GLASILO HRVATA CRNE GOREGodina IX   Broj 69/70   Prosinac 2010/ Siječanj 2011. Cijena 1 €   ISSN 1800-5179  U slavu zaštit...
PREDSJEDNIKHGDCG PRIM. DR. IVAN ILIĆVrijeme za nove ljudeSTR. 4                                                           ...
INTERVJU: PREDSJEDNIK HRVATSKOG  GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE         PRIM.DR IVAN ILIĆVrijeme zanove ljudeU povodu Jubile...
Prim. dr. Ivan Ilić na      da se pokaže da je danas dru-                                              Skupštini HGDCG    ...
Odličja i dobivali i inicirali iz HGD: Kotor 2008.znanim kriterijima, a tako da     zirati ove godine. No com-       terij...
STAV                                      Pred osmi popis                                   O                             ...
U SLAVU SV. TRIPUNA, ZAŠTITNIKA GRADA KOTORATripundanske svečanosti                        Centralna                      ...
svećenstvom, gradonačelnicaKotora Marija Ćatović, gene-ralni konzul Republike Hrvat-ske u Kotoru Božo Vodopija.Svečanu Pon...
predslavio ovogodišnje slavlje   koje častimo „jer i danas, i u       nepostiže na polju ljudskena čast Svetom Tripunu“, p...
11
INTERVJU:                     ŽUPAN DUBROVAČKO- NERETVANSKE                              ŽUPANIJE NIKOLA DOBROSLAVIĆSuradn...
Prvi dolazak u Kotor: Župan Dobroslavić na prijemu                                              u povodu Dana državnosti R...
1.HRVATI U                             Biografski leksikon “Hrvati u Čileu,ČILEU                             životopisi“ D...
Prvi Hrvati u Čile doseljavaju sredinom 19. Stnom odmaralištu Ferijalnog           ostat ćemo pod nekom bu-           sam ...
prema Herceg Novom. Nara-            tiaga na pučini Tihog ocenavno, Ante je drugi dan opet bri-     kod Concepciona. Doni...
nji broj Hrvata.                                            Hrvatske novine             Plovili su u glavnom od Ge-       ...
uglavnom sa završenom po-           stić, Biskupović, Zambelić...     jem ovaca i proizvodnjom vu-morskom školom u Malom L...
DOPUNSKA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA  U crkvi sv. Roka 19. prosinca   kružili prvo polugodište. Ove      zom. Po završetku pri...
IZ STATUTA GRADA KOTORA I PROPISA SREDNJEGA VIJEKAPerperi ilistub srama                                         Domaće zak...
snijim odlukama koje se pri-      svoje kuće i izmet ili nečistoću    a druga polovica Komuni. Ni-pisuju vremenu kotorske ...
prozor naspram postojećegprozora, balkon preko uliceKomune - nisu se smjeli gra-diti. Svaku ruševinu u Graduvlasnik je mor...
Lonce sa cvijećem na prozo-                                                                        rima i balkonima bilo j...
SOCIJALNO -EKONOMSKA STRUKTURA DRUŠTVA U KOTORU U              PRVOJ POLOVICI XIV. STOLJEĆAPlemići i pučani               ...
u dvije osnovne grupe, u notar-       ti unesci ustvari minijaturni        biti pretočene u odredbe grad-ska akta i u suds...
kata (advocatus) ili zastupnika      dao kotorskoj vlasteli i pučani-      šar (coçuçarius), koji su odje-(procurator). Ti...
šegrta, a kod 5 krojača primljen      Glustiça) na zapadnom dijelu        način su povezane veće zemlji-je samo 1 šegrt, a...
PRVI VELIKI DOGAĐAJ U POVODU JUBI     Tripunda28
ILEJA 10 GODINA OD OSNUTKA HGDCGanski bal                                   29
U hotelu Splendid u Bečićima 5. veljače           va, koje su bile vezane za crkvene svetkovine.održan je Tripundanski bal...
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Hrvatskiglasnik 69/70
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Hrvatskiglasnik 69/70

1,233

Published on

Published in: News & Politics
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,233
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
4
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "Hrvatskiglasnik 69/70"

  1. 1. GLASILO HRVATA CRNE GOREGodina IX Broj 69/70 Prosinac 2010/ Siječanj 2011. Cijena 1 € ISSN 1800-5179 U slavu zaštitnika
  2. 2. PREDSJEDNIKHGDCG PRIM. DR. IVAN ILIĆVrijeme za nove ljudeSTR. 4 Poštovani čitateljiU SLAVU ZAŠTITNIKA zbog prelaska na radno mjesto portparola Ministarstva od-GRADA KOTORA brane u Vladi Crne Gore, ovaj moj uvodnik na neki način je oproštajni. Iako većinu nikada nisam srela, veoma često ima-Tripundanske la sam dojam da vas na neki način poznajem. Povremeni su- sreti, e-mailovi, poruke potpore i ohrabrenja... doprinosili susvečanosti tom uvjerenju i davali poticaj da ponekad i iznad objektivnih mogućnosti naše male redakcije opstajemo i izlazimo, pratećiSTR. 8 vaše sugestije, iz broja u broj sve kvalitetniji. Hrvatski glasnik opstaće, u to sam uvjerena, zbog vas dragiŽUPAN DNŽ NIKOLA DOBROSLAVIĆ čitatelji, zbog dobre energije koja pokreće sve članove Hrvat- skog građanskog društva, unatoč povremenim prije svega fi-Suradnja je proces nancijskim teškoćama i neprimjerenim i neutemeljenim kriti- zerskim osvrtima. Jer, članovi Društva i časopis koji prati sveSTR. 12 njihove aktivnosti kao dokument jednog vremena - uz brojne povijesne i životne teme, nositelji su poruke mira, tolerancije,HRVATI U ČILEU suradnje i uvažavanja, očuvanja identiteta i obstojnosti, po- nosno ističući svoje ali ne umanjujući tuđe. Dapače, trudećiObećana zemlja se da ga što bolje upozna. Nekoliko godina na mjestu urednika Hrvatskog glasnikaSTR. 14 proletjele su, nije fraza, kao tren. Uz drage suradnike s koji- ma sam skupa organizirala bezbroj aktivnosti s puno entuzi-IZ STATUTA GRADA KOTORA jazma i dobre volje i koji su vremenom postali iskreni prijate- lji, putovanja diljem Republike Hrvatske, upoznavanje grado-Perperi ili stub srama va, predivnog krajolika, fascinantnih povijesnih građevinaSTR. 20 koje na koncu opet pamtimo po dragim ljudima... Uz zahvalnost svim svojim suradnicima – neću im spominja- ti imena, u strahu da nekoga u ovom trenu ne zaboravim - uKOTORU U PRVOJ Hrvatskom građanskom društvu, ali i šire, diljem Crne Gore,POLOVICI XIV. STOLJEĆA Hrvatske, Europe, svijeta... svima koji su pomagali, ali i oni- ma koji nisu jer i oni čine naše živote potpunim, želim vam još puno ugodnih trenutaka uz Hrvatski glasnik, dobro zdravlje iPlemići i pučaniSTR. 24 puno sreće Vaša urednicaSKADARSKO JEZERO I BOJANA Tamara PopovićJedinstven plovni putSTR. 46 “Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi mjesečno. Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 Kotor Predsjednik: dr Ivan Ilić Glavni urednik: Tamara Popović Telefon: +382 (0) 32 304 232 Faks: +382 (0) 32 304 233 Uređivački odbor: Tripo Schubert, Marija Mihaliček, Joško E-mail: hgd-kotor@t-com.me Katelan, Željko Filičić Fotografije: Foto Parteli, R. Milić, S. Žiro-račun: 510-4741-76 Kordić, N. Dabanović Osnivač: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor Dizajn&priprema: Radionica LCG Tisak: Grafo-Bale – WEB: www.hrvati.me Podgorica Naklada: 800 primjeraka Cijena: 1,00 euro 3
  3. 3. INTERVJU: PREDSJEDNIK HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE PRIM.DR IVAN ILIĆVrijeme zanove ljudeU povodu Jubileja 10 godina odosnutka HGDCG, tijekom kojih sustrpljivo građeni mostovi povjerenja,suradnje i prijateljstva dvaju naroda idržava, Hrvatske i Crne Gore,razgovarali smo sa predsjednikomdruštva prim. dr. Ivanom Ilićem oplanovima, aktualnim događanjima iaktivnostima Ilić: Ova godina je zamišlje- ključne smjernice u radu. Te- naca i dalje biti vrlo bitno una da bude godina dostojnog ško je sada izdvojiti među radu Društva. Mi već godina-obilježavanja 10 godina nada- mnoštvom realiziranih proje- ma imamo ustaljene godišnjesve uspješnog rada Hrvatskog kata one ključne. Mislim da planove rada. Poznate su re-građanskog društva. U tom smo na svim gore navedenim dovne aktivnosti. Prije svega,cilju pokušat ćemo realizirati poljima postigli odlične rezul- želja nam je obezbijediti redo-dosta ambiciozan plan aktiv- tate i prepoznati u obje drža- vito izlaženje ovog časopisa,nosti. Osnovna zadaća Dru- ve. Priznanja Društvu i poje- što smatram za jedan od naj-štva je, što stoji i u prvom dincima su dokaz tomu. važnijih projekata, zatim na-članku Statuta, puna afirma- staviti plodnu izdavačku dje-cija hrvatske nacionalne za- Hrvatski glasnik: Ova godi- latnost, obilježavanje tradicio-jednice u Crnoj Gori, njegova- na je i izborna, obnoviti će- nalnih svečanosti i praznika,nje hrvatskog jezika i kulture, te rukovodeća tijela Dru- rad čitaonice i knjižnice, webobnova tradicionalnih običaja štva? prezentaciju, pokretanje man-i kulturne baštine. Isto tako dolinskog orkestra... Pretho-razgranata i plodna suradnja Ilić: Desetgodišnji rad je dne godine bile su različite, us nama sličnim udrugama, ostavio dosta traga na poje- materijalnom pogledu, alipolitičkim subjektima, lokal- dincima koji su se maksimal- smo uvijek uspijevali realizi-nom upravom, državom Cr- no posvetili radu u udruzi i rati većinu zacrtanih aktivno-nom Gorom i uspješna obno- red je da dođu novi, s novim sti na redovnim godisnjimva veza sa subjektima u Re- poletom i idejama. Svakako skupštinama. Nema razlogapublici Hrvatskoj. To su bile i da će bogato iskustvo pojedi- da tako ne bude i dalje.4
