SlideShare a Scribd company logo
1 of 24
Download to read offline
Kalemegdan gornji
grad
Autor:
Aleksa Popov
Profesor:
Jelena Miletić
Mapa Kalemegana-gornji
grad
Spomenik despotu Stefanu
Lazareviću
Postavljen je 1981. godine na platou Gornjeg grada
beogradske tvrđave. Bronzana statua (visine 320 cm,
sa postamentom od 40 cm) prikazuje despota za čije
vladavine je Beograd prvi put postao prestonica
srpske države. Autor spomenika je beogradski vajar
Nebojša Mitrić. U blizini spomenika despotu Stefanu
Lazareviću je i Despotova kapija i Dizdareva kula koje
dominiraju severoistočnom stranom i svakako su
jedan od najautentičnijih srednjovekovnih ambijenata
Beogradske tvrđave. Za vreme njegove vladavine
Beograd je prvi put postao prestonica srpske drzave
(1404.-1427.).
Dizdareva kula
Istocna kapija sa severoistocnim bedemom i
Zindan - kapijom predstavlja najautentičniji
srednjevekovni ambijent Gornjeg grada. Upravo
na ovom mestu je u srednjem veku bio glavni ulaz
u beogradsku tvrđavu. Četvorougaona kula koja
nadvišuje Gornji grad svojom monumentalnošću
doprinosi opštem izgledu tvrđave. Kula je
sagrađena u XV veku, za vreme vladavine despota
Stevana (između 1404-1427), kao i kapija u koju se
ulazilo preko pokretnog mosta.Naziv je dobila po
tome što je u drugoj polovini XVIII veka u njoj
stanovao dizdar – zapovednik Tvrđave. Ova kula je
teško stradala u bombardovanju Beograda 1915.
godine i delom je rekonstruisana 1938. godine.
Krajem sedamdesetih godina prošlog veka na kuli
je rekonstruisano krunište sa zupcima. U
Dizdarevoj kuli danas se nalazi Opservatorija
astronomskog društva «Ruđer Bošković».
Beogradska tvrđava
Beogradska tvrđava predstavlja gradsko utvrđenje oko koje se razvio današnji
Beograd. Podignuta je početkom 1. veka kao palisada sa zemljanim bedemima, da
bi se tokom vekova razvijala u rimski kastrum (II vek), vizantijski kastel (VI i XII vek),
srednjovekovnu utvrđenu prestonicu Srpske despotovine (XIII i XV vek) i na kraju
austrijsko/osmanlijsko artiljerijsko utvrđenje (XVII i XVIII vek). Danas je svojevrstan
muzej prošlosti Beograda i sa Kalemegdanskim poljem čini jedinstvenu kulturno-
istorijsku celinu u okviru Kalemegdanskog parka.
Beogradska tvrđava, a samim tim i sam Beograd, ima vrlo značajan strateški
položaj u okviru celokupne jugoistočne Evrope. Smeštena je na granici Panonske
nizije i Balkanskog poluostrva i raskrsnica je putnih pravaca koji su od davniva
povezivali Carigrad (Via Militaris) odnosno Solun (Via Egnatia) sa unutrašnjošću
evropskog kontinenta. Pored kopnenih puteva koji se na tom mestu spajaju, na
njemu se ukrštaju i plovni putevi oličeni u Savi i pogotovo Dunavu koji predstavlja
najznačajniju evropsku reku.
U lokalnom smislu gledano, tvrđava se nalazi na kraju grebenskog platoa koji se na
tom mestu strmo spušta ka ušću Save u Dunav. Na taj način je rekama sprečen
pristup tvrđavi sa severa i istoka Dunavom i zapada Savom.
Beogradska tvrdjava
Najstarije utvrđenje na mestu današnje Beogradske tvrđave podignuto je
najverovatnije između 6. i 11. godine n. e. u vreme kada su varvarska
plemena počela da ugrožavaju severne granice Rimskog carstva. Tada je na
platou od Narodnog muzeja i Pozorišta do Studentskog parka podignuto
utvrđenje od zemljanih bedema i palisada koje je kasnije, najverovatnije u II
veku, preraslo u klasični rimski kastrum koji je činio sastavni deo čuvenog
limesa. Kastrum je imao pravougaonu osnovu dimenzija 560m sa 350m i
obuhvatao je današnji Gornji Grad sa delom Kalemegdanskog parka do
današnje Pariske ulice.
Tvrđava je obnovljena i ojačana nešto pre 535. godine tokom vladavine
vizantijskog cara Justinijana I (527-565). Tom prilikom je njena površina
svedena najverovatnije samo na pravougaoni prostor današnjeg Gornjeg
Grada. Oko nje se tokom slovenskog naseljavanja na Balkansko poluostrvo
smeštaju Srbi. Tvrđavu su u VIII veku razorili Obri, posle čega je ona neko
vreme bila napuštena.
Beogradska tvrđava danas predstavlja pretežno tipično artiljerijsko
utvrđenje, poput Petrovaradina, ali su u njoj vidljivi ostaci i prethodnih
epoha. Ta razlika se najbolje vidi u materijalu gradnje:Beli delovi
predstavljaju vizantijski i kasniji srpski odnosno srednjovekovni sloj gradnje
po kome je i ceo grad dobio naziv
Zindan kapija
Zindan kapija je srednja kapija u pravcu Dunava, karakteristična je po
tome što se nalazi između dve okrugle kule. Povezana je sa
Despotovom kapijom (iznutra) i Leopoldovom k. (spolja). Izgrađena je
sredinom 15. veka. Od 18. veka Turci su je koristili kao tamnicu
("zindan") po čemu je i nazvana.
Zindan kapija predstavlja fortifikacioni sistem na prelazu s hladnog na
vatreno oružje. U trenutku kada je građena, bila je glavni ulaz u Gornji
grad s kopna i prva zaštita glavne Istočne kapije, poznatije kao Kapija
despota Stefana Lazarevića.
Na osnovu dosadašnjih istraživačkih radova utvrđeno je da su
postojale četiri faze u kojima je kompleks Zindan dan kapije preživeo
velike izmene. Arhitektonsko istraživanje kompleksa prevashodno se
zasniva na tumačenju postojećih struktura i na arheološkim
istraživanjima,potkrepljenim likovnim i kartografskim izvorima.
Vojni muzej Beograd
Vojni muzej Beograd je muzejska institucija koja sakuplja, proučava i
prezentuje različite predmete za vojnu upotrebu a pre svega oružje,
uniforme, ratne zastave, vojna dokumenta i umetnička dela sa vojnom
tematikom. Vojni muzej u Beogradu smešten je na prvom bastionu
jugoistočnog fronta Beogradske tvrđave u zgradi podignutoj 1924. godine za
namene Vojnogeografskog instituta koja je 1956. godine ustupljena Muzeju.
Okružen gradskim bedemima i najvećim beogradskim parkom
Kalemegdanom predstavlja jedan od simbola Beogradske tvrđave.
Vojni muzej je osnovan Ukazom kneza Milana Obrenovića 10/22. avgusta
1878. godine, neposredno nakon što je Srbija na Berlinskom kongresu dobila
nezavisnost. Vojni muzej obeležava 22. avgust kao svoj dan.Prva postavka
otvorena je povodom stogodišnjice Prvog srpskog ustanka u jednoj skromnoj
građevini u Gornjem gradu Beogradske tvrđave 1904. godine.
Vojni muzej Beograd
Osim stalne postavne Vojni muzej je svake godine priređivao više
tematskih izložbi posvećenih jubilejima iz svetskih ratova, ali su
pripremane i studijske izložbe i obavljen opsežni istraživački rad o
muzejskom materijalu. Formirano je desetak studijskih zbirki koje
obuhvataju oko 30 000 predmeta oružja, uniformi, odlikovanja i
zastava. Rad na obradi i publikovanju muzejskih zbirki je stalna i trajna
delatnost Muzeja. Godine 1954. pokrenut je godišnjak Vesnik i do
danas je objavljeno 36 brojeva.Vojni muzej je sada u svom istorijskom
ambijentu, u prostoru Beogradske tvrđave, okružen kalemegdanskim
parkom i bedemima tvrđave sa izloženim teškim naoružanjem (razni
topovi od srednjeg veka do kraja dvadesetog veka, tenkovi iz Drugog
svetskog rata među njima i ruski T-34, lanser torpeda, patrolni čamac,
brodsko artiljerijsko oružje...) u rovu između tvrđave i zgrade Muzeja.
Vojni muzej je centralna matična ustanova u Vojsci Srbije koja se bavi
prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, obradom, izlaganjem i
