dio istraţivanja: Prikupljanje i prouĉavanje starih fotografija NAZIV NASTAVNE JEDINICE Povijesni dokazi: stare fotografije ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) istraţiti ţivot naših predaka (djedovi i bake, pradjedovi) b) saznati kako su izgledali i ĉime su se bavili naši djedovi i bake c) istraţiti kako su izgledale kuće i naselja u prošlosti d) opisati ţivot s poĉetka 20 st. u našem mjestu KLJUĈNI POJMOVI Fotografija, zanimanja u prošlosti, odijevanje, obiĉaji, obitelji, kuće, naselja MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica; MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA POV: ţivot u prošlosti, zanimanja u prošlosti, obitelji u prošlosti; LK: fotografija; GEO: mediteran, tradicijska gradnja DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Uĉenici su na sat donijeli fotografije svojih djedova i baka. Većina fotografija je iz polovice dvadesetog stoljeća, ali donijeli su i nekoliko vrlo zanimljivih fotografija iz prve polovice 20. stoljeća. Okupili smo se kako bi zajedno razgledavali fotografije i razgovarali o njima. 2. GLAVNI DIO Uĉenici predstavljaju osobe na fotografiji, objašnjavaju gdje je i kada snimljena i prepriĉavaju zanimljivosti koje su im ispriĉale none pokazujući im te slike. Usmjeravamo pozornost uĉenika na vrijedne detalje slike. Na slici vidimo ĉovjeka i konja natovarenim sijenom. Koje je zanimanje čovjeka na slici? Čemu su sluţili konji i magarci u prošlosti? Jesu li i vaši djedovi imali konje ili magarce? Koliko su im oni bili vaţni? Imaju li ih danas?Zašto nemaju? Što vidite u pozadini slike? Što nam to moţe reći o ţivotu u prošlosti? Na jednoj fotografiji promatramo gradnju krova u prošlosti. Što rade ljudi na slici? Čime pokrivaju krov? Zašto baš kamenim pločama? Kako to rade? Uĉenici uoĉavaju da je u izradi krova sudjelovao veći broj ljudi (stariji ĉlanovi obitelji, prijatelji i susjedi). Prvo su postavljali drvene grade, potom tanje drvene kolce da bi na kraju na postavljenu drvenu konstrukciju slagali kamene ploĉe poĉevši od dna prema vrhu krova. Promatramo kako su ljudi odjeveni. Što vam to govori o njihovom imovinskom stanju? Jeste li uočili da su na slikama svi ljudi vitki i snaţni? Što mislite zašto su takvi? Uĉenici uoĉavaju da na fotografijama nema debljih ljudi, pa zakljuĉujemo da je svakodnevni fiziĉki rad na svjeţem zraku i zdrava prehrana utjecala na fiziĉki izgled ljudi. Jeli su puno povrća, sezonskog i sušenog voća, hranu koju su uglavnom sami proizvodili. Djeca su u prošlosti vrijeme provodili u igri na otvorenom, a danas u kući pred televizorom ili kompjuterom. Ţene su u prošlosti cijeli dan provodile u napornim poslovima u polju i u kući. Danas ţene malo rade u polju, a kućanski poslovi
    • 48 su im olakšani brojnim kućanskim aparatima. Muškarci su radili teške poslove, motikom kopali svoja polja, a u kamenolomu ruĉno vadili kamene blokove. U suvremeno doba ĉovjek koristi strojeve, što mu je uvelike olakšalo ţivot. Manje se krećemo, više vremena provodimo u zatvorenom prostoru, a i naĉin prehrane se promijenio. Zakljuĉujemo kako promjene u stilu ţivota utjeĉu i na fiziĉki izgled ljudi. Od brojnih fotografija odabrali smo nekoliko najzanimljivijih za opisivanje. Uĉenici podijeljeni u parove dobivaju zadatak da pismeno opišu odabranu fotografiju. Opis je trebao sadrţavati sve detalje i opis svega što moţemo saznati o ţivotu u prošlosti. 3. ZAVRŠNI DIO Na kraju sata uĉenici ĉitaju svoje pismene uratke. Zakljuĉujemo da je ljudima u prošlosti ţivot bio mnogo teţi nego nama danas. Ţivjeli su skromnije, imali su manje odjeće, manje hrane i igraĉaka, ali vidimo da su imali osmijeh na licu i bili jednako sretni kao i mi. 3.1. 3.Peti dio istraţivanja: TRADICIONALNA GRADNJA U PUĈIŠĆIMA NAZIV NASTAVNE JEDINICE TRADICIONALNA GRADNJA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) prepoznati glavne karakteristike mediteranskog naselja b) prepoznati glavne karakteristike tradicijske gradnje c) razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, k.za uĉenje i rješavanje problema, socijalne) KLJUĈNI POJMOVI Tradicijska gradnja, materijalni povijesni izvori, mediteranska naselja MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE terensko istraţivanje; heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA POV: ţivot u prošlosti,ĉime su se ljudi bavili, kolike su bile obitelji u prošlosti; LK: linija, boja, fotografija; TK: graĊevni materijali, kamen, drvo; GEO: mediteran, zbijena naselja, tradicijska gradnja DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Uĉenici su okupljeni u središtu naselja Puĉišća radi voĊenja heuristiĉkog razgovora. Gdje su se smjestila Pučišća? Zašto su kuće zbijene? Zašto su kuće graĎene po okolnim brdima? Ima li kuća u docima? Zašto nema?Od kojeg su materijala kuće graĎene? Zašto baš od tog materijala? 2. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Uz pomoć uĉitelja uĉenici usustavljuju ĉinjenice zamijećene u okruţenju: Puĉiške kuće su se pruţile od mora prema okolnim brdima, strogo izbjegavajući doce s plodnim tlom, kao najvećim bogatstvom
    • 49 u prošlosti. Kuće su zbijene jedna uz drugu i graĊene u visinu (dvokatnice i trokatnice) zbog nedostatka prostora. GraĊene su od kamena jer ga u Puĉišćima ima u izobilju. Obilazeći stare kuće uĉenici zamjećuju da sve imaju bijele kamene krovove. Pitanjima potiĉemo uĉenike na razmišljanje zašto su krovovi bijeli. Krovovi su pokriveni kamenim ploĉama, a onda preliveni vapnom da se zaĉepe manje rupe kroz koje bi voda mogla ući u kuću. Vapno ujedno dezinficira kišnicu koja se s krova slijeva u gustirnu i sluţi za piće. Bijeli krov dobar je u ljetnim mjesecima jer odbija sunĉevo zraĉenje i ĉini kuću hladnijom. Teški, ĉvrsti, kameni krov otporan je na udare bure u zimskim mjesecima. Razgledavamo i usporeĊujemo dimenzija starih i novih kuća i zakljuĉujemo da su starije kuće manje i da imaju manje prozore. Pronašli smo i nekoliko velikih kuća pa zakljuĉujemo da su bogati gradili veće kuće, a siromašni manje, a većina stanovništva bila je siromašna. Prozori na kućama su mali pa je u kući ljeti bilo hladnije, a zimi toplije. Neke kuće imaju dvorište, dok su druge zbijene (kuća uz kuću) i nemaju okućnice. U prizemlju kuće nalazila se konoba, a ljudi su stanovali na prvom katu na koji se ulazilo vanjskim stepenicama. Stepenice su najĉešće bile sagraĊene iznad vrata konobe pa su stvarale potrebnu hladovinu pred konobom u ljetnim mjesecima. Ulazne stepenice i ulaz u kuću bili su poduprti voltom kojega zovemo sular ili balatura, i jako je ĉest na starim kućama. Voda se s krovova slijevala u kameni kanal poduprt kamenim zubovima i kanalom u gustirnu koja je ĉesto imala bucol u dvorištu kuće. U dvorištima se uz kuću ĉesto nalazi kamena klupica. Škure na prozorima starijih kuća su bile zelene, a na novijim kućama najĉešće su smeĊe boje. Dvoje uĉenika sve kuće i zanimljive graditeljske elemente biljeţe fotoaparatom. 3. ZAVRŠNI DIO Nakon završenog obilaska uĉenici su se smjestili u jednom dvorištu i zapisali svoja saznanja u obliku natuknica. Zakljuĉili smo da su se Braĉani vješto prilagodili svom prirodnom okruţenju. Ţivjeli su i gradili kuće u skladu s prirodom. Kuće su od prirodnog materijala, prilagoĊene ljetnim vrućinama, zimskim burama, nedostatku pitke vode i plodnog tla. Sagraditi kuću od kamena bio je teţak i mukotrpan posao, ali takva kuća je ĉvrsta, sigurna i dugovjeĉna. Kuće sagraĊene prije više desetljeća ĉvrsto stoje i svjedoĉe o teškom ţivotu naših predaka. 3.1. 4. Sedmi dio istraţivanja: Kultura ţivljenja, graĊenja i stanovanja (obrada prikupljenih podataka) NAZIV NASTAVNE JEDINICE Kultura ţivljenja, graĊenja i stanovanja ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) razumijevanje povezanosti prirodnih uvjeta sa ţivljenjem, graĊenjem i stanovanjem b) primjena steĉenih znanja c) razvijanje kreativnosti i meĊusobne suradnje KLJUĈNI POJMOVI kamen, krš, teţaci, masline, vinova loza, velike obitelji, male kamene kuće, bijeli krovovi, konobe, sulari, komini, obiĉaji, prehrana, odjeća MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica; rad u skupinama MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA POV: Dalmacija u prošlosti; GEO: krš, sredozemlje, mediteranska naselja; HJ: opisivanje, saţimanje; INF: rad u power pointu, rad u wordu; LK: fotografija, boja
    • 50 DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Uĉenici su podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina izradit će prezentaciju u microsoft power pointu, a druga skupina knjiţicu s fotografijama. Naslov rada je Kultura ţivljenja, graĎenja i stanovanja, a bit će prikazani rezultati istraţivanja. 2. GLAVNI DIO Uĉenici pripremaju materijale za rad, fotografije i tekstove koje smo prikupili i ispisali radeći na projektu. Skupine imaju zadatak posloţiti materijale u smislenu cjelinu o ţivotu, graĊenju i stanovanju u prošlosti našega kraja. Prezentaciju zapoĉinjemo predstavljanjem ĉlanova mnogobrojne obitelji, a potom opisujemo kuće u kojima su ţivjeli. Priĉu nastavljamo sa zanimanjima kojima su se bavili, odjećom i obućom koju su oblaĉili, frizurama kakve su radili i drugim pojedinostima iz svakodnevnog ţivota naših starih. Prezentacija će obilovati fotografijama koje će biti popraćene kratkim tekstom. Uĉenici se dogovaraju, ispisuju kratke natuknice na slide, u bilješkama proširuju tekst ako je to potrebno i biraju fotografije koje će postaviti u PP prezentaciji. Skupina koja radi knjiţicu prvo slaţe tekstove, a potom odabiru odgovarajuće fotografije tako da prate tekst. 3. ZAVRŠNI DIO Na kraju sata svaka skupina bira svoga predstavnika koji će u nekoliko reĉenica opisati što su danas uspjeli napraviti. Izrada prezentacije i knjiţice nastavlja se i na sljedećem satu jer je za završni rad potrebno više školskih sati. ZAKLJUĈAK NA KRAJU RADA Ostvareni su projektni ciljevi. Uĉenici su upoznali tradicionalnu zaviĉajnu arhitekturu. Mogu prepoznati i opisati sve elemente tradicionalne dalmatinske kuće. Za vrijeme rada na projektu uĉenici su zamjećivali graditeljske elemente izvan uţeg zaviĉaja. Mogu uoĉiti sliĉnosti i razlike u arhitekturi u ostalim braĉkim mjestima. UsporeĊuju meĊusobno dalmatinske otoke, ali i arhitekturu dalmatinskih otoka i kopna. Uĉenici su upoznali ţivot u prošlosti našega zaviĉaja, saznali su kako su naši stari ţivjeli na škrtom krškom podruĉju. Saznavši zanimljive crtice iz prošlosti uĉenici su se zainteresirali za daljnje istraţivanje ţivota u prošlosti. Dakle, povećana je motivacija za daljnje uĉenje i istraţivanje. Radeći na projektu uĉenici su se susretali s brojnim nedoumicama i problemima koje su uspješno savladali, najĉešće u suradnji s drugim uĉenicima i uĉiteljicom. Razvijali su sposobnost snalaţenja u novim problemskim situacijama, uĉili su suraĊivati s drugim uĉenicima i odraslima. Istraţujući graĊenje, stanovanje i kulturu ţivljenja u prošlosti zakljuĉili smo da su ovdje ljudi tisućljećima ţivjeli prilagoĊavajući se prirodnim uvjetima ovoga podneblja. Ţivjeli su u skladu s prirodom i ţivot se na našem otoku stoljećima vrlo malo mijenjao. Drastiĉne promjene su se dogodile posljednjih šezdesetak godina širenjem industrije i modernog naĉina ţivota. Ljudi su napustili tradicionalne vrijednosti koje su tisućljećima usavršavali. Naši uĉenici istraţili su ţivot u prošlosti i uoĉili koje su prednosti tradicionalnog ţivljenja. Zakljuĉili smo da moramo oĉuvati naše kulturno nasljeĊe koje će biti temelj za razvijanje turizma kao glavne gospodarske djelatnosti u modernom svijetu.
    • 51 2. 5. UTJECAJ KRUTOG OTPADA I SMEĆA NA KVALITETU VODA I MORA NA BRAĈU 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta UTJECAJ KRUTOG OTPADA I SMEĆA NA KVALITETU VODA I MORA NA BRAĈU Sudionici svi uĉenici 7. i 8. razreda osnovne škole Puĉišća (heterogena skupina od pet uĉenika) Voditelj Simona Širković Martinić, uĉiteljica prirode, biologije i kemije Vrijeme trajanja projekta 1 školska godina (10 mjeseci) PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati uĉeniĉku motivaciju za uĉenje 2. povezati nastavne sadrţaje sa ţivotom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene steĉenoga znanja 3. razvijati uĉeniĉke kljuĉne kompetencije 4. razvijati uĉeniĉku osobnost kroz poticanje upornosti, snalaţljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje 5. upoznati zaviĉaj i ljude, njihov odnos prema otpadu u sadašnjosti i prošlosti, osvijestiti potrebu planiranja budućnosti zaviĉaja OĈEKIVANI REZULTATI 1. povećana uĉeniĉka motivacija za uĉenje 2. poboljšani odgojno obrazovni ishodi u svim nastavnim podruĉjima 3. povećane uĉeniĉke kljuĉne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za uĉenje i rješavanje problema) 4. socijalno i emocionalno osnaţeni uĉenici: osposobljeni da se suoĉavaju s teškoćama i neuspjehom, da se poveţu s drugima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traţe pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini 5. a) nove spoznaje o navikama ljudi (vidljive u opisu projekta) b) projektna dokumentacija: PP prezentacija o ostvarivanju projekta, javno predstavljanje rada na projektu te uĉeniĉkih radova nastalih tijekom ostvarivanja projekta (pisani rad u Wordu) NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. Odlazak na teren, prouĉavanje i uzorkovanje voda (gustirne, kamenice..) i mora. 2. Istraţivanje podataka iz drugih izvora: literature, interneta, razgovora sa struĉnjacima (posjet HZJZ –analiza vode i mora) 3. IzvoĊenje pokusa kojim se analiziraju prikupljeni uzorci mora i voda 4. IzvoĊenje pokusa koji simuliraju razliĉita zagaĊenja mora 5. Postavljanje hipoteza, argumentiranje, praćenje pokusa, biljeţenje dogaĊanja, opisivanje i izvoĊenje zakljuĉaka o posljedicama 6. Zamjećivati posljedice ĉovjekova utjecaja na ţivi svijet. 7. Zamjećivati i komentirati štetne promijene u ekosustavu. 8. Uĉeniĉko stvaralaštvo (poticanje uĉenika na stvaralaštvo – eko letak i eko plakat, umne mape, izvoĊenje pokusa…) 9. Usustavljivanje steĉenih znanja 10. Usustavljivanje i sreĊivanje projektne dokumentacije 11. Javno predstavljanje rezultata rada
    • 52 Projekt će se provesti kroz najmanje 7 etapa: 1. Uvod u temu, upoznavanje nove znanosti (ekologija), upoznavanje s novim pojmovima (ekologija, otpad, smeće, odvajanje otpada, teški metali…), prouĉavanje literature 2. Terensko istraţivanje lokaliteta Podbrkata – Lokve (Gornji Humac) 3. Promatranje, eksperimentiranje i zakljuĉivanje o kvaliteti vode (za piće, zalijevanje i napoj stoke) 4. Terensko istraţivanje lokaliteta Plaţa Sv. Rok (Puĉišća) i Porat (Puĉišća) 5. Terenska nastava – posjet HZJZ u Splitu (kemijska i mikrobiološka analiza uzoraka vode i mora) 6. Obrada prikupljenih podataka i zakljuĉivanje o mogućem utjecaju krutog otpada i smeća na kvalitetu vode i mora 7. Izrada PP prezentacije, eko letka i eko plakata Svaka istraţivaĉka etapa dogaĊa se po istom metodiĉkom obrascu: a) istraţivanje ĉinjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u uĉionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (uĉionica) d) usustavljivanje znanja (uĉionica) e) primjena steĉenoga znanja u problemskim zadatcima iz razliĉitih nastavnih podruĉja f) prikazivanje obraĊenih informacija (razliĉita izraţajna sredstva: pisani i usmeni izraz, crteţ, slika, fotografija, grafikon ...) 2. OSTVARIVANJE PROJEKTA 2.1. PRIMJERI METODIĈKIH (NASTAVNIH) JEDINICA 2.1.1. Prvi dio istraţivanja: Uvod u temu NAZIV NASTAVNE JEDINICE ŠTO JE OTPAD? ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) razumijevanje pojmova – otpad, smeće, reciklaţa, ekologija, razdvajanje otpada, biootpad, kompostiranje, … b) shvaćanje posljedica nekontroliranog odlaganja smeća i otpada u prirodi c) mijenjanje stava prema otpadu i poticanje uĉenika na odvajanje otpada d) razvijanje i produbljivanje brige uĉenika prema prirodi e) razvijanje kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i kompetencije za uĉenje) KLJUĈNI POJMOVI Ekologija, otpad, smeće, reciklaţa, kompostiranje, odvajanje otpada, potrošaĉko društvo MJESTO I NAĈIN Uĉionica / heuristiĉka nastava
    • 53 OSTVARIVANJA NASTAVE MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA Priroda – biologija: ekologija, biljne i ţivotinjske zajednice mora i kopnenih voda, vodozemci, ribe Kemija: Voda, kalcij i njegovi spojevi, metali, teški metali Fizika: izvori energije, elektroniĉki otpad i opasni otpad Didaktiĉki scenarij U radu sudjeluju svi uĉenici, a odgovori na poticaj ovise o individualnim mogućnostima i dobi. 1. Uvod, 2. Obrada novog sadrţaja, 3. Završni dio 1. UVOD Uĉenicima je prezentirana PP prezentacija koja sadrţi samo slike – divlja odlagališta otpada, legalna odlagališta komunalnog otpada, nacionalne parkove, ekološke katastrofe na moru, prirodne ljepote Hrvatske. Slike su bile sloţene tako da je iza neke lijepe slike uslijedila slika odlagališta otpada ili neke ekološke katastrofe. Nakon prezentacije poĉeli su komentari uĉenika. Te je komentare jedan uĉenik pisao na ploĉu (oluja ideja). 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Na temelju tih komentara zapoĉeo je heuristiĉki razgovor. Uĉiteljica postavlja pitanja. Zamjećivanje pojava: Ima li ovakvog odlaganja otpada u vašoj blizini? Kako bi ovakve hrpe smeća mogle utjecati na ţivi svijet koji tu obitava? Moţe li jedno takvo odlagalište utjecati i na kvalitetu ţivota čovjeka? Objasni! Mogu li se na ovakav način zagaditi i onečistiti more i obliţnje ''gustirne'' i lokve? Koja se znanost bavi proučavanjem ovakvih utjecaja na okoliš? Je li samo to predmet izučavanja ekologije? Zašto se baš danas toliko govori o ekologiji, ekološkom utjecaju na okoliš i slično? Jeste li čuli za koju ekološku udrugu? Nakon pitanja i odgovora uĉenici su dobili samostalni zadatak (RADNI LISTIĆ 1A I 1B). Podijeljeni su u dvije skupine. Skupina 1 predstavlja ekološku udrugu oš Puĉišća a Skupina 2 predstavlja komunalno poduzeće za prikupljanje i odvoz smeća, ali ga odlaţe na neprimjereno mjesto. Obje skupine imaju mogućnost konzultiranja interneta i druge literature. Za prikupljanje informacija i pripremu imaju 30 minuta. Nakon toga pristupaju razgovoru sliĉnom debati. Svaka zastupa svoje stanovište i argumentirano ga brani. Debata traje takoĊer 30 minuta. 3. ZAVRŠNI DIO Obje skupine donose zakljuĉak nakon rasprave. Zapisuju ga u vidu umne mape središnjeg pojma OTPAD. Daju prijedloge što bi oni kao uĉenici osnovne škole mogli napraviti za budućnost svojeg mjesta. Zadatak za uĉenike 1. ! Do sljedećeg sastanka, kroz svakodnevne šetnje, fotografirati i mapirati manja divlja odlagališta otpada u svom mjestu stanovanja! Izraditi PP prezentaciju! Zadatak za uĉenike 2. !
    • 54 Pripremiti se za terensko istraţivanje – proĉitati u literaturi o fizikalnim i kemijskim svojstvima vode te o tome kakva bi voda za piće trebala biti! RADNI LISTIĆ 1A Skupina 1. – ekološka udruga oš Puĉišća '' Odlagalište otpada u blizini našeg mjesta štetno utječe na ţivi svijet. Štetni spojevi nastali razgradnjom otpada otapaju se u vodi i prodiru kroz tlo zagaĎujući time i vodu i more. To moţe promijeniti sastav ţivog svijeta što narušava prirodnu ravnoteţu a i šteti zdravlju ljudi!'' PronaĊite u literaturi/internetu podatke kojima potkrjepljujete svoje stavove. RADNI LISTIĆ 1B Skupina 2. – Smetlarko d.o.o. komunalno poduzeće za prikupljanje i odvoz smeća '' Mi smo komunalno poduzeće koje odvozi otpad. Rješavamo ljude smeća i otpada, a uz to i pruţamo nova radna mjesta. Radimo sve po zakonu!'' PronaĊite u literaturi/internetu podatke kojima dokazujete da radite sve po zakonu. 2.1.2. Drugi dio istraţivanja: Lokalitet Podbrkata - Lokve NAZIV NASTAVNE JEDINICE Voda iz lokvi i ''gustirni'' – za piće ili ne? ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) razumijevanje uzroka i posljedica ljudskog djelovanja (otpad, pesticidi, umjetna gnojiva …) b) shvaćanje posljedica nekontroliranog odlaganja smeća i otpada u prirodi c) razvijanje i produbljivanje brige uĉenika prema prirodi d) razumijevanje naĉina rada na terenu (nove metode, nov pristup radu) e) razvijanje kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i kompetencije za uĉenje) KLJUĈNI POJMOVI Uzorak, uzorkovanje, fizikalna svojstva vode, sterilnost, ţivi svijet voda stajaćica MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Terensko istraţivanje / heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA Priroda – biologija: biljne i ţivotinjske zajednice kopnenih voda, vodozemci, ribe, ĉlankonošci Kemija: Voda, kalcij i njegovi spojevi, metali, teški metali Fizika: Energija vode Didaktiĉki scenarij U radu sudjeluju svi uĉenici, a odgovori na poticaj ovise o individualnim mogućnostima i dobi. 1. Uvod, 2. Obrada novog sadrţaja, 3. Završni dio
    • 55 1. UVOD Po dolasku na lokalitet Podbrkata na Lokve, uĉenici su okupljeni radi voĊenja heuristiĉkog razgovora. Zamjećivanje pojava: Kakav je krajolik? Čime se ljudi bave? Moţe li to utjecati na sastav tla? Prodire li voda kroz podlogu na kojoj se nalazi plodno tlo? Kakvog je kemijskog sastava ''kamen'' na Braču? Moţe li voda zasićena kemikalijama zagaditi primjerice vodu u lokvama? Jedna lokva je dublja i ograĎena kamenim gomilama a druga je plića i nije ograĎena. Zbog čega se razlikuju te dvije lokve? 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Nakon utvrĊivanja svih ĉinjenica pristupa se terenskim metodama rada. Svi uĉenici slušaju izlaganje uĉiteljice, a zatim pristupaju radu. Podijeljeni su u dvije skupine. Svaka skupina dobiva isti zadatak (promatranje, uzorkovanje, mjerenje, biljeţenje, fotografiranje). Skupina 1 istraţuje ograĊenu lokvu a Skupina 2 neograĊenu. Zadaci za istraţivanje se nalaze na radnom listiću 2. RADNI LISTIĆ 2 PROMATRANJE, UZORKOVANJE, MJERENJE, BILJEŢENJE, FOTOGRAFIRANJE 1. Promotri lokvu – uoĉavaš li ţivi svijet u njoj? A) biljke – ima li biljaka? - koje su to biljke (fotografiraj, uberi, imenuj, opiši) - koliko biljaka ima – malo, srednje, puno - koje biljke ima najviše B) ţivotinje - ima li ţivotinja? - koje su to ţivotinje (fotografiraj, imenuj, opiši) - koliko ţivotinja ima – malo, srednje, puno - kojih ţivotinja ima najviše 2. Promotri lokvu - boja vode (zelena, ţuta, smeĊa …) - miris vode (ima – neugodan, ugodan, nema) - prozirnost vode – prozirna, neprozirna 3. Eksparimentiraj A) u sterilne staklene boce od 1/2L uzorkuj vodu iz lokve (na boce zalijepi etiketu - koja je lokva, datum uzorkovanja, temperaturu vode) B) izmjeri temperaturu vode u lokvi C) Pokušaj izmjerit dubinu lokve D) odredi pH vrijednost vode u lokvi 3. ZAVRŠNI DIO SATA Prikupljene informacije meĊusobno komentiraju. Prije samog istraţivanja uĉenici su se morali pripremiti. Voda za piće ne smije imati miris, boju ni okus, a otopljenih tvari mora biti manje od 0.1%. ne smije sadrţavati uzroĉnike bolesti.
    • 56 Na osnovu toga donose zakljuĉak kojeg će u laboratoriju provjeriti. Tim potvrĊuju ili pobijaju hipotezu s poĉetka sata. 2.1.3. Treći dio istraţivanja: Promatranje, eksperimentiranje i zakljuĉivanje NAZIV NASTAVNE JEDINICE HEUREKA! ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) upoznavanje s naĉinom i metodama rada u laboratoriju b) upoznavanje s mjerama opreza pri radu c) razumijevanje uzroĉno posljediĉnih veza d) razvijanje mogućnosti argumentiranog zakljuĉivanja e) razvijanje samostalnosti u radu f) snalaţenje u prouĉavanju literature g) razvijanje kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i kompetencije za uĉenje) KLJUĈNI POJMOVI Pesticidi, umjetna gnojiva, ioni, fosfati, nitrati, nitriti, amonijak, pH vrijednost, tvrdoća vode MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Uĉionica / heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA Priroda – biologija: ekologija, biljne i ţivotinjske zajednice mora i kopnenih voda, vodoozemci, ribe Kemija: Voda, kalcij i njegovi spojevi, metali, teški metali, baze, soli, kiseline Didaktiĉki scenarij U radu sudjeluju svi uĉenici, a odgovori na poticaj ovise o individualnim mogućnostima i dobi. 1. Uvod, 2. Obrada novog sadrţaja, 3. Završni dio 1. UVOD Uĉenici prouĉavaju podatke s radnih listića s terenskog istraţivanja. Zadatak za uĉenike –sastavite tablicu koja će objediniti sve podatke dobivene terenskom analizom. Podatke usporeĊuju i komentiraju. Zamjećivanje pojava: Jesu li podaci u skladu s pretpostavkom s početka istraţivanja? Utječu li pesticidi i umjetna gnojiva na kvalitetu vode u lokvama? Što bi poljoprivrednici mogli promijeniti u svom radu? Što im predlaţete? 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Pomoću kompleta Aquamal za brzo odreĊivanje kvalitete vode , uĉenici odreĊuju koliĉinu odreĊenih iona (fosfati, nitrati, nitriti, amonijak, pH vode i tvrdoću vode). Upute za rad priloţene su uz komplet Aquamal.
