0
RAZREDNI  MENEDŽMENT STILOVI VOĐENJA RAZREDA     pukovnik   Andrija Kozina, mag. paed.
UVOD <ul><li>Suvremeni školski sustavi da bi zadovoljili izazove sadašnjice sve više koriste ekonomske znanosti u razvoju ...
Suvremeni učitelj <ul><li>Učitelj nije više samo izvor znanja nego on postaje sve više medijator, voditelj, posrednik i sa...
Razlika između menedžmenta, upravljanja, rukovođenja i vođenja Obrazovni menedžment Usklađivanje materijalnih i ljudskih r...
Vođenje <ul><li>Samo vođenje je utjecaj na jednu ili više osoba, s ciljem da im se promjeni njihovo gledište ili ponašanje...
Razni stilovi vođenja <ul><li>Rahan i Ruschel  (1992.) izvršili su podjelu stilova vođenja na tri kategorije: autokratski ...
Zaključak <ul><li>Vrste vođenja kao što su autokratsko, autoritativno, direktivo, hijerarhijsko i birokratsko  otežava vođ...
STILOVI VOĐENJA NASTAVNIKA <ul><li>STIL-1  Autokratski učitelj </li></ul><ul><li>Tradicionalni učitelj; moto-red,  </li></...
<ul><li>STIL-2  Demokratski učitelj </li></ul><ul><li>Koristi dijalošku metodu nastave </li></ul><ul><li>Objašnjava svoje ...
<ul><li>STIL-3  Emocionalni učitelj </li></ul><ul><li>Usmjeren na učenika i njegova </li></ul><ul><li>opažanja </li></ul><...
<ul><li>STIL-4  Laissez-faire učitelj </li></ul><ul><li>Slobodan stil rada, zaokupljen sobom </li></ul><ul><li>Radi bez pu...
<ul><li>STILOVI VOĐENJA NASTAVNIKA </li></ul><ul><li>Vježba  </li></ul>
 
Literatura <ul><li>Ammelburg, G. (1993.)  Organismus Unternehmen . ECON. Dusseldorf. </li></ul><ul><li>Bognar, L. Matijevi...
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

+áKolski mened+żment stilovi vo¦ĺenja razreda

1,246

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,246
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
29
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "+áKolski mened+żment stilovi vo¦ĺenja razreda"