publikovanjem predmeta vojnoistorijske materijalne kulture od
predslovenskog perioda do današnjih dana. Muzej organizuje
tematske izložbe posvećene značajnim jubilejima iz bliže i dalje
prošlosti i obavlja sve poslove stručne delatnosti.
Unutrašnja Stambol kapija
Za vreme velikih radova na rekonstrukciji tvrđave tokom
austrijske vladavine Beogradom 1717–1736. godine izgrađena
su utvrđenja Jugoistočnog fronta na osnovu projekta
inženjerijskog pukovnika Nikole Doksata de Moreza. Tada je
podignuta i Stambol kapija koja je imala prolaze, bočne
prostorije i kazamate, dok je fasada nosila stilske odlike baroka.
Odredbama Beogradskog mira do juna 1740. godine trebalo je
da se u celini poruši kapija Jugoistočnog fronta. Od 1739. godine
i nove turske vladavine Beogradom počela je izgradnja na
trasama porušenih austrijskih fortifikacija, pa je tako i
Unutrašnja Stambol kapija podignuta na mestu austrijske kapije.
Unutrašnja Stambol kapija je i u tursko vreme glavna kapija na
pravcu Carigradskog druma. Posle predaje ključeva Knezu
Mihailu 1867. godine na Stambol kapiji, pored turske istaknuta
je i srpska zastava, a turskog stražara zamenio je srpski. Pošto je
Srbija objavila rat Turskoj 1876. godine, sa kapije je skinut stub
na kojem se nalazila turska zastava kao poslednji znak vazalskog
odnosa Srbije prema Turskom carstvu.
Spomenik zahvalnosti Francuskoj
Podignut je 1930. na Velikom Kalemegdanu. Autor spomenika je
poznati jugoslovenski vajar Ivan Meštrović. Spomenik je podiglo
Društvo prijatelja Francuske i Društvo nekadašnjih učenika francuskih
škola u spomen prijateljstva, pomoći i saradnje Francuske i Srbije u
Prvom svetskom ratu. To je i osnovna tema, dosledno sprovedena u
koncepciji spomenika monumentalnih razmera, sa bronzanom figurom
žene na visokom postamentu od belog dalmatinskog kamena, koja
predstavlja Francusku koja u ratnom zamahu, sa mačem u ruci, pritiče u
pomoć Srbiji. Dva reljefa izvedena na bočnim stranama postamenta
pre-dstavljaju dopunu osnovne ideje: sa zapadne strane nalazi se
kompozicija "Ratnici" koja prikazuje stradanja francuskih i srpskih
vojnika, dok je sa istočne strane predstava ženske sedeće figure sa
decom koja personifikuje "Sorbonu" - prosvetnu pomoć srpskoj
omladini u toku i posle rata. Spomenik zahvalnosti Francuskoj pripada
fazi Meštrovićevog stva-ralaštva posle Prvog svetskog rata, kada je
izradio brojne monumentalne spomenike nacionalnog karaktera sa
kojima je uveo novine u koncepciju javnih spomenika kod nas,
prekidajući sa tradicijom realističko-naturalističkih shvatanja
monumentalne plastike. Konzervatorski radovi na spomeniku rađeni su
1996.
Sahat kula i kapija
Sahat kula se nalazi na Kalemegdanu. Izgrađena je iznad Sahat kapije,
koja je po kuli i dobila naziv. Gradjena je u XVIII veku, u doba austrijske
okupacije. Naslanja se na srednjevekovni zid Gornjeg grada. Sagradjena
je u baroknom stilu.
Namena joj je bila, kao i drugim objektima iz XVIII veka, smestaj straze,
oruzja i drugog vojnog materijala.
Njen ukupan izgled, sa naglašenim elementima baroka, neposredno
svedoči o vremenu njenog nastanka. Kula sa satom je prepoznatljiv
detalj u turskim čaršijama, ali se u tvrđavama retko javljaju, tako da se
beogradska po tome može smatrati neuobičajenim primerom.
Časovnik ima centralni mehanizam i tegove, kao i dva gonga, a između
dva navijanja časovnik može da radi oko nedelju dana. Satni
mehanizam u potpunosti je obnovljen 2002. godine i danas radi na
savremenim principima.
Sahat-kula je jedan od malobrojnih objekata na Beogradskoj tvrđavi koji
nije pretrpeo značajnija oštećenja, te i danas čuva sva autentična
arhitektonska i stilska obeležja. Visoka je 27,5 metara.
Pobednik
Pobednik je naziv za trijumfalni spomenik koji se nalazi na najvišem
bedemu tvrđave u Beogradu. Spomenik je izradio čuveni vajar Ivan
Meštrović, a po narudžbi beogradske opštine. Spomenik predstavlja
pobedu srpske vojske nad Otomanskom i Austrougarskom imperijom
u ratovima od 1912. do 1918. godine.
Spomenik predstavlja pobedu nad feudalizmom i ropstvom, mračno i
srednjovekovno doba koje su oličavale stare i konzervativne carevine
prestale su da postoje posle Prvog svetskog rata, a nag muškarac i
ratnik oličava novo renesansno doba, koje je došlo u ove krajeve. Sivi
soko u levoj ruci osmatra svet oko sebe i pazi da se mračne, tiranske i
strane zavojevačke sile ne probude, a ako se to desi, mač u desnoj
ruci je tu da te sile zla uplaši ili pobedi.
Prema prvobitnom planu, spomenik je trebalo da bude postavljen u
centru grada, na Terazijama, ali zbog negodovanja tadašnje javnosti,
izazvanog realistično predstavljenom nagom muškom figurom,
postavljen je na Beogradskoj tvrđavi licem okrenut prema Zemunu.
Spomenik Pobednik je svečano otkriven 1928. godine, povodom
proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta i pobede Srbije u
ratovima od 1912. do 1918. godine.
Mitropolitski dvor
Arheološkim istraživanjima otkriven je deo
mermernog nadvratnika mitropolitske crkve
Uspenja Bogorodice sa ktitorskim natpisom despota
Stefana Lazarevića. Sem natpisa nije pronađen
nikakav drugi ostatak crkve koja uništena početkom
treće decenije XVIII veka. U neposrednoj blizini crkve
nalazila se prostrana srednjovekovna građevina –
palata, za koju je arheološkim istraživanjima vršenim
od 1985. godine utvrđeno da potiče iz despotovog
vremena. Ova palata pripadala je kompleksu
Mitropolitskog dvora i uništena je u požaru prilikom
turskog zaposedanja grada 1521. godine.
Kralj kapija
Po projektu Andrea Kornara starija faza Kralj kapije potiče iz 1693.
godine i rađena je kad i Sahat kapija, te joj je po arhitektonskom sklopu
veoma slična. Odzid prema Rimskom bunaru nije sačuvan u
autentičnom obliku, jer je 1950. godine prezidan za bunker JNA.
Mlađa faza gradnje Kralj kapije obuhvata produžetak prolaza i završava
se reprezentativnim portalom u duhu baroka. Bočno se nalaze prolazi
koji vode do bastiona II i jugozapadno fronta. Današnji kompleks Kralj
kapije predstavlja najbolje očuvani deo beogradske tvrđave sa vojnim
objektima iz epohe baroka.
Svod centralnog prolaza Kralj kapije je bio u veoma lošem stanju i zbog
mogućnosti urušavanja, koje bi predstavljalo opasnost za prolaznike,
postavljena je skela. Usled prodiranja atmosferskih oda s površine
platoa kod Pobednika došlo je do drobljenja i raspadanja kamena
unutar centralnog prolaza. U sklopu projekta restauracije izvršeno je
ispitivanje kamena u svodu i utvrđeno da je njegova čvrstoća 10 puta
manja od minimalne i da postoji opasnost od urušavanja svoda. Prva
faza intervencije na Kralj kapiji predstavlja konzervatorsko-
restauratorske radove, dok se druga odnosi na statičku sanaciju i
hidroizolaciju kapije. Pored Zavoda za zaštitu spomenika kulture
Beograda u ovu, složenu intervenciju uključen je i Arhitektonski fakultet
u Beogradu. Radovi su završeni 2009. godine.
Karađorđeva kapija
Ovo je južna kapija ravelina. Izgrađena je u 18. veku, a nazvana
je po Karađorđu, koji je prošao kroz nju prilikom zauzimanja
tvrđave 1806. Nakon povratka Turaka 1813. zazidana je kako