    • 57 Svaki uĉenik samostalno izvodi pokuse. Svaki uĉenik je dobio razliĉiti zadatak. Za vrijeme trajanja pokusa oni promatraju i biljeţe promijene koje se dogaĊaju. Nakon izvršenih pokusa podatke upisuju u tablicu koja je zajedniĉka za svih i objedinjuje sve rezultate pokusa. OgraĊena lokva UZORAK 1. Plitka i neograĊena lokva UZORAK 2 Nitrati (NO  3 ) Nitriti (NO  2 ) Fosfati (PO 3 4 ) Tvrdoća vode (Ca/Mg) Amonijak (NH  4 ) pH vrijednost UPOTREBA (za piće, za napoj stoke, Za zalijevanje) Sada uĉenici pristupaju ciljanom prouĉavanju literature. Na internetu pretraţuju podatke koji se odnose na ove iona. Za svaki ion postoji dozvoljena granica za vodu za piće. 3. ZAVRŠNI DIO SATA Uz pomoć prikupljenih informacija iz literature zakljuĉuju o ĉistoći vode i o mogućnosti njezine upotrebe. Svoj zakljuĉak upisuju u tablicu 1. za svaki pojedini uzorak. Konaĉno sada imaju dovoljno podataka iz kojih pouzdano mogu donijeti zakljuĉak o valjanosti njihove hipoteze ili ne. 2.1.4. Ĉetvrti dio istraţivanja: Prikaz rezultata projekta NAZIV NASTAVNE JEDINICE ZAKLJUĈAK PROJEKTA – PREZENTACIJA REZULTATA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) upoznavanje s razliĉitim naĉinima prezentacije istih rezultata b) razvijanje samostalnosti c) poticanje kreativnosti i sistematiĉnosti d) produbljivanje svijesti o oĉuvanju prirode e) razvijanje kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i kompetencije za uĉenje) KLJUĈNI POJMOVI Eko letak, eko plakat,ekološke akcije, znanstveni rad MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Uĉionica / heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA Likovni – kompozicija, plakati, kolaţ Biologija – ekologija Informatika – pp prezentacije, word Hrvatski – znanstveni stil pisanja
    • 58 Didaktiĉki scenarij U radu sudjeluju svi uĉenici, a odgovori na poticaj ovise o individualnim mogućnostima i dobi. 1. Uvod, 2. Obrada novog sadrţaja, 3. Završni dio 1. UVOD Nakon višemjeseĉnog rada na projektu, uĉenici iznose svoje viĊenje dosadašnjeg rada. Komentiraju što su doţivjeli tijekom rada na projektu, što im je bilo najzanimljivije što manje zanimljivo. Ujedno i priĉaju o rezultatima istraţivanja i o mogućnosti unaprjeĊivanja ekoloških aktivnosti u mjestu. Razmišljaju o tome kako pomoći svojim saznanjima. 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Svoje rezultate trebaju prezentirati onako kako ţele. Odluĉili su se za eko plakat, eko letak PP prezentaciju i pisanje znanstvenog rada u Wordu. Oformljene su ĉetiri skupine ovisno o tome kako ţele prikazati rezultate. 3. ZAVRŠNI DIO SATA Svaka skupina ima za zadatak prezentaciju vlastite vizije projekta . EKO LETAK
    • 59 2. 6. CRKVICE NA PODRUĈJU OPĆINE PUĈIŠĆA- NASLJEĐE I OBIĈAJI 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta CRKVICE NA PODRUĈJU OPĆINE PUĈIŠĆA Sudionici Uĉenici 5., 6. i 7. razreda (heterogena skupina) U osnovnoj školi u Puĉišćima 8 uĉenika Voditelj s.Danijela Mihić vjerouĉiteljica Vrijeme trajanja projekta Dvije školske godine (18 mjeseci) PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati uĉeniĉku motivaciju za uĉenje 2. povezati nastavne sadrţaje sa ţivotom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene steĉenoga znanja 3. razvijati uĉeniĉke kljuĉne kompetencije 4. razvijati uĉeniĉku osobnost kroz poticanje upornosti, snalaţljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje 5. upoznati zaviĉaj, njegovu sadašnjost i prošlost, osvijestiti potrebu planiranja budućnosti zaviĉaja OĈEKIVANI REZULTATI 1. povećana uĉeniĉka motivacija za uĉenje 2. poboljšani odgojno obrazovni ishodi u svim nastavnim podruĉjima 3. povećane uĉeniĉke kljuĉne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za uĉenje i rješavanje problema) 4. socijalno i emocionalno osnaţeni uĉenici: osposobljeni da se suoĉavaju s teškoćama i neuspjehom, da se poveţu s drugima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traţe pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini 5. a) nove spoznaje o zaviĉaju (vidljive u opisu projekta) b) projektna dokumentacija: PP prezentacija o ostvarivanju projekta, javno predstavljanje rada na projektu te uĉeniĉkih radova nastalih tijekom ostvarivanja projekta (skice, kameni tlocrti, likovni, praktiĉni, dramske igre) NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. istraţivanje arheoloških lokaliteta s ostatcima iz starokršćanskog, starohrvatskog, renesansnog i baroknog stila na podruĉju Straţevnika, Braĉute, Puĉišća, Praţnica i Gornjeg Humca 2. istraţivanje podataka iz drugih izvora: literature, interneta, razgovora sa struĉnjacima (povjesniĉarima), i obiĉnim ljudima koji su nam pripovijedali zanimljivosti i legende. 3. obrada prikupljenih podataka i povezivanje sa sadrţajima većine nastavnih podruĉja (Hrvatski jezik, Priroda i društvo, povijest,Matematika, Likovna kultura, Informatika, Tehniĉka kultura). 4. postavljanje hipoteza, argumentiranje, izvoĊenje zakljuĉaka 5. uĉeniĉko stvaralaštvo (poticanje uĉenika na stvaralaštvo u suglasju
    • 60 s teorijom višestrukih inteligencija) 6. usustavljivanje steĉenih znanja 7. usustavljivanje i sreĊivanje projektne dokumentacije 8. javno predstavljanje rezultata rada Projekt će se provesti kroz najmanje 6 etapa: 1. Uvod u temu, susret s poviješću, susret sa struĉnjacima koji se bave istraţivanjem povijesnih artefakata 2. Terensko istraţivanje lokaliteta Straţevnik, Gornji Humac, Praţnica, Puĉišća, Braĉuta i Dubrova 3. Promatranje i prouĉavanje (istraţivanje) crkvica te zanimljivosti i legenda vezanih uz pojedinu crkvicu 4. Obrada prikupljenih podataka, pretpostavke o uvjetima i naĉinu ţivota vjernika i svetkovanju blagdana 5. Prikupljanje materijala, izrada kamenih tlocrta, skiciranje crkvica i proĉelja 6. Usustavljivanje i sreĊivanje projektne dokumentacije izrada power point prezentacije i brošura (kulturni vodiĉ kroz starokršćanske i starohrvatske arhitektonske stilove gradnje) Svaka istraţivaĉka etapa dogaĊa se po istom metodiĉkom obrascu: a) istraţivanje ĉinjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u uĉionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (uĉionica) d) usustavljivanje znanja (uĉionica) e) primjena steĉenoga znanja u problemskim zadatcima iz razliĉitih nastavnih podruĉja f) prikazivanje obraĊenih informacija (razliĉita izraţajna sredstva: pisani i usmeni izraz, crteţ, slika, fotografija, tlocrt, brošura,...) Proces uĉenja usklaĊen s razliĉitim razvojnim mogućnostima i dobi uĉenika. 2. OSTVARIVANJE PROJEKTA 2.1. PRIMJERI METODIĈKIH (NASTAVNIH) JEDINICA 2.1.1. Prvi dio istraţivanja: UVOD U TEMU NAZIV NASTAVNE JEDINICE MLADI I BAŠTINA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) Spoznati vaţnost starokršćanskih, starohrvatskih i ostalih crkvica kao povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika b) Razviti zanimanje za kulturno nasljeĊe i potrebu da ga se štiti i ĉuva KLJUĈNI POJMOVI istraţivanje prošlosti, povijesni dokazi, baština, povijesni spomenik, lokalitet MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica / heuristiĉka nastava MOGUĆNOST HJ: slušanje, raspravljanje, prepriĉavanje, postavljanje
    • 61 KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA pitanja LK: izrada umne mape POV: oĉuvanje baštine DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD Ukljuĉivši se u sveškolski projekt Ţivjeti na Braču u skladu s prirodom i kulturnom baštinom zainteresirane uĉenike u projekt je uveo mjesni ţupnik govoreći im o kulturološkoj, povijesnoj i vjerskoj vaţnosti starohrvatskih i starokršćanskih i ostalih crkvica u općini Puĉišća. Sa sobom je donio puno materijala: knjiga, matica, katastarsku mapu Puĉišća, povijest Puĉišća, fotografije. Svi ti materijali posluţit će u radu na našem projektu. Zapoĉinje serija pitanja, komentara i primjedbi (Ja sam vidio neke od tih crkvica. Ja znam nabrojiti sve crkve u našemu mjestu. Meni su pričali neke priče o crkvi BDM na Batku. Čemu su sluţile te male crkvice? Zašto ih je bilo toliko?Jesu li ljudi onda bili bolji vjernici nego danas? Danas je teško napraviti jednu kapelicu, a kako su oni mogli raditi toliko crkvica?) 2. OBRADA NOVOGA SADRŽAJA Na temelju komentara i prijedloga vodi se heuristiĉki razgovor. Uĉitelj postavlja pitanja: Moţete li nabrojiti crkve i crkvice koje se nalaze na području našega mjesta? A u Praţnicama i Gornjem Humcu? Jeste li čuli za neke lokalitete na području naše općine na kojima se nalaze neke crkvice? Zbog čega se gradilo toliko crkava u blizini? Kako to tumačiš? Po čemu se crkvice razlikuju? Što im je slično ili isto? Jesu li sve imale istu svrhu? Kako to tumačite? Što moţete zaključiti o ljudima koji su ih gradili? Po čemu to zaključujete? Nakon pitanja i odgovora uĉenici su podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina dobila je zadatak da u ponuĊenim materijalima(fotografijama) pronaĊe i popiše crkvice koje se nalaze u mjestu Puĉišća i u njegovoj blizini (Braĉuti i Dubrovi). Druga skupina je meĊu ponuĊenim fotografijama trebala izdvojiti i popisati crkvice koje se nalaze u Praţnicama, Gornjem Humcu, te na povijesnom lokalitetu Straţevnik. Uĉenici su proĉitali i usporedili zapise. Puĉišća – Crkvica sv. Stjepana, ţupna crkva sv. Jeronima, crkvica BDM na Batku, sv. Roko, sv. Nikola na Lanterni, sv. Luce na Racu, Gospa Lurdska na ulazu u mjesto, sv. Juraj na Braĉuti, sv. Duje na Dubrovi Praţnica – ţupna crkva sv. Ante Opata, crkvica svih Svetih na Selu, sv. Ciprijan na groblju. Straţevnik – crkvica sv. Jurja i sv. Klementa Gornji Humac – ţupna crkva sv. Nikole, crkvica sv. Roka, Gospa Miraška na mjesnom groblju. Nastavljamo s razgovorom: Što ste primijetili slušajući popis crkvica? Što iz toga moţete zaključiti? 3. ZAVRŠNI DIO Na temelju razgovora uĉenici su shvatili bogatstvo i vrijednost baštine na podruĉju općine Puĉišća. Imenovali su pronaĊene crkve , uoĉili razlike meĊu njima, namjenu za koju su graĊene. Do idućeg susreta napravit će umnu mapu i u njoj objediniti sve crkve i crkvice na podruĉju naše općine . Na internetu će pronaći kartu lokaliteta na kojima se nalaze crkve s popisa.
    • 62 2.1.2. Drugi dio istraţivanja:TERENSKA NASTAVA - LOKALITET STRAŢEVNIK NAZIV NASTAVNE JEDINICE STAROHRVATSKE CRKVICE NA STRAŢEVNIKU ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) Spoznati vaţnost starohrvatskih crkvica na Straţevniku kao povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika b) Razviti zanimanje za kulturno nasljeĊe i potrebu da ga se štiti i ĉuva c) Upoznati patrone crkvica i ţivot ljudi koji su ţivjeli u blizini KLJUĈNI POJMOVI Stil gradnje, preslica, apsida, luneta, pilastar, patrone crkvica MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE terensko istraţivanje; Straţevnik heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, saţimanje, povezivanje POV: stil gradnje, lokalitet, povijesno razdoblje, naĉin ţivljenja ljudi u prošlosti MAT:; mjerenje duljine, odnos duljine i širine, odnos prema veliĉinama, procjenjivanje TK: tlocrt LK: skica DIDAKTIĈKI SCENARIJ 1. UVOD U terensku nastavu ukljuĉeni su uĉenici, vjerouĉiteljica, uĉiteljica povijesti i vodiĉ (mjesni ţupnik). Uĉenici su na prethodnom satu dobili zadatak pripremiti nastavne materijale potrebne za terensko istraţivanje ( šestar, kompas, papire, olovke, trokute, metar, fotografski aparat…) Zapoĉinjemo razgovorom: O Straţevniku ste već čuli. Pričajte o tome. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Prvo pitanje uĉenika po dolasku na teren bilo je: Gdje su kuće? Ima li kakvih vidljivih tragova? Voditelj objašnjava kako su kuće tijekom stoljeća nestale, ostali su samo tragovi obrasli travom i grmljem. Učenici zajedno s voditeljem odlučuju prokrčiti travu i pronaći ostatke nekadašnjih kuća. Prokrĉivši grmlje i travu, pronašli su kamene ruševine koje pripadaju nekadašnjim kućama. Reakcije uĉenika bile su: Šteta da je to zapušteno. Bilo bi dobro da se ovo obnovi. I mi bismo sudjelovali u radu. Smjestili smo se u jednu donekle saĉuvanu zidinu. Nastavljamo s razgovorom. Koliko je ljudi tu ţivjelo? Gdje su kuhali, a gdje spavali? Zbog čega su zidovi bili ovoliko debeli? Kako im je izgledao jedan radni dan, a kako nedjelja? Jesu li mogli stati u onako malu crkvicu? Gdje je druga crkvica? Nakon odgovora na pitanja, vraćamo se do crkvice sv. Jurja radi voĊenja heuristiĉkog razgovora. Struĉni voditelj, dobri poznavatelj ove teme, vodi s uĉenicima heuristiĉki razgovor:
    • 63 Ima li ova crkvica sličnosti s nekom drugom koju ste do sada vidjeli? Što im je slično? Na kojoj strani svijeta je ulaz u ovu crkvicu? Uz pomoć uĉitelja i struĉnog vodiĉa uĉenici slušaju izlaganje o lokalitetu na kojem su crkvice sagraĊene, vremenu nastajanja, povijesnim okolnostima, stilu gradnje i potrebe za koje su crkvice graĊene. Uĉenici su se upoznali s novim terminima kao što su, apsida, arkada, preslica, luneta, pilastar, stil gradnje, vremensko razdoblje… Pristupamo dokumentiranju viĊenog i odslušanoga. - slikati (fotografirati) crkvicu -vršiti mjerenje karakteristiĉnih mjera (duljina, širina, visina crkvice) - skicirati crkvu - kompasom odrediti poloţaj crkve i napraviti tlocrt - voditi bilješke Po završetku rada uĉenici prezentiraju uĉinjeno, analiziraju bilješke, izraţavaju dojmove nakon slušanoga i uĉinjenoga. Nakon razgovora i odgovora na njihova pitanja, otišli smo malo dalje prema crkvici sv. Klementa na istom lokalitetu. Po dolasku na lokalitet uĉenici su iskoristili prethodno znanje iz crkvice sv. Jurja. Odmah su uoĉili razlike i sliĉnosti ovih dviju crkvica (ovdje im je bilo groblje, imaju različite apside, imaju zvonik na preslicu, bačvasti svod…) Nakon uĉeniĉkih komentara potiĉemo ih pitanjima: Uočavate li razliku meĎu preslicama? Koju?Po čemu se razlikuje unutrašnjost ove crkvice od crkvice sv. Jurja? Koja je bila svrha jedne, a koja druge crkve?Po čemu to zaključujete? Kakvi su reljefi? Nakon razgovora i komentara, struĉni vodiĉ objašnjava arhitektonsko obiljeţje ove crkvice, te priĉa zanimljivosti vezane uz crkvicu. Uĉenici su dobili iste zadatke kao i kod prethodne crkvice. Po završetku rada prezentiraju uĉinjeno. 2. ZAVRŠNI DIO Za idući susret uĉenici će: - sortirati fotografije - srediti bilješke - uredno napraviti tlocrt crkvice sv. Jurja i sv. Klementa - srediti skice NAPOMENA: po istom modelu istraţivali smo i ostale crkvice na podruĉju općine Puĉišća. 2.1.3. Treći dio istraţivanja: Susret sa starijim mještanima koji će usmenom predajom pribliţiti negdašnje obiĉaje NAZIV NASTAVNE JEDINICE Zanimljivosti, legende i obiĉaji vezani za neke od crkvica na podruĉju općine Puĉišća ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) Upoznati zanimljivosti, legende i obiĉaje b) Razviti zanimanje za kulturno nasljeĊe i potrebu da ga se štiti i ĉuva c) Upoznati obiĉaje i preko njih doznati o naĉinu ţivota i vjeri ljudi
    • 64 KLJUĈNI POJMOVI Legenda, obiĉaj, molitva, katoliĉka akcija MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE terensko istraţivanje; Brijaĉnica heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, saţimanje, povezivanje POV: obiĉaji ,naĉin ţivljenja ljudi u prošlosti 1. UVODNI DIO Ĉitajući zanimljivost vezanu uz crkvicu BDM na Batku uĉenici su ţeljeli saznati još poneku zanimljivost, legendu i obiĉaj povezan s nekom od naših crkava i crkvica. Pitamo : Tko nam o tome moţe nešto reći? Kamo otići?Prijedlog je pao. Kod barba Joška u brijaĉnicu. Tamo dolaze stariji mještani, a i on sam zna puno starih priĉa i zanimljivosti povezanih s našom temom. Moţemo pozvati i barba Petra Radića - Krmejana, dodao je drugi, on zna o svim obiĉajima koji su povezani s našom crkvom. Dogovorili smo susret u brijaĉnici. Uĉenici su pripremili pitanja, uzeli nastavne materijale (fotoaparat i diktafon). 2. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Po dolasku na teren (brijaĉnica) sugovornik pita uĉenike što ih sve zanima? Uĉenici postavljaju pitanja: Pričajte nam kako su se slavili neki od blagdana u staro doba? Ima li neka zanimljivost povezana uz neki blagdan? Znate li još koju legendu i zanimljivost povezanu s nekom od crkvica? Jesu li ti običaji utjecali na ţivot i vjeru ljudi? Čuli smo da je u Pučišćima bila Katolička akcija. Što to znači? Tko je sve u to bio uključen? Naši sugovornici rado su uĉenicima prenijeli ono što znaju, a u razgovor su se svojim komentarima i pripovijedanjem ukljuĉili i ostali stariji mještani koji su se zatekli na terenu (brijaĉnici) Uĉenici su bili iznenaĊeni zanimljivim pripovijedanjem. Doznali smo o zanimljivosti koje su povezane s crkvom BDM na Batku, sv. Duje, sv. Nikole. Doznali smo o naĉinu ţivota ljudi povezanih sa slavljem blagdana kao: Svi Sveti, Boţić, Veliki Tjedan i sv Juraj… Da su mnogi ljudi bili vjerni Bogu saznali smo preko djelovanja katoliĉke akcije …. 3. ZAVRŠNI DIO Vrativši se u uĉionicu preslušali smo snimljene materijale, i zapisali ih. Ono što smo doznali, a nismo fotografirali uĉenici će fotografirati do idućeg susreta. ( pisani materijali vezani uz djelovanje Katoliĉke akcije, zapisnici sa sastanaka…) 2.1.4. Ĉetvrti dio istraţivanja: Obrada prikupljenih podataka NAZIV NASTAVNE JEDINICE Starohrvatske crkvice na Straţevniku ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) Opisati i dokumentirati fotografijama crkvice b) Uoĉiti karakteristike pojedinog stila gradnje c) Izrada PP prezentacije d) Izrada kamenog tlocrta e) Izrada brošure u Microsoft Wordu KLJUĈNI POJMOVI Dokumentacija, skica,tlocrt, fotografija prezentacija, brošura
    • 65 MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Uĉionica; individualni rad i rad u parovima MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ:, opisivanje crkvica, stilova gradnje i zanimljivosti, saţimanje, povezivanje POV: po stilu gradnje odrediti povijesno razdoblje LK: ureĊivanje skica TK: izrada kamenog tlocrta u visini jednog centimetra INF: izrada power point prezentacije 1. UVODNI DIO Po dolasku sa lokaliteta Straţevnik u uĉionicu, uĉenici su okupljeni radi voĊenja heuristiĉkog razgovora. Što smo radili, vidjeli, učinili, naučili? Da li je bilo problema u radu?Kojih? Kako ste ga riješili?Na što smo morali obratiti paţnju,koje detalje zabiljeţiti, fotografirati, skicirati? Što učiniti s dobivenim podatcima? 2. OBRADA NOVIH SADRŢAJA Nakon utvrĊivanja svih ĉinjenica pristupa se dogovorenom nastavku sreĊivanja i obrade podataka te izradi PP prezentacije. Uĉenici se dogovaraju uz pomoć uĉitelja tko će izvršiti slijedeće zadatke: - prenijeti fotografije na računalo - urediti i retuširati skice - prema nacrtanom tlocrtu crkvica napraviti kameni tlocrt u visini jednog cm. - opisati radnje koje smo izvršili tijekom istraživanja - izvršiti pripreme za izradu PP prezentacije - izraditi PP prezentaciju - provjeriti jesu li svi podatci unešeni i obrađeni Po završenom dogovoru uĉenici pristupaju radu. Radom koordinira uĉitelj. I ovdje svaki postupak treba najaviti, dogovoriti se o njemu, kako bi se dogovorene radnje uskladile i lakše podatci obradili, sloţili i ugradili u prezentaciju. 3. ZAVRŠNI DIO - Razgovor o uĉinjenom (power point prezentacija, kameni tlocrti, brošurica, retuširane skice) 2.1.5. Peti dio istraţivanja: Prikaz rezultata projekta NAZIV NASTAVNE JEDINICE ZAKLJUĈAK PROJEKTA – PREZENTACIJA REZULTATA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) upoznavanje s razliĉitim naĉinima prezentacije istih rezultata b) razvijenje samostalnosti f) poticanje kreativnosti i sistematiĉnosti g) produbljivanje svijesti o oĉuvanju baštine c) razvijanje kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i
    • 66 kompetencije za uĉenje) KLJUĈNI POJMOVI skica, nacrti, prezentacija MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Uĉionica; heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA HJ: prepriĉavanje, usmeno saţimanje dokumentacije, usmeno prezentiranje rada LK: skica, tlocrti, brošura TK: izrada tlocrta u visini jednog centimetra INF: izrada power point prezentacije 1. UVODNI DIO Nakon višemjeseĉnog rada na projektu, uĉenici iznose svoje viĊenje dosadašnjeg rada. Komentiraju što su doţivjeli tijekom rada na projektu, što im je bilo najzanimljivije, što manje zanimljivo. Razmišljaju o tome kako oĉuvati baštinu i prenositi spoznaje novim generacijama 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Rezultate rada uĉenici su prikazali power point prezentacijom, brošurom i izloţenim kamenim tlocrtima. 3. ZAVRŠNI DIO SATA Uĉenici su bili zadovoljni rezultatima projekta, a još više jer su stekli nove spoznaje i kompentencije.