  4. 4. Prim. dr. Ivan Ilić na da se pokaže da je danas dru- Skupštini HGDCG štvenopolitička situacija u na- šoj zemlji takva da je naciona- lno izjašnjavanje slobodno, ponekad čak i afirmativno, da smo uradili mnogo dobrih stvari za našu nacionalnu za- jednicu, za naše prijatelje bez obzira na nacionalnu pripad- nost, za lokalnu sredinu u ko- joj živimo, za Crnu Goru. Ako smo svojim radom probudili i jednog našeg sugrađanina da se sada slobodno opredijeli kao Hrvat - napravili smo do- bru stvar. Na kraju, svih ovih 10 godina rada našeg Društva vjerojatno će biti afirmativno i poticajno za neodlučne poje- dince. Isto je tako važno naglasiti opstanak hrvatskog jezika ko- ji je po novom Ustavu Crne Gore službeni jezik u zemlji. Ovaj Glasnik od početka piše na hrvatskom jeziku i to je za sada jedini medij gdje se može naći službeni, književni hrvat- ski jezik. To je nedovoljno. I među samim Hrvatima u Cr- noj Gori je mali broj onih koji su na popisu prije 10-tak go- dina odgovorili da govore svo- jim jezikom. Mislim da će du- gogodišnje uspješno izlaženje našeg časopisa i njegova čita- nost, kao i rad dopunske na- snio kao nacionalno neopredi- stave hrvatskog jezika, utjeca- Hrvatski glasnik: Uskoro jeljen ili je svoj nacion vezao ti da se taj postotak poboljša.slijedi popis o kojem se sve za teritorijalnu pripadnostvise priča. Kakav je Vaš kao Bokeljka ili Bokelj. Sigur- Hrvatski glasnik: Pomenu-stav? no je među njima i značajan li ste Hrvatsko nacionalno broj nekad Hrvata koji zbog vijeće. Kakav je trenutno Ilić: Istina je da se to pitanje raznoraznih razloga žele izbje- njegov odnos prema Dru-dosta politizira, a vjerojatno ći nacionalno opredijeljenje. štvu?će i više kako se približava da- Razlog tomu je možda strah,tum. Mislim, a taj sam stav iz- često imaginaran, briga za za- Ilić: U našem vijeću imamonio i na sastanku našeg Na- poslenje, obzir prema ostalim problem što se želi marginali-cionalnog savjeta, da su Hrva- članovima obitelji… Mislim da zirati rad našeg Društva. Po-ti u Crnoj Gori dosta svjesni je nacionalno opredjeljenje stoji jasan scenarij, a bit je dasvoje nacionalne pripadnosti i isključiva stvar pojedinca i da se prema nama zatvori prilivda neće biti većih odstupanja nema mjesta nekoga prisilja- redovitog financiranja proje-u rezultatima. Problem je što vati da mijenja svoj status. kata iz Fonda za manjine, izsmo mi vjerojatno biološki Ono što je bila jedna od osno- onoga što građani Crne Gorenajstariji narod u Crnoj Gori s vnih i čini mi se dobro obser- izdvajaju iz svojih džepova.malim priraštajem. Primijeće- viranih zadaća našeg Dru- Već drugu godinu sredstvano je da se na posljednjim iz- štva, a nadam se i drugih se dijele na skandalozan na-borima značajan broj pojedi- udruga s nacionalnim pred- čin, na samo pojedincimanaca, posebno u Boki, izja- znakom i političke stranke, je 5
  5. 5. Odličja i dobivali i inicirali iz HGD: Kotor 2008.znanim kriterijima, a tako da zirati ove godine. No com- terijima, objavljenim i usredstva dobiju samo podo- ment, rekli bi Englezi. Ipak, ovom listu, prema vijeću ibni i probrani. Naša udruga ove godine smo u suradnji s pojedincima, odgovara namje najveca i najaktivnija respektabilnim dijelom ne- se nepotpisanim političkimudruga Hrvata u Crnoj Gori, vladinog sektora u Crnoj Go- pamfletima i prizemnim dis-ali ne može zadovoljiti “famo- ri “uzburkali” javnost, mje- kvalifikacijama na sajtu poli-zne” uvjete i ravnopravno rodavne političke structure, i tičke stranke.konkurirati. Nevjerojatno je nadamo se da će se u načinuali točno da je npr. prošle go- raspodjele ne malih sredsta- Hrvatski glasnik: Neda-dine jedna inače potpuno mi- va i kontroli njihovog troše- vno ste postali načelnik ki-norna i neaktivna udruga nja nešto bitno promijeniti, rurgije u Općoj bolnici Ko-dobila ogromna sredstva za naravno nabolje. Na naše ar- tor. Vaši su profesionalniprojekt koji uopće nije reali- gumentirane tekstove o nači- uspjesi manje poznati ja-ziran, a ove godine ponovo za nu raspodjele sredstava, su- vnosti.isti, koji će se navodno reali- kobima interesa, čudnim kri-6
  6. 6. STAV Pred osmi popis O ve godine će se održati osmi popis stanovništva ( Za- kon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini ), otkako je Crna Gora proglašena jednom od republika bivše zajedničke države. Prvi otkako je Crna Go- ra postala samostalna država 2006. godine. Popis stanovni- štva nije samo puko registriranje stanovnika, njihovih osob- nih karakteristika i osjećanja nacionalne i religiozne pripad- nosti, kao dijela kulturne osobenosti. Nije ni prebrojavanje po tim osobenostima. Popis treba doživljavati kao civilizacijsku, demokratsku tvorevinu, čiji rezultati treba da posluže u ostvarivanju socijalne, ekonomske i kulturne politike, kao i afirmativne politike manjinskih naroda i etničkih grupa. Ovaj popis se radi u skladu sa standardima i zahtjevima međuna- rodne zajednice, kako bi se dobiveni podaci mogli upoređiva- ti sa drugim zemljama. Popisom, manjinski narodi odlučuju o sopstvenom sta- tusu, manjinski narod ili etnička grupa. Nije sve isto. Ne, kada je riječ o zastupljenosti u predstavničkim organima, ali i upotrebi pisma i jezika. Upravo se Hrvati u Crnoj Go- ri nalaze na granici koja dijeli manjinski narod od statusa etničke grupe. O tome odlučuju oni sami. Zapravo, ono što osjećaju, po korjenima čiji su izdanci. Prošla su vremena straha od izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadno- sti. Za djecu mlađu od 15 godina podatke daju roditelj, usvojitelj ili staratelj, tako je regulirano Čl. 21 citiranog Zakona. Prošlo je vrijeme odricanja uže nacionalne u ko- rist šire nacionalne pripadnosti. I u jednom i u drugom slučaju „žrtve“ su bili Hrvati, srazmjerno više od ostalih. To potvrđuju usporedni rezultati dosadašnjih popisa sta- novništva. Od 10 644 Hrvata u Crnoj Gori (1961. ) do 6 811 registriranih na posljednjem popisu stanovništva, prosječno 93 manje godišnje. Istina, navedeni razlozi nije- su isključivi uzrok negativne demografske tendencije kre- tanja stanovništva hrvatske nacionalne pripadnosti. Ilić: Radim posao koji volim, Ukoliko Vas popisivač ne zatekne u stanu, postupite ukoji je iznimno naporan i stre- skladu sa Čl.22. citiranog Zakona, tj. dužni ste da se dosan. U tome me relaksira us- 15. travnja 2011. godine javite popisnoj komisiji za dava-pješno obavljena operacija, nje podataka.dobar ishod liječenja, zadovo- Predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori je prilikaljan pacijent. Naravno, ima i da svaki od njenih stanovnika odlučuje o svom i o kolek-tužnih trenutaka kad se dođe tivnom statusu naroda kojem pripada. Toga treba bitipred zid bez izlaza. Cilj mi je svjestan. Treba da bude svjestan i činjenice da tim po-da dokažem da se i u maloj tvrđuje multinacionalnu, multikonfesionalnu i multi-bolnici može raditi najmoder- kulturalnu stvarnost države čiji je pripadnik. Istina, mo-nija kirurgija i biti uspješan i že da se i ne izjasni ili da se izjasni prema regionalnojpriznat. Kotor je grad s iznim- pripadnosti, ali će i tu biti manjina, na štetu onih koji-no dugom kirurškom tradici- ma stvarno pripadaju.jom, među nastarijom na Ja- Ime i adresa autora poznati Redakcijidranu. 7
  7. 7. U SLAVU SV. TRIPUNA, ZAŠTITNIKA GRADA KOTORATripundanske svečanosti Centralna svečanost vanjske proslave Svetog Tripuna 6. veljače otpočela je okupljanjem odreda Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata, kotorske i tivatske Gradske glazbe, te gostujuće Šibenske narodne P glazbe rošli su ulicama grada do trga ispred katedrale Svetog Tripuna. Admira- lu Bokeljske mornarice dr. Milošu Miloševiću raport je podnio major Josip Ribica uz pozdravni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odi- grala tradicionalno kolo u čast Svetog Tripuna. U porti katedrale svečanosti su, među ostalim, prisustvo- vali izaslanik države Crne Go- re, veleposlanik pri Svetoj sto- lici Antun Sbutega, biskup kotorski mons. Ilija Janjić sa8