ne bi poslužila nekom novom Karađorđu. Ponovo je otvorena
tek nakon Drugog svetskog rata.
Fontana Borba
Fontana Borba se nalazi u centru kružne aleje na Gornjem
Kalemgdanu, u Beogradu, Srbija. Spomenik predstavlja ribara koji se
bori sa zmijom. Ovaj spomenik takođe zovu i "Zlosrećni ribar". Autor
spomenika je kipar Simeon Roksandić. Skulptura je urađena u bronzi i
ima visinu 150cm. Simeon Roksandić je ovu skulpturu izradio 1906. u
svom ateljeu u Rimu. Spremao se za Balkansku izložbu, koja se
održavala 1907. u Londonu. Fontana Borba ima interesantnu priču.
Autor je bio obavešten da je spomenik potonuo s brodom, koji je
prevozio figuru. Kako je imao model urađen od gipsa, kipar je izradio
još jednu identičnu figuru. Kasnije se saznalo da prva figura nije
potonula. Tako su bile napravljene dva potpuno ista primerka
spomenika. Jednu kopiju spomenika otkupio je grad Beograd, a drugu
je otkupio grad Zagreb. Bio je to jedinstveni slučaj da isto umetničko
delo biti postavljeno na dva različita mesta u istoj zemlji, što danas,
naravno, više nije slučaj. Fontana Borba je postavljena na Gornjem
Kalemegdanu 1912 godine. Fontana je zaštićena zakonom kao
spomenik kulture, kao i svi ostali spomenici u parku na Kalemgdanu. U
Zagrebu je ovaj spomenik postavljen na jezuitskim trgu u Gornjem
gradu.
Damad Ali Pašino turbe
Damad Ali-pašino turbe nalazi se na platou Gornjeg
grada, oktougaone je osnove i jedan je od retkih
sačuvanih spomenika islamske arhitekture u Beogradu.
Turbe je dobilo naziv po velikom veziru sultana Ahmeda
III, Damad Ali-paši. Mauzolej je nastao 1784. godine nad
grobom beogradskog muhafiza Izmet Mehmed-paše.
Pošto je turbe znatno oštećeno u Prvom srpskom
ustanku, Marašli Ali-paša ga je obnovio tokom 1818 i
1819. godine i posvetio Damad Ali-paši. Kasnije su tu
sahranjena i dva muhafisa (zapovednika) Beogradske
tvrđave: Selim-paša (1847) i Hasan-paša (1850).
Crkva Rođenja Presvete
Bogorodice (Ružica), Beograd
Nalazi se u istočnom podgrađu Beogradske tvrđave, u zgradi
koja je u 18. veku prvobitno služila kao barutni magacin. Posle
prelaska tvrđave u srpske ruke 1867-69. pretvorena je u vojnu
crkvu nazvanu “Ružica”. U doba despota Stefana Lazarevića
postojala je stara crkva istog imena, koju su Turci pri osvajanju
Beograda 1521. porušili.
Crkva Ružica ozidana je od kamena i sa zvonikom priljubljena
uz samu Beogradsku tvrđavu. Pred bočnim, glavnim ulazom u
crkvu, od 1924. stoji “bronzana straža” – desno je srpski
srednjovekovni vitez cara Dušana, levo srpski pešadinac iz
Prvog svetskog rata.
Crkva Rođenja Presvete
Bogorodice (Ružica), Beograd
Posle velikih oštećenja, nastalih posle Prvog svetskog rata, crkva je
obnovljena 1925. zahvaljujući prilozima Beograđanki čiji su članovi
porodice učestvovali u ratovima za oslobođenje. Izrezbareni
ikonostas je uradio Kosta Todorović, a ikone na njemu naslikao
jeromonah Rafailo Momčilović.
Celu zapadnu stranu crkvene lađe pokriva kompozicija na kojoj je
predstavljena prva novozavetna Hristova propoved – Beseda na
gori, gde među slušaocima sede vojni sveštenik Petar Trbojević,
kralj Aleksandar I i kraljica Marija Karađorđević, kao i kralj Petar I i
ruski car Nikolaj II Romanov. Ovaj živopis crkve radio je poznati
ruski akademski slikar Andrej Bicenko.
Unutrašnjost krase tri lustera (polijeleja) napravljena od istrošenih
čaura, topovske municije, oficirskih mačeva i vojničkih kubura
vojnika sa Solunskog fronta. Zato se i našla na listi deset
jedinstvenih crkava u svetu na zvaničnom sajtu Društva ljubitelja
neobičnosti.
Česma Mehmed paše
Sokolovića
Smeštana je u rovu pored severozapadnog bedema.
Podigao ju je Mehmed paša Sokolović (1505-1579) u
drugoj polovini XVI veka. Beograd je za vreme turske
uprave posedovao vodovodnu mrežu. Jedan krak
vodovoda napajao je vodom Gornji grad. Česma je možda
služila i za napajanje džamije sultana Sulejmana, koja se
nalazila u blizini. Česma ima pravougaonu osnovu,
dimenzija 7,50 x 6,30 m. Pretpostavlja se da je prvobitno
bila visoka oko 4,5 metra. Česma je bila dekorisana i ima
lule za isticanje vode. Zanimljiv detalj je korito od
kamenih ploča spojenih gvozdenim spojnicama, koje je
očuvano u celini.
Leopoldova kapija
Ovo je glavna zasvođena kapija na Gornjoj tvrđavi. Ime je dobila po
caru Leopoldu I, a naziva se još i Unutrašnja istočna kapija ili Gornja
istočna kapija. U njenom gornjem delu fasadu ukrašava kameni venac
i na njemu grb Austriske imperije. Iznad njega nalazi se ispisano geslo
Habzburške dinastije VIRIBUS UNITIS ("Udruženim snagama"). Ispod
grba nalazi se uklesana godina 1694. kao uspomena na neuspelu
tursku opsadu. Stubovi koji se nalaze sa obe strane kapije su bez
ukrasa, dok barokno pročelje ima dva geometrijska ornamenta. Ispred
kapije nalazi se viseći most (koji ne funkcioniše), a tu su i ostali delovi
za otvaranje kapije: rampa, kovane bankine, žlebovi, barikade i dve
stražare u zidu pored glomaznih dvokrilnih vrata (koja su uklonjena).
Širina i visina kapije iznose oko 7m, dok joj je dubina oko 10m. Ispod
kapije je šanac preko koga je postavljen most sa drvenom ogradom.
Mnogi elementi kapije su uklonjeni ili ne funkcionišu od vremena kada
Tvrđava prestaje da ima status pograničnog utvrđenja i dobija
karakter obične kasarne (početkom XIX veka).
Zavod za zaštitu spomenika
kulture grada Beograda
Ideja o stvaranju prve službe zaštite spomenika kulture u Beogradu javila se tek
neposredno pred Drugi svetski rat, 1939. godine, kada je na jednoj od sednica
Opštine grada bilo predloženo da se pri kulturnom odseku Opštine formira i
odeljak za ispitivanje prošlosti Beograda.Pa ipak, tek trinaest godina posle
osnivanja Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture Narodne
Republike Srbije (1947), Narodni odbor grada Beograda 27. maja 1960. godine
osniva Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda („Beogradske
novine“ br. 13/60).Oktobra 1960. godine za direktora Zavoda postavljen je
Jovan Sekulić, a već novembra te godine imenovan je i Savet Zavoda čiji su
članovi bili Stojan Simić, ministar u penziji, arh. Bogdan Ignjatović i Svetislav
Mandić, slikar-kopnzervator.
„Čekati-više se nije smelo. Trebalo je odmah doneti rešenje o zaštititi kuće
Jevrema Grujića, a o tome nisam znao ništa. Ni kako se rešenje donosi, ni sam
postupak oko njegovog donošenja i upisa u nekakav registar spomenika kulture
koji još nije postojao u Zavodu“ piše Jovan Sekulić u knjizi Putevima zaštite
spomenika kulture, Beograd, 2001.
I tako, spasivši kuću Jevrema Grujića u ulici Lole Ribara br. 17 od nestajanja,
izrađeno je prvo rešenje o zaštiti spomenika kulture u Beogradu.
Izvori
 http://
www.discoverserbia.org/sr/beograd/kalemegdan
 http://www.dnevno.rs/ekalendar/beograd-u-
proslosti/108770-dnevno-rs-pobednik-izmesten-sa-
terazija-jer-su-se-beogradske-gospode-
zgrazavale-nad-golotinjom.html
 Knjiga istorija Beograda,autor balkanoloski institut
Sanu Draganic.
 http://www.haoss.org/t17062-znate-li-koliko-
beograd-ima-kapija
 http://www.filmpublikart.net/kalemegdan/zahv_fr
.html
 http://razgledanje.tripod.com/tvrdjava/fototura.h
tm