    • 67 2. 7. SUHOZIDNA SKLONIŠTA, KUĆERCI (BUNJICE) I KUĆICE NA PODRUĈJU OPĆINE PUĈIŠĆA 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta SKLONIŠTA-BUNJICE-KUĆICE-PJOVERI Sudionici uĉenici od 5. – 8. razreda OŠ Puĉišća ( 6 uĉenika) Voditelj Anton Matković, prof.fizike i tehniĉke kulture Vrijeme trajanja projekta 2 školske godine PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati uĉeniĉku motivaciju za uĉenje 2. povezati nastavne sadrţaje sa ţivotom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene steĉenoga znanja 3. razvijati uĉeniĉke kljuĉne kompetencije 4. razvijati uĉeniĉku osobnost kroz poticanje upornosti, snalaţljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje 5. upoznati zaviĉaj, njegovu sadašnjost i prošlost, osvijestiti potrebu planiranja budućnosti ali i saĉuvati povijest zaviĉaja OĈEKIVANI REZULTATI 1. povećana uĉeniĉka motivacija za uĉenje 2. poboljšani odgojno obrazovni ishodi u svim nastavnim podruĉjima 3. povećane uĉeniĉke kljuĉne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za uĉenje i rješavanje problema) 4. socijalno i emocionalno osnaţeni uĉenici: osposobljeni da se suoĉavaju s teškoćama i neuspjehom, da se poveţu s drugima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traţe pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini 5. a) nove spoznaje o zaviĉaju (vidljive u opisu projekta) b) projektna dokumentacija: PP prezentacija o ostvarivanju projekta, javno predstavljanje rada na projektu te uĉeniĉkih radova nastalih tijekom ostvarivanja projekta (pisani radovi, likovni, praktiĉni, skice, izmjere-unos podataka,…) NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. istraţivanje arheoloških lokaliteta s ostatcima iz bliţe i daljnje prošlosti u okolici Puĉišća (Općina Puĉišća) 2. istraţivanje podataka iz drugih izvora: literature, interneta, razgovora sa struĉnjacima (arheolozi, povijesniĉari, mještani) 3. obrada prikupljenih podataka i povezivanje sa sadrţajima većine nastavnih podruĉja (Hrvatski jezik, Matematika, Likovna kultura, Fizika, Informatika) 4. postavljanje hipoteza, argumentiranje, izvoĊenje zakljuĉaka 5. uĉeniĉko stvaralaštvo (poticanje uĉenika na stvaralaštvo u suglasju s teorijom višestrukih inteligencija) 6. usustavljivanje steĉenih znanja 7. usustavljivanje i sreĊivanje projektne dokumentacije 8. javno predstavljanje rezultata rada
    • 68 Projekt "Skloništa, bunjice, kućice, pjoveri" proveden je kroz sljedeće etape: 1. Uvod u temu, upoznavanje s novim pojmovima (skloništa, bunjice, kućice i kućerci, pjoveri…), upoznavanje s literaturom 2. Pronalaţenje, uoĉavanje, promatranje, biljeţenje podataka o lokalitetima graĊevina te navoĊenje raznolikosti i sliĉnosti 3. Terensko istraţivanje lokaliteta okolice Puĉišća, podruĉje Ĉad, podruĉje Braĉuta, podruĉje…. 4. Terensko istraţivanje lokaliteta ČAD 5. Terensko istraţivanje lokaliteta BRAĈUTA 6. Terensko istraţivanje ostalih lokaliteta u OKOLICI MJESTA PUĈIŠĆA 7. Obrada prikupljenih podataka i zakljuĉivanje o specifiĉnostima svake od vrsta graditeljskih tvorevina-objekata 8. Izrada PP prezentacije Svaka istraţivaĉka etapa dogaĊa se po istom metodiĉkom obrascu: a) istraţivanje ĉinjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u uĉionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (uĉionica) d) usustavljivanje znanja (uĉionica) e) primjena steĉenoga znanja u problemskim zadatcima iz razliĉitih nastavnih podruĉja f) prikazivanje obraĊenih informacija (razliĉita izraţajna sredstva: pisani i usmeni izraz, crteţ, slika, fotografija, grafikon ...) 2. OSTVARIVANJE PROJEKTA 2.1. PRIMJERI METODIĈKIH (NASTAVNIH) JEDINICA 2.1.1. Prvi dio istraţivanja: Uvod u temu NAZIV NASTAVNE JEDINICE KOJE SU GRAĐEVINE IZ PROŠLOSTI BRAĈA VEZANE ZA ŢIVOT I STANOVANJE? ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI f) razumijevanje pojmova – prošlost, ţivot na otoku, stanovanje, voda, hrana g) zamjećivanje povezanosti izmeĊu uvjeta za ţivot- skloništa-voda-hrana h) razumijevanje potrebe za kvalitetnijim ţivotom i gradnjom (kvalitetniji ţivotni uvjeti) i) razvoj primjerenoga odnosa uĉenika prema prirodi j) razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i kompetencije za uĉenje) KLJUĈNI POJMOVI Stanovanje, voda - sklonište, bunjica, kućica, pjover MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Uĉionica / heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA Hrvatski jezik: imenovnje predmeta, sinonimi Tehniĉka kultura: tlocrti, nacrti,mjere, mjerila, prostorni prikaz, skica,tehniĉki crteţ Fizika: vremenski uvjeti, padaline, jaĉina vjetra, opterećenje-sile, slobodni pad vode
    • 69 Didaktiĉki scenarij U radu sudjeluju svi uĉenici, a odgovori na poticaj ovise o individualnim mogućnostima i dobi. 1. UVOD Uĉenicima je prezentirano nekoliko knjiga o prošlosti Otoka Braĉa, niz slika povezanih uz gradnju, ţivot i stanovanje u prošlosti na otoku Braĉu ali i na lokalitetu Općine Puĉišća. Zapoĉinje serija pitanja, komentara, primjedbi o viĊenom kao npr.:Ovakva je i u mojoj ogradi! Kod nonota je puno veća! Kod barbe je srušena!.... Javila se ideja uĉenika o potrazi za davno izgraĊenim objektima u kojima su ţivjeli njihovi preci. Odluĉeno je da se ide i na terensku nastavu. U terensku nastavu će biti ukljuĉeni svi uĉenici koji rade na projektu i uĉitelj. 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Na temelju komentara i prijedloga poĉeo je heuristiĉki razgovor. Uĉitelj postavlja pitanja. Ima li ovakvih objekata u vašoj blizini? Kako su oni mogli utjecati na ţivot ljudi koji su tu obitavali? Koji oblici graĎevina su vama poznati iz priča starijih? Da li neke poznajete, prepoznajete ili znate za njih? Moţe li jedna takva graĎevina utjecati i na kvalitetu ţivota čovjeka? Objasni! Kako su se ljudi u prošlosti trudili učiniti kvalitetu ţivota boljom? Što je sve bilo potrebno, a što su imali na raspolaganju? Nakon pitanja i odgovora uĉenici su dobili samostalni zadatak! (Navesti sve oblike graditeljskih tvorevina koje su prepoznali u knjigama, vidjeli na internetskim stranicam ili ih znaju iz priĉa odraslih . Grupirati ih po ulozi, znaĉaju, obliku, konstrukciji,…) Rezultati: - razlikujemo mjesta gdje bi se ljudu samo sklonili od kiše, vjetra, sunca - drugu skupinu čine mjesta-objekti gdje se odlaže alat, odjeda, marenda, … - postoje i lokve, udubine u kamenu gdje ima vode za oprati ruke… Po obliku su bila samo natkrita skloništa, okrugle graĊevine sa kupolastim krovom i klasiĉne kaućice sa krovom na dvije ili tzv. jednu vodu. Uĉenici su naveli i podruĉja na koja ĉešće odlaze sa roditeljima ili još starijim ukućanima i poznanicima pa smo tako saznali za objekte koji još postoje kao cjelina ili su urušeni (djelom ili potpuno)! Navedeni lokaliteti su: Ĉad, Braĉuta, Gripe, Prhavac, Dubrova,… 3. ZAVRŠNI DIO Uĉenici zajedno donose zakljuĉke i zapisuju ih kao zadatak koji će u obaviti! 1. Zadatak za uĉenike Do sljedećeg sastanka saznati: - lokacije zanimljivih suhozidnih građevina - stupanj očuvanosti - pristupačnost (prohodni putevi, vlasnici suglasni)
    • 70 2. Zadatak za uĉenike Pripremiti se za terensko istraţivanje : - pronadi u literaturi podatke o građevinama koje su učenici imenovali - raspitati se o njima od starijih ukudana, prijatelja, susjeda - pripremiti crtadi blok, olovku, gumicu - pripremiti fotoaparate, metar (dvometar) - pripremiti kartu i kompas za točnije lociranje položaja promatranih objekata 2.1.2. Drugi dio istraţivanja: Lokalitet ČAD - terenski rad NAZIV NASTAVNE JEDINICE SKLONIŠTA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI o razumijevanje potrebe za gradnjom skloništa o kiša-vjetar-Sunce o shvaćanje razloga odabira poloţaja za gradnju o razumijevanje odabira vrste materijala za gradnju skloništa o razumijevanje naĉina gradnje te dimenzija skloništa o razvoj primjerenoga odnosa uĉenika prema prirodi o razumijevanje naĉina rada na terenu (nove metode, nov pristup radu, uoĉavanje detalja, mjerenje i biljeţenje podataka) o razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i kompetencije za uĉenje) KLJUĈNI POJMOVI Sklonište, poloţaj u prirodi, kamen, gomila, drvo MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Terensko istraţivanje / heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA Priroda – biologija: prirodne pojave-klimatske pojave Teh.kultura: materijali (kamen,drvo), skica, mjerenje, kotiranje, unos mjera na skicu, izrada crteţa Didaktiĉki scenarij 1. UVOD Po dolasku na lokalitet ĈAD, vodi se heuristiĉki razgovor: Što zamjećuješ u krajoliku? Čime se ljudi bave? Moţe li to utjecati na način ţivota? Kako se ljudi u polju mogu zaštiti od kiše, vjetra, sunčevih zraka kad su prejake? Kako učini nekakav zaklon?Od čega? Jeste li uočili ovo sklonište? Koliko vas moţe stati u njega? 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Nakon utvrĊivanja svih ĉinjenica pristupa se terenskim metodama rada. Uĉenici se dogovaraju uz pomoć uĉitelja tko će izvršiti sljedeće zadatke: - fotografirati sklonište - skicirati u crtadi blok oblik skloništa u tlocrtu te prostorno
    • 71 - izmjeriti karakteristične veličine - zabilježiti, nanijeti mjere na skicu - provjeriti sve mjere - kompasom odrediti položaj skloništa u prirodi Po završenom dogovoru uĉenici pristupaju radu. Radom u poptunosti koordinira uĉitelj (to je prvi terenski rad). Svaki postupak se najavi kako bi se dogovorene radnje uskladile zbog malog prostora. 3. ZAVRŠNI DIO SATA Dobivene rezultate uĉenici moraju meĊusobno prokomentirati. Sve nejasnoće treba pojasniti, sumnju u neki od podataka otkloniti ponovljenim mjerenjima. Provjeriti jasnoću fotosnimki skloništa. Paţljivo spremiti obiljeţene skice s izmjerenim podacima. Izvesti zakljuĉke o: - ulozi skloništa - položaju u prirodi, uzroku takve gradnje - materijalu koji se je koristio pri gradnji - složenosti skloništa kao građevne tvorevine - mjerama i razlozima za njih 2.1.3. Treći dio istraţivanja: Lokalitet ČAD – sreĎivanje podataka NAZIV NASTAVNE JEDINICE SKLONIŠTA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) razumijevanje i ĉitanje podataka prikupljenih na terenu b) uspostavljanje logiĉnih veza meĊu ĉinjenicama i povezivanje dijelova u cijelinu c) razumjevanje naĉina gradnje i dimenzija skloništa d) razumijevanje naĉina rada na obradi podataka sa terena e) razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijske, socijalne, radne i kompetencije za uĉenje) f) razviti i produbiti pravilan odnos uĉenika prema prirodi KLJUĈNI POJMOVI Sklonište, skica, crteţ, fotografija,mjere skeniranje podataka MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE Uĉionica/ Obrada podataka sa terenskog istraţivanja/ heuristiĉka nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA Priroda – biologija: prirodne pojave-klimatske pojave Teh.kultura: materijali(kamen,drvo), skica, mjerenje, kotiranje, unos mjera na skicu, izrada crteţa Informatika:program za obradu slika, PP prezentacija
    • 72 Didaktiĉki scenarij 1. UVOD Po povratku s lokaliteta ĈAD u uĉionicu, vodi se heuristiĉki razgovor. Što smo radili, vidjeli, učinili? Je li bilo problema u radu, kojih ?Na što smo morali obratiti paţnju, koje detalje zabiljeţiti, fotografirati, skicirati? Čemu sluţe dobiveni podatci Što ćemo s njima učiniti? 2. OBRADA NOVOG SADRŢAJA Nakon utvrĊivanja svih ĉinjenica, obraĊujemo podatke i pripremamo ih za izradu PP prezentacije. Uĉenici planiraju rad na slijedećim zadatcima: - prenijeti fotografije na računalo - precrtati skicu iz crtadeg bloka (čisto, jasno, uvedano) - skicirati konačan oblik skloništa u nacrtu, s pripadajudim prikupljenim mjerama - skenirati skice i prenijeti ih u digitalni oblik - po potrebi ih dodatno obraditi i provjeriti još jednom sve mjere - opisati radnje koje smo izvršili - izvršiti pripreme za izradu PP prezentacije - izraditi PP prezentaciju - provjeriti da li su svi podatci uneseni i obrađeni Po završenom dogovoru uĉenici pristupaju radu. Radom koordinira uĉitelj, to je prvi zajedniĉki rad na obradi prikupljenih podataka. Svaki postupak treba najaviti, dogovoriti se o radu, podatke zajedniĉki obraditi, usustaviti i ugraditi u prezentaciju. Prenesene skice (skenirano) Skica1 Skica2 Skica 1- napravljena na terenu, daje površan pogled na sklonište Skica 2- takoĊer napravljena na terenu daje jasnije mjere te geografski poloţaj skloništa Skica 3- nastaje u razredu korištenjem prethodne dvije skice, fotografije i zabiljeţenih podataka
    • 73 Uĉeniĉki tim je zajedniĉkim radom,uz rasprave i primjedbe usuglasio stavove o PP prezentaciji koja na kraju izgleda ovako i priloţena je sveukupnom radu na projektu. 3. ZAVRŠNI DIO SATA Dobivene rezultate uĉenici moraju meĊusobno prokomentirati. U raspravi donijeti zakljuĉke o: - ulozi skloništa - položaju u prirodi-razlogu takve gradnje - materijalu koji se je koristio pri gradnji - složenosti skloništa kao građevne tvorevine - mjerama i razlozima za njih
    • 74 3. ZAKLjUĈAK (o rezultatima rada) 3.1. NOVE UĈENIĈKE SPOZNAJE Nakon projektnoga rada na jednom lokalitetu, sa svrhom upoznavanja jednog tipa suhozidnoga objekta, uĉenici su stekli trajne spoznaje o: a) svrsi i ulozi suhozidnih skloništa - mjesto gdje se ĉovjek moţe skloniti od kiše, vjetra, sunĉevih zraka - mjesto gdje se moţe odloţiti radna odjeća, alat, marenda dok se radi na otvorenom - mjesto gdje jedno ili dvoje ljudi moţe sjesti, odmoriti se, marendati, popriĉati b) poloţaju (smještaju) skloništa - otvorenom stranom okrenuta su prema zapadu radi zaštite od hladnih istoĉnih i sjevernih vjetrova c) graĊevnom materijalu - to je kamen pronaĊen i prikupljen u neposrednoj blizini budućeg skloništa - kamen je neobraĊen, koristi se istom obliku u kojem je pronaĊen (koristi se kamenje raznolika oblika i dimenzija) Skloništa nisu prezahtjevne graĊevine, osobito ako su sastavni dio gomile-suhozida. Nije ih teško napraviti. Veći je problem završna, krovna konstrukcija koja ne smije prokapljivati za vrijeme kiše. Teţe bi bilo napraviti sklonište da je to samostalna graĊevina na livadi, polju, uz stablo i sl…. 3.2. UĈENIĈKE KOMPETENCIJE Radom na projektu uĉenici su bolje upoznali okolinu svoga mjesta te uvjete ţivota stanovništva u prošlosti i danas. Uĉeći iz okoline povezali su nastavne sadrţaje sa ţivotom, shvatili su gdje ih mogu primijeniti. Zato što su uvidjeli svrhu i korist od rada na projektu – povećali su svoju motivaciju za uĉenje. Razvili su i unaprijedili radnu kompetenciju nauĉivši planirati zadatke, izvršavati ih podijeljene na manje dijelove i procjenjivati rezultate svoga rada. MeĊusobno suraĊujući i dopunjujući se u timskom radu, ostvarivali su se u timskim ulogama i razvijali su svoju socijalnu kompetenciju. Pretvarajući stvarni kontekst (situaciju iz neposredne stvarnosti) u jeziĉni, likovni i tehniĉki kontekst usavršavali su svoju komunikacijsku kompetenciju (nauĉili su ĉitati i tumaĉiti tehniĉki te samostalno iskazati podatke tehniĉkim crteţom). U procesu uĉenja i rješavanja problema unaprjeĊivali su kompetenciju za uĉenje i rješavanje problema te stekli trajna (procesna) znanja.
    • 75 2. 8. JEZIK – STANDADNI / ZAVIĈAJNI IDIOM 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta Jezik – nekad i danas Sudionici uĉenici šestog razreda Voditelj Maja Ćapin Vrijeme trajanja projekta ĉetiri tjedna PROJEKTNI CILJEVI 1. Povećati uĉeniĉku motivaciju za uĉenje zaviĉajnog jezika 2. Povezati jeziĉne nastavne sadrţaje sa ţivotom i steći trajna znanja 3. Bolje upoznati zaviĉajni govor, njegovu prošlost i sadašnjost 4. Osvijestiti postojanje razliĉitih zaviĉajnih govora i potrebu njihova njegovanja 5. Osvijestiti potrebu oĉuvanja vlastitoga govora kao dijela osobnoga i kulturnog identiteta OĈEKIVANI REZULTATI 1. Povećana uĉeniĉka motivacija za uĉenje vlastitoga zaviĉajnog govora 2. Nove spoznaje o vlastitom idiomu, njegovoj ljepoti i vrijednosti 3. Bolja meĊusobna povezanost uĉenika u ostvarivanju zajedniĉkih zadataka 4. Osposobljenost uĉenika za ustrajno ostvarivanje zadataka u individualnom i skupnom radu 5. Osposobljenost uĉenika za samovrjednovanje i praćenje napretka tijekom rada na projektu 7. Usustavljena projektna dokumentacija (slikovni rjeĉnik, literarni radovi na zaviĉajnom jeziku, pp prezentacija i javno predstavljanje rada) NAJVAŢNIJE AKTIVNOSTI 1. Prikupljanje jeziĉne graĊe 2. Razgovor s izvornim govornicima 3. Slušanje, zapisivanje i uoĉavanje jeziĉnih osobitosti govora 4. UsporeĊivanje rjeĉniĉke graĊe (zaviĉajni govor) sa rijeĉima hrvatskog standardnog jezika 5. Istraţivanje podataka u literaturi 6. Terenski rad (fotografiranje) 7. Obrada prikupljenih podataka 8. Praktiĉna primjena rjeĉniĉke graĊe u stvarnim jeziĉnim situacijama 9. Pismeno stvaranje na zaviĉajnom jeziku 10. Usustavljivanje steĉenog znanja i donošenje zakljuĉaka 11. Javno prikazivanje rada
    • 76 2. Motivacija za ukljuĉivanje projektne nastave u Školski kurikul Na poĉetku školske godine odreĊena je tema sveškolskog izvannastavnog projekta Kultura življenja i stanovanja nekad i danas. Ona je okvir za povezivanje odgojnoobrazovnih sadrţaja svih nastavnih podruĉja. Zaviĉajni jezik kao bitna odrednica ţivota, kulture i baštine nametnuo se kao tema podprojekta. Uĉenici sve slabije poznaju svoj zaviĉajni govor. Sve je manje izvornih govornika od kojih slušaju i uĉe. Uĉenici ne smiju zaboraviti vlastiti zaviĉajni govor u kojemu su oĉuvani mnogi kulturni obiĉaji, društveno iskustvo i emocionalni doţivljaji pojedinaca. Rad na projektu pridonijet će svijesti o potrebi oĉuvanja zaviĉajnog govora koji nas ĉini onim što jesmo. 3. Planiranje projekta Projekt će se provesti kroz sljedeće etape: - uvod u temu (upoznavanje s pojmom zaviĉajnog jezika u odnosu na standardni jezik) - terensko istraţivanje (rad s izvornim govornicima, prikupljanje rjeĉniĉke graĊe) - obrada podataka (uz dodatno korištenje literature) - terenski tad (fotografiranje predmeta) - stvaralaĉki rad (uporaba prikupljenih rijeĉi u stvarnim govornim situacijama) - pismeno stvaranje (pisanje sastavaka na zaviĉajnom jeziku) - izrada slikovnog rjeĉnika 4. Ostvarivanje projekta Primjeri nastavnih jedinica 4.1. Prva nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Zaviĉajni govor ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - razlikovanje dijela leksika zaviĉajnog idioma od standardnog jezika - uoĉavanje zvukovnih razlika, naglasnih osobina u rijeĉima zaviĉajnog govora u odnosu na standardni jezik - stvaralaĉko izraţavanje (usmeno i pismeno) na zaviĉajnom govoru - osvješćivanje postojanja razliĉitih govora i potrebe njihova njegovanja u svakodnevnom ţivotu - razvoj kljuĉnih kompetencija (komunikacijska kompetencija na materinskom jeziku, kompetencija za uĉenje i rješavanje problema, socijalna, radna i digitalna kompetencija, kulturna svijest i izraţavanje) KLJUĈNI POJMOVI zaviĉajni govor i hrvatski knjiţevni jezik MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE heuristiĉka i istraţivaĉka nastava
    • 77 Didaktiĉki scenarij 1. Uvod U rad su ukljuĉeni uĉenici šestog razreda. Uĉenicima su prikazane fotografije koje prikazuju poslove u vinogradu za vrijeme jematve i poslove nakon branja groţĊa. Zapoĉinjemo usmeno opisivanje fotografija. Zajedniĉki zapisujemo dio rijeĉi koje smo u opisivanju spomenuli. Prepoznajemo da rijeĉi pripadaju našem zaviĉajnom govoru. Pokušavamo rijeĉi zamijeniti standardnom inaĉicom. Zamjećujemo da dio rijeĉi nema izravne zamjene pa ih opisno zamjenjujemo. Uoĉavamo razlike meĊu zapisanim rijeĉima: a) u naglasku (isti glasovni sustav i znaĉenje rijeĉi, a razliĉit naglasak) b) u glasovnom sustavu (ne provoĊenje jotacije i diftonzi) c) razliĉite rijeĉi za imenovanje istih stvari i pojava 2. Obrada novog sadrţaja Zapoĉinjemo heuristiĉki razgovor. Što bi se dogodilo kad bismo iste fotografije pokazali učenicima iz drugih krajeva, s Visa, iz Pazina ili iz Lepoglave? Kakve bismo riječi dobili? Bi li se dobivene riječi razlikovale od riječi iz naše tablice? Zakljuĉujemo: uĉenici iz razliĉitih podruĉja koristili bi razliĉite rijeĉi za imenovanje istih pojava. Kod kojih bi učenika bilo više sličnih riječi u odnosu na naše riječi, a kod kojih različitih? Zakljuĉujemo: -sliĉnosti bi bile izraţenije kod uĉenika s podruĉja koja su prostorno bliţa, a pripadaju istom dijalektu - razlikujemo pojmove: dijalekt i zaviĉajni govor. Što bi se dogodilo kad bismo učenike iz Zagreba ili Rijeke pozvali da nam opišu jedan dan proveden u vinogradu i berbi groţĎa? Mislite li da će zadatak jednako dobro izvršiti učenici koji su imali priliku provoditi vrijeme u jematvi i oni koji nisu? Zašto? Zakljuĉujemo: -lakše opisujemo ono što poznajemo, o ĉemu imamo stvarnoga iskustva - rijeĉi koje koristimo dio su našeg svakodnevnog govora. Što bismo morali napraviti da meĎu učenicima s različitih govornih područja dobijemo potpuno iste riječi za imenovanje istih pojava? U kojim je područjima ljudskog ţivota i djelovanja najpotrebnije rabiti ujednačen jezik? S kojim bismo se poteškoćama mogli susretati zbog nerazumijevanja? Zakljuĉujemo: standardni jezik zajedniĉki je jezik koji nam omogućava razumijevanje u razliĉitim jeziĉnim situacijama 3. Završni dio Na kraju prve etape rada uĉenici su donijeli zakljuĉke: - uz standardni jezik koristimo dijalekt i zaviĉajne govore
    • 78 - zaviĉajni govor bitno se razlikuje od standardnog jezika - zaviĉajnim govorom lakše ćemo izraziti svoje osjećaje ili opisati pojave koje su nam bliske i svakodnevne - zaviĉajni govor dio je naše kulture i rabit ćemo ga kad god nam prilike to dopuštaju 4. Zadatak za samostalan rad Uĉenici su pripremili tablice u koje će upisivati rijeĉi. Opisujući fotografije s poĉetka nastavnog sata dobili smo manji broj rijeĉi. Potrebno je rjeĉniĉku bazu dopuniti i proširiti srodnim rijeĉima (rijeĉi za imenovanje alata i predmeta koji se koriste u jematvi i preradi groţĊa). U izvršenju zadatka pomoći će im stariji ukućani i ostali izvorni govornici puĉiškoga jezika. 5. Obrada podataka Uĉenici razgovaraju o tijeku istraţivanja. Zakljuĉujemo: -dio predmeta znali smo imenovati sami (krtol, kofa, turan, badonj, vinotoka…), za imenovanje mnogih predmeta bila nam je potrebna pomoć starijih govornika (spara, suka, piriot…) - usporeĊujući rijeĉi sa standardnim jezikom teško smo nalazili izravna znaĉenja pa smo ih opisno definirali UsporeĊivanjem dobivenih podataka stvorili smo konaĉnu rjeĉniĉku bazu koja će biti okosnica našeg slikovnog rjeĉnika o jematvi. 6. Fotografiranje predmeta Da bismo stvorili slikovni rjeĉnik potrebno je fotografirati imenovane predmete. Većinu predmeta pronašli smo u konobi jednog od uĉenika iz Gornjeg Humca. Fotografije smo objedinili, a zatim ih obradili. Puĉiškim rijeĉima, kojima smo prethodno opisno odredili znaĉenje, pridodali smo fotografije. 4.2. Druga nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Pismeno stvaranje na zaviĉajnom jeziku ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - povećana motivacija uĉenika za izraţavanje na zaviĉajnom govoru - pravilnija uporaba zaviĉajnog govora u govoru i pisanju - slušanje i ĉitanje tekstova na zaviĉajnom govoru - obogaćivanje rjeĉnika - razvoj komunikacijskih kompetencija - osvješćivanje potrebe poznavanja leksika radi izraţavanja na vlastitom zaviĉajnom govoru KLJUĈNI POJMOVI opis vanjskog i unutarnjeg prostora, subjektivno i objektivno opisivanje, pripovijedanje MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE heuristiĉka, terenska i istraţivaĉka nastava
    • 79 Didaktiĉki scenarij 1. Uvod Zapisujemo na ploĉu nekoliko rijeĉi iz leksiĉke riznice koju su stvorili uĉenici ( šešula, krtol i diţvica). Uĉenici se prisjećaju znaĉenja rijeĉi. Zapoĉinjemo razgovor. Čemu sluţe ti predmeti? Koje radnje uz pomoć njih obavljamo? Koje bismo glagole mogli povezati s imenovanim predmetima? Zapisujemo niz glagola i nekoliko maštovitih reĉenica. Isti postupak primjenjujemo i s ostalim prikpljenim rijeĉima. 2. Obrada podataka Zajedniĉki prouĉavamo sastavljene reĉenice. Uoĉavamo miješanje elemenata standardnog jezika i zaviĉajnog govora. Obiljeţavamo rijeĉi koje ne pripadaju korpusu zaviĉajnog idioma. Te rijeĉi pokušavamo zamijeniti inaĉicama zaviĉajnog govora. Objedinjujemo rezultate rada. Primjeri: Kofa – velika pletena košara u kojoj se groţĊe nosi u “kocu” Primjer reĉenica: Jedva se mičen s punuon kofon gruozja na glovi. Umetni mi sparu ispol kofe gruozjo na glovi. Mih – jarĉeva koţa koja je sluţila za prenošenje mošta Primjer reĉenica: Stav močit mihe, vajo gonit mast. Stiegni dobro ušća da ne cidi mast iz mihuov. 3. Zadatak za samostalan rad Uĉenici ovaj dio rada provode individualno u svom bliskom okruţenju. Razgovaraju s izvornim govornicima. Poticajna pitanja: Kako je nekada izgledala jematva? Tko je sudjelovao u obavljanju poslova u vinogradu? Tko je preraĎivao groţĎe? Koji su alati bili potrebni za rad? Kako se groţĎe čuvalo i prenosilo do konoba? Kako od groţĎa nastaje vino? Nakon slušanja kazivanja uĉenici će napraviti bilješke. Proširujemo rjeĉniĉku bazu mnoštvom novih rijeĉi. 4. Pismeno stvaranje U ponovnom susretu u uĉionici uĉenici ĉitaju svoje bilješke. Objedinjujemo dobivene podatke. Prisjećamo se i vlastitih dojmova i iskustava koje smo stekli sudjelujući u jematvi s našim obiteljima. Uĉenici oblikuju pismene radove na temu jematve Od gruozja do vina.
    • 80 5. Analiza pismenih radova Ĉitamo dobivene pismene radove. Zakljuĉujemo: - u radovima se uz rijeĉi i oblike zaviĉajnog govora pojavljuju i standardne rijeĉi i oblici - potrebno je prepoznati standardne jeziĉne jedinice i oblike i zamijeniti ih zaviĉajnima Zajedniĉki traţimo rješenja, a zatim zamjenjujemo rijeĉi koje ne pripadaju zaviĉajnom govoru. Zapisujemo doraĊene pismene radove. Primjer pismenog rada: Jematva Vrime je od jematve.Teţoci gredu brat grozje.Nosidu sobon krtole, kofe, kocu i svu potribu za jematvu.Grozje se bere i meće u krtole.Kad se krtol napuni, iskriće se u kofu , a kad se kofa napuni, ţene mećedu na glovu sparu, diţedu punu kofu na glovu i nosidu u kocu.U koci se grozje meči baton, a kad se dobro izmeči, onda se mast šešulon puni u mihe. Kad se mih napuni, ušće se veţe sukon na trtajun. Po dvo miha se prtidu na konja i mast se goni doma. Doma se mast iz miha prilije u badonj. U badnju vrije, a kad vrenje fremo, onda se vino iz badnja istoči u vinotoku. Sa diţvicon se vino puni u maštilac, a iz maštilca se kroz pirjot ulije u karatil. Kad svo vino isteče iz badnja, drof se stavije u turan i turno se dokle ne izojde svo vino. Drof koji ostane u turnu nosi se u rakijošnicu u kotol za rakiju i peče se. Kad se rakija spremi, onda rečemo da je po jematvi (jematva je završila). Jematva u našen kraju Otac se pri svih nos usto. Vajalo je prigledot je sve parićono za trgonje. Kocu, krtole, kofe, bat, šešulu, mihe i sve drugo ča tribo vajalo je naprtit na konje i hodit. Mi smo se dica malo pokašnje ustali po je otac po nu njegovu malo grinto, ali smo nakon nikega vrimena pomalo krenuli. U krtole je svak svoj trs trgo, u kofe mećo, a matere sa sparima na glovi spretno su kofe nosile do koce. Otac je sa starijin braton u koci mast baton meči i u mihe ga puni. Napunjene mihe čvrsto se vezalo sukon na trtajun i na konje prtilo. Vajalo je koji mih u intrašej stavit da se manje putih do doma učini. U konobi smo mast u badonj mećali. Dokle su se gonjoči sa konjima vrotili, mi smo drugu turu parićali i tako sve do obida kad su matere i none sve lipo prid nos teţoke iznile. Kako smo glodni i umorni bili, svu smo spizu izili i trgot opet zaprišili kako bismo s vrimenon sve finili. 4.3. Treća nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Stvaranje slikovnog rjeĉnika ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - osvijestiti potrebu poznavanja i prouĉavanja zaviĉajnog govora - uoĉiti uporabnu vrijednost rezultata rada na projektu - uspostaviti suradnju meĊu uĉenicima u skupnom radu - izrada pp prezentacije KLJUĈNI POJMOVI slikovni rjeĉnik MJESTO I NAĈIN OSTVARIVANJA NASTAVE uĉionica, heuristiĉka nastava MOGUĆNOST informatika – rad na raĉunalu
    • 81 KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŢAJA likovna kultura – fotografija, kadar, kompozicija, svjetlo, sjena zemljopis – zanimanja ljudi, naĉin ţivota i djelatnosti u mediteranskom okruţenju priroda – vinova loza, berba, proizvodnja vina Didaktiĉki scenarij 1. Uvod Uĉenici razmišljaju i raspravljaju o tome kako na najzanimljiviji naĉin predstaviti rezultate rada. Odluĉuju se za izradu PP prezentacije koja će obuhvatiti slikovni rjeĉnik i prikazati literarne uĉeniĉke radove. 2. Obrada podataka Slikovni će rjeĉnik Jematva sadrţavati: - nazive alata i posuĊa kojim se sluţimo pri branju i obradi groţĊa - uz svaki imenovani predmet pridruţeno opisno znaĉenje na hrvatskom standardnom jeziku - reĉenice kao osvjedoĉeni primjer govora, koje dodatno pojašnjavaju znaĉenje rijeĉi i povezuju ih sa stvarnim kontekstom - fotografiju imenovanog predmeta Primjer rjeĉniĉke jedinice: Spara – jastučić punjen vunom koji se stavlja na glavu kad se nosi kofa  Uzmi sparu jer inakje ni lako donit vodu s dunaja na glovi.  Matere su naše na glovu mećale sparu i no nje maštil pun vodie. Prezentaciju ćemo dopuniti uvrštavajući u nju i literarne uratke. 3. Završni dio Uĉenici su prezentaciju svoga rada predstavili drugim uĉenicima u školi.
    • 82 5. ZAKLJUĈAK NA KRAJU ISTRAŢIVANJA Ostvareni su projektni ciljevi. Povećana je uĉeniĉka motivacija za rad. Uĉenici su stekli nova jeziĉna znanja. Povećali su jeziĉno komunikacijske kompetencije. Osposobljeni su za razlikovanje jeziĉnoga standarda od zaviĉajnoga idioma. Toĉno zamjećuju fonološke i morfološke osobitosti obaju idioma. Mogu usmeno i pismeno komunicirati na oba idioma trudeći da izbjegnu interferencije (preklapanja) zbog kojih nastaju jeziĉne pogrješke. Povećali su svoju komeptenciju za uĉenje i rješavanje problema: znaju kako postupiti kad se susretnu s nepoznatom jeziĉnom jedinicom i kako primijeniti steĉeno znanje. Povećana je uĉeniĉka digitalna kompetencija jer su tijekom prikupljanja i obrade podataka te kroz prikazivanje rezultata rada ustrajno, samostalno i vješto koristili ICT alate. Na kraju, kroz rad na projektu uĉenici su povećali svijest o vrijednosti svoje baštine i potrebi oĉuvanja baštinskih vrijednosti te zaštite zaviĉajnoga idioma. Osvjedoĉili su se da se mnogi sadrţaji svakodnevnoga ţivota ne mogu toĉno i slikovito iskazati standardnim idiomom. U zaviĉajnom govoru ĉuva se tradicija i društveno iskustvo. Ako ih ţelimo pamtiti i ĉuvati, moramo ĉuvati jeziĉna sredstva i idiom kojim ih moţemo najuspješnije iskazati. Uĉenici su spoznali kako postići još bolje obrazovne uĉinke: da bi zaviĉajni idiom uspješno njegovali i oĉuvali za budućnost, treba ga poznavati, a da bi ga poznavali, treba ga prouĉavati i uĉiti.
    • 83 II. OSNOVNA ŠKOLA MARJAN 21 000 SPLIT Gajeva ulica 1 U Splitu, 24. 06. 2013.