  1. 1. RAZREDNI MENEDŽMENT STILOVI VOĐENJA RAZREDA pukovnik Andrija Kozina, mag. paed.
  2. 2. UVOD <ul><li>Suvremeni školski sustavi da bi zadovoljili izazove sadašnjice sve više koriste ekonomske znanosti u razvoju školskih institucija. Sve više se koristi pojam menedžmenta u odgoju i obrazovanju pod raznim nazivima: prosvjetni menedžment, pedagoški menedžment, obrazovni menedžment, školski menedžment i sl. </li></ul>
  3. 3. Suvremeni učitelj <ul><li>Učitelj nije više samo izvor znanja nego on postaje sve više medijator, voditelj, posrednik i savjetnik učenika. Zadaća mu je da uz što manje intervencija, postavlja razinu kognitivnog izazova da pobudi u učeniku usvajanje novog znanja. </li></ul><ul><li>Kyriacou (2001.) napominje da je najvažnija zadaća s kojom se susreće učitelj pobuditi i održati učeničko sudjelovanje u radu cijeli nastavni sat, da bi se postigli željeni pedagoški ciljevi. </li></ul>
  4. 4. Razlika između menedžmenta, upravljanja, rukovođenja i vođenja Obrazovni menedžment Usklađivanje materijalnih i ljudskih resursa/potencijala da se ostvare odgojno -obrazovni ciljevi Upravljanje menedžment sustava *narav – upravna (administrativna) *nositelj – vlast i / ovlaštene institucije *pravna reguliranost - izrazita * autonomija - minimalan Rukovođenje menedžment institucije / ustanove *narav – upravna i stručna *nositelj – ministar, pročelnik, ravnatelj,.... * pravna reguliranost - umjerena * autonomija - osrednja Vođenje <ul><li>menedžment (vođenje ljudskog potencijala) </li></ul><ul><li>*narav – stručna </li></ul><ul><li>*nositelj – ministar, pročelnik, ravnatelj, pedagog, nastavnik.. </li></ul><ul><li>* pravna reguliranost - minimalna </li></ul><ul><li>* autonomija - velika </li></ul>
  5. 5. Vođenje <ul><li>Samo vođenje je utjecaj na jednu ili više osoba, s ciljem da im se promjeni njihovo gledište ili ponašanje (Ammelburg, 1992.). Utjecaj na druge može se samo na osnovu straha ili povjerenja. Vođenja se danas polako mijenjaju u suradničko ili timsko vođenje. Nastavnik stvara, partnerske odnose sa učenicima i motivacijsko ozračje u učionici, razredu. </li></ul>
  6. 6. Razni stilovi vođenja <ul><li>Rahan i Ruschel (1992.) izvršili su podjelu stilova vođenja na tri kategorije: autokratski stil, demokratski-partnerski stil i laissez-faire stil. </li></ul><ul><li>Ammelburg (1993.) prepoznaje autoritaran, direktan i integrativan stil vođenja, </li></ul><ul><li>Gerken (1992.) razlikuje transakcijsko, suradničko i transformacijsko vođenje. </li></ul><ul><li>Hersey i Blanchard (1992.) opisuje četiri tipa vođenja: autoritativno, intergativno, participirajuće i deligirajuće </li></ul>
  7. 7. Zaključak <ul><li>Vrste vođenja kao što su autokratsko, autoritativno, direktivo, hijerarhijsko i birokratsko otežava vođenja a demokratsko, partnersko, emocionalno, suradničko, kolegijalno, participirajući i humanističko podupire odgojno – obrazovni proces u školama. </li></ul><ul><li>Ako želimo imati istinsko demokratsko društvo, tada moramo prije svega demokratizirati svoje škole jer u školama počinje demokratizacija svakog društva. </li></ul>
  8. 8. STILOVI VOĐENJA NASTAVNIKA <ul><li>STIL-1 Autokratski učitelj </li></ul><ul><li>Tradicionalni učitelj; moto-red, </li></ul><ul><li>rad, disciplina. </li></ul><ul><li>Drži predavanja a učenici zapisuju </li></ul><ul><li>Postavlja jasna pravila i nadzire ih </li></ul><ul><li>Stegu ostvaruje prijetnjama i kaznama </li></ul><ul><li>On govori dok učenici uglavnom šute </li></ul><ul><li>Cijeni poslušnost i poštivanje autoriteta </li></ul>
  9. 9. <ul><li>STIL-2 Demokratski učitelj </li></ul><ul><li>Koristi dijalošku metodu nastave </li></ul><ul><li>Objašnjava svoje odluke i izražava mišljenje </li></ul><ul><li>Komunikacija je dvosmjerna, “Ja” poruka </li></ul><ul><li>Pita svoje učenike za mišljenje </li></ul><ul><li>Potiče samopoštovanje i samopouzdanje uč. </li></ul><ul><li>Prijateljski je usmjeren na učenike </li></ul>
  10. 10. <ul><li>STIL-3 Emocionalni učitelj </li></ul><ul><li>Usmjeren na učenika i njegova </li></ul><ul><li>opažanja </li></ul><ul><li>Stvara pozitivnu socio-emocionalnu klimu </li></ul><ul><li>Drži da zadovoljni učenik bolje uči </li></ul><ul><li>Pokazuje puno topline i pozitivnih osjećaja </li></ul><ul><li>Potiče suradničke a ne natjecateljske odnose </li></ul><ul><li>Učenici su povezani i brinu jedan o drugome </li></ul><ul><li>Učenici vole njegovu nastavu </li></ul>
  11. 11. <ul><li>STIL-4 Laissez-faire učitelj </li></ul><ul><li>Slobodan stil rada, zaokupljen sobom </li></ul><ul><li>Radi bez puno energije, prepušta odgovornost učenicima </li></ul><ul><li>Cilj mu je da mirno bez sukoba obavi rad </li></ul><ul><li>Ne uvodi nove metode rada, snižava kriterije </li></ul><ul><li>U ocjenjivanju popustljiv </li></ul><ul><li>Nije uzor niti socijalni model ponašanja </li></ul>
  12. 12. <ul><li>STILOVI VOĐENJA NASTAVNIKA </li></ul><ul><li>Vježba </li></ul>
  13. 14. Literatura <ul><li>Ammelburg, G. (1993.) Organismus Unternehmen . ECON. Dusseldorf. </li></ul><ul><li>Bognar, L. Matijević, M. (2002.) Didaktika . Zagreb: Školska knjiga. </li></ul><ul><li>Brajša, P. (1996.) Sedam tajni uspješne škole . Zagreb: Školska knjiga. </li></ul><ul><li>Glasser, W. (1994.) Kvalitetna škola . Zagreb: Educa. </li></ul><ul><li>Gutić, D. (1991.) Psihologija za menedžere . Zagreb: Turistkomerc. </li></ul><ul><li>Kyriacou, C. (2001.) Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. </li></ul><ul><li>Livazović, G. (2008.) „Pedagoško razvojno-savjetodavna djelatnost s aspekta primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije“, Život i škola , 20, 173-184. </li></ul><ul><li>Mušanović, M. Vasilj, M. Kovačević, S. (2010.) Vježbe iz didaktike . Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo. </li></ul><ul><li>Perko, A. Mlinarević, V. Gajger, V. (2009.) „Učinkovita vođenja u osnovnim školama.“ Odgojne znanosti, 11 (2), 67-84. </li></ul><ul><li>Staničić, S. (2006.) Menadžment u obrazovanju . Rijeka: Sveučilišna knjižnica. </li></ul><ul><li>Santrock, J.T. (2005.) Adolescence. New York </li></ul>
  1. A particular slide catching your eye?

    Clipping is a handy way to collect important slides you want to go back to later.

×