More Related Content

What's hot

Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.Šule Malićević
 
Srbija i crna gora u prvom svetskom ratu
Srbija i crna gora u prvom svetskom ratuSrbija i crna gora u prvom svetskom ratu
Srbija i crna gora u prvom svetskom ratuDušan Novakov
 
Gradjanski rat jugoslovencko ratište
Gradjanski rat  jugoslovencko ratišteGradjanski rat  jugoslovencko ratište
Gradjanski rat jugoslovencko ratišteNevena Stanisic
 
Rudarstvo u Srbiji
Rudarstvo u SrbijiRudarstvo u Srbiji
Rudarstvo u Srbijiprijicsolar
 
Prvi srpski ustanak sa savremenicima
Prvi srpski ustanak sa savremenicimaPrvi srpski ustanak sa savremenicima
Prvi srpski ustanak sa savremenicimaDragana Misic
 
Kраљевина Jугославија
Kраљевина JугославијаKраљевина Jугославија
Kраљевина JугославијаUcionica istorije
 
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-SrbijiGS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-SrbijiTeacherDN
 
GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori
GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori
GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori TeacherDN
 
Jугославија
JугославијаJугославија
JугославијаDragana Misic
 
Spoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemljeSpoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemljedusanjerkovic
 
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biografVuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biografMarko Plavic
 
Inicijalni test za sesti razred
Inicijalni test za sesti razredInicijalni test za sesti razred
Inicijalni test za sesti razredsandricaik83
 

What's hot (20)

2010 2020 7 razred drzavno resenja
2010 2020 7 razred drzavno resenja2010 2020 7 razred drzavno resenja
2010 2020 7 razred drzavno resenja
 
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
 
Србија у првом светском рату
Србија у првом светском ратуСрбија у првом светском рату
Србија у првом светском рату
 
Srbija i crna gora u prvom svetskom ratu
Srbija i crna gora u prvom svetskom ratuSrbija i crna gora u prvom svetskom ratu
Srbija i crna gora u prvom svetskom ratu
 
Prezentacija
PrezentacijaPrezentacija
Prezentacija
 
Prrvi svetski rat
Prrvi svetski ratPrrvi svetski rat
Prrvi svetski rat
 
Gradjanski rat jugoslovencko ratište
Gradjanski rat  jugoslovencko ratišteGradjanski rat  jugoslovencko ratište
Gradjanski rat jugoslovencko ratište
 
Rudarstvo u Srbiji
Rudarstvo u SrbijiRudarstvo u Srbiji
Rudarstvo u Srbiji
 
Prvi srpski ustanak sa savremenicima
Prvi srpski ustanak sa savremenicimaPrvi srpski ustanak sa savremenicima
Prvi srpski ustanak sa savremenicima
 
Kраљевина Jугославија
Kраљевина JугославијаKраљевина Jугославија
Kраљевина Jугославија
 
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-SrbijiGS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
GS-93-97-Demografski-problemi-i-populaciona-politika-u-Srbiji
 
Vrste reči i služba reči u rečenici
Vrste reči i služba reči u rečeniciVrste reči i služba reči u rečenici
Vrste reči i služba reči u rečenici
 
Prvi svetski rat u srbiji
Prvi svetski rat u srbijiPrvi svetski rat u srbiji
Prvi svetski rat u srbiji
 
GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori
GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori
GS-98-103-Srbi u uzem i sirem okruzenju - Srbi u dijaspori
 
србија 1878 1903
србија 1878 1903србија 1878 1903
србија 1878 1903
 
Зависне реченице
Зависне реченицеЗависне реченице
Зависне реченице
 
Jугославија
JугославијаJугославија
Jугославија
 
Spoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemljeSpoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemlje
 
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biografVuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
Vuk S. Karadžić kao pisac,istoričar i biograf
 
Inicijalni test za sesti razred
Inicijalni test za sesti razredInicijalni test za sesti razred
Inicijalni test za sesti razred
 

Similar to Kalemegdan gornji grad (20)

Ниш
НишНиш
Ниш
 
Djerdapska klisura-spomenik kulture
Djerdapska klisura-spomenik kultureDjerdapska klisura-spomenik kulture
Djerdapska klisura-spomenik kulture
 
Pisma iz Zagreba
Pisma iz ZagrebaPisma iz Zagreba
Pisma iz Zagreba
 
prezentacija o beogradu
prezentacija o beograduprezentacija o beogradu
prezentacija o beogradu
 
Graditeljska bastina zrenjanina
Graditeljska bastina zrenjaninaGraditeljska bastina zrenjanina
Graditeljska bastina zrenjanina
 
Venecia
VeneciaVenecia
Venecia
 
Београд
БеоградБеоград
Београд
 
Smederevska tvrdjava
Smederevska tvrdjavaSmederevska tvrdjava
Smederevska tvrdjava
 
Istorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novaković
Istorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novakovićIstorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novaković
Istorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novaković
 
Ambijentalna celina Dubrovnik
Ambijentalna celina DubrovnikAmbijentalna celina Dubrovnik
Ambijentalna celina Dubrovnik
 
Beograd
BeogradBeograd
Beograd
 
Put rimskih imperatora
Put rimskih imperatoraPut rimskih imperatora
Put rimskih imperatora
 
PP2012 R2 01 25 10 Lilić Ana - Grad Niš
PP2012 R2 01 25 10 Lilić Ana - Grad NišPP2012 R2 01 25 10 Lilić Ana - Grad Niš
PP2012 R2 01 25 10 Lilić Ana - Grad Niš
 
Ring strasse
Ring strasseRing strasse
Ring strasse
 
Ranovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcijaRanovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcija
 
Ranovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcijaRanovizantijski period lekcija
Ranovizantijski period lekcija
 
Beograd(PREZENTACIJA)
Beograd(PREZENTACIJA)Beograd(PREZENTACIJA)
Beograd(PREZENTACIJA)
 
Grad Beograd
Grad BeogradGrad Beograd
Grad Beograd
 
Grad Beograd(PREZENTACIJA)
Grad Beograd(PREZENTACIJA)Grad Beograd(PREZENTACIJA)
Grad Beograd(PREZENTACIJA)
 
Barska rivijera
Barska rivijeraBarska rivijera
Barska rivijera
 

More from Bobijevi_maturanti

More from Bobijevi_maturanti (11)

Petrovaradin- Novi Sad
Petrovaradin- Novi SadPetrovaradin- Novi Sad
Petrovaradin- Novi Sad
 
Rajacke pivnice
Rajacke pivniceRajacke pivnice
Rajacke pivnice
 
Savamala
SavamalaSavamala
Savamala
 
Persepolis, iran
Persepolis, iranPersepolis, iran
Persepolis, iran
 
Staro gradsko jezgro- Sremski Karlovci
Staro gradsko jezgro- Sremski KarlovciStaro gradsko jezgro- Sremski Karlovci
Staro gradsko jezgro- Sremski Karlovci
 
Kremlj
KremljKremlj
Kremlj
 
Central park
Central park Central park
Central park
 
Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar
Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana ŠumarRudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar
Rudnik rtanj i planina rtanj kao ambijentalna sredina by Jovana Šumar
 
Jerusalimski stari grad izrael
Jerusalimski stari grad izraelJerusalimski stari grad izrael
Jerusalimski stari grad izrael
 