    • Nastavni projekt OŠ Marjan ODIJEVANJE – NEKAD I DANAS 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta Odijevanje – nekad i danas Sudionici učenici četvrtog razreda Voditelj Anđelka Vugdelija Vrijeme trajanja projekta četiri tjedna PROJEKTNI CILJEVI 1. Povećati učeničku motivaciju za učenje 2. Povezati nastavne sadržaje sa životom i steći trajna znanja 3. Istraživati i povezivati na temelju povijesnih izvora (odjeća, obuća, predmeti, fotografije…) 4. Bolje upoznati zavičaj, njegovu prošlost i sadašnjost 5. Procijeniti utjecaj prošlosti na budućnost čovjeka 6. Razvijati smisao za lijepo i svrhovito odijevanje 7. Razvijati pozitivan i optimističan duh uočavanja neponovljivosti trenutka 8. Izgrađivati stav o potrebi učenika da čuvaju i njeguju narodnu baštinu kao svjedoka povijesti svakog naroda 9. Razvijanje i primjena odgovarajućih socijalnih umijeća i vještina OČEKIVANI REZULTATI 1. Povećana učenička motivacija za učenje 2. Nove spoznaje o načinu odijevanja svojih predaka 3. Bolja međusobna povezanost učenika u ostvarivanju zajedničkih zadataka 4. Osposobljenost učenika za ustrajno ostvarivanje zadataka u individualnom i skupnom radu 5. Osposobljenost učenika za samovrjednovanje i praćenje napretka tijekom rada na projektu 7. Usustavljena projektna dokumentacija (plakati, literarni radovi, likovni radovi, pp prezentacija i javno predstavljanje rada) NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI 1. Istraživanje i prikupljane podataka u literaturi, internetu, muzejima, svakodnevnom okruženju 2. Razgovor sa stručnjacima (povjesničarima), sa starijim članovima obitelji, rodbinom 3. Slušanje, zapisivanje i uočavanje osobitosti načina odijevanja primorskog zavičaja s drugim zavičajima 4. Uspoređivanje nekadašnjeg načina odijevanja s modernim 5. Terenski rad (fotografiranje) 6. Obrada prikupljenih podataka 7. Učeničko stvaralaštvo 8. Usustavljivanje stečenog znanja i donošenje zaključaka 9. Javno prikazivanje rada
    • 2. Motivacija za uključivanje projektne nastave u Školski kurikul Na početku školske godine određena je tema sveškolskog izvannastavnog projekta Kultura življenja i stanovanja nekad i danas. Ona je okvir za povezivanje odgojnoobrazovnih sadržaja svih nastavnih područja. U potrazi za idejama kako osuvremeniti nastavu i učiniti je zanimljivom, te potaknuti učenike na istraživački rad, naišli smo na jednu zanimljivu ideju – Približiti učenicima stare običaje i načine odijevanja naših predaka. Ovim projektom željeli smo povezati prošlost i budućnost u sadašnjosti razvijajući pozitivan stav o tradiciji i zavičajnoj baštini koja nam je ostavljena. 3. Planiranje projekta Projekt će se provesti kroz sljedeće etape: - uvod u temu - terensko istraživanje/terenski rad (susret i razgovor sa stručnjacima, bakama i djedovima, prikupljanje stare odjeće, nakita i modnih detalja, fotografiranje) - obrada podataka (uz dodatno korištenje literature) - stvaralački rad - izrada plakata, slikovnica - izložba - prezentiranje rada roditeljima, učiteljima,drugim učenicima, široj javnosti 4. Ostvarivanje projekta Primjeri nastavnih jedinica 4.1. Prva nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Odijevanje nekad i danas – uvod u projekt ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - razlikovati odjevne predmete prema povijesnom razdoblju u kojima su nastali i situacijama u kojima su korišteni - razumijevanje pojmova preci i potomci, prošlost, sadašnjost i budućnost - snalaziti se na vremenskoj crti (vremenskoj lenti) - razvoj ključnih kompetencija (komunikacijske, kompetencije za učenje i rješavanje problema, socijalne) KLJUČNI POJMOVI stari odjevni predmeti, desetljeće, stoljeće, tisućljeće, preci, potomci, prošlost, sadašnjost, budućnost, zavičaj, povjesničar, muzej, povijesni dokazi, izložba MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica, heuristička, terenska i istraživačka nastava
    • Didaktički scenario 1. Uvod Prethodni zadaci za učenike/učenice Učenicima/učenicama zadamo da prikupe stare fotografije. Zadatak zadamo nekoliko dana ranije. Učenici promatraju, opisuju i komentiraju materijale koje su donijeli. Pitanjima potičemo učenike na uočavanje različitih načina odijevanja kroz vrijeme. Najavljujemo učenicima da ćemo danas započeti projekt Odijevanje nekad i danas. 2. Obrada novog sadržaja Učiteljica daje detaljne informacije o projektu, kako će se provoditi i s kojim zadacima. Upućuje učenike na stvaranje devet skupina u razredu te da svaka skupina odabere učenika koji će biti koordinator skupine koji će svaki tjedan izvještavati o napretku skupine, koji će se održavati prije svakog sata prirode i društva. Izvješće će izvjesiti i zalijepiti negdje u učionici u nizu i na taj će način u svakome trenutku vidjeti kako se projekt realizira. Zajednički dogovaramo pravila rada u skupini, kojih će se pravila držati kada rade u skupinama, što treba izbjegavati kada rade u skupinama i kako ćemo se međusobno poštovati i surađivati. Ovdje je odgojni trenutak izrazito bitan jer učenike treba upućivati na toleranciju, suradništvo, međusobnu snošljivost, kooperativnost i sl.. Ako učiteljica vidi da skupina ne radi kvalitetno, u rad će se uplesti učiteljica. U skupnom obliku rada učitelj je maksimalno postavljen u drugi plan. Objašnjavamo kako će učenici dolaziti do podataka koji su nam potrebni za projekt. Važno je da učenicima pomognemo da se lakše snađu u pronalaženju podataka koristeći se i novim medijima koji u današnjem svijetu postaju sve više nezaobilazni. Zadajemo konkretne zadatke po skupinama. Radi lakšeg snalaženja u projektu učenicima dijelimo i pripremljene uvodne listiće s odgovarajućim sadržajima. Tijekom realizacije projekta, učenici će bilježenjem ključnih informacija i rješavanjem pitanja tako stvarati vlastite planove i osvrte na projekt. PLANIRANI ZADACI ZA SKUPINE 1. SKUPINA: - Zadatak je skupine sakupljati stare fotografije i staru odjeću. Broj učenika u skupini: 3 2. SKUPINA: - Zadatak je skupine istraživati kako se nekada odijevalo na sprovodima. Broj učenika u skupini: 3 3. SKUPINA: - Zadatak je skupine pripremiti prikaz Vjenčanje starog i novog doba. Broj učenika u skupini: 4 4. SKUPINA: - Zadatak je skupine pripremiti Povijest kupaćih kostima. Broj učenika u skupini: 3 5. SKUPINA: - Zadatak je skupine prikazati Nakit, nošnje, modne detalje našeg kraja kroz vrijeme. Broj učenika u skupini: 4 6. SKUPINA: - Zadatak je skupine prikazati Razvoj pokrivala za glavu. Broj učenika u skupini: 3
    • 7. SKUPINA: - Zadatak je skupine istražiti školsku odjeću kroz povijest. Broj učenika u skupini: 8. SKUPINA: - Zadatak je skupine pripremiti prikaz Torbe nekad i danas. Broj učenika u skupini: 3 9. SKUPINA: - Zadatak je skupine usporediti staru i novu odjeću. Broj učenika u skupini: 4 UVODNI LISTIĆ ZA UČENIKE PROJEKT: ODIJEVANJE NEKAD I DANAS Što ću istraživati? _________________________________________________________ Što me zanima i što želim saznati? ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ Kako ću to postići? ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ Osobe koje su se uključile u moj projekt: ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ Što mi je bilo posebice zanimljivo? ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ Što sam novo naučila/naučio? ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ Što me iznenadilo/oduševilo? ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ Neke pojedinosti želim predstaviti/ispričati i drugima: ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________
    • Svaki učenik iz razreda može donositi stare fotografije i staru odjeću te je predati članovima 1. skupine. Zadatak je članova 1. skupine evidentirati što je sve tko donio kako bi poslije završetka projekta sve prikupljeno mogli uredno i vratiti. Posebno je važno da se na svaku donesenu fotografiju i odjevni predmet stavi oznaka sa imenom i prezimenom učenika koji ih je donio. Zajednički pronalazimo mjesto u razredu u kojem ćemo odlagati prikupljene podatke, fotografije i staru odjeću. Važno je da učenici odaberu zadatak koji će moći ostvariti. Jedan učenik može sudjelovati u radu više skupina. Za djecu s teškoćama biramo skupine sa zadacima koji su najprikladniji za njih, ali i za koji imaju volju ili poseban smisao. Nakon što se učenici podijele u skupine tako da se vodi računa o tome da u svakoj skupini bude otprilike mješovit sastav učenika po sposobnostima i mogućnostima, odrede što je zadatak svakog pojedinog učenika u skupini, mogu napraviti i kratki nacrt (skicu) ideje s prijedlogom kako uspješno riješiti zadatak. 3. Završni dio Ponavljanje zadataka projekta i načina njegova vrjednovanja. Utvrditi zadatke skupine i svoj zadatak unutar skupine. 4.2. Druga nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Odijevanje nekad i danas – prezentacija radova i zaključak projekta ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - Sistematizirati načine na koji se vodio projekt i kako smo ga dokumentirali - Istraživati i povezivati na temelju povijesnih izvora - Izgrađivati stav o potrebi učenika da razgledaju i čuvaju narodnu baštinu kao svjedoka povijesti svakog naroda - Razvijanje i primjena ključnih kompetencija (komunikacijskih, kompetencije za učenje i rješavanje problema, socijalne) KLJUČNI POJMOVI stari odjevni predmeti, preci, potomci, prošlost, sadašnjost, budućnost, desetljeće, stoljeće, tisućljeće, povjesničar, muzej, etnolog, izložba, tradicija, narodna baština MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica, heuristička i istraživačka nastava Didaktički scenario
    • 1. Uvod Učiteljica postavlja problemsko pitanje: Što smo istraživali i proučavali zadnja četiri tjedna? Što smo htjeli postići tim projektom? Učenici usmeno odgovaraju na postavljena pitanja iskazujući osobna zapažanja. 2. Obrada podataka Stvaranje zajedničke izložbe Prikupljeni materijal razvrstavamo u skupine po učionici tako da prikazuju određeni zadatak projekta. Prikupljeni materijal slaže se po klupama i visećim trakama da se uoči što pojedina skupina izlaže i prezentira. Prezentira se tako da izgleda kao da svaka skupina ima svoj štand na kojem izlaže. Tako npr.. na štandu Vjenčanje starog i novog doba učenici izlažu stare vjenčanice, staro muško odijelo, postole, veo, fotografije sa vjenčanja i sl.. Klupe (štandove) raspoređujemo u obliku slova U. Na taj način se dobiva slobodan prostor za obilazak posjetitelja i posjet štandovima, te zidove iza štandova za plakate. U slobodan prostor postavljamo stol ukrašen vazom i cvijećem, starom lutkom u narodnoj nošnji, starim fotoaparatom, starim obiteljskim albumom i Knjigom dojmova u koju će posjetitelji zapisati. svoja zapažanja i dojmove. Predstavnici skupina se odijevaju u skladu sa zadatkom skupine (vjenčanicu, pokrivalo za glavu, narodnu nošnju…). Također se ispred ulaza u učionicu postavlja lutka odjenuta u staru nošnju. Prije izlaganja određujemo dvoje učenika koji će svečano otvoriti izložbu obraćajući se posjetiteljima uvodnim govorom, te skupinu učenika koji će otpjevati jednu tradicijsku pjesmu uz plesnu koreografiju. Nakon slaganja materijala i stvaranja zajedničke izložbe slijedi svečano otvorenje izložbe Odijevanje nekad i danas i prezentacija radova po skupinama. U sklopu prezentacije skupina učenika izvodi plesnu koreografiju uz jednu tradicijsku dalmatinsku pjesmu. Prezentacija radova Predstavnici skupina prezentiraju rad svoje skupine. 1. SKUPINA prezentira sakupljene stare fotografije i staru odjeću razvrstanu po godinama starosti. 2. SKUPINA prezentira Odijevanje na sprovodima 3. SKUPINA prezentira Vjenčanje starog i novog doba 4. SKUPINA prezentira Povijest kupaćih kostima 5. SKUPINA prezentira Nakit, nošnje i modni detalji našeg kraja kroz vrijeme 6. SKUPINA prezentira Razvoj pokrivala za glavu 7. SKUPINA prezentira Školska odjeća kroz povijest 8. SKUPINA prezentira Torbe nekad i danas 9. SKUPINA prezentira Staro u novo 3. Završni dio Razgovor o radu i izvođenje zaključka projekta
    • Nakon završetka rada tražimo od učenika da razmisle o svome radu (planiranje projekta, suradnja s drugima, otkrivanje novih spoznaja, korištenje izvora, priprema prezentacije, sudjelovanje u prezentaciji) i pokušaju se iskreno ocijeniti. Na taj način ćemo saznati u čemu je svaki učenik bio najbolji, a u čemu bi se sljedeći put trebao više potruditi. Tijekom rada u skupinama učenici su obavljali podjelu rada unutar skupina, dogovarali se o radu te provodili unutar skupnu raspravu. Koordinatori skupina redovito su i detaljno pripremali izvješće o napretku skupine. Posebno smo zahvalni devetoj skupini koja je uvelike pridonijela da se i učenica koja ima organiziranu nastavu u kući zbog invalidnosti uključi u rad. U projekt su se uključili i roditelji te tako doprinijeli realizaciji ideje sa početka priče. Na temelju promatranja, uočavanja, istraživanja i prikupljenog materijala učenici su mnogo saznali o životu naših predaka, kako su se odijevali, koje modne detalje i nakit su nosili, običaje odijevanja vezane za blagdane i druge posebne događaje i čitav niz drugih pojedinosti. Dajući sve od sebe najbolje što znaju i mogu, učenici su napravili izložbu. Posjećenost izložbi bila je izuzetno velika a duh zajedništva i dobre volje, nošen tradicijom i prožet duhom prošlosti u sadašnjosti, osjećali su učitelji, roditelji i učenici. Posjetitelji su bili oduševljeni postavom izložbe, što nam svjedoči naša Knjiga dojmova i pojavljivanje na vijestima nacionalne televizije. Učenici organizatori su bili jako sretni što su im gosti svojim dolaskom i obraćanjem odali priznanje za marljiv rad i kreativnost. Zabilježeni su žamor i cika koji odzvanjaju kad se nešto zdušno radi. Susreti učitelja, roditelja, prijatelja i učenika svih generacija, osmijeh i poneka suza radosnica u oku, zajedničko fotografiranje za album i pregršt toplih riječi. Jedna velika obitelj koja radi i uči, druži se i zabavlja. Zapisi iz Knjige dojmova sa izložbe Odijevanje nekad i danas Split, 29. ožujka 2012. - Izložba mi se svidjela jer je super zanimljiva i puna starih stvari. Najviše su mi se svidjele kape i školska odjeća. učenica 2. r. - Izložba mi se jako svidjela jer je bila puna stvari koje sam naučio o povijesti. učenik 2. r. - Izložba mi se jako svidjela!!! Najbolja izložba na svijetu! Ne mogu reći što mi se svidjelo jer je sve ljepše od ljepšeg. učenica 4. r. - Najviše su mi se svidjele torbe. A cijela izložba je bolja nego muzej. Učenica 5. r. - Izložba je jako zanimljiva i ne možemo se odlučiti što nam se najviše svidjelo. Uz toliko zanimljivih starih slika, odjeće i stvari teško je odabrati najbolje. Sve pohvale ovoj izložbi i svima koji su je organizirali. učenice 8. r. - Projekt me u cijelosti ugodno iznenadio. Sretna sam što moje dijete pohađa ovu školu. Nadam se da će i ubuduće biti ovakvih edukativnih projekata u koje će djeca biti uključena. Matija-Marijana Ban, roditelj - Sve pohvale vrijednim i kreativnim učenicima za prikazanu izložbu s mnogo veselja i vedrine u prezentaciji prikazanih eksponata. Mali stručnjaci pokazali su da se zajedništvom mogu učiniti velike stvari. jedna sretna baka - Sve pohvale! Interesantno, stručno, umjetnički dotjerano… Tematska podjela izložbe interesantna i domišljata. Ovaj razred ima krasnih učenika tj.. malih – velikih osoba. Takva sigurnost u prezentaciji, nastupu i ophođenju iznenađuje pozitivno za djecu te dobi. Helena Oštrić, profesor - Vrlo lijepa izložba! Vidi se prekrasno povijest uporabnih predmeta u našim krajevima. Vrlo vrijedna učiteljica i motivirani učenici zaslužuju svaku pohvalu!!! Ovaj projekt je interesantan. Trebalo je uložiti mnogo truda i rada. Divan poticaj i za druge učitelje! N. Mistrić – Gulin, prof. mentor
    • 4. ZAKLJUČAK NA KRAJU ISTRAŽIVANJA Učenici su samostalno istraživali, evaluirali povijesne izvore i vježbali timski rad. Njegovali su i promovirali kulturnu baštinu, isticali kulturne vrijednosti i razvijali stvaralaštvo. Dokazali su kako se može uz malo volje, truda i rada učiti, raditi i družiti. Ne možemo i ne smijemo zaključiti projekt, a da još jednom ne spomenemo važnost suradnje i komunikacije. Suradnja i komunikacija je načelo života, dio pedagoške etike i etosa, mjera uspješnosti i popularnosti, svakog pojedinca i njegove radne zajednice.
    • Odijevanje nekad i danas
    • U potrazi za idejama kako osuvremeniti nastavu i učiniti je zanimljivom, te potaknuti učenike na istraživački rad, naišli smo na jednu zanimljivu ideju – Približiti učenicima stare običaje i načine odijevanja naših predaka. Ovim projektom željeli smo povezati prošlost i budućnost u sadašnjosti razvijajući pozitivan stav o tradiciji i zavičajnoj baštini koja nam je ostavljena.
    • Projekt se ostvarivao u obliku skupinskoga rada kroz različite aktivnosti i integraciju nastavnih predmeta. Učenici su iz različitih multimedijskih informacijskih izvora prikupljali informacije i sakupljali staru odjeću, nakit i modne detalje u čemu su nam mnogo pomogli roditelji, bake i djedovi. Razred se podijelio u osam skupina. Svaka je skupina imala koordinatora skupine koji je svaki tjedan izvještavao o tome kako teče realizacija projekta.
    • Učenici su zaista s velikim zanimanjem prionuli poslu, a u rad su se uključili i roditelji.
    • Tijekom rada iznanadila nas je njihova kreativnost te međusobno uvažavanje, pomaganje i zajedništvo.
    • Dajući sve od sebe najbolje što znaju i mogu, učenici su napravili izložbu koja je oduševila roditelje i učenike naše škole.
    • Teško je riječima opisati svaki detalj ovog projekta, zato je najbolje da krenemo na kratki prikaz projekta.
    • 1. TIM je sakupljao stare fotografije i staru odjeću.
    • 2. TIM je istraživao kako se nekada odijevalo na sprovodima.
    • 3. TIM je pripremio prikaz Vjenčanje starog i novog doba.
    • 4. TIM je pripremio Povijest kupaćih kostima.
    • 5. TIM je prikazao Nakit, nošnje i modne detalje našeg kraja kroz vrijeme.
    • 6. TIM je prikazao Razvoj pokrivala za glavu.
    • 7. TIM je istraživao školsku odjeću kroz povijest.
    • 8. TIM je prikazao Torbe nekad i danas.
    • 9. Tim trebao je usporediti Staru i novu odjeću. Ono što nas je posebno veselilo je sudjelovanje NAŠE VALENTINE koja se zbog svog stanja školuje kod kuće.
    • Zaključak Učenicima se svidio ovakav način rada. Učenici su samostalno istraživali, evaluirali povijesne izvore i vježbali timski rad. Spoznali su kako je svatko od njih veoma bitan za ostvarivanje zajedničkoga cilja. Razvili su svijest o tome da je naša tradicija i zavičajna baština zanimljiva i bogata. Ovakav način rada omogućio je i razvijanje nacionalnog ponosa i identiteta učenika te potaknuo njihovu želju da upoznaju strance s našim kulturnim i prirodnim bogatstvima.
    • Postali smo i iznimno popularni: zbog predstavljanja projekta – izložbe pojavili smo se na vijestima nacionalne televizije. Učenici su spoznali da je potrebno jako puno raditi kako bi se stvorilo nešto što će drugi prepoznati i priznati kao vrijednost. Projekt ide dalje, nove ideje i prijedlozi učenika čine našu školsku svakodnevicu boljom i sadržajnijom. Osim što smo još bolje upoznali tradiciju i baštinu, naučili nešto novo, družili smo se i zabavili.
    • A to i je zapravo bit školskog kurikuluma!
    • Nastavni projekt OŠ Marjan STARI KUĆANSKI PREDMETI 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta Stari kućanski predmeti Sudionici učenici četvrtog razreda Voditelj Anđelka Vugdelija Vrijeme trajanja projekta četiri tjedna PROJEKTNI CILJEVI 1. Povećati učeničku motivaciju za učenje 2. Povezati nastavne sadržaje sa životom i steći trajna znanja 3. Istraživati i povezivati na temelju povijesnih izvora (stari predmeti, fotografije…) 4. Razlikovati prošlost, sadašnjost i budućnost na temelju starih predmeta iz prošlosti svojih predaka 5. Povezivati godine s pripadajućim stoljećem i tisućljećem 6. Razvijati smisao za lijepo i svrhovito uređenje stambenih prostora i održavanje čistoće 7. Osvijestiti važnost štednje energije 8. Razvijanje i primjena odgovarajućih socijalnih umijeća i vještina OČEKIVANI REZULTATI 1. Povećana učenička motivacija za učenje 2. Nove spoznaje iz života svojih predaka 3. Bolja međusobna povezanost učenika u ostvarivanju zajedničkih zadataka 4. Osposobljenost učenika za ustrajno ostvarivanje zadataka u individualnom i skupnom radu 5. Osposobljenost učenika za samovrjednovanje i praćenje napretka tijekom rada na projektu 6. Usustavljena projektna dokumentacija (plakati, literarni radovi, likovni radovi, pp prezentacija i javno predstavljanje rada) NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI 1. Istraživanje i prikupljane podataka u literaturi, internetu, muzejima, svakodnevnom okruženju 2. Razgovor sa stručnjacima (povjesničarima), bakama, djedovima, prabakama, pradjedovima, rodbinom, susjedima 3. Slušanje, zapisivanje i uočavanje 4. Uspoređivanje starih kućanskih predmeta s modernim 5. Terenski rad (fotografiranje) 6. Obrada prikupljenih podataka 7. Učeničko stvaralaštvo 8. Usustavljivanje stečenog znanja i donošenje zaključaka 9. Javno prikazivanje rada
    • 2. Motivacija za uključivanje projektne nastave u Školski kurikul Na početku školske godine određena je tema sveškolskog izvannastavnog projekta Kultura življenja i stanovanja nekad i danas. Ona je okvir za povezivanje odgojnoobrazovnih sadržaja svih nastavnih područja. Zahvaljujući razrednoj inspiraciji i dobroj uhodanosti u načine rada u projektu učenici su htjeli učiniti nešto više i krenuli u stvaranje nove priče Stari kućanski predmeti. Ciljevi su bili istraživanje i proučavanje povijesti i sadašnjosti kao i razmišljanje o budućnosti i na taj način razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno- kulturne baštine našega kraja. 3. Planiranje projekta Projekt će se provesti kroz sljedeće etape: - uvod u temu - terensko istraživanje/terenski rad (susret i razgovor sa stručnjacima, bakama, djedovima, prabakama, pradjedovima, prikupljanje starih kućanskih predmeta, fotografiranje) - obrada podataka (uz dodatno korištenje literature) - stvaralački rad - izrada likovnih radova - izložba - prezentiranje rada 4. Ostvarivanje projekta Primjeri nastavnih jedinica 4.1. Prva nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Stari kućanski predmeti ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - razlikovati stare i nove kućanske predmete - upoznati tehnološki napredak - razumijevanje pojmova preci i potomci, prošlost, sadašnjost i budućnost - snalaziti se na vremenskoj crti (vremenskoj lenti) - razvoj ključnih kompetencija (komunikacijske, kompetencije za učenje i rješavanje problema, socijalne) KLJUČNI POJMOVI stari kućanski predmeti, kućanski poslovi, stari zanati, desetljeće, stoljeće, tisućljeće, preci, potomci, prošlost, sadašnjost, budućnost, zavičaj, povjesničar, muzej, izložba MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica, heuristička, terenska i istraživačka nastava
    • Didaktički scenario 1. Uvod Učiteljica je učenicima zadala istraživački zadatak za domaću zadaću. Zadatak je bio da pronađu i fotografiraju stare kućanske predmete. Učenike je to uistinu zainteresiralo i odmah su krenuli u stvaranje nove zajedničke priče. Odlazili su u kuće svojih baka i djedova, prabaka i pradjedova fotografirajući i sakupljajući stare predmete. Osim starih kuća, učenici su posjećivali i muzeje, stare dalmatinske konobe, kao i specijalizirane trgovine s novom robom. Nakon zadanog vremenskog roka od četiri tjedna učenici su donijeli fotografije koje su snimili, a mnogi su donijeli kućanske predmete. Učiteljica je započela razgovor o kućanskim poslovima i kućanskim pomagačima. Učenici su promatrali, opisivali i komentirali materijale koje su donijeli. 2. Obrada novog sadržaja Učiteljica započinje heuristički razgovor. Koje ste razlike uočili između starih i novih kućanskih predmeta? Kakav je život bio bez mnogih kućanskih predmeta i uređaja koje mi danas koristimo? Razvojnim razgovorom na temelju promatranja, uočavanja i istraživanja prikupljenih materijala učenici su uočili razlike između starih i novih kućanskih predmeta prema vrsti energije koju upotrebljavaju, brzini rada, materijalu izrade, dizajnu, uočili su i procijenili važnost i doprinos naših predaka za naš vlastiti život, objasnili razliku između djetinjstva naših predaka i nas. Suvremeni kućanski predmeti rezultat su tehnološkog napretka. Razgovarali smo s učenicima o tome. Pitanjima o održavanju starih i novih predmeta i uređaja učiteljica je učenike potakla da ih čuvaju kako bi novi duže trajali i život nam učinili jednostavnijim, a stari podsjećali na život predaka. Uslijedila je podjela rada po skupinama. Dvije skupine su razvrstavale fotografije i lijepile ih na dva ponuđena papira (Stari kućanski predmeti, Novi kućanski predmeti), a dvije skupine su razvrstavale stare i nove kućanske predmete po klupama. Na taj način su nastala dva razredna plakata i razredna izložba slika, fotografija i starih kućanskih predmeta. Tijekom rada učiteljica je obilazila učenike, usmjeravala ih i pomagala u radu ističući važnost dobre prezentacije i točnosti snalaženja na vremenskoj crti, a posebno je istaknula važnost uloženog truda i napora svakog učenika iz skupine. Nakon završetka rada učenici su iznosili sud o svome uratku. 3. Završni dio Znajući koliko je važna živa riječ, koliko je važno pričati da bi razvijali maštu i bogatili svoj rječnik na kraju su proveli PARLAONICU „Ljepše je živjeti u prošlosti/sadašnjosti“ (ZA – PROTIV) pokazavši zavidnu razinu komunikacijskih vještina i argumentiranoga iznošenja stavova. 4.2. Druga nastavna jedinica
    • NAZIV NASTAVNE JEDINICE Izrada likovnih radova – Stari kućanski predmeti ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - Usvojiti i vježbati sposobnost izražavanja kolažom, tušem, perom i kistom - Izgrađivati stav o potrebi učenika da čuvaju kulturnu i narodnu baštinu kao svjedoka povijesti svakog naroda - Razvijanje estetskih i radnih sposobnosti - Izrada likovnih radova - Uspostaviti suradnju među učenicima u skupnom radu KLJUČNI POJMOVI stari kućanski predmeti, predmeti, preci, potomci, prošlost, sadašnjost, budućnost, desetljeće, stoljeće, tisućljeće, povjesničar, muzej, etnolog, izložba, tradicija, narodna baština MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica, heuristička, istraživačka, rad po promatranju MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŽAJA likovna kultura – rad po promatranju, ploha, kompozicija, crte, boja priroda i društvo – povijesne znamenitosti zavičaja Didaktički scenario 1. Uvod Razmišljajući kako oplemeniti prostor u učionici gdje su izložili stare i nove kućanske predmete i plakate sa fotografijama učenici su održali i likovnu radionicu. Zadatak je bio izraditi likovne radove koji će na maštovit i originalan način obogatiti projekt. Zadatak je bio izraditi likovne radove promatrajući izložene stare kućanske predmete. Tehnika je bila kombinirana, kolaž-papir i tuš, kako bi se tušem načinili čitljivi obrisi. Nakon što su učenici rasporedili stolove, zaštitili ih, podijelili kolaž papire, tuševe, pera i kistove učiteljica je svim učenicima podijelila hamer papire crvene boje za podlogu na koju će lijepiti kolaž papir. Demonstrirala je rad kolažom, tušem, perom i kistom. 2. Obrada novog sadržaja Učenici su izabrali izloženi stari kućanski predmet koji im je po nečemu bio zanimljiv. Prije rada objasnili su zašto im je taj predmet zanimljiv. Ova likovna radionica bila je sjajna prilika učiteljici da ih potakne na razmišljanje kako bi razumjeli značenje i važnost pojedinog starog predmeta za život predaka. Nakon toga učenici su prionuli na posao i počeli samostalno stvarati po promatranju. . Učiteljica ih je vodila korak po korak i poticala ih za daljnji rad. Geometrijske i slobodne likove su izrezivali iz kolaž papira, a zatim povezivali i lijepili u cjelinu na radnu podlogu stvarajući tako stari kućanski predmet koji su izabrali za raditi po promatranju.Za podlogu na koju su lijepili oblike i dijelove od kolaž papira su koristili tvrđi (hamer) papir u crvenoj boji veličine A3, koji je učiteljica prethodno podijelila svakom učeniku. Prigodom rada treba inzistirati na veličini i boji likova, maštovitost oblika, izrezivanju i lijepljenju. Zatim su crnim tušem crtali linije kojima su
    • likovi omeđeni. Neke crte trebaju biti načinjene perom, a neke kistom. Tušem i perom su crtali manje linije, a veće linije ili plohe kistom. Ovaj je zadatak poželjno obaviti na što većem i tvrđem papiru, recimo hamer. Za ovakav je rad potrebno da svaki učenik radi na jednoj klupi; ako je nužno, netko može raditi i na prekrivenom podu. Svakako treba spomenuti i obratiti pozornost na vrstu kista. Tijekom rada, učiteljica je obilazila svakog učenika i prema potrebi postavljala dodatna pitanja usmjeravajući ih prema tajnama likovnog izražaja. Ohrabrivala je učenike kako nije loše kada tuš i kapne na papir (ali je dobro zaštititi stolove da ne kapne mimo papira). Tuša je naravno bilo i po rukama i po odjeći, ali svi su uživali i borili se tko će bolje napraviti stječući osjećaj vrijednosti rada koji treba uložiti da se stvori nešto lijepo. Likovna radionica je bila popraćena glazbenom podlogom 3. Završni dio Na ploču su postavili radove i zajedno analizirali. Radionica je u potpunosti ispunila naša očekivanja. Bio je to ugodan i koristan rad koji je rezultirao lijepim i zanimljivim učeničkim radovima. Učiteljica je pohvalila različitost i originalnost učenika. Likovnim radovima su uredili prostor i dovršili izložbu pod nazivom Stari kućanski predmeti. Nakon uređenja, svečano su otvorili izložbu i pozvali druge učenike. Sudionici projekta prezentirali su ono što su istražili, saznali, naučili i izradili. Učenici su prezentirali u ulozi turističkog djelatnika, koji trebaju predstaviti tradiciju, kulturu i povijest turističkoj grupi. Učenici su dijelili zanimljive podatke vezane za izrađene plakate, fotografije i izložene stare predmete, raspravljali i prenosili jedni drugima što su naučili. Bilo im je zanimljivo i poučno., a posebno su uživali u demonstraciji kućanskih poslova sa starim predmetima. Prezentirajući u ulozi turističkog djelatnika učenici su pokazali ne samo izniman interes za muzeje, stare napuštene kuće, stare predmete i stare zaboravljene zanate, nego su svojim originalnim idejama, svatko iz svoje perspektive, pružili drugačiji pogled na turizam grada Splita i okolice. Učiteljica je na temelju rezultata koje su prezentirali potakla učenike na zaključak o projektu naglašavajući kako nakon svakog projekta, onaj tko je vrijedno istraživao i sa zanimanjem učio uistinu postaje stručnjak. Ne samo za temu koju je proučavao već i za vještine i sposobnosti koje je razvio u radu na projektu. Na samom kraju učiteljica je podijelila učenicima upitnike, želeći od njih dobiti povratnu informaciju o tome što misle o projektu, kako su ga doživjeli. Iz učeničkih odgovora dade se zaključiti da su njihova očekivanja ispunjena, a u nekim elementima čak i nadmašena te projekt doživljavaju kao vid druženja i zabave, a najviše im se svidio zajednički rad s dragim kolegama, zajedništvo i kreativnost u radu, mogućnost izražavanja vlastitih ideja. Da bismo i u ovaj projekt uključili učenicu za koju je organizirana nastava u kući, dogovorili smo održavanje posebne mini izložbe u njezinom domu šireći duh ljubavi i razvijajući humanost i prijateljstvo. 4. ZAKLJUČAK NA KRAJU ISTRAŽIVANJA U projektu smo objedinili tradiciju, kulturu, ali i suvremenost. Zahvaljujući fotografijama starih predmeta, predmetima iz prošlosti, te brojnim pričama vezanim uz njih učenici su saznali kako je vrijeme kad su živjeli njihovi preci zaista bilo različito od vremena u kojem oni žive. Učenici su uočili vrijednost predmeta iz prošlosti i shvatili razlog zašto ih je važno čuvati. Osjećaj ponosa zbog uspješne realizacije još jednog projekta potkrijepile su diplome koje su dobili od učiteljice za uspješan rad. U projekt su se uključili i roditelji, bake i djedovi, prabake i pradjedovi te tako doprinijeli realizaciji ideje sa početka priče. Sudjelovanjem u ovom projektu svi smo učili na jedan drugačiji način. Ili, kao što je na jednom predavanju rekla predstavnica
    • Agencije za mobilnost i programe Europske unije, unijeli smo boje u svoju školsku svakodnevicu. Kroz zanimljivu i oduševljeno pozdravljenu temu učenici su pokazali da mogu i znaju, na svoj način, uči u dušu dalmatinskog mentaliteta, te da se dobro snalaze i još bolje zabavljaju. I kad sve bude začinjeno pjesmom, projekt zaključimo, u zadovoljstvu, podijelivši dojmove stihovima iz Lovrakovog svevremenskog Vlaka u snijegu. Kad se male ruke slože, sve se može…
    • Stari kućanski predmeti
    • Pripremili: učenici 4. c razreda Osnovne škole Marjan Učiteljica: Anđelka Vugdelija
    • Zahvaljujući razrednoj inspiraciji i dobroj uhodanosti u načine rada u projektu učenici su krenuli u stvaranje nove priče: Stari kućanski predmeti. Bio je to pravi izvor pozitivnih akcija i vibracija za priču.