  8. 8. svećenstvom, gradonačelnicaKotora Marija Ćatović, gene-ralni konzul Republike Hrvat-ske u Kotoru Božo Vodopija.Svečanu Pontifikalnu SvetuMisu služio je nadbiskupmons. Nikola Eterović, gene-ralni tajnik Sinode biskupa izRima. Nakon svečane svetemise, uslijedila je procesijaulicama kotorskog starog gra-da u kojoj su se nosili relikvi-je Svetog Tripuna u pratnjiBokeljske mornarice i grad-skih glazbi. U procesiji je su-djelovalo mnoštvo vjernika,redovnica, redovnika, brojnihhodočasnika iz regiona, gra-đana Kotora i Boke kotorskekoji su došli odati počast Sve-tom Tripunu, među kojima iBožo Usanović sa stijegom Hr-vatskog građanskog društva. Prema pisanju don Pavaa čast njegovim moćima na ol-Medača, u predvečerje uoči taru usred renesansnog cibo- U predvečerje vanjske pro-same svetkovine, katedrala je rija. Moći po tradiciji kađe- slave u katedrali sv. TripunaSvetogTripuna ispunjena na- njem časte jednako odabrani upriličen je prigodan koncertrodom koji se je okupio na vjernici iz katoličke i pravosla- katedralnog oratorijskog zbo-svečanu Večernju u čast svo- vne Crkve. To je uistinu upe- ra mladih iz Mostara pod ra-me zaštitniku, središte fasci- čatljiv doživljaj koji svjedoči vnanjem don Dragana Filipo-nantnog obreda u kojem se, ekumenizam na ovim prosto- vića. Ovaj katedralni zbor imadok traje čitanje životopisa rima, duboko utisnut u duše 65 članova, uglavnom mo-Svetog Tripuna, iskazuje po- bokeljskog puka. starskih studenata a u Kotoru je nastupilo njih pedesetak i svojim nastupom zagrijalo sr- ca prisutnih Kotorana pred sutrašnju svečanost. „Na početku euharistijskog slavlja domaći je biskup Ilija Janjić pozdravio prisutne na- dbiskupe i biskupe te pred- stavnike državnih i građan- skih vlasti. S nama su unašoj proslavi bili nadbiskup i me- tropolita splitsko-makarski Marin Barišić, biskup šiben- ski Ante Ivas, biskup celjski Stanislav Lipovšek te biskup skopski Kiro Stojanov. Među predstavnicima biskupa pose- bno je pozdravljen novoime- novani vojni ordinarij za BiH mons. Tomo Vukšić. Iz Rima nas je pohodio generalni taj- nik Sinode biskupa nadbi- skup Nikola Eterović koji je 9
  9. 9. predslavio ovogodišnje slavlje koje častimo „jer i danas, i u nepostiže na polju ljudskena čast Svetom Tripunu“, piše našoj Europi pred naletom djelatnosti bez truda, kojidon Pavao Medač.. sekularizma, hedonizma i re- uključuje križ nema uspjeha Prepoznavši u Boki kotor- lativizma, kršćanin je pozvan u učenju, sportu, znanosti, uskoj malu, ali dinamičnu Cr- nositi križ, tj. živjeti i navije- bilo kojoj profesiji. Isto sekvu, Eterović je okupljeni na- stiti blagu Vijest evanđelja zahtjeva i na duhovnome po-rod svojim riječima ohrabrio i koje je često u suprotnosti s lju. Stoga je nova evangeliza-potaknuo na nasljedovanje lažnim vrijednostima svijeta. cija izazov za sve nas. Samivjernih Kristovih svjedoka Bez križa ništa se plemenita smo slabi i nemoćni, ali je Bog jak i svemoguć. On je do- bro u ovom svijetu ostvario u svojim svecima, posebno u svojoj i našoj majci BDM, veoma čašćenoj u Kotorskoj biskupiji. Neka nam ona sku- pa sa zagovorom Svetoga Tri- puna mučenika kao i svih svetaca i blaženika ove blago- slovljene zemlje, posebno bo- keljske uvale svetaca omogu- ći da kročimo tim putem na dobro ne samo katolika, nego ibraće i sestara pravoslavaca, pripadnika vjerskih zajednica te svih ljudi dobre volje“ re- kao je između ostaloga na- dbiskup Eterović.10
  10. 10. 11
  11. 11. INTERVJU: ŽUPAN DUBROVAČKO- NERETVANSKE ŽUPANIJE NIKOLA DOBROSLAVIĆSuradnja je proces Piše: Slanome 1991. osjetili sve ku mrlju i sramotu zbog aktiv- Tamara POPOVIĆ strahote rata. nog sudjelovanja u tom veliko- srpskom projektu i zbog poho- Hrvatski glasnik: Crnogor- Dobroslavić: Taj dio povijesti da na Dubrovnik. Na našemskoj javnosti, napose Hrvati- je za nas veoma težak i tragi- području bile su, nažalost,ma Boke, malo je poznata čan jer smo bili žrtve velikosrp- upravo postrojbe iz Crne GoreVaš životopis i aktivnosti u ske agresije, doživjeli okupaci- (Kolašina, Bijelog Polja, Nikši-domeni prekogranične sura- ju, pretrpjeli goleme ljudske ća, sudeći po ostavljenim grafi-dnje. gubitke, torture u logorima i tima). golema materijalna razaranja. Domovinski rat bio je za nas Dobroslavić: Rođen sam u U mom Slanomu i okolnim na- osim stradanja i vrijeme pono-Slanomu. Diplomirao sam filo- seljima bilo je sve opljačkano i sa i hrabrosti, jer smo uspjelizofiju i engleski jezik, ali sam spaljeno 95% zgrada. Slično je pobijediti u neravnopravnom,gotovo cijeli radni vijek proveo bilo i na ostalom dubrovačkom nametnutom ratu tzv. JNA iu hoteljerstvu, naime, bio sam području. Stara jezgra Dubro- dobrovoljce koji su bili više-dugi niz godina direktor hostel- vnika, na listi UNESCO-a, po- struko nadmoćniji, brojčano, askog poduzeća Osmine u Sla- gođena je tisućama granata. pogotovo u tehnici. I sam samnomu. Također sam bio u tri Pokradeno je umjetni- bio aktivni sudionik tih doga-mandata načelnik općine Du- čkog blaga iz crka- đanja, uz ostalo kao pred-brovačko primorje, a na lanj- va koje još nije sjednik Kriznog stožeraskim izborima izabran sam za vraćeno, odne- u Slanomu, u časužupana Dubrovačko-neretvan- sena je opre- kad je Slano bilo ne-ske županije, kao kandidat ma zračne lu- milosrdno granatira-koalicije HDZ-HSS-HSLS-HSU. ke, kameno- no i ljudi otjerani uOva županija pomaže normali- loma i sl. prognaništvo. Nakonzaciju i razvijanje odnosa s Cr- Ta je epizo- 7,5 mjeseci okupaci-nom Gorom, a suradnja se da svakako je oslobodili smo na-ogleda posebno kroz suradnju tragična i za še područje i počeligospodarstvenika, suradnju Crnu Goru i mukotrpnu obnovu.gospodarskih komora, sura- ostavila joj je Na žalost ratne štetednju na IPA prekograničnim jednu ve- ljudima nije, osim po-programima korištenja sred- li- moći hrvatske dr-stava EU fondova. Projekti pre- žave, ni-kogranične suradnje, koju tko na-pomažu EU fondovi, za dok-našu županiju su vrije- n a -dni oko 900.000 EUR, dio.sličan iznos je i za pro- Ne-jekte partnera iz CG. ke Hrvatski glasnik: Va-še je djelovanje uuspostavljanju sura-dnje time značajniješto ste neposredno,kao predsjednikKriznog stožera u12
  12. 12. Prvi dolazak u Kotor: Župan Dobroslavić na prijemu u povodu Dana državnosti Republike Hrvatskenajave iz Crne Gore bile su teknaznaka toga. Hrvatski glasnik: PrigodomVašeg prvog dolaska u Kotor,izjavili ste kako Vam je bilojako teško prijeći granicu. Očemu ste točno razmišljali utim trenucima? Dobroslavić: Imao sam, zbogsvega gore rečenog, doista ne-ugodne osjećaje prilikom prvogprelaska granice, jer smo CrnuGoru nužno povezivali sa sje-ćanjima na ratno vrijeme. Hrvatske, susjednih država i brovačko-neretvanske županijeOdlučio sam se otići isključivo ukupne EU. s Crnom Gorom će zasigurnozbog službenog karaktera mo- Napokon je to činjenica da dalje napredovati. Mi smo dvaga putovanja. obnašam javnu dužnost i da susjedna područja, imamo sli- nemam pravo propustiti učini- čne, ponekad zajedničke pro- Hrvatski glasnik: Koja vas ti nešto što može biti važno i bleme, Hrvatska je u NATO,ideja vodi i daje Vam snage korisno za moju županiju i dr- uskoro i u EU, to isto želi i Cr-da nadiđete traume prošlo- žavu. A dobrosusjedski odnosi na Gora. Jedino moramo voditisti? jesu interes i naše županije i računa da taj proces suradnje, države Hrvatske. zbog trauma prošlosti, zahtjeva Dobroslavić: Tome je nekoli- strpljivost i postupnost. Mora-ko razloga. Ponajprije je to či- Hrvatski glasnik: Poznati mo uvažavati dostojanstvo žr-njenica da autohtona hrvatska ste po uspješnom modelu pri- tve i njoj prilagoditi tempo. Hr-zajednica živi u Crnoj Gori, po- vatizacije hotela Osmine po vati u Crnoj Gori jesu most zaglavito u Boki i da su pozivi za principu radničkog dioničar- dobru suradnju, oni puno po-posjete koje sam od njih dobi- stva. Kako to danas funkcio- mažu da ta suradnja napredu-vao pokazivali da im je do tih nira? je.posjeta veoma stalo. Nadalje, premda postoje kriv- Dobroslavić: Mi smo u hote- Hrvatski glasnik:Vaša poru-ci za rat i stradanja, ne postoji lu Osmine uspjeli privatizirati ka Hrvatima koji žive u Bokikolektivna krivnja i jedan na- društvo na takav način da su i dalje, Baru, Podgorici...rod ne može snositi odgovor- se svi stalni zaposlenici kredi-nost za djelovanje pojedinaca, tno zadužili i kupili odgovara- Dobroslavić: Hrvati u Crnojskupina ili političkih garnitura. juće udjele sukladno svojim Gori mogu biti ponosni na svo-Mi dobro znamo da je u Crnoj primanjima. Model funkcionira ju povijest, svoj materijalni iGori bilo brojnih i glasnih pro- dobro, hotel posluje pozitivno, kulturni doprinos kraju u ko-tivnika rata i agresije na Hrvat- nije bilo prodaje udjela, šteta jem žive. Dobro je da je državasku i da poglavito oni ne mogu da takav model nije uspio i u Crna Gora priznala prava Hr-biti taoci nečijih nečasnih dje- nekim drugim slučajevima pri- vatima kao autohtonoj zajedni-la. Ohrabruje nas činjenica da vatizacije. ci i da se Hrvati organiziraju isu u Crnoj Gori provedeni po- aktivno rade na očuvanju svogstupci za stradanja Hrvata u Hrvatski glasnik:U kom će identiteta, kulture, jezika, po-logoru Morinj na primjer. Hr- se smjeru dalje odvijati sura- sebno crkvene baštine koja je,vatska kao skora članica EU dnja i kako u tom kontekstu naročito u Boki, prebogata. Na-vodi politiku pomoći svojim su- vidite ulogu Hrvata Boke? ša županija će im u tome dava-sjedima za što brži ulazak u ti moralnu potporu, a u okviruNATO i EU, svjesna da su dobri Dobroslavić: Suradnja Du- svojih mogućnosti i pomoć.odnosi u regiji u interesu sviju, 13