Angkor, Kambodža
Angkor, KambodžaAngkor, Kambodža
Angkor, Kambodža
 
Alhambra Spanija
Alhambra  SpanijaAlhambra  Spanija
Alhambra Spanija
 

Kalemegdan gornji grad

  • 3. Spomenik despotu Stefanu Lazareviću Postavljen je 1981. godine na platou Gornjeg grada beogradske tvrđave. Bronzana statua (visine 320 cm, sa postamentom od 40 cm) prikazuje despota za čije vladavine je Beograd prvi put postao prestonica srpske države. Autor spomenika je beogradski vajar Nebojša Mitrić. U blizini spomenika despotu Stefanu Lazareviću je i Despotova kapija i Dizdareva kula koje dominiraju severoistočnom stranom i svakako su jedan od najautentičnijih srednjovekovnih ambijenata Beogradske tvrđave. Za vreme njegove vladavine Beograd je prvi put postao prestonica srpske drzave (1404.-1427.).
  • 4. Dizdareva kula Istocna kapija sa severoistocnim bedemom i Zindan - kapijom predstavlja najautentičniji srednjevekovni ambijent Gornjeg grada. Upravo na ovom mestu je u srednjem veku bio glavni ulaz u beogradsku tvrđavu. Četvorougaona kula koja nadvišuje Gornji grad svojom monumentalnošću doprinosi opštem izgledu tvrđave. Kula je sagrađena u XV veku, za vreme vladavine despota Stevana (između 1404-1427), kao i kapija u koju se ulazilo preko pokretnog mosta.Naziv je dobila po tome što je u drugoj polovini XVIII veka u njoj stanovao dizdar – zapovednik Tvrđave. Ova kula je teško stradala u bombardovanju Beograda 1915. godine i delom je rekonstruisana 1938. godine. Krajem sedamdesetih godina prošlog veka na kuli je rekonstruisano krunište sa zupcima. U Dizdarevoj kuli danas se nalazi Opservatorija astronomskog društva «Ruđer Bošković».
  • 5. Beogradska tvrđava Beogradska tvrđava predstavlja gradsko utvrđenje oko koje se razvio današnji Beograd. Podignuta je početkom 1. veka kao palisada sa zemljanim bedemima, da bi se tokom vekova razvijala u rimski kastrum (II vek), vizantijski kastel (VI i XII vek), srednjovekovnu utvrđenu prestonicu Srpske despotovine (XIII i XV vek) i na kraju austrijsko/osmanlijsko artiljerijsko utvrđenje (XVII i XVIII vek). Danas je svojevrstan muzej prošlosti Beograda i sa Kalemegdanskim poljem čini jedinstvenu kulturno- istorijsku celinu u okviru Kalemegdanskog parka. Beogradska tvrđava, a samim tim i sam Beograd, ima vrlo značajan strateški položaj u okviru celokupne jugoistočne Evrope. Smeštena je na granici Panonske nizije i Balkanskog poluostrva i raskrsnica je putnih pravaca koji su od davniva povezivali Carigrad (Via Militaris) odnosno Solun (Via Egnatia) sa unutrašnjošću evropskog kontinenta. Pored kopnenih puteva koji se na tom mestu spajaju, na njemu se ukrštaju i plovni putevi oličeni u Savi i pogotovo Dunavu koji predstavlja najznačajniju evropsku reku. U lokalnom smislu gledano, tvrđava se nalazi na kraju grebenskog platoa koji se na tom mestu strmo spušta ka ušću Save u Dunav. Na taj način je rekama sprečen pristup tvrđavi sa severa i istoka Dunavom i zapada Savom.
  • 6. Beogradska tvrdjava Najstarije utvrđenje na mestu današnje Beogradske tvrđave podignuto je najverovatnije između 6. i 11. godine n. e. u vreme kada su varvarska plemena počela da ugrožavaju severne granice Rimskog carstva. Tada je na platou od Narodnog muzeja i Pozorišta do Studentskog parka podignuto utvrđenje od zemljanih bedema i palisada koje je kasnije, najverovatnije u II veku, preraslo u klasični rimski kastrum koji je činio sastavni deo čuvenog limesa. Kastrum je imao pravougaonu osnovu dimenzija 560m sa 350m i obuhvatao je današnji Gornji Grad sa delom Kalemegdanskog parka do današnje Pariske ulice. Tvrđava je obnovljena i ojačana nešto pre 535. godine tokom vladavine vizantijskog cara Justinijana I (527-565). Tom prilikom je njena površina svedena najverovatnije samo na pravougaoni prostor današnjeg Gornjeg Grada. Oko nje se tokom slovenskog naseljavanja na Balkansko poluostrvo smeštaju Srbi. Tvrđavu su u VIII veku razorili Obri, posle čega je ona neko vreme bila napuštena. Beogradska tvrđava danas predstavlja pretežno tipično artiljerijsko utvrđenje, poput Petrovaradina, ali su u njoj vidljivi ostaci i prethodnih epoha. Ta razlika se najbolje vidi u materijalu gradnje:Beli delovi predstavljaju vizantijski i kasniji srpski odnosno srednjovekovni sloj gradnje po kome je i ceo grad dobio naziv
  • 7. Zindan kapija Zindan kapija je srednja kapija u pravcu Dunava, karakteristična je po tome što se nalazi između dve okrugle kule. Povezana je sa Despotovom kapijom (iznutra) i Leopoldovom k. (spolja). Izgrađena je sredinom 15. veka. Od 18. veka Turci su je koristili kao tamnicu ("zindan") po čemu je i nazvana. Zindan kapija predstavlja fortifikacioni sistem na prelazu s hladnog na vatreno oružje. U trenutku kada je građena, bila je glavni ulaz u Gornji grad s kopna i prva zaštita glavne Istočne kapije, poznatije kao Kapija despota Stefana Lazarevića. Na osnovu dosadašnjih istraživačkih radova utvrđeno je da su postojale četiri faze u kojima je kompleks Zindan dan kapije preživeo velike izmene. Arhitektonsko istraživanje kompleksa prevashodno se zasniva na tumačenju postojećih struktura i na arheološkim istraživanjima,potkrepljenim likovnim i kartografskim izvorima.
  • 8. Vojni muzej Beograd Vojni muzej Beograd je muzejska institucija koja sakuplja, proučava i prezentuje različite predmete za vojnu upotrebu a pre svega oružje, uniforme, ratne zastave, vojna dokumenta i umetnička dela sa vojnom tematikom. Vojni muzej u Beogradu smešten je na prvom bastionu jugoistočnog fronta Beogradske tvrđave u zgradi podignutoj 1924. godine za namene Vojnogeografskog instituta koja je 1956. godine ustupljena Muzeju. Okružen gradskim bedemima i najvećim beogradskim parkom Kalemegdanom predstavlja jedan od simbola Beogradske tvrđave. Vojni muzej je osnovan Ukazom kneza Milana Obrenovića 10/22. avgusta 1878. godine, neposredno nakon što je Srbija na Berlinskom kongresu dobila nezavisnost. Vojni muzej obeležava 22. avgust kao svoj dan.Prva postavka otvorena je povodom stogodišnjice Prvog srpskog ustanka u jednoj skromnoj građevini u Gornjem gradu Beogradske tvrđave 1904. godine.
  • 9. Vojni muzej Beograd Osim stalne postavne Vojni muzej je svake godine priređivao više tematskih izložbi posvećenih jubilejima iz svetskih ratova, ali su pripremane i studijske izložbe i obavljen opsežni istraživački rad o muzejskom materijalu. Formirano je desetak studijskih zbirki koje obuhvataju oko 30 000 predmeta oružja, uniformi, odlikovanja i zastava. Rad na obradi i publikovanju muzejskih zbirki je stalna i trajna delatnost Muzeja. Godine 1954. pokrenut je godišnjak Vesnik i do danas je objavljeno 36 brojeva.Vojni muzej je sada u svom istorijskom ambijentu, u prostoru Beogradske tvrđave, okružen kalemegdanskim parkom i bedemima tvrđave sa izloženim teškim naoružanjem (razni topovi od srednjeg veka do kraja dvadesetog veka, tenkovi iz Drugog svetskog rata među njima i ruski T-34, lanser torpeda, patrolni čamac, brodsko artiljerijsko oružje...) u rovu između tvrđave i zgrade Muzeja. Vojni muzej je centralna matična ustanova u Vojsci Srbije koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, obradom, izlaganjem i publikovanjem predmeta vojnoistorijske materijalne kulture od predslovenskog perioda do današnjih dana. Muzej organizuje tematske izložbe posvećene značajnim jubilejima iz bliže i dalje prošlosti i obavlja sve poslove stručne delatnosti.