    • Projekt je planiran i ostvaren u integracijsko-korelacijskom nastavnom sustavu povezivanjem sadržaja svih nastavnih područja u obliku istraživačke nastave. Ciljevi su bili istraživanje i proučavanje povijesti i sadašnjosti, kao i razmišljanje o budućnosti i na taj način razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine našega kraja.
    • Istraživanje prošlosti uključivalo je izgled kuća i izgled starih kućanskih predmeta, starih zanimanja i običaja koji iščezavaju i sve su rjeđi. Navedeni primjeri uspoređivani su s primjerima danas, a zatim su oni kreativniji predviđali kako bi sve moglo izgledati sutra.
    • Učenici su dobili zadatak razgovarati sa svojim roditeljima , bakama i djedovima o nekadašnjem načinu života.
    • Pronalazili su i sakupljali predmete po starim obiteljskim kućama grada Splita, srednjodalmatinskim otocima i selima Dalmatinske zagore.
    • Nakon čega su priredili tematsku izložbu starih predmeta u učionici.
    • Tijekom cijelog projekta patrolirali su vrijedni članovi foto-grupe, bilježeći bezbrojne zanimljive kadrove.
    • Izložba se nastavila kroz nesvakidašnji događaj u školskom dvorištu!
    • Stare predmete pronašli su i u mnogim dalmatinskim konobama.
    • Istražili su : Izgled namještaja nekada u gradu Splitu
    • Izgled namještaja nekada na otoku Hvaru Fotografije iz obitelji profesorice Vesne Čavka
    • Izgled namještaja nekada u Dalmatinskoj zagori Fotografija iz obiteljske kuće u Zadvarju
    • Uspoređivali su sličnosti i razlike starinskog namještaja Dalmacije i Like i Gorskog kotara
    • Posjetili su obližnji dućan Robot u kojem radi Bepova mama i istraživali suvremenu tehnologiju.
    • To je bila sjajna prilika da ih potaknemo na razmišljanje o tehnološkom razvoju. I sjajna prilika da pozdravim cijelu ekipu iz projekta Comenius.
    • Stari predmeti kao inspiracija poslužili su mladim umjetnicima u stvaranju umjetničkih radova stvorenih da krase panoe školskog hodnika.
    • I na kraju, posebnost i u ovom projektu dala je naša Vale na satu likovnog i tehničkoga.
    • ZAKLJUČAK: U projektu smo objedinili tradiciju, kulturu, ali i suvremenost. Kroz zanimljivu i oduševljeno pozdravljenu temu učenici 4. c razreda pokazali su da mogu i znaju, na svoj način, uči u dušu dalmatinskog mentaliteta, te da se dobro snalaze i još bolje zabavljaju. I kad sve bude začinjeno pjesmom, projekt zaključimo, u zadovoljstvu, podijelivši dojmove stihovima iz Lovrakovog svevremenskog Vlaka u snijegu: Kad se male ruke slože, sve se može… *** Ovo je tek samo jedan mali (dječji) korak u hodu prema očuvanju baštine.
    • Nastavni projekt OŠ «Marjan» Split «TRADICIONALNA JELA VELOG VAROŠA» 1. Osnovni podaci o projektu: Naziv projekta Tradicionalna jela Velog Varoša Sudionici 21 učenik 2. c razreda Voditelj Učiteljica Vesela Višić u suradnji s pet baka učenika 2. c razreda Vrijeme trajanja projekta 8 tjedana Projektni ciljevi 1. Podizanje svijesti učenika o ekološki uzgojenoj i zdravoj hrani 2. Naučiti učenike pravilnoj i raznovrsnoj prehrani i njenom utjecaju na zdravlje 3. Razvijanje pozitivnog stava učenika prema očuvanju tradicije Velog Varoša, upoznavanje njegove prošlosti i planiranje budućnosti 4. Povezivanje nastavnih sadržaja sa životom i stjecanje trajnih znanja 5. Razvijanje učeničke osobnosti kroz suradnju i snalaženje u novim situacijama 6. Osvješćivanje važnosti očuvanja baštine u obitelji i široj društvenoj zajednici 7. Razvijanje ključnih kompetencija (kompetencija za učenje, rješavanje problema, socijalne i komunikacijske kompetencije) Očekivani rezultati 1. Povećana učenička motivacija za učenje o organski uzgojenoj hrani, utjecaju pravilne prehrane na zdravlje i tradicionalnom načinu pripreme zdrave i ukusne hrane Velog Varoša 2. Bolja međusobna povezanost učenika u skupnom radu i ostvarivanju zajedničkih zadataka
    • 3. Kvalitetna suradnja s bakama učenika. Pozitivan odnos potomaka prema precima 4. Osposobljenost učenika za samovrednovanje i praćenje svog napretka tijekom rada 5. Razvijena ljubav prema kuhanju i ponos na tradiciju Velog Varoša kroz zajedništvo 6. Sakupljena projektna dokumentacija : PP prezentacija o ostvarivanju projekta, usustavljena knjižica recepata, referati, plakati, likovni radovi, igrokaz Najvažnije aktivnosti 1. Istraživanje i prikupljanje podataka u literaturi 2. Razgovor s bakama učenika 3. Obrada prikupljenih podataka (recepata) 4. Uspoređivanje tradicionalnih jelovnika s modernima 5. Praktična primjena stečenih znanja (kuhanje u školskoj kuhinji i konzumacija tradicionalnih i zdravih jela) 6. Razvijanje višestrukih inteligencija kroz učeničko stvaralaštvo 7. Usustavljivanje stečenih znanja 8. Sređivanje projektne dokumentacije i predstavljanje rezultata rada 9. Evaluacija projekta 2. Motivacija za ostvarivanje rezultata Na početku školske godine određena je tema sveškolskog projekta Kultura življenja i stanovanja nekad i danas. Ona je okvir za povezivanje odgojno-obrazovnih sadržaja svih nastavnih područja. U današnje vrijeme se brzo živi. Polugotova jela kupuju se u trgovinama i često se jede nezdrava hrana koja je možda ukusna, ali nije nutricionistički visoko vrijedna. Potaknuti tom činjenicom odlučili smo istražiti kako su se hranili preci naših učenika u Velom Varošu. Ideja da zajedno s učenicima zavirimo u tradicionalne kuharice njihovih baka prihvaćena je sa zadovoljstvom. Odlučili smo, u školskoj kuhinji pripremiti barem nekoliko najzanimljivijih recepata do kojih smo došli, kako bi osjetili barem dio prekrasnih miomirisa i okusa naše prošlosti. 3. Planiranje projekta
    • Projekt se provodi kroz sljedeće etape: 1. faza – planiranje - sakupljanje tradicionalnih recepata - sastavljanje jelovnika «Tradicionalna jela Velog Varoša» - donošenje namirnica i posuđa - dogovor s bakama učenika o samom tijeku kuhanja u školskoj kuhinji 2. faza – provedba 2.1. Podjela učenika u tri skupine i podjela zadataka: 1. skupina: serviranje i postavljanje stolova 2. skupina: priprema prirodnih sokova (cijeđenje limuna i naranača) 3. skupina: pranje povrća i priprema kuhinje za kuhanje 2.2. Kuhanje prema dogovorenom jelovniku i podjela rada u kuhinji - Toplo predjelo: riblja juha od mola (priprema Dariova baka Marica Stošić) - Glavno jelo: pečena hobotnica s krumpirima i pet vrsta salata (priprema Hrvojeva baka Vera Hrga) - Desert: fritule (priprema Livijina baka Ana Garbin) i hroštule ( priprema Tinova baka Vinja Mikasović) - Priprema i čišćenje povrća i ribe (Gabrielova baka Katija Ranković) 2.3. Konzumacija pripremljenih jela i sokova uz razgovor i zabavu (pjesma, ples i igrokaz) 2.4. Pospremanje stolova, čišćenje kuhinje i učionice , pranje posuđa 3. faza – evaluacija - izražavanje dojmova - usustavljivanje stečenih znanja - prezentiranje rada roditeljima, učiteljima i drugim učenicima 4. Ostvarivanje projekta
    • Primjeri nastavnih jedinica 4.1. Prva nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Recepti tradicionalnih jela Velog Varoša ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - razumijevanje pojmova zdrava hrana i piće - razumijevanje tradicionalnog načina pripreme hrane - razumijevanje pojmova preci i potomci, prošlost, sadašnjost i budućnost - razvijanje ključnih kompetencija (kompetencija za učenje, komunikacijske, socijalne i rješavanje problema) KLJUČNI POJMOVI - tradicija Velog Varoša, stari jelovnici, priprema (kuhanje) zdrave hrane MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica ; heuristička i istraživačka nastava VRIJEME TRAJANJA 2 školska sata DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD Učiteljica je učenicima zadala istraživački zadatak za domaću zadaću. Zadatak je bio prikupiti što više recepata tradicionalnih jela koja su se pripremala u kuhinjama Velog Varoša. Učenici su s radošću i velikom znatiželjom prihvatili zadatak. Nakon zadanog vremenskog roka od šest tjedana učenici su donijeli recepte autohtonih delicija . Učiteljica je započela razgovor o stilovima kuhanja i zdravoj hrani. Učenicima je prikazan plakat na kojem je piramida zdrave prehrane. Usmeno su opisivali skupine namirnica i razgovarali o tome koliko često jedu zdravu hranu potrebnu za njihov rast
    • i razvoj. Zajednički dolaze do zaključaka o bitnim i potrebnim promjenama u načinu prehrane. 2. OBRADA NOVOGA SADRŽAJA Učiteljica započinje heuristički razgovor. Koje ste razlike uočili između tradicionalnog i modernog načina kuhanja? Gdje su vaše bake nabavljale namirnice za kuhanje? Kako su te namirnice bile uzgojene? Kako su izgledale knjižice s receptima vaših baka? Kako su nastajali ti recepti? Koje namirnice prevladavaju u dalmatinskim kuharicama? Kako je izgledalo posuđe u kojima su vaše bake kuhale i pekle? Uočavamo da postoje značajne razlike između tradicionalnog načina pripremanja zdrave hrane i današnje brze pripreme polugotovih jela. Zaključujemo da to može bitno utjecati na zdravlje ljudi. Razgovarajući učenici zaključuju da su njihove bake same uzgajale hranu bez pesticida ili su je kupovale na tržnici. Njihovi djedovi su sami lovili ribu, hobotnice, sipe, lignje, rakove i škampe te vadili školjke iz mora. Bake su detaljno zapisivale sve recepte u svoje male kuharice, crtale su jela, zapisivale datume pripreme za pojedine gozbe. U tim knjižicama zapisan je i način na koji se jedu škampi, čisti hobotnica ili lignja. Pokraj recepata za kolače zapisani su i savjeti o serviranju stolova te su navedena pića koja su se služila uz pojedina jela. Sva ta saznanja kod učenika su pobudila veliku znatiželju, radost i ponos. Djeca su uvidjela koliko je značajno njegovanje tradicionalnih vrijednosti pa su iz tih saznanja proizišle i ideje o mogućnostima da samostalno, kroz igru nauče i naprave nešto korisno. Odlučili su da oni kao i njihovi preci mogu u svojim vrtovima uzgajati limune, naranče, trešnje, višnje i drugo sezonsko voće te praviti prirodne sokove. Učiteljica im je predložila da na svojim balkonima sami pokušaju zasaditi kamilicu, kadulju, lavandu, ružmarin i dr. biljke koje dobro uspijevaju u ovom kraju kako bi ih ubrali, sušili i pripremali ukusne čajeve. Neki učenici su opisivali kako njihove bake beru višnje, rogač, ruže, kruške, orahe i dunje. U proljeće i ostavljaju ih na suncu u velikim staklenim teglama. Te rade likere od njih Demonstracijom fotografija starih splitskih težaka i polja, nekoć udaljenih od Velog Varoša te pričama o uzgoju salate, kupusa, krumpira, blitve, špinata, rajčica, tikvica, artičoka i dr. sezonskog povrća te maslinika i vinograda, učiteljica je učenicima približila i dočarala nekadašnji izgled Varoša i život stanovnika toga kraja. Učiteljica je demonstraciju upotpunila
    • raznim zanimljivostima poput one o maslini i kao majci, a vinovoj lozi kao supruzi – maslina majčinski daje puno plodova i traži malo brige zauzvrat, a vinova loza traži puno brige. 3. ZAVRŠNI DIO (ZADATAK): Veselo razredno ozračje pridonijelo je jednostavnoj podjeli učenika u skupine. Svaka skupina je trebala usustaviti recepte koje su donijeli i izabrati najukusniji jelovnik. Nakon što su obavili svoj zadatak, predstavnik svake skupine je pročitao prijedloge, a zatim su razrednim glasovanjem odabrana jela koja su se činila najprivlačnija i najzanimljivija. Dogovoren je jelovnik i odlučili smo pozvati pet njihovih baka u goste kako bi zajedno s djecom kuhali u školskoj kuhinji. Također su dobili i zadatke koje će namirnice, posuđe i stolnjake donijeti kako bi u potpunosti mogli dočarati kuhinju i serviranje od prije 50 godina. Na plakatu u učionici je izvješen plan nabave namirnica, podjela zadataka po skupinama, izabrani jelovnik te recepti za pripremu slasnih jela. 4.2. Druga nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Kuhanje tradicionalnih jela Velog Varoša ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - naučiti pripremati prirodne sokove i uočiti njihov utjecaj na zdravlje - naučiti pravilno servirati stolove i pristojno se ponašati tijekom jela - usvojiti vještine čišćenja ribe, hobotnice, povrća i voća - naučiti kuhati riblju juhu, ispeći hobotnicu s krumpirima, pripremiti salatu i ispeći kolače - uočiti sličnosti i razlike između modernog i tradicionalnog kuhanja - razviti pozitivan stav prema zdravoj prehrani - razviti ključne kompetencije (zajedničko rješavanje problema, komunikacijske, socijalne i radne kompetencije) KLJUČNI POJMOVI dalmatinska kuhinja, zdrava prehrana, tradicionalna jela
    • Velog Varoša MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE školska kuhinja i učionica; heuristička i istraživačka kroz praktičan rad VRIJEME TRAJANJA 5 školskih sati DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD Učiteljica je podijelila učenike u tri skupine. Svaka skupina dobila je svoj zadatak. Prva skupina je stavila starinske pregače i postavila tradicionalne bijele stolnjake, posuđe i pribor za jelo na stolove. Druga skupina je trebala pripremiti prirodne sokove. Oprali su voće i iscijedili domaće naranče i limune. Treća skupina je oprala povrće i pripremila kuhinju za kuhanje. 2.1. OBRADA NOVOG SADRŽAJA (KUHANJE) Na vidno mjesto je izvješen plan kuhanja s bakama i jelovnik. Jelovnik tradicionalnih jela obuhvaćao je juhu od mola kao predjelo, pečenu hobotnicu s krumpirima i pet vrsta salata kao glavno jelo te desert- hroštule i fritule. Pet baka je zauzelo svoj radni prostor u kuhinji. One su zajedno s učenicima pripremale hranu i objašnjavale im tijek kuhanja. Učenici su u skupinama obilazili radna mjesta i sudjelovali u kuhanju. Naučili su i neke trikove u kuhanju npr. kako je hobotnica ukusnija ako se prvo zaledi, a prije kuhanja istuče batom za meso, kako lako i jednostavno u dva poteza odvojiti kosti od ribe, kako su fritule ukusnije ako su manje i pečene na laganoj vatrici te kako se brzo može izrezati tijesto za hroštule. Iznenadili su se kad su ugledali zube hobotnice, smijali se kako se mol u mrežici dodaje juhi, dok se prije dodavao i kuhao u gazi. S radošću su čistili salate i miješali ih. Naučili su i improvizirati u kuhinji te su nakon polovice pečenja izvadili hobotnicu iz pećnice, izlili ulje i ispržili je do kraja u tavi. Posebno su uživali dok su pravili fritule i hroštule jer djeca najrađe rade ono što najviše vole. Najbolje su učili kad su sami nešto napravili. Kada su sva jela bila gotova, miomirisi su se proširili i izvan školske kuhinje i izmamili znatiželjne goste iz školskih prostorija i učionica koje su djeca rado i s ponosom počastila.
    • 2.2.OBRADA NOVOG SADRŽAJA (DEGUSTACIJA) Učenici su zauzeli svoja mjesta za stolom i zajedno ponovili bonton pristojnog ponašanja. Unatoč umoru kušali su s ljubavlju pripremljena ukusna tradicionalna jela i uživali u radosnom druženju. Bake su im opisivale i prepričavale igre koje su igrale u djetinjstvu i pjevale im neke stare dječje brojalice. Svoju zahvalnost djeca i učiteljica su im iskazali izradom zahvalnica, pjevanjem pjesama «Molba gljive muhare» i «Koledo», plesanjem starog Splitskog plesa te izvođenjem lutkarskog igrokaza «Voćni razgovor». 3. ZAVRŠNI DIO Nakon degustacije ukusnih jela i male zabave, došao je red i na završno pospremanje. Ponovno su učenici podijeljeni u skupine i svaka je imala svoj zadatak. Pospremili su stolove, očistili učionicu i kuhinju te oprali posuđe i bacili smeće. Bakama su se još jednom zahvalili i ispratili ih kući. Kada su ostali s učiteljicom, još jednom su izrazili svoje dojmove. Ponovili su što su sve naučili i kako su primijenili svoja znanja u određenim situacijama. Ponovili su kako se pravilno servira stol, dočekuju gosti, pristojno ponaša tijekom jela, kako se namirnice pripremaju za kuhanje i pečenje. Odlučili su izbjegavati nezdravu hranu te svima ukazati na vrijednost njegovanja tradicije, primjerice u ovom slučaju pripremom i konzumacijom ukusnih jela iz kuharica naših predaka.
    • Prošećete li našim kalama, osjetit ćete miris dobrog jela koje može u trenutku preokrenuti raspoloženje, razveseliti pokislu osobu! Taj miris su jako dobro znale naše bake, prabake kao i mi danas. Veza s prošlošću najživotnija je i najdublja upravo u hrani. Hrana na najupečatljiviji način određuje život svakog pojedinca.
    • Da ne bi sve ostalo na priči, sjećanju... učenici 2. i 3. razreda Osnovne škole Marjan potrudili su se da jedan mali dio ukusnih tradicionalnih jela bude zapisan za sve one koji vole uživati u dobrom okusu.
    • Učenici 2. c razreda ove školske godine uče o zdravoj i raznovrsnoj prehrani, stoga su odlučili zajedno s učiteljicom sakupljati recepte zdrave hrane odnosno recepte jela koja se tradicionalno kuhaju u ovom podneblju. U pripravi nekih jela su se okušali uz pomoć i asistenciju mama i baka. Pogledajmo!
    • Jelovnik  Dogovorili smo se tko će donijeti koju namirnicu, važno je bilo da je domaća i ekološki uzgojena  Potom smo odredili što nam je svima najukusnije i odlučili što ćemo s bakama kuhati i koja baka će određeno jelo pripremati  Jelovnik: Toplo predjelo : riblja juha od mola -kuharica: Dariova baka Marica Glavno jelo : pečena hobotnica s krompirima i pet vrsta salata, domaći kruh -kuharice Hrvojeva baka Vera i Gabrielova baka Katija Desert: hroštule i fritule -kuharice: Tinova baka Vinja i Livijina baka Ana
    • Dobra priprema je pola obavljenog posla Podijelili smo se u tri grupe. Jedni su oprali povrće i pripremili posuđe i kuhinju Drugi su ocijedili domaće limune i naranče za osvježavajuće sokove Treći su pažljivo postavili stolove
    • Veliki i maleni majstori kuhinje Zadovoljne bake su rekle da je ovo odličan početak. Ručak je i dalje glavni obrok uz koji se sastaje cijela obitelj, a temelji se na domaćem povrću, ribi i plodovima mora, mediteranskim začinima i maslinovom ulju. Bake Vinja i Ana-desert Baka Marica – toplo predjelo Baka Vera-glavno jelo
    • Hobotnica kao zvijezda dana Veronikin tata je izronio hobotnicu iz mora. Nije lako očistiti hobotnicu. Gdje su joj zubi?
    • Kad se male ruke slože... ...sve se može, sve se može…
    • Juha od mola je zdrava i ukusna
    • Voće je slatkiš iz prirode
    • Male tajne velikih majstorica za desert (hroštule i fritule)
    • Iskusne bake su djecu naučili kako nikada ne treba odustajati ČUDNAŠALA 1 kg hobotnice se peče 1 sat , ali naša pećnica je otkazala “poslušnost” i samo je malo grijala hobotnicu (ha,ha možda se zaljubila u nju). No , superbakice su se snašle i improvizirale. Ispekle su hobotnicu u loncu i tavi kako djeca ne bi ostala gladna.
    • Djeca su naučila životnu lekciju i s užitkom pojela ručak.
    • Ponašanje za stolom te odaje. Ti si ono što jedeš i kako jedeš.
    • Druženje: pjesma, ples i igrokaz Voćni razgovor
    • Na kraju Djeca su sve počistila i skupa smo oprali posuđe i kuhinju. Ponovili smo naučeno tj. da treba njegovati tradicionalne vrijednosti i sačuvati za sljedeće generacije ono što smo naslijedili od naših baka i djedova. Svi su uživali u učenju bez olovke i papira i raduju se ponovnom druženju u kuhinji.
    • A sada pogledajte našu malu tradicionalnu kuharicu. Uslast!
    • Juha od rajčica Opere se 6 do 8 mesnatih rajčica i isjecka. U posudu stavimo 4 žlice ulja, malo kapule i češnjaka isjeckane na sitno, 2 lista peršina i malo selena i kocka šećer i malo soli. Sve to pirjamo dok ne zažuti kapula i češnjak. Dodamo isjeckanu rajčicu i pirjamo oko 30 min i dolijevamo vodom ( do 1 ½ litre). Sve izmiksamo štampom za miksanje. Posebno skuhamo malo riže i dodamo u tu juhu. Vrlo su dobri u ovoj juhi žličnjaci od griza. Prilikom posluživanja može se dodati malo izribanog parmezana.
    • Škarpina lešo Sastojci: 1 kg škarpina 2 glavice luka petrsimul čaša bijelog vina malo papra malo soli začini po želji Priprema: Ribu očistiti i staviti u lonac da se kuha. Za to vrijeme sitno izrezati luk, peršin i sve staviti kuhati zajedno s ribom. Zatim dodati sol, papar, začine i politi vinom. Kuhati dok škarpina ne postane mekana nakon čega se izvadi na tanjur i prelije maslinovim uljem. Ukrasite kolutima limuna i sitno nasjeckanim češnjakoml. Voda u kojoj se je kuhalo iskoristite za juhu.
    • Bakalar „po splitski” Sastojci: bakalar krumpir (bijeli) kapula (crveni luk) luk (češnjak) lovor papar, sol maslinovo ulje bijelo vino petrusimul Priprema: Bakalar treba močit 3 do 4 dana uz mijenjanje vode bar 2 puta dnevno (ako ne može stat u teću prelomite ga na pola). Kad se je bakalar dobro namočio, ogulite ga rukama, odvojite meso od kosti. Rep i kosti stavite u manju teću, nalijte vodu i skuhajte temeljac. Dok se kuha temeljac, izrežite kapulu i luk te stavite na dno teće. Na to složite sloj bakalara, pa sloj krumpira i nastavimo tako slagati. Na svaki sloj krumpira pospite sitno sjeckan luk i petrusimul. Zalijte temeljcem, posolite i popaprite, dodajte 2-3 lista lovora, ulijte maslinovo ulje i stavite na jaku vatru. Kad prokuha, smanjite vatru i neka lagano kuha 1:30 min. Kad je krumpir skoro gotov dolijte bijelog vina (ne smije ga se doliti prije jer će se krumpir stvrdnuti).
    • Bakalar i slanutak Sastojci: bakalar slanutak maslinovo ulje luk petrsimul par listova lovora malo papra i soli Priprema: Bakalar potopimo par dana da omekša, a zatim odvojimo meso od kostiju. Od repa i kostiju napravimo temeljac. Slanutak potopimo dan ranije. Slanutak stavimo na 2dl maslinovog ulja i malo ga okrenemo, dodamo žlicu krušnih mrvica. Nakon 5 min dodamo isjeckani luk petrsimul. Promiješamo i odmah dodamo usitnjeni bakalar, temeljac, lovor, papar i sol. Kuhamo na laganoj vatri sat vremena. Isključiti s vatre i poklopiti i staviti da stoji još pola sata.
    • Dagnje na žaru Sastojci (za 4 osobe): 3 kg dagnji limunov sok Priprema: Školjke dagnji dobro očistite, operite i stavite direktno na žar ili na vruću ploču štednjaka. Posluživanje: Poslužite ih uz malo limunova soka. Jedite samo one dagnje koje su se otvorilel.
    • Rižot s dagnjama Sastojci: 3 kg svježih dagnji 1 dl maslinovog ulja 4-5 režnjeva češnjaka 2 glavice luka 2 žlice sjeckanog peršina 5 dl bijelog vina 500 g umaka od rajčica (može i limenka rajčice isjeckane na sitno) sok od dagnji u kojem su se kuhale papar 2 grančice ružmarina 300g riže Priprema: Dagnje očišćenje stavite u lonac, dolijte 1 dl vode, poklopite i pustite da se kuhaju oko 5 min da se otvore. Izvadite meso iz dagnji, a par ostavimo radi dekoracije. Sok koji su dagnje pustile prilikom otvaranja sačuvajte. Luk, češnjak i peršin sitnije nasjeckajte. Na maslinovom ulju dinstajte luk dok ne požuti, dodajte češnjak pa očišćenje dagnje i 1 dl soka u kojem su se dagnje kuhale. Dinstajte oko 5min. Dodajte sok od rajčica, bijelo vino, ružmarin, još malo soka od dagnji i papar. Ostavite da kuha oko 20 do 30 min dok ne zgusne. Dodajte peršin. Povremeno promiješajte. Grančice ružmarina izvadite. Dodajte rižu i još soka od dagnji koje ste pomiješali s vodom (da ne bi bilo preslano). Kuhamo još 30ak min na laganoj vatri uz povremeno miješanje. (po potrebi dodajemo sok od dagnji i vodu) Gotov rižot poklopite da ostane oko 5 min u svom soku, a zatim ga poslužite. Po želji dodajte malo papra i koju crnu maslinu.
    • Punjene lignje plodovima mora Sastojci: 1 kg svježih liganja (po mogućnosti većih) 1 dl bijelog vina 1 žličica soli 1 žličica vegete malo papra 1 žlica sjeckanog peršina malo krušnih mrvica 2 režnja češnjaka 1 šaka očišćenih dagnji 1 šaka repova kozica 1 žlica sitno sjeckanog pršuta 1 žlica parmezana 10 srednjih krumpira 1 ½ dl vode ulje
    • Priprema: Lignje očistiti, krakove odvojiti i sačuvati. Sve isprati mlazom vode i posušiti. Krakove liganja nasjeckati na sitno. Očišćenje repove škampi (sirove) i skuhane dagnje također nasjeckati na sitno. Na maslinovom ulju popržiti sitnije sjeckani češnjak i dodati sjeckane krakove liganja. Popržiti oko 5 min, a zatim dodati repove kozica, dagnje i sjeckani peršin. Pržiti 5 min. Doliti bijelo vino i pustiti da se lagano kuha oko 10 min. Posoliti, dodati malo vegete i papra. Po želji dodati malo pršuta i sira. Promiješati. Pripremljenim nadjevom puniti lignje. Krajeve liganja zatvaramo čačkalicama da nadjev ne curi van. Krumpire očistiti, narezati na četvrtine i staviti da se prokuhaju oko 5 min. Ocijediti i dodati im sol. U nauljenu tepsiju poslagati lignje i krumpir, preliti s malo vode i još ulja Staviti peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 C oko 45min. Poslužiti uz zelenu salatu.
