Priopćenje za medije povodom poplava 2012. godine

1. BAOBAB – Udruga za istraživanje i popularizaciju znanosti
Trg kralja Krešimira 10
48000 Koprivnica
098 835-648, udrugabaobab@gmail.com
Priopćenje za medije:
Štete od poplava posljedica s u regulacije rijeka i lažne sigurnosti od uzvodnih brana
Poplave su 'Božje djelo', ali su štete od poplava uvelike djelo čovjeka.
LEGENDARNI AMERIČKI HIDROGEOLOG GILB ERT F. WHITE NAKON KATAST ROFALNOG ST RADANJA NEW
ORLEANSA
Poplave u svijetu često su direktna posljedica ljudske aktivnosti. Koliko god to nelogično
zvuči, upravo je zastarjela obrana od poplava glavni uzrok velikih ekonomskih šteta od
poplava danas u Europi. Zastarjelo reguliranje rijeka svelo je rijeke na uzak kanal s malim
kapacitetom vode. Rijeka je još više ubrzana skraćivanjem meandara i pretvorena u bujicu za
svake visoke (sasvim prirodne) povećane razine voda u p roljeće i manje u jesen. Ponajviše,
uništavana su prirodna poplavna područja – primaoci suvišnih voda, odnosno prirodna obrana
od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu odnosno vremensku bombu koje će
negdje, prije ili kasnije eksplodirati – odnosno izliti se bez obzira i na najjači nasip ili zaštitu.
U SAD su prošle godine nastale ogromne gospodarske štete od poplava na rijeci Mississippi
uslijed regulacije i isušivanja okolnih močvara. Tamo gdje je sačuvana poplavna nizina,
odnosno prirodna retencija visokih voda, štete od poplava bile su minimalne ili ih uopće nije
bilo. Na Filipinima je bilo slično: klimatske promjene uzrokovale su pojačane tajfune i obilne
kiše, sjeća šuma u planinama omogućila je nenormalne bujice koje su rušila sve pred sobom.
Bujice su potom napunile rijeke čije stisnuto, regulirano korito nije moglo prihvatiti toliki
nalet vode. Kako je poplavna nizina isušena, a ljudi se naselili od mah uz obale, katastrofa je
bila neminovna. Štete od poplava i gubitak života u potpunosti su djelo čovjeka.
Učvršćivanje obala je potrebno u naseljima ili uz industriju, ali ne i u prirodnim
područjima. Tradicionalna zaštita od poplava, štetnog djelovanja voda i sličnih djelatnosti
iznimno je skupa, ali neučinkovita (daje lažnu sigurnost) i u konačnici stvara još više šteta,
koje i sami osjećamo na svojoj koži. Nemoguće je spriječiti padanje kiše i topljenje snijega
što su prirodne pojave. Na žalost, klimatski modeli predviđaju sve ekstremnije meteorološke
pojave što će još pogoršati situaciju. U kombinaciji s reguliranim rijekama, to je recept za
nove štete od poplava!
Ovdje treba primijetiti ulogu u hidroelektrana u stvaranju vodenog vala. Austrijanci su
naglo otvorili brane i tako je nastao veliki vodeni val koji napravio štetu. U javnosti vlada
krivi dojam da hidroelektrane smanjuju poplave. To je istina u slučaju malih sezonskih, ali

2. korisnih poplava koje donose plodni mulj, pročišćuju vodu, održavaju na životu okolne
rukavce i mrtvice koji su mrijetilišta riba itd. Hidroelektrane međutim naglim ispuštanjem
ogromnih količina vode zapravo stvaraju štete!
EU je uvidjela ovaj problem i Okvirnom direktivom o vodama nastoji promijeniti praksu.
Obnavljaju se meandri koji usporavaju bujicu, rukavci, poplavne livade i šume koje primaju
suvišnu vodu. Mnogo jeftinijim metodama dobiva se bolja i efikasnija zaštita od poplava.
Strategija što bržeg prolaska vodenog valova i slanje bujice nizvodnim susjedima je sramotna
i mi smo sada ti nizvodni susjedi koji trpimo štete.
Godine 2010. moćni, ali u hrvatskom dijelu toka mahom neregulirani Dunav bez opasnosti se
prelio u Kopački rit, dok je podrume poplavila mala, ali vrlo regulirana Karašica. Postojeća
prirodna područja Lonjsko polje i Kopački rit dobar su pokazatelj kako prirodna močvarna
područja bezopasno primaju visoke vode, a ne ugrožava se ljudska imovina. Pri tome je
sačuvana izuzetna prirodna baština (dapače poplavna područja služe kao najvažnije
mrjestilište čitave regije), razvijen turizam te zdrava poljoprivredna proizvodnja bez mnogo
umjetnih gnojiva i pesticida kao u konvencionalnoj poljoprivredi (npr. ekstenzivno stočarstvo
u Lonjskom polju).
U Hrvatskoj nažalost vlada zastarjeli način gospodarenja voda – kanaliziranjem rijeka. To je
jasno pokazao izvještaj Twinning – misije EU koja je neuspješno pokušavala pomoći
implementaciju modernog gospodarenja vodama u RH.
„U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na
tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se
dogodio u zemljama članicama.“
JEDNA OD T VRDNJI MISIJE EU – TWINNING

3. A B
SLIKA 1. GRAFIČKI PRIKAZ KAKO EU A) VIDI SVOJE RIJEKE, B) NE VIDI SVOJE RIJEKE
Indikativno je da se opet nije imalo novaca za popravak obrambenih nasipa prema naseljima,
ali se ima za regulacije rijeka i potoka usred šuma i livada širom Hrvatske! U Hrvatskoj je
kanalizirano na tisuće kilometara potoka i rijeka kilometara vodotokova, a planira se i daljnje
kanaliziranje. Nažalost, ove će poplave biti izgovor (i to loš) za daljnju regulaciju rijeka i
daljnje rasipanje novaca na zastarjele tehničke objekte koji će u konačnici prouzrokovati još
više problema. Pozivamo ovim putem Vladu RH da krene u efikasno i jeftino gospodarenje
vodama, vođeni načelima napredne Europe te da ne podlegne zahtjevima Hrvatskih voda za
novim regulacijama i financijskim opterećenjima građana koji se potenciraju na nesreći
pogođenih u poplavama.
Dipl.ing Goran Šafarek