  13. 13. 1.HRVATI U Biografski leksikon “Hrvati u Čileu,ČILEU životopisi“ Dane Mataića Pavičića koji izdvaja iz četrnaest milijunske čileanske populacije najznačajnije među 130.000 Hrvata i građana hrvatskoga podrijetla na čileanskom tlu, tiskan je u vlastitoj nakladi i pod pokroviteljstvom Hrvatske matice iseljenika. Autor je za Hrvatski glasnik priredio životopise koji imaju vezu sa Bokom kotorskom. Kao prve pojedinačne doseljenike koji su došli na područje tjesnaca Magallanes spominje se pomorskoga kapetana Petra Zambelića, koji je došao 1872.Obećana zemlJaP rofesor Dane Mataić Pavičić studij u Zagreb s mislima na rališta od Zagreba pa do Her- od 1988. bio je šef Konzulata moj bicikl. ceg Novog. Bilo je lako voziti bivše Jugoslavije u Čileu, gdje Po završetku prve godine stu- asvaltiranim cestama do Plitvi-ostao do 15. 1. 1992. Nakon što je dija hrvatskog i francuskog je- ca, potom do Bihaća, a manjeizrazio lojalnost novoj hrvatskoj zika i književnosti, krenuo sam romantično makadamskim,vlasti, postaje savjetnik u Mini- krajem lipnja 1960. zajedno s istrošenim cestama Bosne i Li-starstvu vanjskih poslova Repu- Antom Sorićem iz Bihaća, ke. Najteže je bilo na maka-blike Hrvatske (1992-1995). jednim od cimera četverokre- damskim izbrazdanim auto-Istraživač povijesti hrvatskih do- vente studentske sobe kod stradama na kojima su ka-seljenika i njihovih potomaka u “Džamije”, na put u nepozna- mionske gume napravile tra-Čileu, u Nacionalnoj knjižnici te to. Nismo se niti nadali da će gove teških tereta. Najteža dio-zemlje otkrio je i klasificirao hrvat- naši bicikli stići sve do Kotora. nica je bila od Splita do Dubro-ski iseljenički tisak i organizirao Tim prije što je Antin bicikl bio vnika gdje su nam neprestanonjegovo mikrofilmiranje (14.000 bez neke marke, sklepan tko trubile kamiondžije i pokojastranica). zna u čijoj improviziranoj ra- crna limuzina nekog “druga iz “ U Boku kotorsku sam prvi dionici i ponuđen na prodaju kotara”, jer nam je najlakše bi-puta došao na biciklu, s jed- na poznatom gradskom sajmi- lo voziti posred ceste gdje jenom brzinom, crne otužne bo- štu Hreliću. Na put nismo vo- kamenje najtvrđe. Za čudo,je. Proizveden u Subotici, u zili mnogo stvari, tek bocu vo- imali smo samo jedan “gumitvornici bicikla Partizan, bio je de, priručni zavežljaj hrane, u defekt” i to pred Herceg Novimdar moga oca za sretan povra- džepovima kocke šećera i ja- gdje su u prašnjavoj cesti konjitak s odsluženja vojnog roka. buka za okrijepu. Jedan kono- ostavljali po koji čavao.Njime sam godinu dana odla- pac i svako po deku za svaku Ante je studirao geodeziju, alizio u školu u obližnje mjesto eventualnost. Putovali smo u najbolji je bio u ping-pongu,Garčin u Slavoniji gdje sam etapama. Učlanili smo se u Fe- kako smo najčešće nazivalislužbovao kao učitelj razredne rijalni savez, organizaciju mla- stolni tenis. Kada kažem naj-nastave. Uskoro sam otišao na dih koja je imala svoja odma- bolji, moram reći da u nijed-14
  14. 14. Prvi Hrvati u Čile doseljavaju sredinom 19. Stnom odmaralištu Ferijalnog ostat ćemo pod nekom bu- sam tu rođen.saveza od Zagreba do Kotora kvom”. U Lovincu smo bicikle utova-nije bilo boljeg o njega. Skro- Šef je bio sretan, s obje ruke rili u poštanski vagon i takoman, još k tomu onizak, grba- u zraku, ljubio je mali zeleni smo stigli do Splita, a od Spli-vih nogometaških nogu, izazi- reket. Ja sam pospremio mre- ta makadamom do Dubrovni-vao je sažaljenje i podsmjeh žicu, prekrio stol da ga noćna ka. Danima smo putovali, zau-šminkera, kojih je oduvijek bi- rosa ne ošteti. stavljajući se u mjestima gdjelo i oduvjek su naduveni. Gdje “Dečki, idete na spavanje u je bilo smješteno odmaralištegod bismo stigli, održavao se moju kancelariju, a prije toga Ferijalnog saveza Hrvatske.turnir. Antina pobjeda je bila odite u kuhinju. Recite da Vas U Dubrovniku je odmaralištegarancija za mjesto za spava- ja šaljem”. Ostali smo tri dana. Ferijalca bilo na kraju dugenje, pa makar u kancelariji še- Tko ne bi. ulice kojom je vozio tramvaj.fa odmarališta što nam se i do- Iz Bihaća, gdje su nas ugosti- Tim tramvajem bez vrata i zi-godilo na Plitvicama. Barake li Antini roditelji krenuli smo dova, s natkrivenim klupamaFerijalca su bile krcate, niti po- na jug cestom prema Vrtoči, a odlazili smo u Grad, obilazilila kreveta se nije moglo naći. potom skrenuli na Donji Lapac zidine i podrume, šetali dugo uAnte je skromno uz osmjeh za- i Mazin, sve do Lovinca u Lici, noć Stradunom.počeo nizati pobjede. Na kraju gdje je još živjela očeva i maj- U susjednoj Crnoj Gori bilimu je ostao šef. čina rodbina. Bio je to moj pr- smo već na izmaku snaga “Ante, nemoj šefa baciti u vi dolazak u zavičaj otaca. Od umorni od loših putova. Užeočaj”, došapnuo sam mu. “Sa- pustih majčinih priča iz dje- koje smo ponijeli upotrijebilimo nam on može osigurati tinjstva ostala su svježa sjeća- smo samo jednom: na strmojmjesto u barakama, inače nja, osjećao sam se kao da uzbrdici puta koji nas je vodio 15
  15. 15. prema Herceg Novom. Nara- tiaga na pučini Tihog ocenavno, Ante je drugi dan opet bri- kod Concepciona. Donio samljirao na turniru stolnog teni- im Slobodnu Dalmaciju i naše-sa. Odmaralište je imalo dobar ga vina. Tada sam bio šef pred-položaj i pružalo udoban smje- stavništva (konzulat za vrijemeštaj. Zato smo se iz Kotora vra- Pinocheta) “, prisjeća se Ma-tili u Herceg Novi na spavanje. taić. Ljepota Bokokotorskog zalje-va nas je opčarala. Potvrdile su Dva prezimenase vojničke priče mog namla-đeg strica Stipe, koji je upravo Za uspomenu na Čile prof.tu služio vojni rok u mornarici. Dane piše dva prezimena kao iSjetio sam se svojih profesori- svi Čileanci.ca iz zemljopisa i povijesti koje “ Prvo je prezime oca, a drugosu nam s toliko nostalgije go- majke. Kako sam imao stricavorili o Boki. po kojem sam dobio ime na Crkva Sv. Tripuna bila je za- ovaj sam način izbjegao zabu-ključana. Odvozili smo cestom ne. On je drugo, majčino prezi-kroz zaljevska mjesta i htjeli ići me imao Sekulić. Moja kći imana otok usred uvale. Rekli su prvo tatino a drugo maminonam da se tamo ne ide. U ka- prezime. Smatrao sam ovako-sno poslije podne vratili smo vo pisanje prezimena praved-se u Herceg Novi. Boka je osta- nim, tim prije što je majčinimla u sjećanjima. prezimenom na taj način oda- Sutradan smo se s biciklima na počast majci koja nas je ro-ukrcali na lokalnu brodsku li- dila. Oba prezimena imaju i že-niju i s njom uz neko presjeda- ne. Zakonom je naloženo da ci-nje otplovili put Splita. U Biha- jelog života ne smiju mjenjatiću sam ostavio Antu, a ja sam svoja prezimena pod kojima sus mojim biciklom nastavio vozi- rođene. Udajom također neti sjevernom Bosnom sve do smiju mjenjati prezimena.Brčkog gdje sam već bio nado- Ovoga nisu bile svjesne vlastimak roditeljske kuće u Starom ni Austro-Ugarske, ni svih Ju-Topolju, u Slavoniji. Mama nije goslavija i u svoje su registrevjerovala da sam biciklom do- državljana upisivale samo oče-šao u Lovinac i njezin Smokrić. vo prezime, što i dandanas to muškarci ljube žene, čak iA bio sam. Moja dvomjesečna predstavlja veliki problem. Jer, kada ih pozdravljaju po prviavantura je bila završena. kako su nadimci, posebno na- puta. Žene se međusobno ta- Predamnom su bili novi iza- ših otočana bili van upotrebe, kođer ljube.zovi na studiju u Zagrebu, no- pojavili su se problemi u iden- Sve je podređeno održavanjuve proživljene avanture po tifikaciji što osjete naši istraži- obiteljskih odnosa, tradicija,Francuskoj, a kasnije po Juž- vači migracija. čvrstih veza i redovnih konta-noj Americi. Kada već nabrajam, valja kata. Moj drugi susret s Kotorani- istaknuti nekoliko stvari koje Čileanci govore španjolski,ma je bio u Arozi, Švicarska, su u Čileu vrlo različite od na- malo iskrivljen, ali zadovolja-1978. Tada sam bio konzul za ših: Iznenadi vas najprije sun- vajući. Drugi jezici se govorekulturu i tisak u Zurichu i su- ce koje sja sa sjevera. Godišnja vrlo, vrlo malo. Veoma su vese-djelovao u pripremama za na- doba su obrnuta. Dolaze na li i nasmijani ljudi, srdačni istup Kotorana na Igrama bez isti datum, ali jesen u ožujku, spremni za pomoći. Autohtonigranica. Kotorane sam susreo zima u lipnju. Sada je tamo narod su Mapuche, potomcina brodu Smederevo koji je vruće ljeto, ali suho, tako da Inka koji žive oko 900 km od1989. imao havariju u južnim na 36 stupnjeva nosite krava- Santiaga. Njeguju svoj jezik,morima. Organizirao sam im tu. Inače se kravata ne nosi vi- kulturu i običaje”.kontakt s društvima Hrvata u kendom, od predsjednika re-Punta Arenasu, a posjetio sam publike pa dalje. Muškarci se Doseljevanje u Čileih zajedno sa suprugom u sre- međusobno ne ljube. Oni sedišnjem Čileu, 800 km od San- zagrle i potapšu po leđima. Za- Tjerani neimaštinom i njima16