    • Lignje punjene blitvom Sastojci: 4 do 5 srednje velikih liganja (1 kg) 1 kg blitve krumpir peršin češnjak jedno jaje 4 slane srdele ili inćuna malo ulja, soli i papra Priprema: Lignje očistite. Krakova sitno nasjeckajte. Blitvu (30 dag) kratko prokuhamo. Blitvu, slane srdele i češnjak na sitno isjeckamo. Dodamo sjeckane krakove, jaje, papar i maslinovo ulje. Dobro izmiješamo i napunimo lignje (lignje zatvorimo čačkalicom). Nadjevene lignje pečemo u pećnici ili na gradelama. Ostalu blitvu skuhamo s krumpirom i poslužimo kao prilog lignjama.
    • Hobotnica na salatu Sastojci: 1 kg hobotnice 50 dag krumpira 1 glavica češnjaka 2 dl maslinova ulja malo soli, papra Priprema: Hobotnicu dobro istući batom, očistiti i oprati i kuhati oko 45 min. U isto vrijeme skuhati krumpir u kori, oguliti ga i narezati na kockice. Kuhanu hobotnicu narezati na komadiće, dodati krumpir, sitno sjeckani češnjak, maslinovo ulje, sol i papar. Dobro promiješati i poslužiti toplo ili hladno.
    • Salata od volaka Sastojci: volci papar maslinovo ulje limun Priprema: Volke skuhati, a znat ćete da su gotovi kad počnu lako izlaziti iz kućica. Ohladiti i začiniti maslinovim uljem, paprom i limunom.
    • Palenta sa sirom Sastojci: 20 dag palente 10 dag mekog kravljeg sira 5-6 dl vode 3 prstohvata soli Priprema: Skuhajte palentu u slanoj vodi. Na samom kraju, kada je palente gotova umiješajte izmrvljeni sir.
    • Kroštule Tijesto: 50 dag brašna ½ praška za pecivo 2 žumanca 1 jaje 2 žlice šećera 1 žlica ruma na vrh noža soli 2 dl kiselog vrhnja 1 žlica ulja Ukras: 10 dag šećera u prahu Priprema: Brašno promiješati s praškom za pecivo. Žumanca, jaje, šećer, rum i sol pjenasto izraditi. U brašnu napraviti udubljenje i u njega dodati kiselo vrhnje, ulje i smjesu žumanaca. Umijesiti tijesto i ostaviti da odstoji oko pola sata u hladnjaku. Izvaljati na tanko i izrezati na tanke pruge. Frigati u vrelom ulju kratko (2 min).
    • Splitske fritule Sastojci: 3 – 4 jaja 4 žlice šećera korica limuna malo rakije vaniliin šećer 2 ribane jabuke 2 žlice grožđica ½ l jogurta 1 prašak za pecivo brašna glatkog koliko upije Kada smjesa bude gotova ostaviti 30 min da stoji. Pržiti u vrelom ulju. Posuti šećerom u prahu.
    • Rožada Sastojci: 12 cijelih jaja 8 žlica šećera 1l mlakog mlijeka Kalup namažemo karameliziranim šećerom i smjesu izlijemo te stavimo peći na pari.
    • Paradižet 10 žumanjaka i 7 žlica šećera tući zajedno dok ne postane tvrdi snijeg. 1 l mlijeka zakuhati i žlicu po žlicu
    • Marmelada od smokava Sastojci: 2 kg smokava 1 kg šećera 3 limuna Priprema: Oguljene smokve stavite kuhati s šećerom. Neka se kuha 1 sat, a tada se doda sok od 3 limuna. Kore limun a dobro operite i isjeckajte na tanke kriške koje se dodaju smjesi. Kuhati još jedan sat.
    • Nastavni projekt OŠ «Marjan» Split «Krojenje i vezenje» 1. Osnovni podaci o projektu: Naziv projekta Krojenje i vezenje Sudionici 21 učenik 2.c razreda Voditelj učiteljica Vesela Višić Vrijeme trajanja projekta četiri tjedna Projektni ciljevi 1. Razvijanje smisla za estetski ukusno odijevanje i ukrašavanje interijera vezovima 2. Osvješćivanje važnosti očuvanja baštine u obitelji i široj društvenoj zajednici 3. Povezivanje nastavnih sadržaja sa životom i stjecanje trajnih znanja 4. Razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja i uspoređivanja tradicionalnog i modernog odijevanja i ukrašavanja vezovima 5. Razvijanje pozitivnog stava učenika prema očuvanju tradicije Splita, upoznavanje prošlosti Grada i planiranje budućnosti 6. Povećanje učeničke motivacije za učenje 7. Razvijanje učeničke osobnosti kroz suradnju i snalaženje u novim situacijama 8. Razvijanje kompetencija za učenje, rješavanje problema te razvijanje socijalnih i komunikacijskih kompetencija Očekivani rezultati 1. Povećana učenička motivacija za učenje o tradicionalnom splitskom načinu odijevanja i ukrašavanja interijera vezovima 2. Bolja međusobna povezanost učenika u skupnom radu i ostvarivanju zajedničkih zadataka 3. Pozitivan odnos potomaka prema odijevanju njihovih predaka i vezenju 4. Osposobljenost učenika za samovrednovanje i praćenje svog napretka tijekom rada 5. Razvijena ljubav prema vezenju i krojenju i ponos na tradiciju Splita
    • 6. Sakupljena projektna dokumentacija: PP prezentacija o realizaciji projekta, plakati, likovni radovi, igre asocijacije i pantomime, izbor najboljeg dizajnerskog ostvarenja Najvažnije aktivnosti 1. Istraživanje i prikupljanje podataka iz okruženja i literature 2. Razgovor s precima učenika 3. Obrada prikupljenih podataka 4. Uspoređivanje tradicionalnog i modernog načina odijevanja 5. Upoznavanje s načinima krojenja i vezenja 6. Praktična primjena stečenih znanja (skiciranje krojeva i vezova, dizajniranje moderne odjeće i vezova u estetskom skladu s tradicijom) 7. Razvijanje višestrukih inteligencija kroz učeničko stvaralaštvo 8. Usustavljivanje stečenih znanja 9. Sređivanje projektne dokumentacije i predstavljanje rezultata rada 10. Evaluacija projekta 2. Motivacija za ostvarivanje rezultata Na početku školske godine određena je tema sveškolskog projekta Kultura življenja i stanovanja nekad i danas. Ona je okvir za povezivanje odgojno-obrazovnih sadržaja svih nastavnih područja. Činjenica da se danas modom profiliraju zajednički ukusi koji čine tekstilnu proizvodnju jednostavnijom, vodi nas do zaključka da današnja moda teži isključivanju individualnosti. Cilj dizajna je da načini nešto drugačije i neponovljivo, a upravo to su radile iskusne i vješte ruke starih splitskih krojačica i vezilja. One su bile ponosne na svoje ručne radove i tu ljubav i znanje prenosile su s generacije na generaciju. Potaknuti ovim projektom, učenici su otkrili čitav niz krojanki i knjiga s vezovima, koji datiraju stotinjak godina unatrag, a pripadali su bivšim učenicama i djelatnicama OŠ «Marjan» u Splitu. Sve to potaknulo je učiteljicu da kroz istraživanje o tradicionalnim splitskim običajima i kroz izradu takvih odjevnih predmeta i ukrasa kod učenika razvija estetski ukus, a pritom sačuva i narodnu baštinu svoga grada. 3. Planiranje projekta Projekt se provodi kroz sljedeće etape:
    • 1. faza – planiranje - sakupljanje starih krojanki i knjiga o vezovima - izbor estetski najvrjednijih krojeva i vezova - prikupljanje fotografija o odjevnim stilovima Splićana i Splićanki kroz povijest - upoznavanje roditelja s projektom - prikupljanje odjevnih predmeta i ukrasa tradicionalno vezanih uz Veli Varoš 2. faza – provedba 2.1. Krojenje: - podjela učenika u četiri skupine (svaka skupina ima jednog voditelja tzv. modnog detektiva) - analiza starih krojanki, fotografija i odjevnih predmeta - popisivanje zanimljivih tradicionalnih naziva odjevnih predmeta - rad prema promatranju i zamišljanju (skiciranje i izrezivanje kartonskih lutkica, dizajniranje njihove tradicionalne i moderne odjeće korištenjem kombinirane tehnike kolaž papira i flomastera, ilustracije časopisa) 2.2. Vezenje: - podjela učenika u četiri skupine - analiza starih knjiga vezova (posebno onih sa skicama te sačuvanim originalnim vezovima) - razgovor o smislu lijepog i svrhovitog ukrašavanja interijera kroz različite stilove u povijesti Splita - prezentiranje estetski najvrjednijih ručnih radova tradicionalno vezanih uz Split i Dalmaciju - rad prema promatranju i zamišljanju (kako bi shvatili način izrade čipki, svaka skupina je dobila svoj zadatak da pomoću tuša i pera na bijelim papirima dizajnira čipku ponavljanjem geometrijskih likova u nizu s naglaskom na simetriju, ravnotežu i estetiku) 3. faza - evaluacija - izražavanje dojmova - analiza likovnih djela i izbor najzanimljivijih dizajnerskih ostvarenja učenika - usustavljivanje stečenih znanja - prezentacija rada roditeljima, učiteljima i drugim učenicima 4. Ostvarivanje projekta
    • Primjeri nastavnih jedinica 4.1. Prva nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE KROJENJE a) Vizualno kao poticaj: tradicionalna i moderna odjeća na plošnim lutkama (krojenje odjeće) b) Likovno područje: slikanje i dizajn c) Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: kombinirana tehnika - kolaž, flomaster, ilustrirani časopisi d) Likovni problem: ploha, crta, boja, rekompozicija METODIČKA REALIZACIJA Metode rada: demonstracija, metoda praktičnih radova, metoda problemske nastave Način rada: prema promatranju i zamišljanju ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI - razvijanje estetskog ukusa - razvijanje kognitivnog mišljenja - razvijanje emocionalnog osjećaja pripadnosti zajednici - poboljšanje koordiniranosti pokreta - razvijanje socijalne osjetljivosti i komunikacijskih vještina KLJUČNI POJMOVI kulturna baština Splita, preci i potomci, vremenska crta, krojevi, nazivi pojedinih odjevnih predmeta, dizajn, lutkarstvo MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica; heuristička i istraživačka nastava VRIJEME TRAJANJA dva školska sata DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD
    • a) priprema materijala za rad Učiteljica je podijelila učenike u četiri skupine. Oni su trebali pripremiti kartone, škare, ljepilo, kolaž, flomastere i ilustracije iz modnih časopisa b) upoznavanje učenika s likovnom tehnikom i likovno-tehničkim sredstvom Učenici ponavljaju kako na kartonu nacrtati šablone ljudskih tijela i izrezati ih te tako načiniti model scenske plošne lutke. Pri ljepljenju kolaža i ilustracija na podlogu učiteljica naglašava da se prvo lijepe velike plohe, zatim na njih male, a potom se detalji mogu naglasiti flomasterom. c) istraživanje likovnog problema: taktilno, auditivno, vizualno istraživanje: vježbe zapažanja i traženja likovnih ideja Učenici analiziraju krojanke svojih predaka stare gotovo jedno stoljeće, uočavaju zanimljive i neobične odjevne predmete i njihove tradicionalne nazive, svojstvene Dalmaciji i Splitu (npr. košulja sa poramenicama, raskoljenka, benkica s hlačicama, muška spavaća košulja itd.). Uz glazbu starih dalmatinsih klapa vizualno i taktilno istražuju svaki doneseni odjevni predmet. Opipavaju materijale od kojih su sašiveni odjevni predmeti njihovih predaka. Zapažaju detaljne nacrte i temeljite opise skica odjevnih predmeta, ali i popratne datume početka i završetka krojenja i šivanja. Također, oduševljeni izlažu i stare fotografije svojih roditelja, baka, djedova, prabaka i pradjedova i uočavaju različite stilove odijevanja. Učiteljica ih spontano ohrabruje kako bi i oni mogli dizajnirati odjeću za svoje plošne lutkice što oni s radošću prihvaćaju. d) najava likovnog zadatka (izvedeni likovni problem) Učenici imaju zadatak izraditi plošne lutkice te im dizajnirati tradicionalnu i modernu odjeću kombiniranom tehnikom kolaža i flomastera. Učiteljica naglasak stavlja na karakteristike tradicionalnog načina odijevanja, odnosno na primjere iz krojanki i modnih časopisa u kojima dominira simetrična ravnoteža tadašnjeg vremena. Dobivene likovne kompozicije trebale bi izgledati statično, smireno i dostojanstveno. Suprotno tom vremenu, moderno odijevanje karakterizira upravo asimetrična ravnoteža koja ostavlja dojam dinamičnosti i nemira. 2. OBRADA LIKOVNIH SADRŽAJA Učenici podijeljeni u skupine trebaju složiti fotografije na stolovima pomoću vremenske lente kako bi uočili vezu između predaka i potomaka. Heurističkim
    • razgovorom učiteljica ih potiče na promatranje, otkrivanje i razumijevanje stilova odijevanja u Splitu kroz povijest. (Što si uočio? Koja odjevna kombinacija ti se najviše sviđa i zašto? Što osjećaš dok gledaš svoje pretke tako odjevene? Kako bi se ti osjećao u toj odjeći?) Nakon toga, učenici s pozitivnim stavom pristupaju izradi lutkica, doživljavajući ih kao prijatelje pomoću kojih analiziraju svijet oko sebe i u sebi. Kombiniranjem plohe i boje te rekompozicijom učenici trebaju stvoriti likove i njihove odjevne stilove pri čemu im se pruža priliku za razvoj mišljenja, rasuđivanja, kreativnosti i stvaralaštva. Svaka skupina imala je svoj zadatak: 1. skupina – odijevanje s početka 20. st. (prabake i pradjedovi) 2. skupina – odijevanje sredinom 20. st. (bake i djedovi) 3. skupina – odijevanje krajem 20. st. (majke i očevi) 4. skupina – odijevanje s početka 21. st. (djeca - učenici) Tijekom rada, ruke i tijelo učenika stalno su u pokretu. Takav način stvaralaštva u skupinama može biti vrlo dinamičan ako je otvoren, spontan i maštovit, uvažavajući pritom upute voditelja tzv. modnog detektiva. Dok neki oponašaju pretke, drugi ih već skiciraju, treći slažu simetrične krojeve odjeće i boje prikladne za odjevni stil te generacije. Učiteljica se postavlja kao sudionik koji im povremeno odvlači pažnju od likovnog kiča i usmjerava ih prema estetici izražavanja, no bez velikog uplitanja u njihove dizajnerske pothvate. Dječje učenje i izražavanje učinkovitije je i snažnije motivirano saznanjima da će se te lutke kasnije upotrijebiti kao nastavno pomagalo. Učenici pomoću lutkica spontano ponavljaju tradicionalne dalmatinske pjesme, izraze, priče, izvode lutkarsku igru, opušteni su i zadovoljni. Također, ponavljaju nazive odjevnih predmeta koji se danas rijetko koriste i šaljivo oponašaju svoje pretke iz Velog Varoša. Nakon što su dizajnirali tradicionalnu odjeću kreću na smišljanje moderne odjeće koju bi oni najradije nosili. Dovršavanjem odjevnih predmeta za 21. stoljeće uočavaju da je jedina razlika u simetriji tj. asimetriji te većoj slobodi pri korištenju boja. Ono bitno i vriejdno zadržavaju i u skicama moderne odjeće. Učiteljica ih potiče na samostalno iznošenje ideja i pohvaljuje originalna rješenja. Navedeno lutkarsko iskustvo i dizajniranje odjeće za lutke pomoglo je učenicima u stjecanju konkretnog znanja, ali ih je i potaknulo na kreativnost, bolju međusobnu komunikaciju i odnos prema narodnoj baštini.
    • 3. ZAVRŠNI DIO - ANALIZA I VREDNOVANJE LIKOVNIH AKTIVNOSTI I LIKOVNOG PRODUKTA (provjeravanje originalnosti, tehničke izvedivosti, opće estetske kvalitete i materijalnog zadatka) Nakon završetka radova učiteljica s učenicima izlaže likovne uratke po skupinama. Slijedi analiza i uspoređivanje dizajna određenih odjevnih stilova kroz povijest Splita, koje su osmislila djeca. Igrom asocijacija pogađaju koji odjevni stil pripada kojem vremenskom periodu, dok pritom spontano oponašaju plesove i pjevuše pjesmice iz tog razdoblja. Učiteljica ističe važnost estetike koja je postignuta maštovitošću, preciznošću i ravnotežom ploha i boja te simetrijom crta i likova. Učenici potom uočavaju, izražavaju i vrednuju ono što je lijepo te razgovaraju o tome je li ostvaren likovni zadatak. Naglašavaju kako im je produbljen osjećaj pripadnosti skupini, razredu, školi, obitelji, Velom i Splitu. 4.2. Druga nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE VEZENJE a) Vizualno kao poticaj: čipka (vezenje) b) Likovno područje: crtanje c) Likovno-tehnička sredstva i likovne tehnike: tuš pero d) Likovni problem: obrisna i strukturna crta, ritam METODIČKA REALIZACIJA Metode rada: demonstracija, analitičko promatranje, građenje i variranje Način rada: prema promatranju i zamišljanju ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI - razvijanje estetskog ukusa - razvijanje kognitivnog osjećaja - razvijanje emocionalnog osjećaja, razvijanje psihofizičkih osobina - poboljšanje koordiniranosti pokreta - razvijanje socijalne osjetljivosti i komunikacijskih vještina
    • KLJUČNI POJMOVI kulturna baština Splita, preci i potomci, vremenska crta, vezovi MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica; heuristička i istraživačka nastava VRIJEME TRAJANJA dva školska sata DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD a) priprema materijala za rad Učiteljica je učenike podijelila u četiri skupine. Svaka skupina izabrala je svog voditelja. Učenici su pripremili radna mjesta i materijal za rad: tuševe, pera te fine, glatke, bijele papire. b) upoznavanje učenika s likovnom tehnikom i likovno-tehničkim sredstvom Učiteljica naglašava učenicima kako metalna pera ostavljaju oštar i jasan trag. Uži ili širi trag pera na papiru ovisit će o širini pera i njegovom položaju pri crtanju. c) istraživanje likovnog problema: taktilno, auditivno i vizualno istraživanje; vježbe zapažanja i traženja likovnih ideja Učenici po skupinama proučavaju knjige s nacrtima starinskih vezova, uočavaju različite stilove te uložen trud. Nacrte uspoređuju s primjerima već izrađenih vezova koje opipavaju zatvorenih očiju. Zajedno uočavaju strukture i teksture različitih materijala te istražuju na koje bi ih načine mogli najbolje dočarati svojim crtačkim izrazom. Isprobavajući tragove pera na papiru, uočavaju grafičke mogućnosti za likovni izraz navedenom tehnikom. d) najava likovnog zadatka (izvedeni likovni problem) Zadatak svake skupine je da u knjizi vezova izabere one koji su im najzanimljiviji i estetski najprivlačniji. Dok jedni crtaju po promatranju drugi trebaju sami osmisliti tj. dizajnirati moderni vez. 2. OBRADA LIKOVNIH SADRŽAJA Kako bi učenici uočili vrijednost i bogatstvo očuvanih vezova, učiteljica je odlučila, kroz učeničku maštu, potaknuti ih na razmišljanje i kreativnost. Točkama i crtama dala je
    • ljudske osobine i zamišljanje je započelo. Govorila im je o vrijednim rukama Splićanki, koje su u svoje vezove utkale puno ljubavi, misli i osjećaja. Učenici su počeli maštati o odlasku njihovih točaka u šetnju Gradom, ostavljajući pritom tragove njegove povijesti. Stvaranje je započelo, a dodatna inspiracija bile su pjesme splitskih klapa koje su se čule u pozadini. Na samom početku stvaralaštva, morali su pronaći ritam u sebi kako bi ga i sami mogli stvoriti u crtanju čipke. Nekoliko minuta u miru i tišini osluškivali su srce i svoje disanje, što je bila dobra vježba za mentalnu kondiciju. Istu tu vježbu su ponovili i na kraju sata. Linije koje su učenici načinili tušem tanke su i napete. Crtali su crte koje su poput tekućica skretale i vijugale. Stvarali su oblike koje su ispunjavali isprepletenim teksturnim crtama. Ispunjeni ponosom i radošću učenici su gradili oblike iznutra prema van, a svaki njihov vez u sebi je sadržavao pravilne i nepravilne ritmove. Pojedinci su uočavali kako im se gustoća linija izmjenjuje poput plime i oseke na moru. Po završetku rada svaka je skupina morala «odbubnjati» svoj crtež dok su ostali učenici plesali u ritmu. Za male likove udarali su jednom rukom o stol, a za velike objema rukama. Također, bilo je i onim koji su spontanim plesnim pokretima pokušali oponašati stari splitski ples. 3. ZAVRŠNI DIO - ANALIZA I VREDNOVANJE LIKOVNIH AKTIVNOSTI I LIKOVNOG PRODUKTA (provjeravanje originalnosti, tehničke izvedivosti, opće estetske kvalitete i materijalnog zadatka) Na samom kraju uslijedila je analiza likovnih radova. Učenici su uočavali zanimljive ornamente iz kulturne baštine Splita. Raspoređujući linije na sebi svojstven način, stvorili su vlastiti likovni govor prikazan na likovnim radovima. Pokazali su svoje doživljaje prošlosti, ono što oni vide, zapažaju i osjećaju. Uživali su taktilnim i vizualnim kontaktima te otvoreno razgovarali o likovnoj aktivnosti kojom su se bavili. Svaka je skupina u svojim likovnim radovima ostvarila kompozicijski sklad na temelju unutrašnje ravnoteže i svojih ideja. 4. PREZENTACIJA KROJEVA I VEZOVA Nakon uspješno odrađenog projekta uslijedila je prezentacija radova. Učenici, roditelji i svi prisutni bili su oduševljeni radoima te ispunjeni emocijama dok su im ponosni učenici pokazivali svoje dizajnerske čipke. Uslijedio je izbor najneobičnijeg modernog veza s elementima tradicije. Najoriginalnija skupina je i posebno pohvaljena. Uz to, izložene su i lutkice kojima su učenici nadjenuli stara i danas rijetka splitska imena - Pino, Pjero i Filomena. Na lutkicama su bili
    • prezentirani odjevni stilovi kroz povijest Splita. Lutkice su poslužile kao zgodan primjer za usporedbu nekadašnjeg načina odijevanja i estetike sa suvremenim načinima. Izabrane su najbolje odjevene lutkice, a njihovi dizajneri pohvaljeni. Učenici kroz igru mogu puno toga naučiti, uključujući i to kako izbjeći umjetnički kič te stvoriti vlastiti estetski ukus. Kako bi se postiglo estetsko kultiviranje djeteta potrebno je stalno - taktilno, auditivno i vizualno izlaganje kvalitetnim uradcima sačuvanim iz daleke prošlosti Splita.
    • KROJENJE, ŠIVANJE, VEZENJE I ODIJEVANJE Učenici 3.c OŠ “MARJAN” i učiteljica VESELA VIŠIĆ Informatička obrada: učiteljica VESNA ČAVKA
    • Kroz niz stoljeća u društvu Splićanki postojalo je samo nekoliko vrsnih krojačica i vezilja koje su poučavale mlade djevojke prije udaje tom vrijednom zanatu.
    • GRACIJA PETRIĆ, bivša učiteljica OŠ “Marjan”¸ imala je pisanku u kojoj je opisivala i crtala krojeve za odjeću. Njena krojanka iz 1935. g. inspirirala je i oduševila djecu.
    • Krojenje i vezenje nisu bili samo prednost pri udaji i baština koja se čuva, nego i statusni simbol.
    • JASTUČNICE I KUTA
    • KOŠULJA S NARAMENICAMA (13.09.1935.-29.09.1935. g.)
    • PREGAČA
    • HLAČICE
    • KOMBINACIJA PODSUKNJE
    • SPAVAĆICA S KRATKIM RUKAVIMA
    • RASKOLJENKA
    • POVOJNI JASTUK
    • BENKICA S HLAČICAMA
    • MUŠKA KOŠULJA
    • MUŠKA SPAVAĆA KOŠULJA
    • KROJANKA koju je učenica Livia naslijedila od šukunbake VIKTORIJE RADIĆ iz 1926. g.
    • PREGAČA
    • ŽENSKA KOŠULJA S OKRUGLIM IZREZOM
    • HLAČICE
    • KOŠULJA
    • PODSUKNJA
    • Radoznali pogledi mališana
    • Osjećaj pripadnosti i stjecanje samopouzdanja
    • Učenici samostalno kroje odjeću svojih predaka na lutkicama
    • Stare splitske krojačice (ŠALTURICE) bile bi ponosne na ovu djecu
    • Djeca rado uče od starijih usvajajući neprolazne vrijednosti svog kulturnog naslijeđa
    • Proučavali su različite ručne radove i donosili ih u školu izložiti svima
    • Pronašli su i knjigu Gracije Petrić iz 1937.g. s vezovima
    • UTKANICA I POVLAKA
    • VEZ USITNO I POLUKRSTULJCI
    • SLIKANJE IGLOM
    • KAČKANJE
    • UMJETNO PLETENJE
    • MREŽKANJE
    • PAŠKA ČIPKA
    • ČIPKA OD AGAVE
    • KROJEVI ZA VEZOVE
    • Dugo vremena je trebalo da tradicionalno odijevanje zamijeni moderna odjeća. Učenici su se okušali u dizajniranju moderne odjeće za svoje lutkice.
    • Kako djeca žele odjenuti mame
    • Svečane haljine su i danas sličnoga kroja
    • Odijevanje predaka i potomaka ima mnogo sličnosti
    • Look tjedna (10.mj.2012.)