  • 10. Unutrašnja Stambol kapija Za vreme velikih radova na rekonstrukciji tvrđave tokom austrijske vladavine Beogradom 1717–1736. godine izgrađena su utvrđenja Jugoistočnog fronta na osnovu projekta inženjerijskog pukovnika Nikole Doksata de Moreza. Tada je podignuta i Stambol kapija koja je imala prolaze, bočne prostorije i kazamate, dok je fasada nosila stilske odlike baroka. Odredbama Beogradskog mira do juna 1740. godine trebalo je da se u celini poruši kapija Jugoistočnog fronta. Od 1739. godine i nove turske vladavine Beogradom počela je izgradnja na trasama porušenih austrijskih fortifikacija, pa je tako i Unutrašnja Stambol kapija podignuta na mestu austrijske kapije. Unutrašnja Stambol kapija je i u tursko vreme glavna kapija na pravcu Carigradskog druma. Posle predaje ključeva Knezu Mihailu 1867. godine na Stambol kapiji, pored turske istaknuta je i srpska zastava, a turskog stražara zamenio je srpski. Pošto je Srbija objavila rat Turskoj 1876. godine, sa kapije je skinut stub na kojem se nalazila turska zastava kao poslednji znak vazalskog odnosa Srbije prema Turskom carstvu.
  • 11. Spomenik zahvalnosti Francuskoj Podignut je 1930. na Velikom Kalemegdanu. Autor spomenika je poznati jugoslovenski vajar Ivan Meštrović. Spomenik je podiglo Društvo prijatelja Francuske i Društvo nekadašnjih učenika francuskih škola u spomen prijateljstva, pomoći i saradnje Francuske i Srbije u Prvom svetskom ratu. To je i osnovna tema, dosledno sprovedena u koncepciji spomenika monumentalnih razmera, sa bronzanom figurom žene na visokom postamentu od belog dalmatinskog kamena, koja predstavlja Francusku koja u ratnom zamahu, sa mačem u ruci, pritiče u pomoć Srbiji. Dva reljefa izvedena na bočnim stranama postamenta pre-dstavljaju dopunu osnovne ideje: sa zapadne strane nalazi se kompozicija "Ratnici" koja prikazuje stradanja francuskih i srpskih vojnika, dok je sa istočne strane predstava ženske sedeće figure sa decom koja personifikuje "Sorbonu" - prosvetnu pomoć srpskoj omladini u toku i posle rata. Spomenik zahvalnosti Francuskoj pripada fazi Meštrovićevog stva-ralaštva posle Prvog svetskog rata, kada je izradio brojne monumentalne spomenike nacionalnog karaktera sa kojima je uveo novine u koncepciju javnih spomenika kod nas, prekidajući sa tradicijom realističko-naturalističkih shvatanja monumentalne plastike. Konzervatorski radovi na spomeniku rađeni su 1996.
  • 12. Sahat kula i kapija Sahat kula se nalazi na Kalemegdanu. Izgrađena je iznad Sahat kapije, koja je po kuli i dobila naziv. Gradjena je u XVIII veku, u doba austrijske okupacije. Naslanja se na srednjevekovni zid Gornjeg grada. Sagradjena je u baroknom stilu. Namena joj je bila, kao i drugim objektima iz XVIII veka, smestaj straze, oruzja i drugog vojnog materijala. Njen ukupan izgled, sa naglašenim elementima baroka, neposredno svedoči o vremenu njenog nastanka. Kula sa satom je prepoznatljiv detalj u turskim čaršijama, ali se u tvrđavama retko javljaju, tako da se beogradska po tome može smatrati neuobičajenim primerom. Časovnik ima centralni mehanizam i tegove, kao i dva gonga, a između dva navijanja časovnik može da radi oko nedelju dana. Satni mehanizam u potpunosti je obnovljen 2002. godine i danas radi na savremenim principima. Sahat-kula je jedan od malobrojnih objekata na Beogradskoj tvrđavi koji nije pretrpeo značajnija oštećenja, te i danas čuva sva autentična arhitektonska i stilska obeležja. Visoka je 27,5 metara.
  • 13. Pobednik Pobednik je naziv za trijumfalni spomenik koji se nalazi na najvišem bedemu tvrđave u Beogradu. Spomenik je izradio čuveni vajar Ivan Meštrović, a po narudžbi beogradske opštine. Spomenik predstavlja pobedu srpske vojske nad Otomanskom i Austrougarskom imperijom u ratovima od 1912. do 1918. godine. Spomenik predstavlja pobedu nad feudalizmom i ropstvom, mračno i srednjovekovno doba koje su oličavale stare i konzervativne carevine prestale su da postoje posle Prvog svetskog rata, a nag muškarac i ratnik oličava novo renesansno doba, koje je došlo u ove krajeve. Sivi soko u levoj ruci osmatra svet oko sebe i pazi da se mračne, tiranske i strane zavojevačke sile ne probude, a ako se to desi, mač u desnoj ruci je tu da te sile zla uplaši ili pobedi. Prema prvobitnom planu, spomenik je trebalo da bude postavljen u centru grada, na Terazijama, ali zbog negodovanja tadašnje javnosti, izazvanog realistično predstavljenom nagom muškom figurom, postavljen je na Beogradskoj tvrđavi licem okrenut prema Zemunu. Spomenik Pobednik je svečano otkriven 1928. godine, povodom proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta i pobede Srbije u ratovima od 1912. do 1918. godine.
  • 14. Mitropolitski dvor Arheološkim istraživanjima otkriven je deo mermernog nadvratnika mitropolitske crkve Uspenja Bogorodice sa ktitorskim natpisom despota Stefana Lazarevića. Sem natpisa nije pronađen nikakav drugi ostatak crkve koja uništena početkom treće decenije XVIII veka. U neposrednoj blizini crkve nalazila se prostrana srednjovekovna građevina – palata, za koju je arheološkim istraživanjima vršenim od 1985. godine utvrđeno da potiče iz despotovog vremena. Ova palata pripadala je kompleksu Mitropolitskog dvora i uništena je u požaru prilikom turskog zaposedanja grada 1521. godine.
  • 15. Kralj kapija Po projektu Andrea Kornara starija faza Kralj kapije potiče iz 1693. godine i rađena je kad i Sahat kapija, te joj je po arhitektonskom sklopu veoma slična. Odzid prema Rimskom bunaru nije sačuvan u autentičnom obliku, jer je 1950. godine prezidan za bunker JNA. Mlađa faza gradnje Kralj kapije obuhvata produžetak prolaza i završava se reprezentativnim portalom u duhu baroka. Bočno se nalaze prolazi koji vode do bastiona II i jugozapadno fronta. Današnji kompleks Kralj kapije predstavlja najbolje očuvani deo beogradske tvrđave sa vojnim objektima iz epohe baroka. Svod centralnog prolaza Kralj kapije je bio u veoma lošem stanju i zbog mogućnosti urušavanja, koje bi predstavljalo opasnost za prolaznike, postavljena je skela. Usled prodiranja atmosferskih oda s površine platoa kod Pobednika došlo je do drobljenja i raspadanja kamena unutar centralnog prolaza. U sklopu projekta restauracije izvršeno je ispitivanje kamena u svodu i utvrđeno da je njegova čvrstoća 10 puta manja od minimalne i da postoji opasnost od urušavanja svoda. Prva faza intervencije na Kralj kapiji predstavlja konzervatorsko- restauratorske radove, dok se druga odnosi na statičku sanaciju i hidroizolaciju kapije. Pored Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda u ovu, složenu intervenciju uključen je i Arhitektonski fakultet u Beogradu. Radovi su završeni 2009. godine.
  • 16. Karađorđeva kapija Ovo je južna kapija ravelina. Izgrađena je u 18. veku, a nazvana je po Karađorđu, koji je prošao kroz nju prilikom zauzimanja tvrđave 1806. Nakon povratka Turaka 1813. zazidana je kako ne bi poslužila nekom novom Karađorđu. Ponovo je otvorena tek nakon Drugog svetskog rata.