  16. 16. nji broj Hrvata. Hrvatske novine Plovili su u glavnom od Ge- nove do Buenos Airesa, najjev- tinijom prugom, a potom pre- sjedali na lokalne linije prema jugu ili pak preko Andskih pri- jevoja na mulama prema sjeve- ru Čilea, “u salitru”. Fenomen Bračana Hrvati u Čileu su podrijetlom iz Dalmacije i to uglavnom s otoka Brača (80%) i u ma- njem broju s drugih srednjo- dalmatinskih otoka, potom iz dubrovačkog i omiškog kraja, Hrvatskog Primorja i Boke ko- torske. Prisutnost drugih do- seljenika iz bivše države je za- nemariva i sa sigurnošću se može zaključiti da su tamo do- selili Hrvati koji su živjeli uz more i od mora, koji su plovili i svakodnevno slušali dogo- dovštine s oceanskih prostran- stava. Prisutnost Bračana u Čileu može se smatrati svjetskim mi- gracijskim fenomenom. Naime, otok Brač koji danas ima 13.000 stanovnika ima više od sto tisuća potomaka svojih otočana u ovoj dalekoj zemlji! Najčešće susrećemo Martiniće,nesklonom politikom Hrvati su Broj doseljenika i učestalost Zlatare, Marinoviće, Eteroviće,se oduvijek upućivali u svijet u masovnijeg doseljavanja ovisili Bonačiće, Domiće, Čekaloviće,želji za boljim i mirnijim živo- su o političkim i gospodarskim Sapunare, Lukšiće, Garafuli-tom. Prvi Hrvati u Čile doselja- prilikama u domovini, ali isto će, Kusanoviće, Šimunoviće.vaju sredinom 19. st. Premda tako i o prilikama u zemlji use- Doseljenici iz Hrvatskog pri-su pojedinci, među kojima naj- ljenja. Prvo masovnije doselja- morja i Kvarnera došli su naviše mornari, doseljavali i pri- vanje u Čile dogodilo se se- krajnji jug Čilea (Punta Are-je. Najčešće odredište naših damdesetih godina XIX. stolje- nas), bili su zanatlije, ali i vrlosunarodnjaka bila je Kaliforni- ća, zbog čega su Hrvati i njiho- osvješteni Hrvati kroz aktivno-ja u Sjevernoj Americi. Kako vi potomci i uzeli godinu 1878. sti Ilirskog pokreta u domovi-tada još nije bio prokopan Pa- kao godinu doseljavanja, a na ni. Oni su bili jedni od inicija-namski kanal, brodovi su stotu obljetnicu podigli veli- tora osnivanja raznih društavaoplovljavali Južnu Ameriku i čanstveni spomenik u znak s hrvatskim predznakom (Hr-prolazili Magellanovim tjesna- sjećanja na svoje pretke. Drugi vatska čitaonica 1899; Hrvat-cem zaustavljajući se i u či- doseljenički val događa se u sko vatrogasno društvo 1904,leanskim lukama gdje se osni- desetljeću pred Prvi svjetski Hrvatsko dobrotvorno društvovaju prve naseobine Hrvata: rat, a treći između dva rata. 1900, Hrvatsko tamburaškoPunta Arenas, Porvenir na Nakon Drugog svjetskog rata društvo “Tomislav” 1904, Hr-Ognjenoj zemlji, sve do pacifi- Čile je bio svojevrsna međusta- vatski Sokol 1912, itd). Najče-čkih čilenaskih luka: Valparaí- nica na putu prema atraktivni- šća njihova prezimena su: Pa-so, Coquimbo, Antofagasta jim područjima Sjeverne Ame- ravić, Turina, Juričić, Smojver,Iquique. rike, tako da se tu zadržao ma- Brnčić, Polić, itd. Pomorci, 17
  17. 17. uglavnom sa završenom po- stić, Biskupović, Zambelić... jem ovaca i proizvodnjom vu-morskom školom u Malom Lo- Računa se da danas u Čileu ne. Nitko se od naših ljudi vi-šinju ili Bakru ostajali su na živi oko 200.000 potomaka še ne bavi ni salitrom zbogsjeveru Čilea u područjima ko- hrvatskih doseljenika. U či- koje su tisuće Hrvata krajemja gravitiraju luci Iquique, gdje leanskom slučaju, o iseljeni- 19. i početkom 20. st. stizalesu napuštali austro - ugarske cima, odnosno doseljenicima, na sjever Čilea.brodove i zapošljavali se u in- osobama koje su rođene u Nisu oni bili samo vrijednidustriji salitre. Evo nekih od Hrvatskoj skoro da se ne mo- radnici, već i vrlo poznati bo-tih prezimena: Kopajtić, Budi- že govoriti. Prema istraživa- gati vlasnici tvornica za proiz-nić, Raguzin, Petrina, Marin- njima provedenim u gradu vodnju salitre, tog nekadazulic, Catarrinic Cuculic i dr. Antofagasti u travnju 1990. traženog prirodnog gnojiva.Značajna je koncentracija hr- bilo je na životu samo pedeset Paska Baburicu Šoletića svatskog življa iz Dubrovačkog i dvoje Hrvata rođenih u Hr- Koločepa kraj Dubrovnikakraja i dali su veliki doprinos vatskoj, dok Čileanaca hrvat- zvali su «kralj salitre». Svojimrazvoju naseobine. Evo nekih skog podrijetla ima oko tvornicama je davao našaimena: Pasko Baburica Šoletić 25.000. Slično je i u Punta imena.s Koločepa, nazivan “Kralj sali- Arenasu Razvojem središnjeg Čilea, atre; Pedro Gašić Lopižić, učitelj posebno glavnoga grada San-iz Orašca, utemeljitelj Hrvat- tijaga koji je pružao veće šan-skog tamburaškog dru- se za školovanje i zaposle-štva “Tomislav” i vrlo nje, mnogi naši doselje-značajnih “Malih no- nici i njihovi sinovi svina”, 1906. koje iz- juga i sjevera zemljelaze i danas; obi- nastanjuju se utelj Stjepović iz Santiagu, Valpa-također iz Ora- raísu, Viñi delšca, Pedro Hr- Mar tvoreći nadalo Marić iz taj način novuČepikuća hrvatsku na-vlasnik lista seobinu koja je“El Magalla- po brojnosti ines”, Obitelj obrazovnomGlavić sa Ši- potencijalu na-pana , Litrica, dmašila stareLonza. Na ju- naseobine nagu Čilea je vrlo jugu i sjeveru.poznata dose- Ovamo su se pre-ljenička skupina selile brojne našeiz Omiškog kraja obitelji sa sjeverakoja se uglavnom zemlje nakon zatva-posvetila traganju za ranja tvornice salitrezlatom i kasnije uzgoju dvadesetih godina kadaovaca. Mimičani su dali je pronađeno umjetno gno-čileanskog ambasadora Ser- Pasko Baburica jivo. Riječ je o najvećem valugija Mimicu Bezmalinovića, ri- Šoletić unutarnjih migracija. Većinajetkog potomka koji govori hr- gdje živi Hrvata došla je u Čile s na-vatski. 40.000 potomaka Hrvata, a mjerom da se s ušteđevinom na Ognjenoj zemlji živjelo ih vrati u rodni kraj gdje su Malobrojni Kotorani 1991. samo dvanaestoro ro- mnogi ostavili obitelj, posjed, đenih u Hrvatskoj. Umrla su i roditelje. Međutim, većina Kotorani, iako malobrojni, braća Jurjević iz Sviništa kod njih je ostala zauvijek zbogdoseljavali su se u Punta Are- Omiša, posljednji naši kopači nemogućnosti povratka bilonas ili na sjever u luku Iqui- zlata. Nalazišta zlata, zbog zbog gospodarskih, društve-que. Uglavnom su pomorci iz kojeg su mnogi došli na kraj- nih i političkih prilika u rod-Gornje Lastve, Kotora, Dobro- nji jug ove 6000 km duge nom kraju ili u Čileu, zasno-te. Prezimena su: Ivović, Ko- zemlje, osiromašena su i Hr- vanih obitelji, ili pak zbog ne-ljović, Dabovich, Luksic, Bati- vati se već odavno bave uzgo- ostvarene planirane uštede.18
  18. 18. DOPUNSKA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA U crkvi sv. Roka 19. prosinca kružili prvo polugodište. Ove zom. Po završetku priredbe,2010. održana je božićna pri- su godine u pripremi priredbe učenicima je organiziran prigo-redba Dopunske škole hrvat- sudjelovali i polaznici vjero- dni domjenak u konobi sv. Ro-skoga jezika. Već tradiciona- nauka župe Donja Lastva te su ka, koje je svojom donacijomlno, treću godinu zaredom, na kraju božićnog programa omogućilo Hrvatsko naciona-učenici su pripremili božićni zajedno s učenicima Hrvatske lno vijeće Crne Gore, čijim seprogram za širu javnost. dopunske škole izveli dvije pje- članovima, osobito predsjedni- Igrokazom, kojeg su sami sme, što još jednom potvrđuje ku Miroslavu Franoviću, zah-osmislili, božićnim pjesmama i izvanrednu suradnju Škole i valjujem. Također se ovim pu-prigodnom svirkom na flauti te župe Donja Lastva, na čelu sa tem zahvaljujem i Miroslavurecitacijama učenici su zao- župnikom don Dejanom Tur- Marušiću, koji je u ime radija DUX medijski popratio ovo do- gađanje. Iznimna mi je čast i zadovoljstvo spomenuti kako su ovoj priredbi nazočili gene- ralni konzul Republike Hrvat- ske u Kotoru Božo Vodopija, konzul prvoga reda pri Gene- ralnome konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru Andre San- tini, dogradonačelnik Tivta Ili- ja Janović, predsjednica HGI- a Marija Vučinović, te mnogi drugi, što pridodaje iznimnu važnost nastavi hrvatskoga je- zika na ovim prostorima. Prof. Marina Bastašić 19