    • HVALA NA PAŽNJI Tako smo se odijevali nekad i danas
    • Nastavni projekt OŠ «Marjan» Split «POTROŠAČKA KOŠARA NEKAD I DANAS» 1. Osnovni podaci o projektu: Naziv projekta Potrošačka košara nekad i danas Sudionici 15 učenika dodatne nastave biologije i eko-sekcije učeničke zadruge od 5.- 8. razreda Voditelj Učiteljica biologije i kemije Helena Oštrić Vrijeme trajanja projekta 12 tjedana Projektni ciljevi 1. povećati učeničku motivaciju za učenje 2. povezati nastavne sadržaje sa životom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene stečenoga znanja 3. Istražiti namirnice koje su se kupovale nekada i danas 4. Upoznati prehrambene navike prošlih i današnjih generacija našeg kotara 5. Upoznati navike kupovanja današnjih generacija i da li suvremene tehnologije i snažno reklamiranje utječe na kupovanje 6. Razvijanje odgovornosti o izboru namirnica, a s tim i o zdravlju ( naučiti učenike pravilnoj i raznovrsnoj prehrani i njenom utjecaju na zdravlje ) 7. Odgajati učenike za pozitivan odnos prema okolišu, prvenstveno nepotrebnom gomilanju otpada i skladištenju otpada 8. Osposobljavati učenike i stanovništvo za prihvaćanje odgovornosti za dobro gospodarenje i održivi razvoj zavičaja 9. Razvijanje učeničke osobnosti kroz suradnju i snalaženje u novim situacijama 10. Osvijestiti potrebu za kratkoročnim planiranjem ( trenutna kupnja) i dugoročnim planiranjem (skladištenje otpada i planiranje proizvodnje ekološki uzgojene hrane) 11. Razvijanje ključnih kompetencija (kompetencija za učenje, rješavanje problema, socijalne i komunikacijske kompetencije) Očekivani rezultati 1. Povećana učenička motivacija za učenje 2. Bolja međusobna povezanost učenika u skupnom radu i ostvarivanju zajedničkih zadataka 3. Povećane učeničke ključne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za učenje i rješavanje problema)
    • 4. socijalno i emocionalno osnaženi učenici: osposobljeni da se povežu među sobom i s drugim ljudima, susjedima,prodavačima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traže pomoć kad im je potrebna 5. Razvijena navika kupovanju na tržnicama, ribarnici tj. svježih i nekonzerviranih namirnica , na samostalan uzgoj hrane ako postoje uvjeti u obitelji, ljubav prema kuhanju i zdravoj obradi namirnica i skladištenja 6. Projektna dokumentacija: PP prezentacija o ostvarivanju projekta, formirane ankete, usustavljena statistička i tematska obrada ankete, razgovori, intervju,plakati Najvažnije aktivnosti 1. Priprema ankete ( uz korištenje literature,znanja i iskustava ...) 2. Priprema okvirnih pitanja za razgovor sa stanovnicima kotara Veli Varoš, prodavačima na tržnici, ribarnici i intervjua sa bakom učenice 3. Izlazak na teren ( posjete stanovnicima Varoši, tržnice, ribarnice) 4. Obrada prikupljenih podataka i fotografija (anketa, razgovori, intervju) 5. Usustavljivanje stečenih znanja 6. Statistička obrada i sistematizacija podataka 7. Uspoređivanje tradicionalnih navika u nabavki namirnica, kupovanju, skladištenju 8. Izvođenje zaključaka 9. Sređivanje projektne dokumentacije i predstavljanje rezultata rada 12. Motivacija za ostvarivanje rezultata Na početku školske godine određena je tema sveškolskog projekta Kultura življenja i stanovanja nekad i danas. Ona je okvir za povezivanje odgojno-obrazovnih sadržaja svih nastavnih područja. U današnje vrijeme se brzo živi. Mnogi nemaju mogućnosti u jutarnjim satima obaviti kupovinu na tržnicama, ribarnici i mesnicama. Kupuju povrće, voće, ribu i meso u supermarketima. Takve namirnice su pakovane i tretirane (nisu svježe) ili konzervirane, a na takvim mjestima pretpostavljamo da se kupi puno više nepotrebnih namirnica, a i drugih stvari. Osim nepotrebne potrošnje, tako se stvara i veća količina otpada. Često se kupuju i polugotova jela zbog nemogućnosti ukućana da kuhaju, a i gotovi „fast food“ obroci umjesto glavnog objeda – ručka, hrana koja je možda ukusna, ali nije nutricionistički visoko vrijedna. Osim toga okupljanje članova obitelji za ručkom ima važnu ulogu u životu svakog pojedinca, njegovim izborima i odgoju, posebice djece i mladih. Potaknuti tom činjenicom odlučili smo istražiti kako su kupovali, pripremali i
    • skladištili hranu preci naših učenika u Varošu. Planiranje projekta Projekt se provodi kroz sljedeće etape: 1. faza – planiranje • planiranje aktivnosti u grupama: - priprema okvirnih pitanja za razgovor na osnovi iskustva tj. očekivanih stanja - istraživanje činjenica i prikupljanje podataka, organiziranje izlaska na teren ( tržnica, ribarnica, susjedstvo – fotografiranje, razgovor ) - snimanja interesantnih razgovora ili zapisivanje - na osnovu saznanja na terenu sastavljanje pitanja za anketu - kako obraditi podatke ( statistička obrada podataka, tematski sažeti zaključke) - pronaći odgovarajućeg starosjedioca ( oko 80 god.) Varoša i napraviti intervju ( snimati) 2. faza – provedba 3. Podjela učenika u tri skupine i podjela zadataka: 1. skupina-1. KORAK: razgovor sa susjedima sa kratkim bilješkama ili eventualno snimkom 2. KORAK: anketiranje 2. skupina – 1. KORAK: odlazak na tržnicu i ribarnicu, fotografiranje, razgovori uz kratke bilješke ili snimanje 2. KORAK: anketiranje 3. skupina – konzultacije sa prvom skupinom vezano za posjet osobi koja je starosjedioc u Varoši, te izlazak na dogovoreni intervju sa gospođom Anom Garbin 4. Obrada podataka 1.,2. i 3. skupina - povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama - usustavljivanje znanja - izrada pitanja za anketu, sistematizacija pitanja i konačna izrada ankete - statistička obrada ankete - sažeti prikaz statističke obrade - izvođenje glavnih zaključaka 3. faza – evaluacija - izražavanje dojmova
    • - prezentiranje rada školama partnerima, drugim učenicima, roditeljima i učiteljima 4. Ostvarivanje projekta Primjeri nastavnih jedinica 4.1. Prva nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Kako i gdje su kupovali namirnice u prošlosti, a kako i gdje danas ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - razumijevanje pojmova svježa hrana, konzervansi, emulgatori - spoznavanje kvalitete hrane danas - spoznaja koliko mnogo kupujemo, gomilamo namirnice i otpad - za koliko dana su kupovali naši stari - da li skladištimo neke namirnice i kako - upoznati tradicionalne načine pripreme i skladištenja hrane i važnosti istog po zdravlje čovjeka - saznati o broju obroka i hranjivoj vrijednosti obroka - uočiti važnost obreda objeda u obitelji - spoznati da li suvremene tehnologije, reklame i marketinški „trikovi“ utječu na kupca i koliko - razvijanje ključnih kompetencija (kompetencija za učenje, komunikacijske, socijalne i rješavanje problema) KLJUČNI POJMOVI - nabava hrane, svježa hrana, uzgoj hrane, priprema (kuhanje) zdravog obroka, nutritivna vrijednost namirnica MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE terensko istraživanje, učionica ; heuristička, frontalna i istraživačka nastava VRIJEME TRAJANJA 2 školska sata DIDAKTIČKI SCENARIO
    • 1. UVOD Učiteljica postavlja problemski zadatak učenicima- tema. Učenicima se daje zadatak napraviti pitanja za anketu tj. intervju koji bi pridonijeli obradi teme iz iskustva građana u dobi od 25 godina - do dalje. Naravno, u anketiranju mora sudjelovati različita populacija s obzirom na godine starosti, te se to uvrštava u važan podatak na anketi. Čitaju se dva teksta iz udžbenika vezano uz zdravu prehranu, te u kraćem zajedničkom razgovoru izmjenjuju se znanja i iskustva na teme uzgoja, kupovine, kuhanja i skladištenja namirnica hrane danas i nekad- uvod u zadatak. U razgovoru koriste se pitanja; Gdje su vaše bake nabavljale namirnice za kuhanje? Kako su te namirnice bile uzgojene? Za koliko dana se vršila nabava. Zašto? Koje namirnice prevladavaju u dalmatinskoj kuhinji? Postoje li razlike između tradicionalnog i modernog načina kuhanja? Kako je izgledalo posuđe u kojima su vaše bake kuhale i pekle? Od čega su pravile zimnicu tj. kako su skladištili neke namirnice i koje su to. Uz razgovor, se zapisuju kratke natuknice koje će pomoći razradi pitanja za anketu i intervju. Još važnije razgovore treba obaviti na tržnici, ribarnici i susjedstvu (istraživački zadatak). Iz upoznavanja starih običaja i navika, te današnjih iznose se hipoteze, a na osnovu njih izrađuju pitanja za anketu i intervju, Isto tako na terenu moraju napraviti nekoliko fotografija. Učenici imaju dva tjedna vremena za taj zadatak. 2. OBRADA NOVOGA SADRŽAJA Grupa koja je izradila pitanja za intervju, prije odlaska na intervju dolazi na konzultacije kod učitelja i provjerava se kvaliteta pitanja. Sat započinje gledanjem snimke intervjua ( učenici su tehničku pomoć potražili u školi kod učiteljice koja se bavi fotografijama i filmom). Daljnjim razgovorom uočavamo da postoje značajne razlike između tradicionalnog načina pripremanja zdrave hrane i današnje brze pripreme polugotovih jela. Zaključujemo da to može bitno utjecati na zdravlje ljudi.
    • Razgovarajući učenici zaključuju da su njihove bake same uzgajale hranu bez pesticida ili su je kupovale na tržnici. Njihovi djedovi su sami lovili ribu, hobotnice, sipe, lignje, rakove i škampe te vadili školjke iz mora. Po grupama predstavnik čita pripremljena pitanja za anketu. Kratko ih komentiramo, izdvajamo bitna i bolja pitanja ( sve bilježimo elektronički). Isto se radi i s drugom grupom. ZAVRŠNI DIO U konačnici smo složili anketu za dvije strane jednog lista, 15 pitanja sa ponuđenim odgovorima a.), b.), c.),.... Dva učenika su odmah kompjuterski je obradila, a učiteljica je pripremila 50 primjeraka, i podijelila parovima unutar grupa. Učenici su savjetovani da i dalje budu pristojni u molbi za anketiranje, te kako bi se trebali obratiti sugrađanima. Objašnjeno je kako statistički (brojčano, u postocima) obraditi anketu. 4.2 Druga nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE Dobre i zdrave navike u prehrani naših predaka ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI - uočiti sličnosti i razlike između modernog i tradicionalnog kupovanja namirnica za domaćinstvo, kuhanja i konzumiranja hrane - razvijati odgovornost u izboru namirnica - razumijevanje povezanosti između navika i događanja u prošlosti i dokaza - izdvojiti dokazano dobre navike i načine istog; kupovati svježe namirnice, kuhati i jesti kuhani obrok makar jednom dnevno, jesti dosta svježeg voća i povrća od sezone,... - naučiti skuhati, sušiti ili ukiseliti svježe sezonske namirnice za skladištenje kako bi zadržali najvišu
    • nutritivnu vrijednost - naučiti pripremati prirodne sokove i čajeve, te uočiti njihov utjecaj na zdravlje - razviti pozitivan stav prema zdravoj prehrani - odgajati učenike za pozitivan odnos prema okolišu prvenstveno gomilanju otpada i skladištenju otpada - razviti kompetencije učenja i prenošenja znanja o zdravoj prehrani drugima u svojoj okolini - osposobljavati učenike i stanovništvo za prihvaćanje odgovornosti za dobro gospodarenje i održivi razvoj zavičaja - razviti ključne kompetencije (timski rad na temi i rad u paru, statistička obrada podataka, izvođenje zaključaka iz brojevnih podataka, komunikacijske, socijalne i radne kompetencije) KLJUČNI POJMOVI zdrava prehrana za sebe i druge, tradicionalna skladištenja hrane, nutritivna vrijednost namirnice, planiranje kupnje i otpad- održivi razvoj MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE terensko istraživanje i učionica; istraživačka kroz praktičan rad, heuristička nastava VRIJEME TRAJANJA 2 školska sata DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD Učiteljica je objasnila način i metodiku rada kojim će se obraditi ankete. Nakon zapisa (na ploči i elektronički) obrađenih podataka (koliki je postotak odgovora za pojedino pitanja), zajedničkim razgovorom ćemo izvesti i sistematizirati zaključke po grupama pitanja iste tematike. Dva učenika su zadužena za elektroničko bilježenje podataka ( zaključaka).
    • 2. OBRADA NOVOG SADRŽAJA Nakon izvedenih pojedinačnih tematskih zaključaka, razgovorom izvodimo opći zaključak i elektronički zapisujemo: Još uvijek većina ljudi u našem zavičaju kupuje kvalitetne namirnice domaćih proizvođača koje su na tržištu prisutne godinama i dokazane kvalitete (40 %). Ali i priličan dio kupuje i zbog niskih cijena, kupujući i nepotrebne namirnice. Razlog je manja platežna moć dijela stanovnika, no razlog je i velika ponuda loših i nepotrebnih proizvoda u trgovačkim centrima i supermarketima, utjecaj medija i propagandnih materijala. Većini je bitno podrijetlo namirnica, te zato oko 70% ljudi kupuje u mesnicama, ribarnicama i tržnici. Smatramo da je ostatak od 30% dosta visok s obzirom da živimo u zemlji gdje su svježe voće i povrće, riba i meso lako dostupni. Pohvalno je da dosta ljudi još uvijek pravi prirodne sokove ( 20%). Zahvaljujući bogatstvu čistih voda skoro svi piju vodovodnu vodu. Oko 40 % kupuje različita pića u trgovinama,što nije visoki postotak za ovu kategoriju. Ekološka osviještenost je prisutna kod većine ispitanika (80%), te sortiraju ambalažu u odgovarajuće spremnike ili vraćaju za novčanu naknadu. Od neplanski kupljenog 47% iskoristi sve, čak 43 % otprilike samo pola. 10 % iskoristi manje od pola. Ovo ipak pokazuje kako je vrlo prisutna pojava - ”pošasti” kupnje, ( reklame,trgovački centri,smještaj proizvoda...) 3. ZAVRŠNI DIO Par učenika će napraviti plakate za našu učionicu sa glavnom porukom
    • Kupujte kao nekada: - za 1-2 dana - svježe, izbjegavajte zapakiranu i konzerviranu hranu Koliko god istraživali i proučavali što je najzdravije jesti, u kojim količinama, kako pripremati hranu SVE VODI KA OVOM. J e d i t e k a o n e k a d i k a o n a M e d i t e r a n u Tri učenika će napraviti PP prezentaciju koristeći elektroničke bilješke i fotografije, te će tu prezentaciju određeni učenici prikazivati učenicima naše škole na satovima prirode, biologije i sata razrednog odjela. Učiteljica je predložila da učenici sa svojim ukućanima prave prirodne sokove, marmelade,i drugo što su čuli na intervjuu i u razgovorima, te sabiru i suše začinsko i ljekovito bilje, a i da na svojim balkonima sami pokušaju zasaditi kamilicu, kadulju, lavandu, ružmarin i dr. biljke koje dobro uspijevaju u ovom kraju kako bi ih ubrali, sušili i pripremali ukusne čajeve. Isto tako da više iskoristimo sezonsku hranu i sačuvamo je kroz godinu na način kako smo čuli u pričama sa sugovornicima, kada nije bilo ni frižidera - naučiti skuhati, sušiti ili ukiseliti svježe sezonske namirnice za skladištenje kako bi zadržali najvišu nutritivnu vrijednost ( slane srdele, marinirana riba, rajčice kuhane i sušene, sušenje voća, pravljenje slatkog...)
    • Učenici koji su članovi učeničke zadruge naše škole to već rade u školi, a saznali smo i neke nove recepte i došli do novih ideja koje ćemo primijeniti.
    • POTROŠAČKA KOŠARA NEKAD I DANAS Voditeljice projekta: Helena Oštrić,prof. Andrijana Poljak,prof.
    • CILJ PROJEKTA  Metodička priprema nastavnih jedinica: 1.“Pravilna prehrana i prehrambene navike”-nastavna cjelina “Čovjek biološko biće i dio društvene zajednice” (5. raz.-priroda) 2. “Štednja energije” i “Opasnost za biosferu” (6.r.-priroda) 3. “Hranjive tvari” i “Pravilna prehrana” ( 8.r.-biologija)
    • CILJ TEME:  Istražiti namirnice koje su se kupovale nekada i danas  Upoznati prehrambene navike prošlih i današnjih generacija našeg kotara  Razvijanje odgovornosti o izboru namirnica,a s tim i o vlastitom zdravlju  Odgojati učenike za pozitivan odnos prema okolišu, prvenstveno gomilanju nepotrebnog otpada i skladištenju otpada  Osposobljavati učenike i stanovništvo za prihvaćanje odgovornosti za dobro gospodarenje i održivi razvoj zavičaja
    • Aktivnosti:  Pronaći starije osobe i saznati gdje su i što nekada kupovali – napraviti intervju  Istražiti što i gdje danas prosječna obitelj kupuje – anketa  Proučiti utjecaj medija i propagandnog materijala na kupnju - anketa  Provjeriti i fotografirati razmještaj namirnica u velikim supermarketima, i zaključiti je li razmještaj utječe na izbor namirnica  Fotografirati tržnicu i ribarnicu,stare običaje i načine pripreme jela  Pronaći tradicionalne i zdrave recepte
    • Učenici u akciji
    • Ispitanici su susretljivi....
    • Ispunjavanje anketa
    • Ispitanici popunjavaju ankete
    • Rezultati provedene ankete Anketa je provedena na 50 ispitanika u dobi od 24 – 60 godina ANKETA-ŠTO I KAKO KUPUJEMO Evo nekih značajnijih pitanja od ukupnih 15. 2. Na izbor prodavaonice utječu podjednako kvaliteta i svježina proizvoda (28%), najjeftinije cijene (24%),a i blizina (22%) 4. Razlog zbog kojeg se kupuje određena robna marka u većini je kvaliteta proizvoda ( 63 %) ,a zatim najjeftinija cijena ( 20%). Ostalo je zanemarivo.
    • 5. i 6. Povrće i voće,a posebno meso i ribu većina kupuje na tržnici (58%) tj. u mesnici i ribarnici ( 68%). Ipak veliki ostatak (20 %) povrće i voće kupuje u supermarketima- zbog nemogućnosti odlaska na tržnicu (daljina i radno vrijeme domačica), a meso i ribu u trgovačkim centrima (18%)-zbog tzv. “ velike nabavke” 8. Od neplanski kupljenog 47% iskoristi sve, čak 43 % otprilike samo pola. 10 % iskoristi manje od pola. Ovo ipak pokazuje kako je vrlo prisutna pojava-”pošasti” kupnje ( reklame,trgovački centri,smještaj proizvoda...)
    • 13. Što radite s (plastičnom, staklenom i papirnatom) ambalažom? Dokaz da ljudi imaju manje novca ali i da su ekološki osviješteni je što polovica ispitanika plastične i staklene boce vraća za povrat novca(50%),a 29% ispitanika sortira otpad i bacaju u odgovarajuće kontejnere. 14. Što radite s ostacima voća i povrća? 64 % biootpad baca s ostalim otpadom. Razlog je što nema organiziranom sakupljanja biootpada. Ipak 14% proizvodi kompost. Predpostavljamo da se radi o domaćinstvima s vrtom. 15. Što radite s ostacima kruha? Podjednaka većina sakuplja kruh i stavlja na kontejnere ( 40%) ili daje osobama koje ga iskoriste (40%). 16% baca sa ostalim otpadom, a samo 4 % sve iskoristi u svom domačinstvu.
    • Voditeljice analiziraju popunjene ankete
    • Zaključci analize anketa  Još uvijek većina ljudi u našem zavičaju kupuje kvalitetetne namirnice domaćih proizvođača koje su na tržištu prisutne godinama i dokazane kvalitete (40 %). Ali i priličan dio kupuje i zbog niskih cijena, kupujući i nepotebne namirnice. Razlog je manja platežna moć dijela stanovnika,no razlog je i velika ponuda loših i nepotrbnih proizvoda u trgovačkim centrima i supermarketima,utjecaj medija i propagandnih materijala
    • Većini je bitno podrijetlo namirnica, te zato oko 70% ljudi kupuje u mesnicama, ribarnicama i tržnici.
    • Smatramo da je ostatak od 30% dosta visok s obzirom da živimo u zemlji gdje su svježe voće i povrće, riba i meso lako dostupni
    • Koja pića ljudi kupuju?  Pohvalno je da dosta ljudi još uvijek pravi prirodne sokove ( 20%). Zahvaljujući bogatstvu čistih voda skoro svi piju vodovodnu vodu. Oko 40 % kupuje različita pića u trgovinama,što nije visoki postotak za ovu kategoriju.
    • Što se radi sa plastičnom, staklenom i papirnatom ambalažom?  Ekološka osviještenost je prisutna kod većine ispitanika (80%), te sortiraju ambalažu u odgovarajuće spremnike ili vraćaju za novčanu naknadu.
    • Što ljudi rade s ostacima kruha?  Ljudi u našoj domovini od davnina iskoriste sav kruh ili ga daju nekome tko će ga iskoristiti i danas isto (84%)
    • Stari dobri običaji  Za blagdane  Kod načina pripreme hrane  Branja i pripreme samoniklog bilja…….
    • Običaj bojanja jaja za Uskrs se zadržao od davnina.
    • Također, običaj pripreme kruha i mesnih pečenja “ispod peke” se prenio s naših prabakana na bake, koje ga prenose na nove naraštaje.To je izuzetno zdrav način pripreme hrane.  Hrana je u metalnoj posudi s poklopcem , preko koje se pokrije užareno drvo. Sve je to u kominu.
    • Mesno pečenje i kruh ispod peke
    • Šparoge - izuzetan diuretik prepun mineralnih tvari Recept: Izlomljene komadiće šparoga se skuhaju u slanoj vodi (dok omekšaju). Začiniti maslinovim uljem, dodati tvrdo kuhana jaja izrezana na kocke.
    • Kopriva djeluje kao diuretik i najbolja je biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi. Liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Recept:  30 vrhova mladih kopriva  3 kom naranče  2 kom limuna  3 l vode  5 dkg limunske kiseline (nije nužno ako se brzo popije)  70 dkg šećera (može i više, ali i manje – po želji)
    • K u p u j t e k a o n e k a d !  Za 1-2 dana  Svježe, izbjegavajte zapakiranu i konzerviranu hranu
    • J e d i t e k a o n e k a d i kao na mediteranu Koliko god istraživali i proučavali što je najzdravije jesti, u kojim količinama, kako pripremati hranu SVE VODI KA OVOM.
    • Nastavni projekt OŠ MARJAN STARE SPLITSKE IGRE 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta STARE SPLITSKE IGRE Sudionici 20 učenika 1.b i 19 učenika 1.c razreda te roditelji nekih učenika Voditelj Branka Radetić i Linda Perutović, učiteljice razredne nastave Vrijeme trajanja projekta 6 tjedana PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati učeničku motivaciju za učenjem 2.podizanje svijesti učenika o važnosti tjelesnog vježbanja i sportskim aktivnostima. 3.učenje pravilnih tehnika izvođenja različitih vježbi i usvajanje pravila igara 4. razvijanje pozitivnog stava učenika prema očuvanju tradicije našeg grada 5. povezati nastavne sadržaje sa životom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene stečenoga znanja 6. razvijati učeničke ključne kompetencije 7. razvijati učeničku osobnost kroz poticanje upornosti, snalažljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje OČEKIVANI REZULTATI 1. povećana učenička motivacija za učenje 2. poboljšani odgojno obrazovni ishodi u svim nastavnim područjima 3. povećane učeničke ključne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za učenje i rješavanje problema) 4. socijalno i emocionalno osnaženi učenici: osposobljeni da se suočavaju s teškoćama i neuspjehom, da se povežu s drugima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traže pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini 5. Kvalitetna suradnja s roditeljima učenika. Pozitivan odnos potomaka prema precima 6. . Razvijena ljubav prema tradiciji staroga Splita kroz
    • zajedništvo 5. utjecati na razvoj spretnosti,orijentacije i snalažljivosti u prostoru, djelovati na korektivno držanje 6. a) nove spoznaje o zavičaju (vidljive u opisu projekta) b) projektna dokumentacija: PP prezentacija o ostvarivanju projekta, javno predstavljanje rada na projektu te učeničkih radova nastalih tijekom ostvarivanja projekta (pisani radovi, likovni, praktični, dramske igre) NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI 1.prikupljanje dokumentacije o starim, autohtonim igrama karakterističnim za Split 2. analiza i izbor određenih igara 3. popisivanje potrebnih rekvizita i nabavka odnosno izrada istih 4.Razgovor roditeljima učenika o pomoći pri izradi rekvizita 5.Obrada prikupljenih podataka 6.Uspoređivanje tradicionalnih igara s modernima 7.Praktična primjena stečenih znanja (igranje igara) 8.Razvijanje višestrukih inteligencija kroz učeničko stvaralaštvo 9.Usustavljivanje stečenih znanja 10.Sređivanje projektne dokumentacije i predstavljanje rezultata rada 11.Evaluacija projekta 2. Motivacija za ostvarivanje rezultata Obzirom da radimo s učenicima 1. razreda, smatrali smo da je najprikladnije obraditi tematiku koja je djeci ovog uzrasta najbliža. To su igre. Primijetile smo da su tradicionalne igre pale u zaborav. Djeca su sve više za računalima, loše su socijalizirana te se sve manje zajedno igraju. Analizirale smo koliko su djeca upoznata s igrama svojih predaka (nazivima igara, rekvizitima, pravilima...), usporedile ih s današnjim igrama te zaključile da su današnje igre pune nasilja jer djeca kopiraju ono što vide na TV programu i u računalnim igrama. Sve manje se dogovaraju i sve manje komuniciraju. Gotovo sve njihove igre završavaju svađom i tučom. Uvođenjem tradicionalnih igara nastojat ćemo vratiti djeci dio djetinjstva koji je suvremenom tehnologijom zapostavljen.
    • Ovim putem htjele bismo doprinijeti njegovanju kulture i tradicije našeg zavičaja te razmijeniti iskustva s kolegama. 3. Planiranje projekta Projekt se provodi kroz sljedeće etape: 1. faza – planiranje - prikupljanje podataka o starim splitskim igrama. - izbor igara koje će se obraditi u projektu,analiza pravila i potrebnih rekvizita - dogovor s roditeljima učenika o pomoći pri nabavi i izradi određenih rekvizita 2. faza – provedba - učenje pravila igara - igranje 3. faza – evaluacija - izražavanje dojmova - usustavljivanje stečenih znanja - izrada prezentacija i filmskih materijala - prezentiranje rada roditeljima, učiteljima i drugim učenicima 4. OSTVARIVANJE PROJEKTA 4.1. PRIMJERI METODIČKIH (NASTAVNIH) JEDINICA 4.1.1. Prva nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE IGRE STAROGA SPLITA (ZOGA, PRESKAKIVANJE KONOPA, POVLAČENJE KONOPA) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE ANTROPOLOŠKE a)antropometrijske karakteristike: utjecati na povećanje mišićne mase cijelog tijela, a osobito mišića ruku i nogu
    • b) motoričke sposobnosti:utjecati na razvoj ravnoteže i koordinacije pokreta, gipkosti, eksplozivne snage c)funkcionalne sposobnosti: poticati rad srčano- žilnog i respiratornog sustava, živčano-mišićne inervacije te funkciju vestibularnog aparata OBRAZOVNE -usvojiti pravilnu tehniku izvođenja pojedinih vježbi te pravila određene igre ODGOJNE -razvijati naviku tjelesnog vježbanja, spretnosti, smjelosti i ustrajnosti; njegovanje kulture i tradicije predaka te ljubavi prema zavičaju; poštivanje pravila igre i međusobna suradnja KLJUČNI POJMOVI Zoga, karet, graničar, konop, skejt, romobil MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE Učionica, školsko dvorište, dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŽAJA HJ: slušanje, raspravljanje, prepričavanje; PiD: obitelj, preci, prošlost, sadašnjost , MAT: brojanje, mjerenje, proporcije, duljina dužine DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVODNI DIO SATA: - Postrojavanje u vrstu - pozdrav, pregled opreme - NAJAVA CILJA: Na današnjem satu učit ćemo neke od starih splitskih igara: zogu i preskakivanje konopa. U natjecateljskom dijelu sata povlačit ćemo konop. Prije toga malo ćemo se zagrijati. Igra: Trčanje za mnom – Učenici slobodno hodaju po prostoru za vježbanje, a na dogovoreni znak trče za učiteljem. Učitelj mijenja tempo i smjer trčanja, a učenici ga slijede. Kad se zaustavi, učenici ponovo počinju hodati do učiteljeva znaka.
    • 2. PRIPREMNI DIO SATA: Opće pripremne vježbe s vijačom: 1. Protezanje vijačom. – Stav spetni, predručiti dolje učetverostručenom vijačom. Podizati vijaču iznad glave i što više se uspeti na prste, pogled za vijačom. Početni položaj. 2. Vitlanje vijačom sa strane. – Stav spetni, odručiti, učetverostročena vijača je u desnoj ruci. Vijačom vitlati najprije pokretima desne, a zatim lijeve ruke. 3. Premještanje vijače. – Stav spojeni, zaručiti, učetverostručena vijača je u desnoj ruci. Kroz počučanj predručiti i premjestiti vijaču u lijevu ruku. Početni položaj. 4. Pretklon s vijačom. – Stav raskoračni, uzručiti s vijačom i nakon nakon toga spuštanje u pretklon 5. Otkloni s vijačom. – Stav spetni, uzručiti učetverostručenom vijačom. Otklon ulijevo,a zatim u desno. Pogled za vijačom. 6. Kotrljanje vijače.- Stav klečeći, kotrljanje vijače po podu naprijed i natrag. 7. Podizanje vijače i nogu.- Ležeći položaj na prsima, uzručiti, učetverostručena vijača je na tlu ispred ruku. Istodobno podići vijaču i noge s tla, a zatim ih vratiti u početni položaj. 8. Skok preko vijače.- Stav spetni, učetverostručena vijača je na tlu ispred nogu. Sunožnim odrazom skočiti preko vijače naprijed, a zatim nazad. 3. GLAVNI DIO SATA: A- DIO: Učenici su podijeljeni u dvije skupine. Oblik rada je izmjenično-odjeljenski. Jedna skupina igra Zogu, a druga skupina preskače konopac. 1. skupina - Zoga Potrebno je nacrtati lik sa 7 kvadrata. Svaki učenik ima glatku kamenu pločicu i baca je u kvadrate koji su označeni brojevima. Igra se tako da se cupkajući na jednoj nozi uzme kamenčić i dospije na start. 2. skupina – Preskakivanje konopa Jedan učenik stoji u sredini i vrti konop na visini od jednog pedlja. Drugi učenici preskaču konop. Tko zapne ispada. Tko ostane zadnji preuzima konop i vrti ga dok drugi skaču. B – DIO: Povlačenje konopa. Učenici su podijeljeni u dvije skupine, kao i u glavnom A- dijelu sata.
    • Svaka skupina je s jedne strane konopa. Na tlu nacrtamo tri crte udaljene jedna od druge 2m. Na sredini konopca zavežemo zastavicu koja mora biti u ravnini sa središnjom crtom. Na učiteljev znak učenici nadvlače konopac nastojeći zastavicu odvući na svoju stranu. Koja će skupina prije? 4. ZAVRŠNI DIO SATA: Mirna igra: More – brijeg Svi učenici su u jednoj vrsti. Ispred njih je crta i to mjesto označava brijeg, a s druge strane crte je more. Učitelj se nalazi u nastavku vrste i na njegov uzvik „more“ svi učenci trebaju preskočiti crtui naći se u „moru“. Učitelj daje različite zapovijedi, a učenici moraju dobro slušati i paziti moraju li biti na „brijegu“ ili u „moru“. Pobjednik je učenik koji posljednji ostane u igri. 4.1.2. Druga nastavna jedinica NAZIV NASTAVNE JEDINICE IGRE STAROGA SPLITA (VOŽNJA KARETA, SKEJTA I ROMOBILA, GRANIČARI) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE ANTROPOLOŠKE a) antropometrijske karakteristike: utjecati na povećanje mišićne mase cijelog tijela, a osobito mišića ruku i nogu b) motoričke sposobnosti: utjecati na razvoj ravnoteže i koordinacije pokreta, gipkosti, eksplozivne snage c) funkcionalne sposobnosti: poticati rad srčano- žilnog i respiratornog sustava, živčano-mišićne inervacije te funkciju vestibularnog aparata OBRAZOVNE -usvojiti pravilnu tehniku izvođenja pojedinih vježbi, vožnje kareta, skejta i romobila te pravila određene igre ODGOJNE -razvijati naviku tjelesnog vježbanja, spretnosti, smjelosti i ustrajnosti; njegovanje kulture i
    • tradicije predaka te ljubavi prema zavičaju; poštivanje pravila igre i međusobna suradnja KLJUČNI POJMOVI karet, graničar, skejt, romobil MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE Učionica, školsko dvorište, dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŽAJA HJ: slušanje, raspravljanje, prepričavanje; PiD: obitelj, preci, prošlost, sadašnjost , MAT: brojanje, mjerenje, proporcije, duljina dužine DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVODNI DIO SATA: - Postrojavanje u vrstu - pozdrav, pregled opreme - NAJAVA CILJA: Na današnjem satu učit ćemo kako se voze karet, skate i romobil. Igrat ćemo i igru Graničari. Prije toga malo ćemo se zagrijati. Igra: Trčanje s pretrčavanjem.- Učenici slobodno trče u parovima. Na dogovoreni znak mijenjaju mjesta tako da lijevi par uvijek pretrčava ispred svog desnog suvježbača. 2. PRIPREMNI DIO SATA: Opće pripremne vježbe (u paru s loptama): 1. Rastemo. – Stav čučeći. Učenici su ukrenuti leđima. Lopta je između njih. Polako se iz čučečeg stava dižu u uspravni. 2. Dodavanje lopte s bočne strane. – Stav blago raskoračni, učenici su međusobno okrenuti leđima, dodaju loptu s bočne strane i tako u krug. 3 . Dodavanje lopte iznad glave i kroz noge. – Stav blago raskoračni, učenici su međusobno okrenuti leđima, dodaju se loptom pružajući ruke iznad glave, a zatim nastave dodavanje kroz noge. 4. Dodavanje lopte klečeći. – Stav klečeći, učenici su međusobno okrenuti leđima i bacaju jedan drugome loptu sa strane tj. bočno.