  • 17. Fontana Borba Fontana Borba se nalazi u centru kružne aleje na Gornjem Kalemgdanu, u Beogradu, Srbija. Spomenik predstavlja ribara koji se bori sa zmijom. Ovaj spomenik takođe zovu i "Zlosrećni ribar". Autor spomenika je kipar Simeon Roksandić. Skulptura je urađena u bronzi i ima visinu 150cm. Simeon Roksandić je ovu skulpturu izradio 1906. u svom ateljeu u Rimu. Spremao se za Balkansku izložbu, koja se održavala 1907. u Londonu. Fontana Borba ima interesantnu priču. Autor je bio obavešten da je spomenik potonuo s brodom, koji je prevozio figuru. Kako je imao model urađen od gipsa, kipar je izradio još jednu identičnu figuru. Kasnije se saznalo da prva figura nije potonula. Tako su bile napravljene dva potpuno ista primerka spomenika. Jednu kopiju spomenika otkupio je grad Beograd, a drugu je otkupio grad Zagreb. Bio je to jedinstveni slučaj da isto umetničko delo biti postavljeno na dva različita mesta u istoj zemlji, što danas, naravno, više nije slučaj. Fontana Borba je postavljena na Gornjem Kalemegdanu 1912 godine. Fontana je zaštićena zakonom kao spomenik kulture, kao i svi ostali spomenici u parku na Kalemgdanu. U Zagrebu je ovaj spomenik postavljen na jezuitskim trgu u Gornjem gradu.
  • 18. Damad Ali Pašino turbe Damad Ali-pašino turbe nalazi se na platou Gornjeg grada, oktougaone je osnove i jedan je od retkih sačuvanih spomenika islamske arhitekture u Beogradu. Turbe je dobilo naziv po velikom veziru sultana Ahmeda III, Damad Ali-paši. Mauzolej je nastao 1784. godine nad grobom beogradskog muhafiza Izmet Mehmed-paše. Pošto je turbe znatno oštećeno u Prvom srpskom ustanku, Marašli Ali-paša ga je obnovio tokom 1818 i 1819. godine i posvetio Damad Ali-paši. Kasnije su tu sahranjena i dva muhafisa (zapovednika) Beogradske tvrđave: Selim-paša (1847) i Hasan-paša (1850).
  • 19. Crkva Rođenja Presvete Bogorodice (Ružica), Beograd Nalazi se u istočnom podgrađu Beogradske tvrđave, u zgradi koja je u 18. veku prvobitno služila kao barutni magacin. Posle prelaska tvrđave u srpske ruke 1867-69. pretvorena je u vojnu crkvu nazvanu “Ružica”. U doba despota Stefana Lazarevića postojala je stara crkva istog imena, koju su Turci pri osvajanju Beograda 1521. porušili. Crkva Ružica ozidana je od kamena i sa zvonikom priljubljena uz samu Beogradsku tvrđavu. Pred bočnim, glavnim ulazom u crkvu, od 1924. stoji “bronzana straža” – desno je srpski srednjovekovni vitez cara Dušana, levo srpski pešadinac iz Prvog svetskog rata.
  • 20. Crkva Rođenja Presvete Bogorodice (Ružica), Beograd Posle velikih oštećenja, nastalih posle Prvog svetskog rata, crkva je obnovljena 1925. zahvaljujući prilozima Beograđanki čiji su članovi porodice učestvovali u ratovima za oslobođenje. Izrezbareni ikonostas je uradio Kosta Todorović, a ikone na njemu naslikao jeromonah Rafailo Momčilović. Celu zapadnu stranu crkvene lađe pokriva kompozicija na kojoj je predstavljena prva novozavetna Hristova propoved – Beseda na gori, gde među slušaocima sede vojni sveštenik Petar Trbojević, kralj Aleksandar I i kraljica Marija Karađorđević, kao i kralj Petar I i ruski car Nikolaj II Romanov. Ovaj živopis crkve radio je poznati ruski akademski slikar Andrej Bicenko. Unutrašnjost krase tri lustera (polijeleja) napravljena od istrošenih čaura, topovske municije, oficirskih mačeva i vojničkih kubura vojnika sa Solunskog fronta. Zato se i našla na listi deset jedinstvenih crkava u svetu na zvaničnom sajtu Društva ljubitelja neobičnosti.
  • 21. Česma Mehmed paše Sokolovića Smeštana je u rovu pored severozapadnog bedema. Podigao ju je Mehmed paša Sokolović (1505-1579) u drugoj polovini XVI veka. Beograd je za vreme turske uprave posedovao vodovodnu mrežu. Jedan krak vodovoda napajao je vodom Gornji grad. Česma je možda služila i za napajanje džamije sultana Sulejmana, koja se nalazila u blizini. Česma ima pravougaonu osnovu, dimenzija 7,50 x 6,30 m. Pretpostavlja se da je prvobitno bila visoka oko 4,5 metra. Česma je bila dekorisana i ima lule za isticanje vode. Zanimljiv detalj je korito od kamenih ploča spojenih gvozdenim spojnicama, koje je očuvano u celini.
  • 22. Leopoldova kapija Ovo je glavna zasvođena kapija na Gornjoj tvrđavi. Ime je dobila po caru Leopoldu I, a naziva se još i Unutrašnja istočna kapija ili Gornja istočna kapija. U njenom gornjem delu fasadu ukrašava kameni venac i na njemu grb Austriske imperije. Iznad njega nalazi se ispisano geslo Habzburške dinastije VIRIBUS UNITIS ("Udruženim snagama"). Ispod grba nalazi se uklesana godina 1694. kao uspomena na neuspelu tursku opsadu. Stubovi koji se nalaze sa obe strane kapije su bez ukrasa, dok barokno pročelje ima dva geometrijska ornamenta. Ispred kapije nalazi se viseći most (koji ne funkcioniše), a tu su i ostali delovi za otvaranje kapije: rampa, kovane bankine, žlebovi, barikade i dve stražare u zidu pored glomaznih dvokrilnih vrata (koja su uklonjena). Širina i visina kapije iznose oko 7m, dok joj je dubina oko 10m. Ispod kapije je šanac preko koga je postavljen most sa drvenom ogradom. Mnogi elementi kapije su uklonjeni ili ne funkcionišu od vremena kada Tvrđava prestaje da ima status pograničnog utvrđenja i dobija karakter obične kasarne (početkom XIX veka).
  • 23. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Ideja o stvaranju prve službe zaštite spomenika kulture u Beogradu javila se tek neposredno pred Drugi svetski rat, 1939. godine, kada je na jednoj od sednica Opštine grada bilo predloženo da se pri kulturnom odseku Opštine formira i odeljak za ispitivanje prošlosti Beograda.Pa ipak, tek trinaest godina posle osnivanja Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture Narodne Republike Srbije (1947), Narodni odbor grada Beograda 27. maja 1960. godine osniva Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda („Beogradske novine“ br. 13/60).Oktobra 1960. godine za direktora Zavoda postavljen je Jovan Sekulić, a već novembra te godine imenovan je i Savet Zavoda čiji su članovi bili Stojan Simić, ministar u penziji, arh. Bogdan Ignjatović i Svetislav Mandić, slikar-kopnzervator. „Čekati-više se nije smelo. Trebalo je odmah doneti rešenje o zaštititi kuće Jevrema Grujića, a o tome nisam znao ništa. Ni kako se rešenje donosi, ni sam postupak oko njegovog donošenja i upisa u nekakav registar spomenika kulture koji još nije postojao u Zavodu“ piše Jovan Sekulić u knjizi Putevima zaštite spomenika kulture, Beograd, 2001. I tako, spasivši kuću Jevrema Grujića u ulici Lole Ribara br. 17 od nestajanja, izrađeno je prvo rešenje o zaštiti spomenika kulture u Beogradu.
  • 24. Izvori  http:// www.discoverserbia.org/sr/beograd/kalemegdan  http://www.dnevno.rs/ekalendar/beograd-u- proslosti/108770-dnevno-rs-pobednik-izmesten-sa- terazija-jer-su-se-beogradske-gospode- zgrazavale-nad-golotinjom.html  Knjiga istorija Beograda,autor balkanoloski institut Sanu Draganic.  http://www.haoss.org/t17062-znate-li-koliko- beograd-ima-kapija  http://www.filmpublikart.net/kalemegdan/zahv_fr .html  http://razgledanje.tripod.com/tvrdjava/fototura.h tm