  19. 19. IZ STATUTA GRADA KOTORA I PROPISA SREDNJEGA VIJEKAPerperi ilistub srama Domaće zakone Kotora mletačke vrhovne vlasti su uvažavale kao veoma pravedne i mudre, crpljene iz dubine pravnih načela i skoro od Atinjana preuzete U Piše: Anita Mažibradić porište za razvoj zna- čajne civilizacijske ka- tegorije u načinu življe- nja i ponašanja, a koju je kod građana staroga Kotora činila svijest o očuvanju životne sre- dine, može se naći u Statutu grada Kotora, tiskanom 1616. godine u Veneciji. Međutim, stroge poruke gradskih vlasti upućene građanima i kona- čno, pisane odredbe o čistoći grada i njegovoj zaštiti, zaži- vjele su i dva stoljeća prije ti- skanja istoga Statuta. Veoma je važno istaći da je knjiga Statuta sklopljena najvjero-U Kotoru, koncem 19. stoljeća (arhiva D. Mataić) jatnije u prvom desetljeću XIV. stoljeća, a dopunjena ka-20
  20. 20. snijim odlukama koje se pri- svoje kuće i izmet ili nečistoću a druga polovica Komuni. Ni-pisuju vremenu kotorske sa- odnese do mora. Ako netko ne tko nije smio posjeći stablo namostalnosti (1384-1420). Pod bi očistio, neka plati 1 groš Krepisu od Rijeke do Šuranja.Venecijom, od 1420. (skoro koji pripada vikaru, a ako vi- Jednu perperu globe platio bičetiri stoljeća), pa od 1797. kar ne uzme zalog za to, neka čovjek koji bi na čuvanje upod drugim stranim vlastima sam plati od svojega i to pri- svojoj kući primio kolce za vi-koje su za zelenim stolom eu- pada Komuni.“ (“određuje se i nograd, motke gredice, vileropskih sila dobivale Boku i naređuje se“ u 405. poglavlju šindru i druge stvari koje ne-držale je do 1918. godine, tra- Statuta). tko prodaje na trgu.dicija zaštite grada bila je “Da se nitko ne usudi bacati “Ako netko gradi od kamenaočuvana i raznovrsnim komu- neko smeće na ulicu niti smi- i drveta može graditi na svomnalnim uredbama nadograđi- je vodu prolivati, jer će platiti zemljištu poštujući ipak pravovana. Domaće zakone Kotora 1 perperu“ - propisivalo je po- Komune … da građenjem nemletačke vrhovne vlasti su glavlje 406. Statuta. Voskari može sužavati ulicu.“ Tako-uvažavale “kao veoma prave- koji su stoljećima u Kotoru đer, bez zvaničnog ovlaštenjadne i mudre, crpljene iz dubi- prozvodili svijeće za kojima je Komune nitko nije smio gradi-ne pravnih načela i skoro od bila velika potražnja nisu ti svod ili arhivolt nad nekomAtinjana preuzete.“ smjeli nikako, po cijenu kazne ulicom u Gradu, niti terasu “Želeći da se postaramo o či- od 1 perpere, bacati vodu od koja bi nadilazila krov tuđestoći Grada, utvrđujemo da varenja na ulicu. Bačvari koji kuće, pa ni krov iznad krovasu od Duhova do svečanosti su praznili bačve od taloga, svoga susjeda sa kojega bi seSv. Marije u kolovozu, sudije drop su morali odnositi do kiša slivala na niži krov. Akoje tada budu, pod zaklet- mora i tamo ga bacati; ako su gradnja zida uz nečiji zid po-vom dužne da narede i daju drop iz bačve izbacili na ulicu, drazumijevala je isplatu polo-oglasiti svake subote: da sva- plaćali su kaznu od 1 perpere: vice troškova za postojeći zid.ko treba da očisti ulicu ispred polovica globe išla je tužitelju, Vrata naspram drugih vrata, 21
  21. 21. prozor naspram postojećegprozora, balkon preko uliceKomune - nisu se smjeli gra-diti. Svaku ruševinu u Graduvlasnik je morao u propisa-nom roku da skloni zbog opa-snosti po život. Kad je riječ o trgovini i trgo-vačkim radnjama postojale sustroge odredbe. Klanje stoke ukući ili van kuće strogo se za-branjivalo, i za to su bila odre-đena mjesta. Postojale sumjere za zaštitu zdravlja priprodaji mesa, voća i povrća, avino se nije smjelo miješati smedom. Sudije su određivale mjere iradi očuvanja čistote javnogmorala pa istaknimo i 97. po-glavlje kotorskog Statuta:“Ako neko opsuje Boga ili nje-gove svece platiti će kaznu 10perpera, a ako ne bude mogaoplatiti biće vezan za stub (sra-ma). Polovica kazne pripašćeKomuni, druga polovica tuži-telju. Za izgovaranje ružnih ri-ječi i uvreda plaćala se kaznaod 3 perpere. Tu su mjere zaspriječavanje krađe, tuče,prosjačenja, nasilja u kući,spravljanja kakvog otrova itd.Za silovanje žena, odnosnosluškinja, propisana je dra-konska kazna i u materijal-nom i fizičkom smislu, ali tozalazi u drugu temu kojom seStatut također bavi. Osim čistoće Grada štitilo sei selo, odnosno poljska ima-nja. Naime, poljska imanja bi-la su u domenu vlasništva ra; sudije – 5 perpera. svoje uporište u Statutu Koto-Grada, odnosno građana (ple- “Ako bi neki od naših građa- ra, čije odredbe postoje i u XII.mića prije svega). Sudije ko- na – propisivalo je 82. poglav- stoljeću. Bile su izricane i po-torske bile su dužne da izabe- lje Statuta – posjekao vino- štovane za vrijeme svih stra-ru 10 ljudi koji će “dobrom grad nekog našeg građanina, nih vladavina u Kotoru. Ovjerom i bez prevare“ od listo- ili iščupao, ako bude razložno provođenju tih mjera brinulapada do svibnja obilaziti, na- dokazano, kažnjavao se sa 25 se, ipak, kotorska općina –dzirati i hvatati sve vrste živo- perpera i da nadoknadi štetu njeni činovnici, rondari i reda-tinja koje pasu po vrtovima, po procjeni suda.“ Kažnjavalo ri.zasijanim poljima, voćnjacima se globom od 12 perpera uni- U prošlosti su se obaveznoi vinogradima. Njima je pripa- štavanje rasadnika ili plodo- čistili potoci i rijeke, kao, na-dala trećina pronađene stoke i nosnih stabala. Ako drvo nije primjer “bujica Mala Škurda“.novčane kazne, a dvije trećine donosilo ploda kazna je izno- Precizne odredbe su važile zapripadalo je Komuni. U sluča- sila 6 perpera. pse u Gradu, njihovu zaštitu,ju neizvršenja zadatka bili su Sve mjere zaštite životne kao i za uništavanje pasa lu-dužni plaćati kaznu 10 perpe- sredine koje su propisivane u talica. Lov na ptice bio je nor- kasnijim stoljećima imale su miran, krivolovci su strogo22
  22. 22. Lonce sa cvijećem na prozo- rima i balkonima bilo je za- branjeno držati. Stoga se pozi- valo na sadnju divljih ruža, zaštitu i gajenje lovorike, la- vande i drugih korisnih bilja- ka, posebno na sadnju masli- na i vinove loze; na zabranu uništavanja buhača i zabranu sječe borovih grana. Godine 1910. započela je gradnja ba- šte pred gradskim vratima na obali. S tim u vezi, zabranjeno je bilo kidati mladice stable, sjeći šumu osim u dozvoljeno doba godine i u dozvoljenim šumskim prostorima, branje trave na lokalitetima oko gradskih zona; o tome su bri- nuli posebno obučeni šumari i poljari. I još malo propisa: bilo je određeno da se životinje koje se dovode u Grad vezuju i dr- va istovaraju samo na određe- nim mjestima; da se voće i po- vrće ne izlaže na zemlji, već na gradskoj pijaci i kamenim klupama; da se iz kuća, čim se pometači zvonom oglase, iznese smeće (i pepeo) i ubaci u njihova kolica, a ne u more ili u rijeku; da kola i kočije ne ulaze u grad osim za zdrav- stvene potrebe; da se gostioni- ce drže noću otvorene do pro- pisanog sata i da se ne viče i ne pjeva; da “fakini“ na obali, pri istovaru ili utovaru na brod, ne stvaraju veliku bu- ku. Dakle, Općina se i u prošlo-kažnjavani; bilo je zabranjeno pe ljudi činom ranjavanja tih sti trudila da uljepša grad paloviti, ubijati i prodavati ptice ptica. Bila je zaštićena svile- je početkom prošlog stoljećakorisne za poljoprivredu, ski- na buba (dudova stabla – zamijenila stare, “nespretne“dati njihova gnijezda, tamani- murve) radi proizvodnje svile kamene klupe gvozdenim i dr-ti i prodavati jaja određenih u starom Kotoru, odnosno venim i postavila “glorijet“ navrsta ptica, loviti ptice mre- njegovom bližem okružju. Ri- nekadašnjoj staroj Luži.žom, “pod ploču“, a zlostavlja- bolov omamljivanjem ribe so- Tako je bilo do prije stoti-nje životinja i ptica strogo se kom “euforbiacene“ (?) strogo njak godina. Danas je klupakažnjavalo. Posebno se vodilo je bio zabranjen; objašnjenje po parkovima sve manje. Neračuna o poštanskim golubo- ovoga možda leži u općin- zbog toga što ih nema, već štovima (“gnjigonoše“). Danas je skom proglasu iz 1903. godi- se u trenucima “duhovne eg-sasvim neobično pročitati ne da se “utamani biljka mli- zaltacije“ bacaju u more. Nestaru tužbu kotorskog redara ječika, jer je od velike štete za znamo čemu služe na dnuprotiv dva kotorska dječaka ribolov.“ Ribari su bili dužni mora – napokon, čovjek nekoji su ranili galeba kame- očistiti dio obale od morskih diše na škrge da bi se na tojnom iz “fjondre“. Posebno je trava, nakon izvlačenja mre- klupi odmarao.neobičan opis osupnute gru- ža. 23