    • 5. Dodavanje lopte sjedeći. – Stav sjedeći, raširenih nogu, okrenuti jedan drugome leđima i dodaju se loptom na način da je prvo dodaju jedan drugome rukama ispruženim iznad glave, a zatim sa strane tj. bočno. 6. Dodavanje lopte sjedeći.- Stav uspravan sjedeći, raširenih nogu, okrenuti jedno prema drugome. Dodaju se loptom tako da jedan baca loptu iza leđa preko glave drugom u ruke i obrnuto. 7. Trčanje s loptom. - Stav uspravan. Učenici trčkaraju lijevo-desno, udaljeni su međusobno 2-3m i dodaju se loptom. 3. GLAVNI DIO SATA: A-DIO: Izmjenično-odjeljenski oblik rada Učenici su podijeljeni u tri skupine. Jedna skupina vozi karet, druga skate, a treća romobil. Karet su izradili roditelji po uzoru na karete koje su vozili njihovi djedovi i bake kada su bili mali. Kareti su vozila koja su nekada služila za zabavu, ali i za prijevoz teških stvari. Da bi ih napravili trebalo je imati dasku odgovarajućih dimenzija, četiri balinjere (kuglične ležajeve) i timun. Timun bi mogao biti komad konopa koji je bio pričvršćen na prednju osovinu balinjera ili bi bio izrađeni štap pogodan za tu svrhu i povezan osovinom. Učenici imaju zadatak spustiti se na karetu niz nizbrdicu u školskom dvorištu. Druga skupina učenika vozi se na skateu s jednog kraja igrališta na drugi kraj, a treća skupina vozi se romobilom po igralištu. B-DIO: Graničari: Učenici su podijeljeni u dvije jednako brojne ekipe i svaka se nalazi u svom polju. Svaka ekipa ima svog kapetana koji se nalazi iza protivničkog polja. Igra počinje tako da jedan od igrača ekipe koja ima loptu gađa igrače protivničke ekipe. Igrač kojega lopta pogodi izlazi iz polja, stane uz uzdužnu crtu protivničkog polja i dalje sudjeluje u igri. Ako lopta pogodi igrača, a on je uspije zadržati, ostaje u polju i nastavlja gađati igrače protivničke ekipe. Igra se sve dotle dok nisu pogođeni svi igrači jedne ekipe. Nakon toga ulazi kapetan koji dobiva loptu i nastavlja s igrom. Kad je i kapetan pogođen ekipa gubi igru. 4. ZAVRŠNI DIO SATA:
    • Mirna igra: Bacanje lopte u krug. Učenici su podijeljeni u 4 do 6 kolona. Ispred svake kolone na udaljenosti od 3 do 5 metara nalazi se krug promjera 1m. Zadatak: baciti loptu u taj krug. Svaki učenik baca loptu jedan put. Pogodak u krug donosi koloni bod. Pobjednik je kolona koja skupi više bodova.
    • STARE SPLITSKE IGRE “Comenius” Branka Radetić Linda Perutović OSNOVNA ŠKOLA MARJAN, SPLIT
    • ZOGARELA (ZOGA)
    • GRANIČARI
    • UŽE
    • Preskakanje užeta
    • Povlačenje užeta
    • KARET
    • Dijelovi kareta
    • Tko će prvi stići?
    • SKATEBOARD
    • ROMOBIL
    • Tko će prvi stići?
    • ...... I DANAS......
    • Nastavni projekt OŠ MARJAN JESEN U ZAVIČAJU 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta JESEN U ZAVIČAJU Sudionici 20 učenika 2.b i 18 učenika 2.c razreda Voditelj Linda Perutović i Branka Radetić, učiteljice razredne nastave Vrijeme trajanja projekta 6 tjedana PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati učeničku motivaciju za učenje 2. povezati nastavne sadržaje sa životom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene stečenoga znanja 3. razvijati pozitivno stajalište prema okolišu i ljepotama prirode u zavičaju 4. razvijati učeničke ključne kompetencije 5. razvijati učeničku osobnost kroz poticanje upornosti, snalažljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje 6. upoznati zavičaj te promjene u prirodi koje nastaju izmjenom godišnjih doba OČEKIVANI REZULTATI 1. povećana učenička motivacija za učenje 2. poboljšani odgojno-obrazovni ishodi u svim nastavnim područjima 3. povećane učeničke ključne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za učenje, rješavanje problema te snalaženje u stvarnim životnim situacijama) 4. socijalno i emocionalno osnaženi učenici: osposobljeni da se suočavaju s teškoćama i neuspjehom, da se povežu s drugima, da budu uporni i ustrajni, da traže pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini te da se osposobljavaju za samostalan život 5. a) nove spoznaje o promjenama u prirodi b) projektna dokumentacija: snimke o ostvarivanju projekta, javno predstavljanje rada na projektu te osposobljavanje učenika za snimanje NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI 1. prikupljanje podataka o zanimanjima ljudi u zavičaju 2. promatranje prirode i uočavanje razlika u izmjeni godišnjih doba u različitim krajevima naše domovine 3. istraživanje tržnice, komunikacije i načina rada na njoj 4. obrada prikupljenih podataka i povezivanje sa sadržajima nastavnih područja ( hrvatski jezik-komunikacija, priroda i društvo, matematika-novac) 5. postavljanje hipoteza, argumentiranje, izvođenje zaključaka 6. usustavljivanje stečenih znanja 7. usustavljivanje i sređivanje projektne dokumentacije 8. javno predstavljanje rezultata rada
    • 2. Motivacija za ostvarivanje rezultata Split je najveći grad i luka u srednjoj Dalmaciji, drugi grad po veličini u Hrvatskoj. Smjestio se na najtoplijem području sjeverne obale Sredozemlja, u samom središtu primorskog zavičaja. Klima je blaga i mediteranska s vrućim, suhim ljetima prosječne temperature zraka od 26 °C te blagom i vlažnom zimom. Zahvaljujući takvim vremenskim prilikama Split je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi te grad u kojem se i usred zime može uživati na suncu. Vegetacija je vazdazelena mediteranska, a u gradu i okolici uspijeva i suptropska vegetacija i to najbolje palme, agave i kaktusi. Nagli gospodarski razvoj u prošlom stoljeću, napredak i porast stanovništva uvjetovani su razvitkom parobrodarstva te izgradnjom željezničkih pruga sa zaleđem, prije i između dva svjetska rata, a osobito industrijalizacijom. Sve je to postupno učinilo ovaj grad snažnim gravitacijskim centrom Srednje Dalmacije. Danas je Split gospodarsko, administrativno i kulturno središte Dalmacije. Uz brodogradnju, znatnu važnost ima prerada plastičnih masa, industrija cementa, prehrambenih i drugih proizvoda. U okolici dobro uspijevaju sve kulture od povrća i voća do cvijeća. Zbog smještaja, blage klime i ljepote podneblja, Split je izrazito posjećeno turističko odredište - turizam je u stalnom porastu. Tijekom drugog razreda učenici se kroz nastavne sadržaje prirode i društva upoznaju s različititim dijelovima naše domovine te sa obilježjima godišnjih doba. Proučavajući obilježja primorskog zavičaja i jeseni u zavičaju došli smo do zaključka da je jesen u našem zavičaju po mnogočemu različita od jeseni u ostalim dijelovima naše domovine. Jesen u ostalim dijelovima naše domovine znatno se razlikuje od jeseni u primorskom dijelu. Dok u gorskom, nizinskom i brežuljkastom dijelu jesen uzima svoj danak, u primorskom dijelu, bez obzira na kalendarski dolazak jeseni, ljeto je u punom jeku. Često kažemo da u Spitu ne postoje ni jesen, ni proljeće, nego samo zima i ljeto jer, gotovo uvijek, iz zimskih kaputa “uskačemo” u kupaće kostime i ljetnu garderobu. Potrebno je učencima ukazati, osim na geografske razlike, na razlike u klimi te običajima ljudi u zavičaju. Osnovna škola Marjan nalazi se u samom centru grada, stoga smo s lakoćom prošetali do obližnjih tržnica i do grada te osvijestili pojam jeseni u našem gradu te zanimanja i kulturu ljudi. 3. Planiranje projekta Projekt se provodi kroz sljedeće etape: 1. faza – planiranje - određivanje lokaliteta u blizini škole –tržnica, na kojima će se provesti dio projekta
    • - prikupljanje podataka o voću i povrću koje dozrijeva u našem kraju u ranu jesen te o načinu komunikacije između kupca i prodavača na tržnici (istraživački rad *) - dogovor s prodavačicama za snimanje - priprema za snimanje - analiza i izbor lokaliteta za snimanje 2. faza – provedba 2.1 Podjela učenika u dvije skupine i podjela zadataka - prva skupina „prodavači“ - druga skupina „kupci“ 2.2 Odlazak na teren prema unaprijed određenom planu 2.3 Snimanje i fotografiranje na odabranim lokacijama 2.4 Informiranje učenika o snimljenom materijalu 2.5 Obrada snimljenog materijala 3. faza – evaluacija - izražavanje dojmova - usustavljivanje stečenih znanja - izrada filmskih materijala - prezentiranje rada roditeljima, učiteljima i drugim učenicima *Svaka istraživačka etapa događa se po istom metodičkom obrascu: a) istraživanje činjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u učionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (učionica) d) usustavljivanje znanja (učionica) e) primjena stečenoga znanja u problemskim zadatcima iz različitih nastavnih područja f) prikazivanje obrađenih informacija (različita izražajna sredstva: pisani i usmeni izraz, crtež, slika, fotografija, grafikon ...) 4. OSTVARIVANJE PROJEKTA 4.1. PRIMJERI METODIČKIH (NASTAVNIH) JEDINICA 4.1.1. Prvi dio istraživanja
    • NAZIV NASTAVNE JEDINICE JESEN U ZAVIČAJU ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) spoznati jesen i glavna obilježja jeseni u zavičaju b) povezivati vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i životinjski svijet c) razvijati pozitivno stajalište prema okolišu i ljepotama prorode u zavičaju d) razvoj ključnih kompetencija (komunikacijske, k.za učenje i rješavanje problema, socijalne) KLJUČNI POJMOVI promjene u prirodi MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica / heuristička nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŽAJA HJ: slušanje, raspravljanje, prepričavanje; PiD: uspoređivanje različitih zavičaja, običaja i zanimanja ljudi; LK: slikanje DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD Učenici su imali zadatak promatrati prirodu i uočiti promjene u našem gradu te fotografijama dokumentirati uočeno. Za prikupljanje fotografija i istraživački rad učenici su imali rok od 5 dana. Na početku sata prikazane su im fotografije jeseni u različitim dijelovima naše domovine, a zatim njihove fotografije koje prikazuju jesen u našem gradu. Opisivanjem i razgovorom uočavamo razlike i obilježja jeseni u pojedinom dijelu naše domovine. Razgovaramo o izgledu prirode i bojama jeseni u našem gradu. Nakon promatranja i opisivanja fotografija slijedi sređivanje dojmova. 2. OBRADA NOVOGA SADRŽAJA
    • Fotografije prirode različitih dijelova naše domovine u jesen te uspoređivanje s fotografijama jeseni u gradu Splitu motivirale su učenike na raspravu. Nakon uočavanja razlika otvaramo udžbenik, čitamo tekst te ga analiziramo i uspoređujemo sa zaključcima koje smo donijeli na temlju fotografija i promatranja promjena u prirodi u našem zavičaju. Izrađujemo mentalnu mapu sa zajedničkim obilježjima jeseni: Obilježja jeseni: kraći dani, dulje noći Plodovi jeseni: jabuke, kruške, šljive, mandarine... Rad ljudi u jesen: berba grožđa, pripremanje zimnice... 3. ZAVRŠNI DIO (ZADATAK) Učenici odgovaraju na pitanja u udžbeniku. Nakon provjere i rasprave dogovaramo se o nastavku proučavanja obilježja jeseni u našem gradu. Odlučili smo posjetiti tržnicu i grad te kamerom zabilježiti običaje ljudi te izgled jeseni u našem zavičaju. Učenici imaju zadatak otići na tržnicu i istražiti što se na njoj prodaje, a zatim promatrati postupak prodaje i kupovine voća i povrća na tržnici. Nakon toga trebaju istražiti koja su najčešća zanimanja te prošetati gradom i vidjeti koja obilježja jesni zamjećuju. Zadatak učiteljica je otići do tržnice te zamoliti prodavačice za suradnju tijekom rada, objasniti im o čemu se radi i zatražiti dozvolu za snimanje. Za taj dio istraživačkog rada imaju rok od tjedan dana. 4.1.2. Drugi dio istraživanja NAZIV NASTAVNE JEDINICE JESEN U SPLITU ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) uspoređivanje promjena u prirodi u različitim zavičajima b) razumijevanje sličnosti i razlika pojedinih običaja c) snalaženje u stvarnim životnim situacijama d) razvijanje osjetljivosti prema svim zanimanja e) razvoj ključnih kompetencija (komunikacijske, komp. za učenje i rješavanje problema, socijalne i
    • radne) KLJUČNI POJMOVI tržnica, vaga, kupovina, prodaja, turizam, pomorstvo, brodogradnja MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE tržnica, grad; terensko istraživanje; heuristička nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŽAJA HJ: postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, PiD: voće, povrće M: računanje, kune DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD U terensku nastavu uključeni su svi učenici iz dva razredna odjela te učiteljice. U učionici se dogovaramo o tijeku događaja: - odlazak do obližnje tržnice - promatranje tržnice i uočavanje posebnosti - pripremanje scene i dogovor o snimanju - snimanje prodajnih mjesta (uz prethodan dogovor sa prodavačicama) - učenici u ulozi kupca - kupovanje voća i povrća - učenici u ulozi prodavača (gluma) - odlazak do centra grada i glavne tržnice - snimanje života u gradu - pregledavanje snimljenog materijala (učenicima je skrenuta pozornost na ponašanje tijekom obilaska tržnice i grada te na ponašanje tijekom snimanja) U učionici snimamo dio materijala koji nam služi kao uvodni dio filma. Učenica dijeli plodove jeseni (grožđe iz vinograda i domaće jabuke). 2. OBRADA NOVIH SADRŽAJA
    • Učenici u pratnji učiteljica odlaze na obližnju tržnicu. Na tržnici promatraju prodajna mjesta te ih uspoređuju s trgovinom. Upoznajemo se s prodavačicama i prodavačima te ih zamolimo za suradnju i snimanje. Učenici kupuju voće te se „cjenjkaju“ s prodavačicama, raspituju se o porijeklu proizvoda te o kvaliteti pojedinih namirnica. Nakon toga učenici se, uz dogovor, okušaju u ulozi prodavača pojedinih namirnica. Zahvaljujemo se na suradnji i nastavljamo šetnju do grada. Grad je pun turista, ljudi su odjeveni u ljetnu garderobu, toplo je kao usred ljeta i ne primjećuju se promjene u životu ljudi u odnosu na ljeto. Zaključujemo da je turizam jedno od najvažnijih zanimanja u gradu te da se ljudi bave i ostalim zanimanjima karakterističnim za ovaj dio Republike Hrvatske kao što su brodogradnja i pomorstvo. Odlazimo i do glavne tržnice koja je puna svježeg voća i povrća i znatiželjnih turista s fotoaparatima i kamerama. Iako je sredina listopada u gradu se još uvijek ne osjeća jesen. 4. ZAVRŠNI DIO Nakon povratka s terena pregledavamo snimljeni materijal i odlučujemo koji ćemo dio upotrijebiti u kratkom filmu o jeseni u našem zavičaju. Zaključili smo da smo da živimo u najljepšem gradu na svijetu u kojem ljeto traje šest mjeseci i da zahvaljujući tome možemo boraviti u prirodi i na svježem zraku i živjeti zdravo upijajući zrake sunca i udišući mirise mora. Jesen u našem zavičaju nastupa tek u studenom. Do tada ćemo prikupljati podatke i istraživati i uspoređivati promjene u prirodi i na taj način obogatiti naše znanje prihvaćajući raznolikosti podneblja i običaja ljudi u različitim dijelovima naše domovine.
    • Nastavni projekt OŠ MARJAN SPLIT-NEKAD I DANAS 1. Osnovni podatci o projektu Naziv projekta SPLIT – NEKAD I DANAS Sudionici 20 učenika 2.b i 18 učenika 2.c razreda Voditelj Branka Radetić i Linda Perutović, učiteljice razredne nastave Vrijeme trajanja projekta 6 tjedana PROJEKTNI CILJEVI 1. povećati učeničku motivaciju za učenje 2. razvijanje pozitivnog stava učenika prema očuvanju tradicije našeg grada 3. povezati nastavne sadržaje sa životom, steći trajna znanja i osvijestiti mogućnost primjene stečenoga znanja 4. razvijati učeničke ključne kompetencije 5. razvijati učeničku osobnost kroz poticanje upornosti, snalažljivosti u novim okolnostima, zajedništva i suradnje 6. upoznati zavičaj, njegovu sadašnjost i prošlost, osvijestiti potrebu planiranja budućnosti zavičaja OČEKIVANI REZULTATI 1. povećana učenička motivacija za učenje 2. poboljšani odgojno obrazovni ishodi u svim nastavnim područjima 3. povećane učeničke ključne kompetencije (s naglaskom na kompetenciju za učenje i rješavanje problema) 4. socijalno i emocionalno osnaženi učenici: osposobljeni da se suočavaju s teškoćama i neuspjehom, da se povežu s drugima, da budu uporni i ustrajni u radu, da traže pomoć kad im je potrebna, da sve svoje mogućnosti najbolje iskoriste u zajedništvu i suradnji s drugima u skupini 5. a) nove spoznaje o zavičaju (vidljive u opisu projekta) b) projektna dokumentacija: PP prezentacija o ostvarivanju projekta, javno predstavljanje rada na projektu te učeničkih radova nastalih tijekom ostvarivanja projekta (pisani radovi, likovni, praktični, dramske igre) NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI 1.prikupljanje foto dokumentacije ( starije fotografije) značajnijih lokaliteta u centru grada, u blizini škole 2. istraživanje lokacija s prikupljenih fotografija te usporedba s prošlošću 2. istraživanje podataka iz drugih izvora: literature, Interneta... 3. obrada prikupljenih podataka i povezivanje sa sadržajima većine nastavnih područja (hrvatski jezik, priroda i društvo, matematika, likovna kultura, informatika) 4. postavljanje hipoteza, argumentiranje, izvođenje zaključaka 5. učeničko stvaralaštvo (poticanje učenika na stvaralaštvo u suglasju s teorijom višestrukih inteligencija) 6. usustavljivanje stečenih znanja 7. usustavljivanje i sređivanje projektne dokumentacije
    • 8. javno predstavljanje rezultata rada 2. Motivacija za ostvarivanje rezultata Osnovna škola Marjan smještena je u samom centru grada, uz Dioklecijanovu palaču iz koje se prije oko 1700 godina razvio,danas, drugi po veličini grad u našoj domovini. Veličinom drugi grad u Republici Hrvatskoj i najveći hrvatski grad na istočnoj obali Jadranskog mora smjestio se između rijeka Žrnovnice na istoku i Jadra na zapadu. Grad koji nudi hlad marjanske šume na zapadnom dijelu poluotoka, 15 kilometara šetnica uz more i dalmatinsku pjesmu na kamenim ulicama staroga grada, smješten na jednom od najsunčanijih dijelova srednjeg Mediterana poznat je i po svojim klimatskim pogodnostima, mjerljivim i kroz 2700 sunčanih sati godišnje. Split je važno hrvatsko, mediteransko kulturno središte, po veličini danas i drugi sveučilišni centar u Hrvatskoj, a poslije Zagreba ima i najveći broj diplomatskih, konzularnih, odnosno predstavništava međunarodnih organizacija u Hrvatskoj. Split, kao grad na moru i jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj. posjeduje i snažnu brodograđevnu industriju te razvijeno građevinsko poduzetništvo, ali i prerađivačku industriju. Split je i središte informatičke djelatnosti te sjedište jednoga od najvećih trgovinskih lanaca u Hrvatskoj. S obzirom na broj stanovnika Split se svrstava i u među gradove s najuspješnijim sportašima koji su osvajali olimpijska, svjetska i europska odličja u plivanju, vaterpolu, veslanju, jedrenju, nogometu, košarci, rukometu, atletici, borilačkim sportovima… Split je i grad za kojega će kroničar lako zapisati kako on živi svojim usporenim ritmom, na koji ćete se brzo priviknuti. Taj osjećaj da je ovdje svaki dan praznik, trgovi, restorani i kafići prepuni ljudi i nezaobilazna "riva", kojom ljeti gospodari blagi osvježavajući maestral, a zimi, kao zimski kaput, mediteransko sunce i palača štite od hladnoće i sve to se može izraziti jednostavnom konstatacijom - osjećaš se kao kod kuće. Obzirom na prebogatu povijest ovog prelijepog i jedinstvenog mjesta, zainteresirali smo se za konkretne promjene koje je grad doživio u svojoj prošlosti te u što se razvio danas. U razgovoru s predcima, učenici su saznali da je u vrlo kratkom periodu doživio brojne promjene,a opet ostao „grad s dušom“, toliko jedinstvenom i nadaleko poznatom. Lokacija škole dala nam je brojne mogućnost da na licu mjesta doživimo i udahnemo prošlost te opipamo sadašnjost Splita. 3. Planiranje projekta Projekt se provodi kroz sljedeće etape: 1. faza – planiranje
    • - određivanje zanimljivih lokaliteta u blizini škole koji su kroz prošlost doživjeli najočitije promjene u izgledu i namjeni. - prikupljanje starih fotografija i podataka o određenim lokalitetima u prošlosti (istraživački rad *) - analiza i izbor fotografija za usporedbu s današnjim stanjem 2. faza – provedba 2.1.Podjela učenika u dvije skupine i podjela zadataka( svaka je skupina bila podijeljena u 3 podskupine zadužene za određeni broj fotografija): -prva skupina „PROŠLOST“: određivanje lokacija sa starih fotografija i podaci o njima -druga skupina „SADAŠNJOST“: lociranje mjesta s fotografija i podaci o današnjem stanju 2.2 Odlazak na teren prema unaprijed određenom planu 2.3. Fotografiranje na lokacijama starih fotografija radi usporedbe sa sadašnjim stanjem 2.4. Informiranje učenika o podacima koji su prikupljeni o svakoj pojedinoj lokaciji (usporedbe) 3. faza – evaluacija - izražavanje dojmova - usustavljivanje stečenih znanja - izrada prezentacija i filmskih materijala - prezentiranje rada roditeljima, učiteljima i drugim učenicima *Svaka istraživačka etapa događa se po istom metodičkom obrascu: a) istraživanje činjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti) b) obrada prikupljenih informacija (u učionici) c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (učionica) d) usustavljivanje znanja (učionica) e) primjena stečenoga znanja u problemskim zadatcima iz različitih nastavnih područja f) prikazivanje obrađenih informacija (različita izražajna sredstva: pisani i usmeni izraz, crtež, slika, fotografija, grafikon ...) 4. OSTVARIVANJE PROJEKTA 4.1. PRIMJERI METODIČKIH (NASTAVNIH) JEDINICA
    • 4.1.1. Prvi dio istraživanja NAZIV NASTAVNE JEDINICE PROŠLOST SPLITA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) razumijevanje pojmova prošlost, davna prošlost, predci, potomci, povijesni dokazi b) razumijevanje činjenice da su i u davnoj prošlosti ljudi živjeli na teritoriju zavičaja te da o tome postoje dokazi u okolini c) razvoj ključnih kompetencija (komunikacijske, k.za učenje i rješavanje problema, socijalne) KLJUČNI POJMOVI prošlost, budućnost, predci, potomci, istraživanje prošlosti, povijesni dokazi MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE učionica / heuristička nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŽAJA HJ: slušanje, raspravljanje, prepričavanje; PiD: obitelj, preci, prošlost, sadašnjost DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD Učenicima je prikazan multimedijalni CD „Split-di vrime je stalo“. Na CD-u je mnoštvo fotografija, mogućnost virtualnih šetnji po 35 lokacija u gradu,virtualni povratak u prošlost- u vrijeme cara Dioklecijana te mnoštvo zanimljivih priča iz prošlosti i sadašnjosti grada. Nakon gledanja filma slijedi sređivanje dojmova. Učenici su dobili zadatak prikupiti što je moguće više fotografija našega grada u prošlosti. Za prikupljanje fotografija i istraživački rad, učenici su imali rok od 4 tjedna. 2. OBRADA NOVOGA SADRŽAJA
    • Demonstracija CD-a učenike je izuzetno zainteresirala te ih motivirala na istraživanje prošlosti grada. Prikupljen je velik broj fotografija koje su selektirane i ograničene na uže središte grada, blizinu naše škole. Slijedi razgovor o izabranim fotografijama. Što one prikazuju, gdje su snimljene, kriju li kakvu zanimljivu priču? Možemo li prepoznati objekte,lokacije na fotografijama, u čemu se razlikuju od današnjih? Analizirajući fotografije dolazimo do saznanja da je područje gdje danas stanujemo u prošlosti bilo prilično drugačije. Saznajemo o stanovnicima, običajima, vladarima, ustroju vlasti i svemu onome što je to vrijeme činilo drugačijim od današnjeg. Zaključujemo da je i način dokumentiranja(fotografiranja) bio mnogo drugačiji te da se danas lakše dolazi do različitih podataka i informacija (digitalna fotografija, Internet...) Učenici govore i o iskustvima svojih predaka koji su živjeli u vremenu kada su određene fotografije nastale. Zaključuju da je život bio prilično teži,ali je svaka pojedinost imala veću vrijednost, a ljudi su bili mnogo pedantniji,temeljitiji, čemu u prilog govore i objekti nastali u davnim vremenima koji ponosno svjedoče o prošlosti do današnjih dana. 3. ZAVRŠNI DIO (ZADATAK) Učenici su podijeljeni u dvije skupine. Svaka je skupina dobila jednake fotografije iz prošlosti. Prva skupina nazvana je PROŠLOST. Zadatak je bio proučiti fotografije i istražiti sve o tome što fotografija prikazuje, u vremenu kada je nastala,krije li možda kakvu zanimljivu priču. Podijeljena je u podskupine i to na način da je svaka podskupina bila zadužena za određeni broj fotografija. Druga skupina nazvana je SADAŠNJOST. Zadatak je bio locirati u sadašnjosti objekte koji su prikazani te im otkriti suvremenu namjenu i zanimljivosti koje su ih dovele u današnje stanje. I ova je skupina podijeljena u podskupine zadužene za određeni broj fotografija. 4.1.2. Drugi dio istraživanja NAZIV NASTAVNE JEDINICE SPLIT DANAS ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI a) povezivanje sadašnjosti s prošlošću
    • b) razumijevanje povezanosti između povijesnih događaja i povijesnih dokaza c) razvoj ključnih kompetencija (komunikacijske, komp. za učenje i rješavanje problema, socijalne i radne) KLJUČNI POJMOVI Dioklecijanova palača, Veli Varoš, sadašnjost, prošlost, suvremeno, svevremeno, spomenik, simbol MJESTO I NAČIN OSTVARIVANJA NASTAVE terensko istraživanje; heuristička nastava MOGUĆNOST KROSKURIKULARNOGA POVEZIVANJA NASTAVNIH SADRŽAJA HJ: postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, sažimanje; PiD: prošlost, sadašnjost, grad,zavičaj DIDAKTIČKI SCENARIO 1. UVOD U terensku nastavu uključeni su svi učenici iz dva razredna odjela te učiteljice. U učionici se razvrstavaju fotografije prema planu puta kojim će se učenici kretati. Svaka skupina odnosno podskupina izabire predstavnika koji će na određenoj lokaciji predstaviti prikupljene podatke o: - PROŠLOSTI i - SADAŠNJOSTI. Po dolasku na lokalitet, učenici su okupljeni radi vođenja heurističkoga razgovora (Što je prikazano na fotografiji? Što vidiš u okolici? Zamjećuješ li što neobično? Osvrni se oko sebe,što je zajedničko s prikazom na fotografiji? Koje su razlike? Što misliš, zašto su nastupile promjene?) 2. OBRADA NOVIH SADRŽAJA Uz pomoć učitelja i i predstavnika podskupina, učenici usustavljuju činjenice zamijećene u okolini. Svaka lokacija detaljno se analizira u smislu što ona predstavlja danas, kako su i zašto nastupile promjene:
    • 1. Zgrada naše škole, Osnovne škole Marjan sagrađena 1929.godine 2. Slika cara Dioklecijana na pročelju jedne velovaroške kuće, jedini „spomenik“ tvorcu grada 3. Samostan Gospe od zdravlja 4. Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta 5. Marmontova ulica 6. Monumentalna fontana „Bajamontuša“ 7. Prokurative 8. Riva- najljepša šetnica 9. Gradska luka 10. Gradska tržnica-Pazar 11. Istočne zidine Dioklecijanove palače-Srebrna vrata 12. Peristil --mjesto s kojega se car Dioklecijan obraćao stanovnicima 13. Spomenik Grguru Ninskom 14. Sjeverni ulaz u palaču-Zlatna vrata 15. Stadion Nogometnog kluba Hajduk-Poljud Na svakoj pojedinoj lokaciji učenici su fotografirani s približno iste pozicije s koje su nastale fotografije iz prošlosti. Na taj način dobili su slikovit i dokumentiran uvid u promjene koje je vrijeme donijelo. 3. ZAVRŠNI DIO Nakon povratka s terena i rekapitulacije naučenog, fotografije su posložene u prezentaciju u obliku kratkog filma s napomenama o našem gradu nekada i danas. Zaključili smo da smo živi svjedoci prolaznosti vremena koja katkad donese pozitivne,a katkad negativne promjene. Mnogo toga smo naučili i spoznali da ustvari vrlo malo poznajemo bogatstvo mjesta u kojem živimo. To nas je potaklo na planiranje daljnjih istraživanja u svrhu bogaćenja vlastitog znanja i upoznavanja ostalih s posebnostima našeg grada. Zadatak nam je čuvati kulturno naslijeđe, njegovati tradiciju i spoznati veliku važnost i odgovornost stanovnika našeg grada u njegovom razvoju.