  23. 23. SOCIJALNO -EKONOMSKA STRUKTURA DRUŠTVA U KOTORU U PRVOJ POLOVICI XIV. STOLJEĆAPlemići i pučani Pažljivim iščitavanjem originalnihZ Piše: latinskih tekstova notarskih unesaka Mr. Jovica MARTINOVIĆ a istoriju grada Kotora tokom mogu se otkriti brojni, do sada obično neprimjećivani ili prve polovine XIV vijeka po- stoji bogato i neicrpno vrelopodataka sadržanih u najstarijojsačuvanoj knjizi sa nepotpunim zanemarivani podacisveščićima isprava kotorske notar-ske kancelarije od 1326 – tejeva iz Osima (Gentilis Gente- kupoprodaje, prenosi prava po-1335.godine, koju je još 1951.go- lutii Mathei de Auximo, nota- traživanja, zavještanja, diobe,dine uredio i izdao sa kratkim re- rius). Gradski notari su osim obligacije, imenovanja puno-gestama nekadašnji profesor ko- zvaničnog latinskog jezika mo- moćnika (procuratores), testa-torske Više gimnazije, uvaženi rali da dobro poznaju i onaj mente, ugovore i presude. Dru-lingvista dr Antun Mayer, što je specifični romansko-slovenski gi pak su izvršili podjelu svihtakođe priredio ali nije dočekao iz- dijalekt, kakvim se govorilo u preko 3.000 notarskih unesakalaženje druge knjige isprava ko- Kotoru toga doba, pa čak i datorskih notara za godine 1329. i čitaju i prevode na latinski1332 - određena dokumenta pisana 1337, kao zajedničko izdanje ne- nekom vrstom slovenskog pi-kadašnje Jugoslavenske akade- sma (scripta cum alfabeto). Onimije znanosti i umjetnosti (JAZU) iz se nisu pridržavali tačnog redo-Zagreba i Crnogorske akademije slijeda tokom unošenja pojedi-nauka i umjetnosti (CANU) iz Tito- nih isprava, ili kako se to obi-grada, 1981.godine. čno navodi, tokom njihovog Ove dvije knjige, preklapajući svođenja u javni oblik, tako dase djelimično i nepotpuno, po- je često dolazilo do preskakanjakrivaju razdoblje od 1326. do datuma, do preklapanja odno-1337.godine na sljedeći način: sno paralelnog unošenja ispra- Dvije najstarije sačuvane no- va ili sudskih odluka u svešči-tarske knjige sadrže svaka po će, što je priređivač obije štam-osam sveščića razne debljine, pane knjige pokušao da ispravikoje su ispisivali zakleti gradski u regestama na kraju knjiga.notari ili, kako ponekad samisebe nazivaju, »pokraćivači« Trinaest grupa(abreviator): Filip Matejev izOsima u Italiji (Phylippus Mat- Sadržaj notarskih isprava jehei de Auximo, notarius), Petar izuzetno raznovrstan i zahvataVitin i njegov sin Marko Petra sve oblasti života i društva sre-Vitinog iz Kotora (Petrus Viti, dnjevjekovnog Kotora. Pojedininotarius, et filius eius Marcus istraživači diplomatičkih eleme-Petri Viti, clericus, notarius), nata u prvoj knjizi notarskezatim Petar Jakovov Savinjani kancelarije izdvojili su ispraveiz Milana (Petrus Jacobi de Sa- te prve knjige u trinaest grupa,vignanis de Mediolano, abrevia- kako slijedi: zadužnice, potvr-tor), te Gentilis Gentelucija Ma- de, iznajmljivanja, založnice,24
  24. 24. u dvije osnovne grupe, u notar- ti unesci ustvari minijaturni biti pretočene u odredbe grad-ska akta i u sudske isprave, pa isječci svakodnevnog života vi- skog Statuta, koji se upravosu u grupu notarskih akata soko razvijene gradske komune formirao i kodifikovao tokomuvrstili sljedeće kategorije Kotora u jednom relativno prve polovine XIV vijeka, paisprava: davanje u zakup, za- ograničenom periodu, nešto preko presuda u raznim sporo-mjenu, ustupanje i darivanje, poput razasutih kockica mozai- vima najčešće tročlanog sud-ugovore, zaduživanja, zaduži- ka koje bi bilo potrebno složiti u skog vijeća, a ponekad sastav-vanja i društva, dobrovoljno suštinski suvisle cjeline, da bi ljenog samo od jednog sudijevraćanje duga, miraze, podjelu se dobila jedinstvena zaokru- (iudex), sudskog prisjednikaimanja, kupoprodaju, iznaj- gljena i višeslojna slika života (auditor) i svjedoka (testis), pamljivanje broda, obligacije, za- svih staleža kotorskog društva, preko kupoprodajnih ugovora ologe, odricanja i potvrde, dok odnosno, ukupna pulsirajuća raznim vrstama roba i njiho-su među sudskim ispravama slika svih vidova i manifestacija vom prometu preko kotorskeizdvojili sljedeće kategorije: tuž- života u njihovoj ukupnosti. luke, zatim kupoprodajnih ugo-be, ustupanja i darivanja sa vora o raznim vrstama prometaoglašavanjem, sporazume, jem- Presude i testamenti zemljišnih posjeda, najčešće vi-stva ili garancije, procjene ima- nograda (vinea) zatim čitavihnja i uvođenje u posjed, javne Kada je konačno 1981.godine zaselaka (villa) sa tamo naselje-prodaje, popise stvari, umire, izdata i druga knjiga kotorskih nim kmetovima (homines, po-presude zbog nedolaska na ro- notara, čiji unesci dopunjuju i sanici, villani) ili terena za gra-čište, parnice, punomoći, uvo- proširuju isprave prve knjige, dnju drvenih ili kamenih kućađenje u knjigu, vansudska po- otvorile su se nove mogućnosti (terrenum), onda ugovora saravnanja, primanja obaveza cjelovitijeg sagledavanja svih domaćim ili stranim majstori-pred sudom, testamente i pro- aspekata komunalnog života, ma za gradnju, pregradnju ilidaje putem oglašavanja. od odluka Vijeća, koje je sve do proširenje plemićkih palata, Kada se pročita ovakvo suvo- 1367.godine bilo sastavljeno pučanskih kuća, mostova ili cr-parno nabrajanje raznih tipova podjednako i od plemića i od kava, pa testamenata sa odred-isprava, teško je zamisliti da su pučana, od kojih su neke mogle bama koje često sadrže bogate priloge crkvama ili bračnih ugovora sa dragocjenim etno- grafskim podacima, sve do tuž- bi za smetanje posjeda, ometa- nje pristupa u kuće ili na ima- nja, tuče posluge, ili naizgled beznačajnih priznanica o pri- manju na ispašu određenog broja krupne ili sitne stoke od strane poluzavisnih kmetova iz okolice. Podaci za članove plemićkih porodica Kotora mogu se dobiti pažljivim iščitavanjem origina- lnih latinskih tekstova notar- skih unesaka u kojima se kriju brojni, dosada obično nepri- mjećivani ili zanemarivani po- daci o rodbinskim odnosima i stepenu srodstva među člano- vima pojedinih porodica, o svim vidovima aktivnosti za svakog pojedinog člana roda, pretežno pripadnika muškog pola, mada su se počešće i ženske pripad- nice pojedinih rodova isticale u određenim oblicima djelatnosti, bilo kao neudate djevojke ili udovice, koje su obično na su- du istupale preko svojih advo- 25
  25. 25. kata (advocatus) ili zastupnika dao kotorskoj vlasteli i pučani- šar (coçuçarius), koji su odje-(procurator). Ti podaci se mogu ma, do prevoja Krstac odakle se vne predmete radili čak i od kr-crpiti kako iz prve i druge knji- strmim serpentinama spuštao zna kune zlazice (cona slatec-ge kotorske notarske kancelari- u klanac zaseoka Špiljari iza he), onda 5 krojača (sartores) ije perioda 1326 – 1337.godine, kotorske tvrđave Sveti Ivan i u 1 šeširdžija (clobuçarius, capel-tako i iz drugih rasprava i kom- kanjon rijeke Škurde, na pro- larius), pa 1 pojasar ili remenarpendija sa ispravama. strani plato između dva kraka (çonarius), 2 bravara ili kjučara te rječice, kasnije poznat kao (clavarii), zatim 2 štitara (scu- Crnogorski pazar, da bi dio tih tularii) i 1 mačar (spatarius) roba, posebno željeza i pleme- kao i 2 koričara – majstora za Pučanski stalež nitih metala, ostajao u gradu u korice mačeva (coriçarii, vagi- cilju prerade u radionicama narii), pa 1 suknar (cimator), 1 Međutim, društvo u Kotoru (statio) na daleko čuvenih ko- mlinar (molendinarius) i 2 pe-nije činila samo vlastela i pred- torskih zanatlija, naročito ko- karice (pecchariçe).stavnici pomenutih rodova ili vača i zlatara, a dio ukrcavan u Svi ovi majstori su tokom po-predstavnici sakralnih institu- gradskoj luci na brodove bilo smatranog perioda primali nacija, odnosno, staleža ili redova, kotorskih bilo stranih brodovla- obuku u svome zanatu ili čakveć i onaj drugi, vrlo brojan i snika. umjetnosti (ars) šegrte i kalfe, iprisutan pučanski stalež sa to šegrte na vrijeme od 6 do 15svojim porodicama, iz koga su Zanatlije i šegrti godina, a kalfe na 1 do 4 godi-poticali prije svega izuzetno ne, s tim što su bili dužni da ihznačajni predstavnici zanatlij- U toku posmatranog perioda hrane i odijevaju te da na krajuskog i trgovačkog staleža, koji u Kotoru su radili sljedeći za- obuke daju učenicima po jedansu se u pojedinim vrstama dje- natlije: 31 (tačnije: 28) zlatara komplet alata te struke, a ulatnosti približavali predstavni- (aurifices, auresi), koji za čudo slučaju da pobjegnu od majsto-cima vlastele ili ih čak i preva- nisu imali svoju bratovštinu ra uslijed teških uslova šegrto-zilazili, budući da su na svojim (ceh, esnaf), zatim 25 obućara vanja, njihovi srodnici su mora-nadgrobnim pločama isticali (calegarii), organizovanih u bra- li garantovati da će ih po svakuambleme svoga zanata, a ne tovštinu (fratilia, fraternitas ca- cijenu vratiti na dalju obuku..plemićke grbove, kako se to do- legariorum) sa predsjednikom Od zabilježenih 28 zlatara, njihbro vidi na najstarijem kotor- (castaldus) na čelu, kojima tre- 13 je primilo na naukovanjeskom sačuvanom groblju oko i ba pridružiti po jednog papuča- ukupno 29 kalfi i šegrta, grupau crkvi samostana Sv. Franja ra (çavatarius), opančara od ukupno 28 obućara primilana Šuranju iz 1288.godine. Na (opençarius) i kožara (cerdo), je samo 16 šegrta, dok su 24 zi-osnovu podataka iz notarskih zatim grupu od 24 zidara (mu- dara primili na obuku 14 kalfi iknjiga mogu se obraditi pripad- ratores, petrarii, camenarii), šegrta, pa od 12 pomenutih ko-nici nekih 70 pučanskih poro- onda 12 kovača (fabri, ferrarii), vača samo 2 primaju na nauk 3dica, od onih najmanjih sa dva 7 stolara (marangonii), 8 krzna- šegrta, od 7 stolara samo njih 2ili tri člana, pa do onih značaj- ra (peliparii, piliçarii) i 1 kožu- primaju na nauk po 2 šegrta,nijih trgovačkih ili zanatlijskih dok 8 krznara primaju 6 kalfi iobitelji, sa njihovim genealo-škim stablima i stepenimasrodstva, uvijek uz navođenjeliterature u bilješkama nakonsvakog poglavlja o pojedinoj po-rodici Kroz njihove ruke prolazile suvelike sume novca ili različitihroba, oni su bili zakupnici rud-nih okana u srednjevjekovnimrudnicima Srbije i organizovalikaravansku trgovinu sa konj-skim tovarima duž tzv. Zetskogputa, čiji je jedan krak prelaziopreko tada izgleda nenaselje-nog Cetinjskog polja pa prekoNjeguške doline, čiji je jedandio pod nazivom Ledinac pripa-26
  26. 26. šegrta, a kod 5 krojača primljen Glustiça) na zapadnom dijelu način su povezane veće zemlji-je samo 1 šegrt, a svi ostali Tivatskog zaliva, kao i podru- šne cjeline, odnosno, čitavimajstori primaju na obuku sa- čje Bijele (Bela, Biela, Belia) i seoski atari ili potesi, i omogu-mo po 1 šegrta i čak se jedino Kruševica (Crosouice, Cro- ćeno da se nešto potpunije sa-pominju u ispravama prilikom sceuice) na sjevernoj strani Ti- gleda ekonomska moć i snagatoga prijema. vatskog zaliva, i konačno sela pojedinih porodica, izražena Pored šegrta, postojala je u Zalaze (Çalasti), zapadni dio kroz posjedovanje znatnih ne-Kotoru još jedna kategorija sta- Njeguškog polja zvani Ledinac kretnina.novništva na najnižoj društve- (Ledineçe, Ledinçe) sa Njegu- S druge strane, Kotor je kaonoj ljestvici, a to su bili sluge i škim potokom (potoc Nelgost), razvijeni trgovački grad i izvo-sluškinje (famulus, fante, fa- kao i zaselak Žanjev Do (Ça- zno-uvozna luka širokog konti-mula, serva) u dosta nezavid- gnodol), odnosno, planinu i nentalnog zaleđa još od veomanom zavisnom odnosu, koji su prijevor (planina cum preuor). ranih vremena uživao određe-obično služili gospodare, bilo U ovoj prostranoj oblasti, to- ne povlastice u italijanskimplemiće bilo građane, kod kojih kom pažljivog iščitavanja origi- južnojadranskim lukama obla-su stupali na službu samo za nalnih notarskih unesaka o sti Pulja (Puglia), kao što suhranu i odjeću, a samo pone- raznim vrstama prometa ne- Bari, Trani, Molfeta i drugi, ukad dobijali nešto srebrnih gro- kretninama, odnosno, zemlji- kojima kotorski pomorci i tr-ševa ili koji komad odjeće. Me-đutim, u većem broju notarskihunesaka pominju se robinje(ancilla, sclaua), koje su bileprodavane i kupovane kao sva-ka druga roba, mada se deša-valo da im ponekad njihov go-spodar podari slobodu, dok sevrlo često prilikom sklapanjabračnih ugovora, po običajuvlastelinskih žena (more nobi-lium mulierum), uz preciznonavedenu nevjestinsku spremudavala i po jedna robinjica (an-cilla), ali je ovaj termin mogaoda označava i sluškinjicu.. Zemljišni posjedi Svi staleži stanovništva, vla-stela, crkve i slobodni građani šnim posjedima, javlja se čitav govci nisu bili obavezni da pla-imali su znatne zemljišne po- niz mikrolokaliteta sa nazivi- ćaju taksu za sidrenje brodasjede u kotorskom gradskom ma koji su najvećim dijelom (ancoraticum), odnosno, za-Distriktu, koji je u posmatra- danas nestali, ali su se neki i kupninu za tržišni prostor (pla-nom periodu zahvatao čitav do sada održali. Na osnovu po- teaticum). Kroz kotorsku lukubazen Kotorsko-risanskog zali- dataka notarskih knjiga može išao je znatan protok roba, te jeva, zatim zapadne padine po- se formirati neka vrsta katasti- na osnovu podataka iz notar-luostrva Vrmac, od tjesnaca ka zemljišnih posjeda građana skih knjiga moguće obraditiVerige do raskrsnice Trojica i Kotora u gradskom Distriktu i mjerne i novčane jedinice upotoka Odoljen, onda jedan izvršiti najprije ubikacija po- upotrebi na kotorskom tržištu,dio metohije crkve Sv. Arhan- menutih mikrolokaliteta i nji- kao i vrste roba i plovnih sred-gela Mihaila na poluostrvu hovo povezivanje sa sigurnim stava kojima su robe bile tran-Prevlaka (Tumba), pa oblast lokalitetima, kao i povezivanje sportovane iz kotorske u stra-Grblja (Gherbilli, Çopa de pomena svakog zemljišnog po- ne luke ili pak dopremane uGherbili), plodne župne doline sjeda uz već ubicirani mikrolo- kotorsku luku, u onolikoj mje-od Tivta do Budve, koju je grad kalitet, odnosno, lokalitet u ri koliko se to može zaključiti izdobio na poklon od srpskih Distriktu, uz pokušaj povezi- isprava najstarijih notarskihvladara na samom početku vanja granica svakog pojedi- knjiga.XIV vijeka, te oblast Krtole nog posjeda među susjedima (Tekst je u originalnoj verzi-(Chertolle) i Lušticu (Lustiça, pomenutim u unescima. Na taj ji autora, bez lektoriranja) 27
  27. 27. PRVI VELIKI DOGAĐAJ U POVODU JUBI Tripunda28
  28. 28. ILEJA 10 GODINA OD OSNUTKA HGDCGanski bal 29
  29. 29. U hotelu Splendid u Bečićima 5. veljače va, koje su bile vezane za crkvene svetkovine.održan je Tripundanski bal, prvi veliki doga- Trebalo je preko pola stoljeća da se ova zaba-đaj organiziran u povodu Jubileja 10 godina va obnovi. Hrvatsko građansko društvo je 8.ve-od osnutka HGDCG. U programu ove tradi- ljače 2003. godine organiziralo prvu Tripun-cionalne manifestacije sudjelovao je VIS dansku večer u restorani „Elass“ u Dobroti, uzAmadeus iz Dubrovnika, a gost večeri bio je medijsku i financijsku podršku HRT i HrvatskePetar Grašo. Balu su nazočili visoki uzvanici gospodarske komore. Goste je zabavljao VISi brojni gosti i prijatelji društva. Program je „Vela Luka“, a od domaćih glazbenika trebavodila Nila Miličić -Vukosavić. Nagrada pob- pomenuti mladu pjevačicu Ninu Petković, izjedniku lutrijskog plesa bio je vikend za dvi- Tivta i rok grupu „Incident“ iz Herceg Novog, aje osobe u Splendidu, najelitnom crnogor- voditelj je bio Branko Uvodić.skom hotelu. Opći je dojam svih nazočnih, Naredne godine ova svetkovina se održala unjih više od tri stotine, da je večer organizira- hotelu „Fjord“ u Kotoru, 6. veljače. Goste je za-na na visokoj razini. bavljao Ćiro Gašparac i Željko Puntijar i grupa U prošlom stoljeću, prilikom održavanja Tri- „Tri kvarta“, uz voditeljstvo Branka Uvodića. Upundanskih svečanosti, kotorski puk je prire- 2005. godini zabava je održana ponovo u resto-đivao Tripundansku večer ili Tripundanski bal. ranu „Ellas“, uz sudjelovanje VIS „Kumpanji“Ta zabava se održavala u legendarnoj kavani iz Blata na Korčuli i Branka Uvodića.„Dojmi“ izvan gradskih zidina, uz bogat zaba- 2006. godine Tripundanski bal je održan uvni program, lutriju i igranje tombole. Goste je hotelu „Fjord“. Goste su zabavljali Vinko Cocezabavljao poznati glazbeni sastav: Antun Ho- i VIS Tri kvarta, voditelj je bio Branko Uvodić.men na klaviru, Đorđe Usmiani na violini, Pe- 2007. godine hotel Fjord nije mogao udovoljitiro Cuca na trubi i Tripo Đurašević, kontrabas. zahtjevima organizatora, pa je Tripundanski bal Drugi svjetski rat je prekinuo ovu lijepu tra- održan u institutu „Vrmac“ na Prčanju. Gosto-diciju, a nakon rata komunistički režim nije vala je klapa iz Dubrovnika „Ragusa“, pa je, uzdozvoljavao održavanje ovakvih i sličnih zaba- sudjelovanje VIS Tri kvarta i gostiju Marine Cu-30

×